_ X _ * * * _ P O V E Z N I C E _ * * * _ X _
_ X _ * * * _ POVEZNICE katas _ * * * _ X _


VIDEO - stopama
"KRIZNOG PUTA"
12.svibanj 2012.g.
film 40 minuta
"zauvijek s nama"

_ PBV + Vuku i Bo o + U-spomenik po HDZ-uni tava sve _



1952.g.: PRVO ORGANIZIRANO HODO A E NA BLEIBURG




Bleiburg ne mo e biti zabranjen zbog jednog lukavog poteza iz 1965.g.
ZAGREB - TRIBINA 2007
Bleiburg: Tajni britanski dokumenti i obiljezena grobista
* * * * BLEIBURG KROZ STOLJE E * * *
PARTIZAN NA SAMRTI:
DJEVOJKU SMO SILOVALI,
UBILI,
SKUHALI GULA
I
POJELI JE!
DA INZKO NIJE PROFESIONALNA KUKAVICA OVO BI ON OBJAVIO:
Znate li da je Tito bez ikakvog razloga ubio 15 austrijskih majki?

2020.g.: AUSTRIJSKI DER STANDARD O BLEIBURGU
'Instrumentalizacija od strane hrvatskih desni ara
sigurno je ote ala poku aj da se u prvi plan stavi injenice'
BLEIBRUG - Peri : Brisanje spomena
MACELJ - FRUKI 07.06.2015.g.
MACELJ UZ 70 GODISNJICU GENOCIDA

BLEIBURG 2015.g.
NDH i neki "crveni" povjesni ar - Krasi - NU2

(2015.g.) Grof Nikolai Tolstoy
BLEIBURSKI POKOLJ



(2015.g.) ERVAVEC Zvonimir: Bitka kod Dravograda Poginulo 40.000 neprijateljskih vojnika,
medju njima i ustaski general Luburi ...
(2005.g.) HODO AS E: Vukovar - Bleiburg
(2009.g.) HODO AS E: Branko ulo i Josip Buha
(2006.g.) Bleiburg: KOMEMORACIJA i "trenuci zivota"
(2006.g.) Bleiburg: izgradnja "OLTARA"
(2007.g.) Bleiburg: Englezi najve i zlo inci na svijetu
(2007.g.) Bleiburg: Dramati no javno pismo predsjednika PBV-a
(2008.g.) Bleiburg: RAZNI PRILOZI
(2009.g.) Bleiburg: komemoracija - slike
(2012.g.) Bleiburg Vladimir Sisljagic: Govor predsjednika HDSSB-a
(2014.g.) biskup Uzini :
. . . pomirenje i opstanak Hrvatske mogu i s samo uz pobjedu DRZAVOTVORNE POLITIKE!
(2000-2004.g.) razni prilozi XY















































PODRU JE TRAGEDIJE HRVATA 1945.g. - BLEIBURG
razni prilozi
BLEIBURG 1945: LJEPA NAM NASA - BILA NESRETNA
KAKAV ZAKON VAZI i STO TO IMAJU ZLO INCI U SVOJIM SRCIMA







Ekskluzivni interview
Michael Palaich, autor filma "Bleibur ka tragedija"
Velika Britanija je suu esnik u komunisti kim zlo inima nad hrvatskim narodom


Tragedija Bleiburgu i Viktring 1945
Dr. Florian Thomas Rulitz
Prevedeno iz drugog njema kog izdanja Andreas Niedermayr

     

    2013-07-06

    Liebe Freunde in Interasso,

    sehen Sie bitte, wie sieht die Lage in Slowenien aus. Wie man dort den Kommunismus noch heute ehrt. Kaum zu glauben. Video dauert um 6 Minuten.

     

    http://www.youtube.com/watch?v=ifydoT0v3J8&feature=youtu.beWith

     

    Mit freundlichen Gruessen

    Jan Kosiar

    PV ZPKO

    Bratislava

     

     


PRIMER NEZNANJA ili PODMETANJE LA I NEKIH BUDALETINA


dana 2013-05-11.g., u bleiburgu
iznenada se pojavi ispred mene "svemirac"
on: bek, bek, bek...
ja: bek
on: bek. bek, bek, bek....
ja: bek
on: bek, bek, bek, bek, bek, bek, bek, bek....
ja: BEK !!!

HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCA
utnja o proslavi Dana pobjede u Zagrebu
2012.g.


