| |
ZDS – Otporas – Ljekic – 1945b
agrarna izbjeglica
dragutin
U
2022 - 1956 = 66
* * * = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = =
* * *
= = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = ZDS, NASLOVI DATOTEKA:
1945__2025_Otporas_oslobadanje_Zagreba_podatke_Arbanas.docm 20250504_Otporas_POKOLJ_HRVATSKE_VOJSKE_i_CIVILA_na_BLEIBURGU.docm 20250505_Otporas_Povlacenje_Hrvatske_Vojske_prema_Austriji_ozujak_1945.docm
x = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = =
13. veljače 2023. OD IVAN PLANINE DO BLIEBURGADokumenti o povlačenju hrvatske vojske 1945. godine, piše Ante Ljekić (1. dio)
http://www.safaric-safaric.si/zds@@@/Zzx__POVEZNICE.htm
UVOD U OPIS – “OD IVAN PLANINE DO BLEIBURGA” – DRINA br. 2 1963. (2.dio) – Otporaš
https://otporas.com/uvod-u-opis-od-ivan-planine-do-bleiburga-drina-br-2-1963-2-dio/
Koncem godine 1944. i početkom 1945. bilo je vidljivo, da je rat izgubljen u korist zapadnih saveznika i komunista. (I ovo treba uzeti u povijesni obzir da su Zapadni Saveznici bili saveznici ratnog zločinca Staljina i njegova komunizma a da ih još nitko nigdje nije zabilježio i označio ih kao komunistima zato što su bili Staljinovi saveznici i saveznici internacionalnog komunizma, kao ... otporas.com http://www.safaric-safaric.si/zds@@@/@0000_0000/AGIZ-dragutin_5500--2022.htm http://www.safaric-safaric.si/zds@@@/@ndh_povijest/AGIZ-dragutin_NDH.htm http://www.safaric-safaric.si/zds@@@/@ndh_povijest/AGIZ-dragutin_NDH.pdf http://www.safaric-safaric.si/zds@@@/@zds_knjige/1944_Crne_Bukve.htm http://safaric-safaric.si/YU_Balkan.htm http://safaric-safaric.si/VDV.htm
NEŠTO „SAKRIVENO i PREKRIVANO“ U DEŽELICI POČINITELJI „HEROJI…???“ http://www.safaric-safaric.si/katas_slo_mddsz/MDDSZ_dragutin.htm
1945__2025_Otporas_oslobadanje_Zagreba_podatke_Arbanas.docm 2025-05-16
Iz otporaševe torbe “Oslobađanje Zagreba”Podatke obradil: Viktor Arbanas, 15.05.2025.
Priložena slika je iz Pariza 1961 godine prigodom komemoracije Poglavnikove smrti. Vidi se slika predsjednika HOP-a dr. Stjepan Hefer i Poglavnikova slika. iako je to bilo prije 64 godine, vrlo dobro se sjećam pojedinih hrvata na priloženoj slici. I ja Mile Boban sam na toj slici.
Re: “Oslobađanje Zagreba.”
POPIS STRATIŠTA U GRADU ZAGREBU I UŽOJ OKOLICI NA KOJIMA SU PARTIZANI POKOPALI STRAVIČNO POUBIJANE NEVINE LJUDE nakon što su 8. svibnja 1945. na čelu sa srbijansko-četničkim divizijama Velezločinca Tita ušli u grad:
1. Bukovečka šuma – broj žrtava nepoznat – Obavljane masovne likvidacije; 2. Brestovec – 1945 (poraće) – Ranjenici iz bolnice Brestovec i uhićeni domobrani odvede su u šumu gdje su likvidirani. Broj žrtava je nešto preko 50; 3. Čučerje (selo Trstenik) – srpanj 1945 – likvidirano 7 domobrana koji su najprije sebi iskopali grobove. Grobište je u zaseoku Fabijanec kod Trstenika; 4. Galovići – 1945 – likvidirano 13 njemačkih vojnika koji su zakopani u dva grobišta – ubili ih partizani; 5. Gornji Mikulići – likvidiran nepoznat broj njemačkih vojnika koji su 6. Dotrščina (šuma) – svibanj 1945 – broj žrtava 7 000 i više – postoji više grobišta; – poubijali ih partizani; 7. Gornje Vrapče – 1945 – broj žrtava 2 000 – 2 500. Likvidirani zarobljenici iz logora Senjak i bačeni u špilju zvanu Dragulinec na Horvatnici. Žrtve su uglavnom bili Zagrepčani te bolesnici iz psihijatrijske bolnice u Vrapču. – partizani i vlast FNRJ; 8. Gornje Vrapče (Kolarska Gora) – 1945 – izvršene masovne likvidacije na više od 70 osoba; 9. Gornje Vrapče (u blizini Kolarske Gore) – 1945 – ubijeno oko 180 osoba i bačeno i zatrpano