    2012-07-10

     

    Jame su preko no i "gutale" i vojnike i civile

     

    http://www.zadarskilist.hr/clanci/09072012/jame-su-preko-noci-gutale-i-vojnike-i-civile

     

    Pi e: Branko Bo i 09.07.2012.Dodaj u omiljene lanke Po alji prijateljuPrintKomentiraj U Hrvatskoj je jo oko tisu u, a u Sloveniji 400 neistra enih jama masovnih grobnica u koje su partizani bacili najmanje 500.000 Hrvata, ka e Stjepan ivkovi

     

    Komemoracija kod jame Smiljevka na podru ju izme u erave i Ninskih Stanova lanovi Udruge Hrvatski domobran iz Zadra u subotu su posjetili dvije najve e masovne grobnice zapadnog dijela Zadarske upanije, strati te Smiljevka u gustoj hrastovoj umi izme u erave i Ninskih Stanova, te jamu Golubinka nedaleko Vrsi. Tradicionalnim kri nim putevima te komemoraciji nazo ili su lanovi obitelji rtava te njihovi daljnji ro aci iz Australije, Amerike, vedske, Italije, kao i lanovi Udruge Hrvatski domobran iz cijele upanije i Like.

     

    Nakon minute utnje za sve ubijene i ba ene u jamu Smiljevka, organizator komemoracije povjesni ar Ante Matijevi iz Poljica je kazao kako istra uju i ovu tematiku iz dana u dan dolazi do sve poraznijih podataka.

     

    - Partizani i njihovi pomaga i tijekom Drugoga svjetskog rata, a naro ito nakon kapitulacije Italije 8. rujna 1943. godine, najprije su na zvjerski na in, bez ikakvog su enja ubili i umorili, a zatim u jamu bacili vi e od 450 hrvatskih, njema kih i talijanskih vojnika te civila, ne samo s ninsko-vr kog podru ja, ve s podru ja od Obrovca do otoka Vira. Onaj tko bi partizana ili lana njegove obitelji pogledao krivo, zavr io bi u ovom strati tu. lanovi tzv. Narodnih odbora su bili sud i egzekutori i sve su radili po naredbi Centralnog komiteta, kazao je uz ostalo Matijevi .

     

    Pokloniv i se rtvama partizanskog nasilja sudionici kri nog puta napustili su podru je jame Smiljevke te su se zaputili prema jami Golubinka.

     

    - Ovu jamu duboku 45 metara narod je zvao "jama bezdanka" i ve e je strati te i od uvene jame Jazovke. rtve su ubijane i bacane pojedina no i grupno iz logora, me u kojima je jedan bio u obli njim Vrsima na imanju Ivana Mrdelje zvanog Turonja. Komunisti ki zlo inci to su uglavnom inili pod okriljem no i kako bi se do dokaza i svjedoka to te e moglo do i. Golubinka je "progutala" i ve i broj talijanskih i njema kih vojnika prilikom njihovog povla enja s ovog ninskog podru ja, kao i civila. Ovdje su zlo ine uglavnom po inili izvr itelji iz Vrsi, Nina i Ra anca, njih oko 60. Baratamo podatkom da su samo u jednom danu ba ene 52 osobe, 50 mu karaca i dvije ene, istaknuo je Matijevi .

     

    Dopredsjednik Udruge Hrvatski domobran Zadar Stjepan ivkovi ustvrdio je da su se svi ovi zlo ini izvodili po naredbi i uputama Josipa Broza Tita i njegove desne ruke Rankovi a.

     

    - Tito je u o ujku 1945. godine u Beogradu uzeo u svoje ruke sve mogu e funkcije i znao je itekako dobro za Bleiburg i Kri ni put, kao i ostala hrvatska strati ta. U Hrvatskoj je jo oko tisu u, a u Sloveniji 400 neistra enih jama masovnih grobnica u koje su po na im podacima partizani ubili i bacili najmanje 500.000 Hrvata. Mi u Hrvatskom domobranu i nadalje emo obilje avati, istra ivati i iznositi istinu o hrvatskim pa enicima koji su dali ivote za ovu na u dr avu, kazao je uz ostalo Stjepan ivkovi .

     

    ast svim nedu nim rtvama odana je i molitvom koju je predvodio vr ko-polji ki upnik don Boris Pedi .

     

    Podru ja pretvoriti u spomen-parkove Golubinka i Smiljevka jo su, ka u u udruzi Hrvatski domobran, nedovoljno istra ene. Osim utvr ivanja okolnosti stradavanja, udruga se brine da doga aji ne padnu u zaborav, pa je uz pomo Op ine Vrsi kod Golubinke podignula kameni kri u obliku hrvatskog pletera. Tra it e da se prostori oko Golubinke i Smiljevke pretvore u spomen-parkove, a u njima izgrade kapelice.