na šest lokacija; 10. Gornje Vrapče (špilja ispod kote Brežan) – 1945 – ubijeno i pokopano oko 30 žrtava; 11. Gračanska cesta – travanj i svibanj 1945 – Nepoznat veliki broj civila doveden i ubijen. Prilikom dizanja zemlje na mjestu zvanom Tri humka, iskopan je jedan od posmrtnih ostataka te bačen u Savu. Ostali su u masovnoj grobnici na tom mjestu; 12. Lokacije: I. Gračani (Stremec; II. Ribnjak; III. Matkov Brijeg; IV. Golača; V. Đurkov voćnjak; VI. Lonjšćina; VII. Šiftarov vrt; VIII. Šiftarov vinograd; IX. Bešđićev vrt; Trnčićevo dvorište; X. Trnčićev brijeg; XI. Sljeme-Stare Sjenokoše; XII. Okrugljak; XIII. Banićevo dvorište; XIV. Zlodijev brijeg; XV. Peščenka; XVI. Zdenčec (prva lokacija); XVII. Zdenčec (druga lokacija); XVIII. Zdenčec (treća lokacija); XIX. Bjelčenica; XX. Obernjak – Brestovac; XXI. Krivćev brijeg (prva lokacija); XXII. Krivćev brijeg (druga likacija); XXIII. Jelačićev brijeg (prva lokacija); XXIV. Jelačićev brijeg (druga lokacija) 19.V.1945 – u svim ovim lokacijama ubijeno je i pokopano, što vojnika što civila do 2000; 13. Horvati – 1945 – u hrastovoj šumi, a cesti Zagreb Karlovac u krugu 500 m razbacano je preko 50 grobišta 14. Jarek – 8.V.1945 – žrtve su streljane, pretpostavlja se da su bili pripadnici domobranstva i ne zna se točan broj; 15. Jelenovac – svibanj 1945 – 12 osoba je streljano i zakopani su u potoku kod Čulumovićeve šume; 16. Kupinečki kraljevec (Hasan Breg) – uhapšeno 15 osoba, likvidirani i bačeni u jamu; 17. Lipnica (šuma Radovanec) – 1945 – uhvaćeno 10 njemačkih vojnika i streljano; 18. Ljubijska ulica – svibanj 1945 – likvidirano preko sto hrvatskih i njemačkih voj nika i civila. Bačeni u jamu; 19. Kanal (logor) – 1945 – u taj su logor sabirali zarobljene hrvatske vojnike, koje su noću ispražnjavali likvidiranjem. Broj osoba nepoznat; 20. Prečko (logor) – 1945 – likvidirani zarobljeni hrvatski vojnici; 21. Maksimirska šuma – svibanj i lipanj 1945 – broj žrtava nepoznat. Dovažani đaci i studenti iz zatvora u Petrinjskoj ulici i streljani u Maksimirskoj šumi – partizani i vlasti FNRJ; 22. Perivoj Maksimir – svibanj 1945 – Nepoznat broj hrvatskih zarobljenih vojnika mučen i streljan. Zakopani u ombrambene jarke u blizini zgrade Poljoprivrednog fakulteta; 23. Maksimir (ulica Gospočak) – svibanj 1945 – Prko 30-ak vojnika i civila vezanih žicom, bačene u jarak i rafalima pobijeni; 24. Markovo polje – 24/25. siječnja 1947 – dvije civilne osobe likvidirane i pokopane pokraj groblja; 25. Markuševac – svibanj 1945 – strijeljan veći broj osoba većinom civila; 26. Ulica Miholićev Put – 10. svibnja 1945 – streljano 108 hrvatskih vojnika; 27. Mirogoj (kraj krematorija) – 1945 – streljano mnoštvo osoba i zakopano podno krematorija; 28. Mlinovi – Nepoznat broj osoba zakopan nakon likvidacije; 29. Miroševac (kod potoka Trnava) – 1945 – streljano oko 40 osoba čiji su ostaci nađeni na istočnoj obali potoka; 30. Pedagoška akademija u Savskoj ulici – dovedeno oko 300 zarobljenika iz zatvora i streljano. Zakopani su u jamu u dvorištu Akademije. Jama je zatrpana i na njoj zasijano raslinje; 31. Šuma iznad Prečkog – svibanj 1945 – likvidirano 750 domobrana; 32. Pod Sljemenom – svibanj 1945 – sve su zatvorenike zatvora Nova Ves odveli i streljali i zakopali u jame pod Sljemenom; 33. Remete (šuma Bukovina) – 8. svibanj 1945 – zarobljeno i streljano 42 domobrana. Bačeni su u jarak između brijega Črešnjevec i Gospodiček; 34. Remete (šuma Hrupić) – svibanj 1945 – likvidirano oko 50 osoba i bačeno u grabe; 35. Remete (u blizini samostana) – dovezeno oko 30 domobrana, rukama vezanih žicom ubačeni u iskopane rovove i pobijeni rafalom. Više je lokacija grobišta; 36. Remete (iznad krematorija, Fučkov jarak) – svibanj 1945 – nepoznat broj doveženih vojnika i civila steljan i pokopan; 37. Sesvete (Kučane) – svibanj 1947 – U vinogradima u Kučanima streljano 6 osoba; 38. Sesvete (Selčinska šuma) – poraće – nepoznat broj osoba dovežen, ubijen i pokopan; 39. Šestine – svibanj 1945 – broj žrtava oko 5 000. masovno grobište likvidiranih hrvatskih i njemačkih vojnika. Tu su i prema Gračanima bili žrtve i bolesnici zagrebačke bolnice i ranjenici. Kamionima su dovažani i likvidirani i zakopani. 40. Između Šestina i Gračana – svibanj 1945 – iz zagrebačkih bolnica su dovažani bolesnici i ranjenici i tu su streljani i zakopani; 41. Šestine (kod Lagvića) – svibanj 1945 – između 250 i 300 zarobljenih domobrana likvidirano je na putu prema Lagviću (prema potoku na lijevoj strani brijega); 42. Šuma Gliboki jarek – svibanj i lipanj 1945 – Kroz to vrijeme OZN-a iz Sesveta je dovodila osobe, mučila ih i likvidirala; 43. Šuma Resničina (između Sesveta, Resnika i Ivanje Reke) – od 8. V. do kraja lipnja 1945 – partizani i vlasti FNRJ dovele i likvidirale nepoznat broj osoba; 44. Šume Zagrebačke gore – 8. svibnja 1945 – Partizani su hrvatske vojnike i bolesnike iz bolnice Brestovac dovezli i poubijali u blizini bolnice; 45. Tuškanec (Dubravkin put) – od 10-20. svibnja 1945 – kamionima su dovožene žrtve, streljane i zakopane. Broj žrtava nepoznat; 46. Rijeka Sava – lipanj 1945 – nepoznati broj žrtava je kamionima dovežen na Savski nasip i uz maltretiranje likvidirane i bačene u rijeku. Bilo je tu i 40-ak djece u odorama „Ustaške uzdanice“ i 20 – 30 ranjenika; STRATIŠTA – ZAGREBAČKA ŽUPANIJA: 47. Jastrebarsko (šuma Gović) – ljeto 1945 – veliki broj civila dovedena iz grada i okolice dovezeni i streljani; 48. Zaprešić (kod postaje Sutla) – svibanj 1945 – partizani doveli 6 civila pa ih streljali; 49. Zaprešić (živica kod Malekovića) – 1945 – broj žrtava do 700. Vršene masovne likvidacije – partizani; 50. Sv. Ivan Zelina (Dubovec Bisački goblje) – svibanj 1945 – vlasti FNRJ u više navrata likvidirali nepoznate vojnike; 51. Samobor (ulica Milana Reizera) – svibanj 1945 – U dvorcu je bio sabirni logor s oko 1500 osoba. U logoru su vršena streljanja sudionika Križnog puta. Broj žrtava na ovoj lokacije je oko 200. Grobište je obilježeno drvenim križem i spomen-pločom; 52. Samobor (Giznik) – 1945 – nepoznat broj osoba streljan i pokopan. Mjesto stradanja obilježeno je spomen-križom; 53. Samobor (Jelenšćak) – 1945 – broj žrtava nepoznat. Mjesto obilježeno spomen-križom; 54. Samobor (Stražnik) – 1945 – broj žrtava nepoznat. Mjesto je obilježeno spomen-križom; 55. Samobor (kod Kerestinca) – broj žrtava nepoznat. Vršene masovne likvidacije; 56. Samobor – Bobovica (kod mjesta) – 1945 – broj žrtava nepoznat. Poznatoje da je tu pogubljen jedan vod zarobljenih domobranskih vojnika; 57. Samobor – Povučnjak (šuma) – 1945 – Masovna grobnica domobrana. Likvidirano oko 300 domobrana; 58. Samobor – Rakov Potok (kod mjesta) – Vlasti FNRJ likvidirali oko 650 hrvatskih vojnika. Postoji više lokacija; 59. Samobor – Rakov Potok (Stupnik) – broj žrtava je nepoznat. Likvidiranja su vršena noću, a žrtve su bacane u jarke locirane uz cestu; 60. Samobor – Smerovišće (Vilinske jame) – Likvidirano oko 350 osoba. 