TABORIS A: Hrvatska, Slovenija, Italia, Poljska
NEKOLIKO PRIKAZOV O TABORIS IH - LOGORI SMRTI

    2012-07-09

    Neka se o ituje Bo o Vuku i

    Vrlo va no, pogledajte ovaj video i tko je u stanju da u ini ne to djelatno za domoljuba o kome se ovdje radi, odnosno za Davora Trbuha, koji je u pritvoru u Klagenfurtu od komemoracije na Blajburgu

    http://www.youtube.com/watch?v=XUbKUVnCrdY&feature=relmfu 
    --
    Ivo Poljak, Du e-Vavlje III, 23a, 21310 Omi
    021/735 073, 095/ 905 1100, ivo.poljak@inet.hr


GENOCID U GORNJEM DOLI U

    2012-05-11

    Slovenija: Prona eno 70 novih masovnih grobnica

    etvrtak, 10 Svibanj 2012

     

    U jami Konfin otkrivena je masovna grobnica i identificirano 88 rtava i to na osnovi knjige zatvorenika. Kazao je t Pavel Jamnik, lan dr avnog povjerenstva za otkrivanje ratnih i poratnih strati ta, koje je osnovala Vlada Janeza Jan e.

    To su bili ranjenici i bolesnici koji su u lipnju 1945. odvedeni iz zatvora OZNE u Ljubljani. Sve rtve su mu karci mla i od 25 godina. Ne to su rekli i svjedoci iz tog doba. rtve su bile na 40 m dubine.

    Vjeruje se da je OZN-a minirali mjesto, kako bi ono ostalo zauvijek tajno.

    Do sada je u Sloveniji otkriveno 140 masovnih grobnica iz rata i pora a, a samo ove godine prona eno je 70 novih lokacija. Slovenci tvrde da e kazneno goniti nalogodavce i izvr itelje ovih zlodjela.

    Simo Dubaji , nekada nji partizanski egzekutor nad ratnim zarobljenicima i civilima, napisao je knjigu o ovim zlo inima u kojoj je, izme u ostalog, napisao:

    "Zapovijedao sam u Ko evskom rogu. Sudjelovao sam u likvidaciji ljudi po nare enju. To danas govorim, jer sam shvatio da je savjest ja a od pobjede. Kada sam 25. svibnja 1945. do ao u Ljubljanu, referirao sam Titu o zarobljavanju usta a... Govorilo se da ih treba vratiti u Sloveniju da bi im se sudilo po me unarodnim konvencijama... Onda sam iznenada dobio nalog da se 30.000 tih doma ih zdajnika pobije u Ko evskom rogu.

    Nare enje su izdali Ivan Matija Ma ek (slovenski bolj evik i ef jugoslavenske OZN-e za Sloveniju), Maks Ba e (hrvatski bolj evik) i Jovo Kapi i (srpski bolj evik). Sve odreda Rankovi evi pomo nici. Takvu odluku nitko nije mogao donijeti, osim Tita! Taj masakr je izvr ila XI. Dalmatinska brigada u kojoj je politi ki komesar bila Milka Planinc", napisao je Dubaji .

    (M.M.) (hrsvijet.net)

* * * KOMUNIZAM i POSLJEDICE * * *
i gdje su 571
* * * GROBISTA PO SLOVENIJI * * *
* * * HRVATSKI POLITI ARI 2012. * * *
* * * simboli gadosti * * *


HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCA
Biskup Vlado Ko i
Sabor o ekivano o Bleiburgu, ali to je sramotno

Neki su zaboravili ovu sliku iz svibja 1945.g.
Razdragane mase pozdravljaju ulazak partizana u nebranjeni grad.
KALENDAR DOGA AJA
2012.

    2012-02-26

    FW: Poruka o " idovskoj imovini"

    From: Mladen Schwartz [mailto:mschwartz@inet.hr]
    Sent: Saturday, February 25, 2012 5:17 PM
    To: info@zagreb.mfa.gov.il
    Subject: Poruka o " idovskoj imovini"
    Importance: High

     

         Ambasadore Yosefe Yossi Amrani, prestanite se u ovoj zemlji Hrvatskoj pona ati kao bahati gazda, kr e i sva uobi ajena diplomatska pravila! Ovo vam nije va a okupirana Palestina, gdje se tako er potla eni puk di e u obranu svoje slobode. Hrvatski narod nije narod idovskih slugana i robova! Budite, u najmanju ruku, pristojni! Bit e to dobro i za vas i za nas. Nemate vi to provocirati sa zahtjevima za povrat nekakve idovske imovine. Kao prvo, izvolite podastrijeti crno na bijelo dokumentaciju o podrijetlu te navodne imovine: tko ju je, kada, na koji na in stekao. Kada to bude na stolu, po ekat e dok se ne obnovi Dr ava Hrvatska. A onda, obe ajem da emo va e zahtijeve skrupulozno i u razumnom roku razmotriti.

         Uime hrvatskog naroda,

         Mladen Schwartz

         Predsjednik

         NOVE HRVATSKE DESNICE

         Prvi triumvir

    Jan a zabranjuje crvenu zvijezdu i Tita

    Jan a zabranjuje crvenu zvijezdu i Tita

     

    Slovenija mijenja ustav i unosi niz promjena u svoj politi ki sustav

     

    Denis Romac, www.novilist.hr, 23. velja e 2012. u 20:03

    Uz zabranu veli anja svih totalitarnih re ima ustavne promjene bi mogle ukinuti izbore za predsjednika, izborne jedinice, liberalna referendumska pravila...