210 Hrvata, 110 Srba i 30 Slovenaca; 61. Samobor – Velika Rakovica (kod mjesta) – 1945 – broj žrtava nepoznat. Mjesto je obilježeno spomen križom; 62. Velika Gorica – Lijevi Štefanki – od 1943 do lipnja 1945 – broj žrtava je 660. Likvidirani su civili i hrvatski vojnici; 63. Velika Gorica (na putu za Kravarsko) – Streljano 60 djevojaka iz ženskog internata u Preradovićevoj; 64. Velika Gorica (Hrašće Turopoljsko) – Broj žrtava nepoznat. Tu su likvidirani doveženi zarobljenici iz zagrebačkih zatvora; 65. Velika Gorica – Buševec (šuma Brezik) – 1945 – broj žrtava nepoznat. Streljani hrvatski vojnici i civili; 66. Velika Gorica – Dubranec (kod mjesta) – broj žrtava nepoznat; 67. Velika Gorica – Gudci (potok Peščenjak) – 1945 i 1946 – broj žrtava nepoznat. Na desnoj obali potoka kopane su jame u koje su bacali streljane zarobljenike; 68. Velika Gorica – Vukovina (Vukomeričke gorice) – broj žrtava je do 3000. Žrtve su pripadnici hrvatskog domobranstva; 69. Brckovljani – Lupoglav (kod mjesta) – svibanj 1945 – broj žrtava je 15 osoba. Osobe su izdvajane iz kolona Križnog puta i likvidirani; 70. Brdovec (šuma zvana Janekovićevo) – svibanj 1945 – broj žrtava nepoznat. Masovna grobnica; 71. Brdovec (brdovečko groblje) – broj žrtava oko 700; 72. Brdovec (Ključanska Gmajna – broj žrtava nepoznat. Likvidirano više osoba i bačeno u streljački vod; 73. Brdovec (Hercegovo) – broj žrtava do 700. Grobnice se nalaze na putu prema selu Zdenci. Uz veliko grobište se nalazi niz manjih na drugoj strani puta; 74. Brdovec (kod Rasadnika) – broj žrtava do 700; 75. Brdovec – Javorje (graba iza) – broj žrtava nepoznat; 76. Brdovec – Ključ Brdovečki (kod utoka Sutle u Savu) – broj žrtava nepoznat; 77. Brdovec – Prudnice (prema Lovačkom domu) – likvidirano do 1000 osoba; 78. Brdovec – Šenkovec (Pancer graba) – svibanj 1945 – broj žrtava nepoznat. Likvidirano više osoba i bačeno u grabu; 79. Brdovec – Šnkovec (kod mjesta) – broj žrtava 3000. Grobište se nalazi u pravcu od zdenca prema Šenkovcu; 80. Klinča Sela (šuma Raščak) – svibanj 1945 – broj žrtava 19; 81. Klinča Sela – Repišće (Šumbar) – 1945 – Likvidirano je oko 300 osoba civila i hrvatskih vojnika. Među njima su bili logoraši iz logora Kanal i Kerestinac. Postavljen spomen-križ; 82. Klinča Sela (Ravnice, Sakomani, Rašćak i Pavučnjak) – poraće – Oko 250 logoraša (vojnici, civili i djeca) iz Jastrebarskog, Kanala i Kerestinca; 83. Klinča sela (Sakomani – Jarica) – svibanj 1945 – Likvidirani su sudionici Križnog puta, broj žrtava je nepoznat; 84. Kloštar Ivanić (voćnjak samostana karmelićanki) – 06.05.1945 – Likvidirano oko 40-ak hrvatskih vojnika i bačeni u jamu u voćnjaku; 85. Kloštar Ivanić – Bešlinec (groblje Svetog Trojstva) – svibanj 1945 – Na Križnom putu kroz selo Bešlinec u šumi Marča 8 osoba je likvidirano i zakopani su na istočnoj strani groblja; 86. Krašić (kod crkve sv. Ivana )- svibanj 1945 – do 300 žrtava – poubijali partizani; 87. Krašić (mjesno groblje uz crkvu sv. Ivana) – svibanj 1945 – 88. Krašić (mjesno groblje uz crkvu sv. Ivana) – svibanj 1945 – na ove dvije lokacije likvidirano je između 50 i 300 osoba; 89. Kravarsko (šuma između Kravarskog i Gornjeg Lukavca) – svibanj i lipanj 1945 – Likvidirano je oko 5000 osoba i zakopano u masovnu grobnicu; 90. Farkaševac – Donji Markovac (šuma Bolčanski Lug) – 1947 – ubijen 1 civil koji je u toku rata bio u hrvatskoj vojsci. Grob je označen križem; 91. Gradec – Haganj (šuma Novakuša) –svibanj 1945 – 16 pripadnika hrvatske vojske odvedeno u šumu i likvidirani; 92. Gradec – Haganj (šuma Doline) – 06.05.1945 – Zarobljeni hrvatski vojnici odvedeni u šumu Doline i likvidirani. Grobište se nalazi desno od ceste Haganj-Gradec. Podignut je drveni križ; 93. Pisarovina – Lučelnica (kod mjesta) – likvidirano 45 civila Hrvata; 94. Pokupsko – Cerje Pokupsko (u šumi kraj kapele sv. Petra) – Nepoznat veći broj osoba likvidiran i bačen u jame koje se nalaze na više lokacija; 95. Preseka – Šelovec (kod mjesta) – svibanj 1945 – Oko 20 zarobljenih njemaca je nakon mučenja likvidirano i bačeni na više lokacija; 96. Preseka – Šelovec (šuma Popovec – Bjelovarec) – 05.do 08. 