     

    Nova vladaju a koalicija u Sloveniji najavila je skore promjene ustava, a me u 40 prijedloga ustavnih promjena svih parlamentarnih stranaka su i ukidanje predsjedni kih izbora, pravo na internet, ukidanje izbornih jedinica i uvo enje preferencijalnog izbornog sustava, ali i zabrana javnog veli anja svih totalitarnih re ima, njihovih nositelja i simbola, to predla e Slovenska demokratska stranka premijera Janeza Jan e, najve a stranka vladaju e koalicije.

    To pak zna i da bi u Sloveniji uskoro ustavom mogli biti zabranjeno isticanje crvene zvijezde i imena Josipa Broza Tita kao komunisti kih simbola, za to se Jan ina stranka zauzima ve godinama.

    Produbljena provalija

    Nije te ko pretpostaviti da e spomenuti prijedlog izazvati novi verbalni rat i produbiti ionako duboku provaliju izme u slovenske ljevice i desnice. Odnos prema komunisti kom naslje u i simbolima i dosad je izazivao brojne napetosti i estoke sukobe Jan ine stranke s biv om vladom Boruta Pahora, predsjednikom dr ave Danilom T rkom i biv im gradona elnikom Ljubljane Zoranom Jankovi em.
    Jan a je stranke biv e vladaju e koalicije smatrao strankama tranzicijske ljevice, koje uop e nisu ra istile sa svojom komunisti kom pro lo u.

    Protiv predsjednika T rka podignuo je ustavnu tu bu zbog odlikovanja Toma u Ertlu, posljednjem elniku slovenske Udbe, a T rka je optu io i za suradnju s jugoslavenskom tajnom slu bom pri bomba kim napadima u Koru koj sedamdesetih godina pro loga stolje a. Jankovi a je napao zbog imenovanja jedne ljubljanske ulice Titovom cestom, to je kasnije poni tio slovenski Ustavni sud.

    Ve ina ostalih prijedloga ustavnih promjena bli a je stvarnim problemima dana nje Slovenije. Vladaju i i opozicija suglasni su oko promjena iznimno liberalnih referendumskih pravila, po kojima je u Sloveniji skoro svaki zakon mogu e sru iti na referendumu nakon izglasavanja u parlamentu. Jan ina stranka tom se mogu no u obilato koristila dok je bila u opoziciji, a to je na koncu i sru ilo Pahorovu vladu, no na vlasti Jan a eli ograni iti pravo na referendum.

    Vi e stranaka tako er predla e da se ograni enje fiskalnog zadu ivanja, tzv. zlatno pravilo, upi e i u ustav, nakon to je nedavno vlada donijela odluku o gornjoj granici zadu ivanja, to je posebno aktualno u trenutku kada nova vlada, kako tvrdi Jan a, zatekla gore stanje na podru ju javnih financija od onoga koje je o ekivala, kao i veliku rupu od oko 550 milijuna eura neplaniranih rashoda za ovu godinu, zbog ega bi mogla do i u pitanje i isplata pla a u javnom sektoru.

    Ograni avanje mandata sudaca?

    Vladaju a Jan ina stranka promjenom ustava eli ubrzati postupak formiranja vlade, kao i pove ati ovlasti premijera, koji bi dobio ovlast da sam razrje ava ministre i imenuje nove, najvi e tre inu u jednom mandatu, to podr avaju i Jan ini koalicijski partneri. Pozitivna Slovenija predla e pove anje ovlasti predsjednika dr ave pri raspu tanju parlamenta, dok Nova Slovenija, najmanja vladaju a stranka, predla e da predsjednika dr ave ubudu e biraju u parlamentu, a ne na neposrednim izborima.

    Nekoliko stranaka predla e ukidanje Dr avnog savjeta, parlamentarnog doma od 22 lana, koji zastupaju dru tvene, ekonomske, strukovne i regionalne grupe i pojedince, a koji ima pravo veta na zakone donesene u parlamentu. Zanimljiv je i prijedlog o ograni avanju mandata sudaca, koji sada imaju neograni en mandat, i to na pokusni mandat od osam godina.

    Takav prijedlog dolazi iz stranke slovenskog premijera kojemu sude zbog afere Patria, dok se opozicijska Pozitivna Slovenija tome protivi, tvrde i da o uvanje trajnog suda kog mandata predstavlja najve e jamstvo suda ke neovisnosti.