1945 – oko 30 njemačkih vojnika i Hrvata dočekani u zasjedi i pobijeni; 97. Rakovec (kod groblja) – svibanj 1945 – oko 20 njemačkih vojnika koji su poginuli u bitci ili likvidirani; 98. Rakovec – Lipnica (šuma Kolenica) – svibanj 1945 – broj žrtava nepoznat su njemački vojnici pokopani u dvije lokacije; 99. Rakovec – Valetić (livada) – 4 njemačka vojnika i jedan civil iz sačekuše pobijeni. Zakopani su na vododerini livade; 100. Sveta Nedjelja (Pakovica u polju) – 1945 – broj žrtava nepoznat. Grobište je označeno križem; 101. Sveta Nedjelja – Kerestinec (kod mjesta) – 1945 (poraće) – oko 350 logoraša iz Kerestinca likvidirano. Postoji više grobišta; 102. Sveta Nedjelja (na putu od Svete Nedjelje do Jaske) – 1945 – broj žrtava 2000 – 3000. Likvidirana je kolona koja je išla s Križnog puta – poubijali partizani; 103. Žumberak (Sošice – Jazovka) – 1943 i 1945 – broj žrtava 447. Pripadnici hrvatske vojske likvidirani su odmah nakon bitke za Krašić 1943. godine. Između Sopte i Gornjeg Sela je prirodna provalija gdje su svaku noć, kroz 30-ak dana, vršene likvidacije. Likvidirano je 447 osoba, od toga 270 ranjenika zagrebačke bolnice Sveti Duh – poubijali ih partzani; 104. Žumberak (Kremenjak, Koriljak i Osovlje) – nepoznat broj likvidiranih Hrvata. Grobište se nalazi između Pećina i Kalja, u Žumberačkom gorju; 105. Žumberak (Pogana ili Zla jama) – poraće – u jami su zakopane brojne žrtve masovnih likvidacija; 106. Žumberak – Oštrc (kod mjesta) – 1945 – likvidirano oko 200 osoba. Jama se nalazi ispod mjesta.
Podatke obradil: Viktor Arbanas, 15.5.2025. Partizantife nekažnjenoga Velezločinca Tita (nVT) su pri “prieuzimanja” Zagreba od nekažnjenih velezločinačkih osvajačah NDH, SAVEZNIKAH (Velezločinac Staljin, Velezločinac Churchill i Velezločinac Roosewelt) nekažnjeno poubijale: – 41.478 nevinih ljudih pobacanih ili pokopanih u 55 skupnih grobnicah i nekoliko grobovah za što su poznate samo grube prociene broja žrtavah – u takve slične 42 grobnice se pokopali nepoznat broj žrtavah nVT-a – u takvih sličnih 9 grobnicah su pokopali 134 mučki poubijana niemačka i 65 hrvatskih vojnikah Dakle, ako se uzme prosiek broja žrtava po grobištu od 55 donekle poznatih grobištah, tj. 41.478/55=754, onda je u 42 grobišta s nepoznatim brojem žrtavah pokopano oko 31.674 nevinih žrtavah. Priema tomu u nabrojanih 106 grobištah na širemu podružju Zagreba je oko 41.478 + 31.674 + 199 = 73.351 nevina žrtva krvoločnih partizantifah nVT-a. Ovo je samo gruba prociena tkoja se temelji na nepouzdanima podatkima broja grobnicah i broja žrtavah pa bi stvaran broj žrtavah mogal biti višestruko veći. Izračun ovih nepouzdanih 73.000 žrtavah vierojatno
potvrđiva grubu procienu od 100.000 žrtava nVT-a Am Mo., 12. Mai 2025 um 17:45 Uhr schrieb Josip Zlatarić <jzlataric54@gmail.com>:
20250504_Otporas_POKOLJ_HRVATSKE_VOJSKE_i_CIVILA_na_BLEIBURGU.docm 2025-05-04 Iz otporaševe torbe
ZA POKOLJ HRVATSKE VOJSKE I CIVILA NA BLEIBURGU POGLAVNIK dr.ANTE PAVELIĆ NIJE NIKAKO NI KRIV NI ODGOVORA
Želio bih čuti i mišljenje druge Hrvate. Ja sam dao moje mišljenje koje se nalazi u sadržaju priložene poveznice. Pozdrav svima. Mile Boban.
https://otporas.com/svi-putevi-birackih-kutija-za-gradonacelnika-zagreba-vode-za-miloslava-hermana/
Za pokolj u Bleiburgu Josip Broz Tito odgovoran je kazneno: Pavelić moralno, a Britanci i moralno i kazneno
Za pojasniti ili za objasniti riječ “moral-no” o ovom dolje priloženom opisu u kojem se piše da je “Pavelić moralno odgovoran” za pokolj u Bleiburgu. Pošto se s tim ne slažem potražio sam “moralno” u RJEČNIKU STRANIH RIJEČI, IZREKA I KRATICA., DR. BRATOLJUB KLAIĆ, ZORA, ZAGREB 1962., st. 980 i 981 i evo šta piše. Sve ću doslovno prepisati s velikom nadom i velikom željom da će čitatelji ovo pročitati i samo stvoriti SUD I PRAVDU da li je Poglavnik Dr. Ante Pavelić uopće “moralno odgovoran za pokolj u Bleiburgu u svibnju mjesecu 1945. Sada prepisivam: · moral,-ala lat. (mos, 2. moris – običaj) · 1. skup pravila određenog društva i društvene klase o sadržaju i načinu međunarodnih odnosa ljudi i ljudskih zajednica; · 2. ispravnost, poštenje, krepost, vrlina, etika (v.) uopće: · 3. čisti seksualni život, ćudorednost, ćudoređe: · 4. polet, zanos, svijest o disciplini, duševno raspoloženje, visokok duh, spremnost, na vršenje zadatka, hrabrost (npr. vojnički moral; · 5. pouka, “naravoučenje”, smisao neke priče; · 6. način mišljenja, duševni život, stav prema životu; · 7. moral insanty engl. (čit. moral insaniti) pomanjkanje etičkog rasuđivanja i osjećanja; · 8. djelovanje bez ikakvih obzira; · 9. vrsta ludila s antisocijalnim nagonima; · 10. moralan, moralna, moralno – tko slijedi pravila morala; · 11. čestit, pošten, ispravan, krepostan, etičan, seksualno čist; · 12. ćudoredan, discipliniran, predan dužnostima; · 13. duševni, duhovni, unutarnji, zakonit, izv. moralnost. -osti. Eto, ja sam doslovno to prepisao i čitatelji bi sada trebali sami pronaći iz ovih 13 točaka objašnjenja riječi “moralno” da li je Poglavnik dr. Ante Pavelić “moralno odgovoran za pokolj Hrvata na Bleiburgu 1945. Ja dajem moje mišljenje da Poglavnik dr. Ante Pavelić nije ni najmanje kriv ZA BLEIBURŠKU TRAGEDIJU HRVATSKOG NARODA sve dotle dok se mene 100% a ne manje ne uvjeri u protivno. Vrlo rado očekujem mišljenje i drugih; a usput iskreno hrvatski i prijateljski se zahvaljujem piscu ovog dolje niže opisane žalosne uspomene BLEIBURŠKE TRAGEDIJE. Povijesno Poglavnik dr. Ante Pavelić spada u povijesnu PLEJADU HRVATSKIH VELIKANA, što i priložena slika svjedoči.
Mile Boban, Otporaš.
BLEIBURŠKA TRAGEDIJA HRVATSKOG NARODA, H:R: 1976. SNAŽAN ISTUP HRVATSKE POVJESNIČARKE
Za pokolj u Bleiburgu Josip Broz Tito odgovoran je kazneno: Pavelić moralno, a Britanci i moralno i kazneno
Autor dm/vl/ži Na dan smrti bivšeg diktatora i ratnog zločinca, predsjednika komunističke Jugoslavije, Josipa Broza Tita i neposredno prije obilježavanja komunističkog pokolja zarobljenih hrvatskih vojnika i civila u Bleiburgu, jedan od hrvatskih dnevnih listova objavio je veliki intervju s hrvatskom povjesničarkom Martinom Grahek Ravančić.