    2012-02-12

    POKRET AKTIVNIH VETERANA

    BRANITELJA REPUBLIKE HRVATSKE

     

    Svaki uzoran branitelj, kao ovjek, budno i bri no svakog dana uva svoj narod. O inski je za tita i na raspolaganju svakom lanu zajednice koji voli Hrvatsku, to je uvjet dostojanstvenu ovjeku. Dijete osjeti za titu Oca, Stvoritelja, pa ive radosno i veselo zajedno.

    Otac i djeca se razumiju i bez komuniciranja pomo u rije i, neformalna konverzija zajedno ih povezuje u jednu cjelinu i osvjetljava zajedni ku bit. Uglavnom, ovjek sam izaziva patnje, po elji i inverziji, kada zamjeni uloge Otac sin, kada je zaveden od maskiranog lucifera.

    Uvijek, nakon zahvalnosti za o insku ljubav ovjek osjeti toplinu i garanciju za ivot. Otac upozorava i uva od zamki, naro ito pomo u rije i pojedinac mo e biti medij kako dobra tako i zla. Dakle, uz Oca lako je ovjeku prepoznati i po volji odlu iti iji e medij biti, a lucifer bez ljubavi samo je varka i kona an.

    Otac i djeca skupa su snaga ljubav, to ovjek osjeti i do ivljava konkretno, a zlo je be ivotno, samo preko svojih medija servira otrovnu maglu. Otac je izvor, a sin iz ljubavi ivot na Zemlji, koji te e beskona no. Uzorni branitelji su tako er o inski raspolo eni i snaga kada su zajedno, jer znaju da zlo ne spava, samo razdvaja i uru ava. Eto za to ova spoznaja pretpostavlja zajedni ku budnost. U o instvu su ukupna pravila za ivot, koja poti u da se pomo u rada i reda ivot ivi.

    Dakle, svakog dana rad i uredno pona anje uva ivot, a ne postavljena zamka da je rad i ra anje posljedica grje na ovjeka, to izaziva reformaciju pravila zemaljskih autoriteta . ovjeku je dovoljno ovo uvidjeti da bi pobijedio zlo i ivio sretno u zajedni tvu s Ocem.

    Branitelji, kao uvari samopouzdanja svoga naroda, poticaj su i uzor svojoj djeci da se ne bi ognji ta gasila. Neobra ena polja nezaobilazan su uvjet ivotu, ali i izazov neradniku okupatoru, zato Hrvat radnik dodatno mora nau iti braniti svoje, jer kroz povijest Hrvata hrvatski narod toliko je desetkovan. Usporedbe radi u desetom stolje u Hrvata je bilo dva miliona i etiri sto tisu a, a Engleza milijun i osamsto tisu a, danas Hrvata ima etiri milijuna i petsto tisu a, a Engleza pedeset i dva milijuna. To zna i da Hrvati puno puta nisu bili uspje ni branitelji.

    Cilj ovog Pokreta hrvatskih branitelja je da Hrvati ubudu e skupa rade i zara eno uvaju brane. Uzorni branitelji su akcija i preventiva, a ne samo veterani, jer za ivot se treba dnevno brinuti, to prili i uzornu ocu, a zasluge za ivot pokazati. Uspje ni branitelji su uvijek zbir hrabrosti i vite tva,  rtvovanja. Pascal, tako er, isti e kako je zbog okupatora neradnika na Zemlji puno puta sila pravda, dakle, sloboda je spoznata nu nost i zaslu uje se. Branitelji su odgovorni kada neprijatelj i poku a napasti, jer mogu kada djeluju skupa sprije iti preventivnim djelovanjem. Za obranu braniteljima je tehnika tek pripomo , dakle oru je bez organiziranih branitelja ne e pomo i.

    Ukupna logistika se zara uje u poljima, umama, moru i tvornicama, a ne mirovinama na koje se oslanjaju neki veterani, pa vi e ne lo e vatru niti zalijevaju cvije e, to je pogubno. Koga danas hrvatski branitelji veterani  mogu obraniti i kao vojnici kada su pozatvarani i poni eni, kako mogu biti uzor svojoj djeci kada su dozvolili da ih se podjeli na devetsto udruga. Hrvatski veterani domovinskog rata su bili dobri onda , a tko e danas i sutra lo iti vatru da se ne ugasi , zamka koju nisu prozreli jo ni danas mogli su se uvjeriti da je to posljedica nejedinstva rascjepkanosti  hrvatskog bi a.

    Zato danas Pokret aktivnih veterana branitelja Hrvatske poziva sve udruge hrvatskih branitelja da su du ne bez odlaganja ujediniti se. One koje to ne u ine svjesno ili nesvjesno diverzija su na hrvatsko bi e. Dakle, gledano i ljudski, branitelji su zbir snage zajedni tva kada su dnevno aktivni i svakog dana uvari.

    Danas u Hrvatskoj neki  relativiziraju, izjedna avaju po krivnji okupatorske vojske i hrvatsku vojsku, koja je brane i svoja ognji ta, u Hrvatskoj ratovala, za razliku od okupatora koji su kao po asti dolazili u Hrvatsku ni titi hrvatsku slogu i narod eksploatirati. Naro ito danas, i nakon toliko opomena, toliko je u Hrvatskoj rascjepkano jedinstvo hrvatskih branitelja da ne mogu slu iti svrsi. Netko je podijelio pa vlada. Zajedni tvo je cilj  i garancija da emo raditi ivjeti da bi smo imali to uvati. 

    Svako slovo ovog teksta uvod je i poticaj u pravcu osvje ivanja Hrvata, da shvate za to su jo u 12. stolje u Ma ari zbog svojih pretenzija izjavili da se usta e Hrvati pod vodstvom Ivana Pali ne u Hrvatskoj, i to protiv njih kao eksploatatora Hrvata. Mle ani su tako er izjavili kada su Hrvate najvi e uni tavali da se usta e Hrvati, ustanak ustanik usta a, samo zato da se obrane od zla, naro ito su Srbi esto koristili rije usta a i to s razlogom. Svaki put nakon okupacija eksploatacije i fizi kih uni tavanja, Hrvati su se na svojim ognji tima u Hrvatskoj ustajali zbog obrane od vandala, a Srbi primijetiv i da se Hrvati usta e protiv njih kao osvaja a Hrvatske, upozoravali  su sami sebe da se dodatno vojno anga iraju pod nazivom operacija SPALJENA ZEMLJA. Izjavljivali i istim poklicima i planom postupali su i za vrijeme zadnjeg domovinskog rata da se usta e Hrvati, jednako kao i za vrijeme drugog svjetskog rata. Dakle, zapravo Hrvatima je to ozbiljna opomena i upozorenje i danas, srpska lozinka kada vri te da se usta e protiv njih ustaju, istina je da su u Hrvatskoj i danas prisutni po ideji pravoslavne crkve tendencijom da budu okupatori Hrvatske, jer po pravilima pravoslavnih crkava Srpska pravoslavna crkva mo e biti samo u Srbiji, a Hrvatska pravoslavna crkva samo u Hrvatskoj.

    Dakle, okupatorima kroz povijest nije po volji to se Hrvati usude ustati protiv njih kao neprijatelja, koji bi okupirali Hrvatsku i eksploatirali Hrvate, pa zato Hrvate ne vole, nazivaju i hrvatsku djecu usta ama. Dakle Srbi su i danas u Hrvatskoj tendenciozno orijentirani, jer im se plja kanje u Hrvatskoj osladilo, to svaki hrvatski vrabac dobro zna za to se Hrvati ne bi smjeli ustajati protiv njih, dok ih Srbi i biolo ki uni tavaju. Oni su umislili da Hrvati moraju biti pokorni, zato su i ratovali u Hrvatskoj pod nazivom ni ta manje nego spaljena Hrvatska  - ukoliko se Hrvati ustanu, vri te USTA E SE USTA E!

    U Zadru, sije anj 2012.g.

    Dr. sc. Ilija Barja i , Predsjednik

    Pokreta Aktivnih veterana branitelja Republike Hrvatske







    2011-12-08

    NOVA HRVATSKA DESNICA

    Zahtjev: Zabrana protuhrvatskih stranaka

     

    Temeljem Ustava Republike Hrvatske, 4, 6 i 141, te Ustavnog zakona o ustavnom sudu, 85 i 86 (poglavlje VIII: Nadzor nad ustavno u programa i djelovanja politi kih stranaka), zahtijevamo od predsjednika Republike Hrvatske i glavnog dr avnog odvjetnika Republike Hrvatske pokretanje koraka potrebnih za uklanjanje iz Registra politi kih stranaka te zabranu slijede ih stranaka ili udruga:

    Inicijativa mladih za ljudska prava (koja je, kao udruga ultraljevi arske mlade i s koordiniranim djelovanjem u zemljama biv e SFRJ , zala u i se za apstraktni pacifizam na tetu Hrvatske, te harangiraju i protiv stranaka umjereno desne i domoljubne orijentacije, nastupila jednozna no protiv hrvatskih nacionalno-dr avnih interesa, uz ostalo, tra e i zabranu niza nacionalno-domoljubnih stranaka u Republici Hrvatskoj)

    Hrvatska narodna stranka liberalni demokrati (HNS)

    Istarski demokratski sabor (IDS)

    Ljevica Hrvatske (LJH)

    Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS)

    Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP)

    Socijalisti ka radni ka partija (SRP)

    Srpska demokratska stranka (SDS)

    Sve stranke s manjinskim, regionalnim, spolnim ili stali kim predznakom. [Do daljnjega se iz Zahtjeva za zabranom izuzima Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje - HDSSB, zbog iznimnih domoljubnih zasluga i nedvojbenog hrvatskog nacionalizma, te trenuta nog tamni kog zato enja njezina vo e, generala Branimira Glava a.]