04.05.2025. u 22:13
Martina Grahek Ravančić s Hrvatskog instituta za povijest u razgovoru za Večernji list novinaru Žarku Ivkoviću iznijela je niz važnih prosudbi o zbivanja 1945. te o karakteru i odgovornosti odgovornih za te ratne zločine. Naime,Jugoslavenska armija likvidirala je na Križnom putu od 80 do 90 tisuća Hrvata, između 13 i 15 tisuća Slovenaca, te dvije do tri tisuće četnika. To nije bio antifašizam niti samo osveta, nego obračun s neprijateljima komunističkog sustava. Uoči 80. obljetnice bleiburške tragedije i Križnoga puta treba se prisjetiti svih vojnika, ali i civila koji su u strahu od komunista bježali prema zapadu i na kraju bili izdani i vraćeni Titovim partizanima, koji su potom desedcima tisuća ljudi presudili bez suđenja.
FOTO: Screenshot
“Poglavnik Ante Pavelić pokazao se nedorastao zadacima i vremenu u kojem su se našli. Kao da su živjeli u nekoj lažnoj nadi. A i kolika je bila šansa da ih zapadni saveznici prime pod svoje okrilje nakon višegodišnjeg rata na strani Trećeg Reicha? Vrlo mala. Ante Pavelić, osim što se pokazao nedoraslim, otišao je u pratnji najbližih suradnika i obitelji sasvim drugim putem i našao spas u prekooceanskim zemljama. Nije bio na čelu broda koji tone”, ističe Grahek Ravančić. “Povlačenje je zapravo počelo s ulaskom jedinica Jugoslavenske armije u pojedina područja Hrvatske. Vojska i civili povlačili su se iz Dalmacije, Bosne i Hercegovine i drugih krajeva prema Zagrebu, a iz Zagreba krenuli su 7. svibnja 1945. pravcem Zidani Most, Celje, Slovenj Gradec, Dravograd, a onda do Bleiburga. Bleiburg nije bio prvi izbor, nego je izabran zato što je odstupanje u Dravogradu bilo presječeno. Tim putem prošla je većina kolone. Kad je riječ o broju ljudi u povlačenju, danas sa sigurnošću možemo tvrditi da Oružane snage NDH u svibnju 1945. nisu mogle imati više od 100 tisuća pripadnika. Bio je loš odaziv na mobilizaciju, mnogi su odustajali, pa se ne može govoriti o 200-300 tisuća vojnika. A broj civila vrlo je teško odrediti. Njima nije bilo naređeno da moraju ići, kako se često navodilo u mainstream historiografiji. Većina ljudi odlučila se za povlačenje zbog straha, jer vijesti o ulasku Jugoslavenske armije u pojedina mjesta govorile su o velikim obračunima s ljudima. Prema mojim procjenama, civila je bilo između 60 i 80 tisuća.”, pojašnjava znanstvenica. Riječ je o završnim operacijama za oslobođenje zemlje, koje je jugoslavenska historiografija nazivala konačnim obračunom s neprijateljem. U koloni su i vojska NDH, i srpski i crnogorski četnici, i slovenski domobranci, i velik broj civila – i svi su neprijatelji. Govoreći 27. svibnja u Ljubljani, Josip Broz Tito kaže da je to “ruka pravde”, “ruka osvetnica”, da će se nakon višegodišnjeg ratovanja vidjeti tko se borio za pravdu, a tko se našao na poraženoj strani. I kaže, da parafraziram, kako nitko od njih neće gledati naša polja i naše cvijeće. Između redaka govori da je obračun uključivao sve one koji svojim djelovanjem u ratu nisu zaslužili biti dio jugoslavenskog društva, dodaje. Bio je to obračun na nacionalnoj, klasnoj i ideološkoj osnovi, obračun sa svima koji su bili neprijatelji sustava ili bi to mogli biti. U prvim mjesecima nakon Bleiburga događale su se brojne izvansudske likvidacije, 8 posto ljudi ostalo je bez glasačkog prava pred izbore u studenom 1945. te je potpuno jasno da se obračun na Bleiburgu ne može svrstati u antifašizam. Narodnooslobodilački pokret na ovim prostorima nije bio isključivo antifašistički, likvidacija tolikog broja ljudi ne može se okarakterizirati kao antifašizam. Da se razumijemo, u koloni je bilo puno zločinaca koji bi pred svakim sudom bili proglašeni krivima, no problem je u tome što nikome od njih nije dokazana ni nevinost ni krivnja, naglašava znanstvenica. Likvidacije su provođene pod okriljem Ozne i KNOJ-a, čije jedinice nisu djelovale bez političkih direktiva. Tolika količina likvidacija ne može se provesti bez suglasnosti najvišega vojnog i političkog vrha. Pogotovo kad znamo kako su ta vlast i taj sustav u nastajanju funkcionirali i tko su im bili uzori, zaključuje. Britanci su bili svjesni da će velik broj tih ljudi nakon predaje jugoslavenskim partizanima biti ubijen, nije to njima bila novost, ali Tita su, iako im je u mnogim stvarima bio mrzak, poštovali kao saveznika. Kad je došla vijest o predaji, među okupljenim mnoštvom zavladao je očaj i svakome je ostavljeno da bira što će učiniti. Netko bježi, a netko se mirno predaje. A izručenja u režiji Britanaca sasvim su drugi element Bleiburga. Riječ je o naknadnim izručenjima ljudi koji su uspjeli izbjeći okruženje JA i doći u savezničke logore u Austriji. Britanska vojska govorila im je da ih šalju u Italiju, gdje će biti obučeni za pružanje otpora komunizmu, pa su vrlo spremno ulazili u vagone. Najprije su izručeni Hrvati, potom Slovenci i Srbi, i ti prvi vagoni odlazili su bez ikakva otpora. Ta izručenja iz savezničkih logora trajala su do početka lipnja 1945. godine. “Josip Broz Tito svakako je odgovoran za zločine nad civilima i zarobljenicima počinjene u svibnju 1945. godine. Njegova je odgovornost zapovjedna, jer zločini se nisu događali bez njegova znanja, te bi on pred svakim sudom bio osuđen. Posljednji tajni dokumenti američke CIA-e otkrivaju kako je Josip Broz bio u stvari sovjetski agent Odgovornost Ante Pavelića, na žalost, više je moralna nego kaznena, jer time što je poveo mnoštvo nije prekršio zakone. Britanci su odgovorni i kazneno i moralno”, zaključuje Martina Grahek Ravančić u razgovoru s Žarkom Ivkovićem za Večernji list.
ante pavelić, bleiburg, josip broz tito, martina grahek ravančić
Objavljeno 4. svibnja 2025.
20250505_Otporas_Povlacenje_Hrvatske_Vojske_prema_Austriji_ozujak_1945.docm 2025-05-05
https://www.hrvatski-fokus.hr/2025/02/64037/
6 poveznica: Povlačenje hrvatske vojske prema Austriji, ožujak 1945
Povlačenje Hrvatske vojske prema Austriji – ožujak 1945. (6)
https://www.hrvatski-fokus.hr/2025/02/64037/
Povlačenje Hrvatske vojske prema Austriji - ožujak 1945. (6). POVLAČENJE HRVATSKE VOJEKE PREMA AUSTRIJI, piše Vjekoslav Luburić, general Drinjanin (6) 3. POGLAVLJE – strana 37-64, hrvatsko...
Povlačenje Hrvatske vojske prema Austriji – ožujak 1945. (5)
https://www.hrvatski-fokus.hr/2025/01/63896/
Povlačenje Hrvatske vojske prema Austriji - ožujak 1945. (5). General-pukovnik Alexander Löhr, vrhovni zapovjednik njemačkih snaga na Balkanu tražio je žrtvujem hrvatske postrojbe za zaštitu povlačenja...
Povlačenje Hrvatske vojske prema Austriji – ožujak 1945. (4)
https://www.hrvatski-fokus.hr/2025/01/63745/
Povlačenje Hrvatske vojske prema Austriji - ožujak 1945. (4). Berlin nas je htio učiniti potpuno ovisnima o sebi...
Povlačenje Hrvatske vojske prema Austriji – ožujak 1945. (3)
https://www.hrvatski-fokus.hr/2025/01/63598/
Povlačenje Hrvatske vojske prema Austriji - ožujak 1945. (3). Nikada nisam otišao na sastanke nacističke stranke na koje hrvatski časnici i dužnosnici katkad bijahu pozvani. Jednako...
Povlačenje Hrvatske vojske prema Austriji – ožujak 1945. (2)
https://www.hrvatski-fokus.hr/2025/01/63372/
Povlačenje Hrvatske vojske prema Austriji - ožujak 1945. (2). “Zvonimirova linija” trebala se sastojati od tri glavna sektora, čijim je srednjim dijelom, koji se oslanjao na...
Povlačenje Hrvatske vojske prema Austriji – ožujak 1945. (1)
https://www.hrvatski-fokus.hr/2025/01/63372/
Povlačenje Hrvatske vojske prema Austriji - ožujak 1945. (1). Luburićev iskaz daje uvid u tragediju...
|