    Savez antifa isti kih boraca i antifa ista republike Hrvatske (SABA)

    Obrazlo enje: Sve navedene organizacije, u manjoj ili ve oj mjeri, svojim programom i djelovanjem rade na:

           rastakanju jedinstva hrvatskog naroda i dr ave, i to

           izdvajanjem pojedinih podru ja iz sastava republike Hrvatske, te

           njihovim dr avno-pravnim ili upravnim povezivanjem sa stranim dr avama, ili

           izdvajanjem dijelova Republike Hrvatske u samostalne politi ko-upravne cjeline; te na

           utapanju Hrvatske u tetnim asocijacijama,

           uklju uju i i restauraciju pokojne Jugoslavije, I/ III

           restauraciju protuustavnih oblika vladavine.

           Svim tim navedene organizacije izazivaju sukobe, promi u mr nju, poti u na nasilje, ime predstavljaju trajnu pogibelj za suverenitet, teritorijalni integritet i opstojnost Republike Hrvatske. Zato smatramo da im ne smije biti mjesta me u hrvatskim politi kim strankama ili udrugama, pa da stoga njihovo nepo tivanje pravnoga poretka Republike Hrvatske valja sankcionirati njihovom zabranom sukladnom slovu i duhu Ustava RH.

     

    BORBA SE NASTAVLJA ZA DOM SPREMNI!

     

    Mladen SCHWARTZ

    Predsjednik

    NOVE HRVATSKE DESNICE

    Prvi triumvir

     

    Poslano:

    Navedenim organizacijama

    Predsjedniku Republike Hrvatske

    Glavnom dr avnom odvjetniku Republike Hrvatske

     

    U Zagrebu, dne 8. prosinca 2011.




CRO-IZBORI 2011
zavrzlane ili pobrkanost pravila
bira a ko "ovce"

    2011-10-16

     

    Politi ka uhi enja hrvatskih boraca protiv EU-branitelja iz oslobodila kog rata

    SVJE E: OBAVIJEST
    - U ovim trenutcima u Kosnici POLICIJA privodi bra u KR MAREK iz za sada nepoznatih razloga.
    Bra a Kr marek su ina e aktivisti Pokreta Gra anska Solidarnost te stalni lanovi i suorganizatori
    Skupova EU NE HVALA te FESTIVALA DEMOKRACIJE koji od utorka kre e s Trga bana Jela i a u 17h
    a nastavlja se ispred HRT-a. IRITE OBAVJEST DALJE Ne smijemo dozvoliti da nas u utkaju:



ZAR OPET SALJETE UDBASKE KOLJA E ?


SLIKE SA "PIETETE"
U SPOTU NJEMACKIH PJEVACA
izvolite pogledati

    2011-06-29

    Ve ernji list, 27 lipnja 2011., Pi e: Zvonimir Despot

     

    elnici dr ave, sramite se

    Predsjedni e i premijerko, sramite se! Dan dr avnosti

     

    Predsjedni e i premijerko, sramite se! Dan dr avnosti 20 godina hrvatske neovisnosti, zavr etak pristupnih pregovora s EU, kako ste obilje ili? Tako da se samo Vas uje i vidi, da se slikate, da se pravite va ni, da vas to vi e ima po medijima. O ito kod vas vlada ona "samo svoju sliku ljubim"! Sramotno je uop e kako ste dogovarali proslavu, kako se kao medijska trakavica vukla njezina priprema. Gledali ste samo na sebe, da zadovoljite svoje uskogrudne ta tine, a zaboravili ste na narod. Izdali ste ga jo jednom! Narod vam o ito ne treba, osim kad vam treba dati koji glas. Narod koji je oplja kan; osiroma en, obespravljen, prevaren, izmanipuliran, zatomljenog nacionalnog ponosa...

    A ovo je bila izuzetna prilika da se politika pribli i narodu, da se u dr avi na tako va nu obljetnicu osjeti bolja atmosfera, da se napravi proslava i za narod, a ne samo za politi ku vrhu ku. Izgovor da nema novca ne stoji: To je la ! Novca ima, ali za koga? Je li, primjerice, trebalo organizirati dva koncerta, da na jednom u glavnoj ulozi bude premijerka, a na drugom u odabranom, elitnom dru tvu ef dr ave? I onda jo uleti HRT koji prenosi oba koncerta~ samo da se efovi ne bi zamjerili Josipovi u ili Kosorovoj, da se njihova faca nije izravno vidjela. Kad su oni u pitanju, tro kovi nisu va ni. I tako smo u udarnom terminu imali njihova naslikavanja, za to je rtvovan dokumentarac o preletima pilota Daniela Borovi a, Ivana Selaka i Ivice Ivandi a koji su Hrvatsko ratno zrakoplovstvo opskrbili nadzvu nim avionima tipa MiG. Oni su dobili neugledni popodnevni termin, tek toliko da na nacionalnoj televiziji ne to bude i o Domovinskom ratu.

    Osim inflacije vijenaca, posebice u Josipovi a, koji iz ideolo kih razloga podvaljuje komunisti ko jednoumlje pod antifa izam, i jo vrije a branitelje kad govori da je to jednoumlje duhovni otac Domovinskog rata, prvi veliki organizacijski proma aj bila je sve ana sjednica Vlade. Kakva Vlada, to ona ima s Danom dr avnosti? Pa zar se sve klju ne odluke prije 20 godina nisu donosile u Hrvatskom saboru? Za to nismo imali sve anu sjednicu Sabora? Zbog Luke Bebi a koji nije trebao biti u prvom planu jer je u HDZ-u politi ki otpisan? Kad bi Seks bio ef Sabora, to ne mo e pre aliti, sigurno bismo je imali.

    Ovako su se u Vladi jo jednom naslikavali ef dr ave i premijerka te njezini ministri, kao i na Bozani evoj misi. Vlada bez naroda, misa bez naroda, koncerti uglavnom za odabrane... Misle li oni da e za zadovoljavanje bila naroda biti dovoljno reaktiviranje Oltara domovine te Josipovi ev naklon na Tu nanovu grobu? Premijerki su pak puna usta branitelja, a istodobno se formiraju etiri specijalna suda za ratne zlo ine! Za koga? Ako su svi pred zakonom jednaki, ako sve zlo ine treba kazniti, i jo usto ivimo u eri "nove pravednosti", to, je onda s Boljkovcem i njemu sli nima? A onda i sramota s Borisom Tadi em.

    Politi ka kuhinja s Pantov aka prije ide teren ispitivati u Beogradu, umjesto da se najprije postigne dogovor u Zagrebu, pozvati ga ili ne na proslavu. Zato je Josipovi i zaslu io Tadi evu pljusku, da mu u Hrvatsku dan kasnije do e zbog Jadovnog, to je za me udr avne odnose politi ki posve nesmotreno, ali to uzdrmanom Tadi u o ito treba za srbijanske unutarnjopoliti ke potrebe. Ve ernjakova anketa koja je Franju Tu mana iznjedrila kao daleko najzaslu nijeg za stvaranje samostalne hrvatske dr ave, ali i Gotovinu i Blagu Zadru, najbolji je dokaz kako politika, potpomognuta pojedinim medijima, ide jednim kolosijekom, a bilo naroda drugim. Anketa je pokazala da Mesi eva i Sanaderova detu manizacija nije polu ila eljeni rezultat. tovi e, iz dana u dan biva sve razvidnije da Hrvatskoj hitno trebaju demesi izacija i desanaderizacija! A ako ovako nastave, trebat e nam i dekosorizacija, dejosipovi izacja...

BLEIBURG 14.svibja 2011.g.











    2008-09-14
    BEZ STIDA i SRAMA U BLEIBURG
    ovjek sa foruma: ridebis 14.09.2008 12:35
ZELJA PO KOMUNISTI KOM SPRDAVANJU
"U"
BLEIBURGU
Hrvatsko dru tvo logora a
"Kompletna krvava orjuna ka obitelj PU I
hrvatska poruka
EU-fa izmu

    2011-04-29

    (Dragan Hazler: Silvije Strahimir Kranj evi )

     
    ZAVJET
    Hrvatska vila 1883.

    Ne ljubit tebe, mu eni ki dome,
    Za tebe ne dat isti ivot svoj,
    Oj, kak' bih mogo, kada na tlu tvome
    Sa mlijekom majke duh usisah tvoj?

    Da, ljubim tebe, al ljubavi sila
    Ne da mi gledat, da robuje ti;
    Ve sje a me, da i u mojih ila
    Prevru a krvca za osvetom vri.

    Al mladom brzo skr ili bi krila,
    Jer dosudeni jo nij' do o as
    Al nij' daleko, domovino mila,
    Pa sunce bo je grijat e i nas.

    A kad se narod na osvetu sjati,
    I ja ko sinak ustati u tvoj,
    Pa s milim Bogom, s milimi Hrvati,
    U osvetni ki pohrlit u boj.

    Tad vrele krvce pote i e mnogo,
    A smrt e harat, udit e se svijet;
    Nu tko tad smrti bojat bi se mogo,
    Kad za dom mili slatko je umrijet.

    Pa makar pao - za te past u milu,
    Slobodan mrijet u - ne ko crni rob,
    A ti tad, majko, u slobodnom krilu
    Poginulom e sinku dati grob.

     

    Silvije Strahimir Kranj evi


Christophe Dolbeau
to se dogodilo 10. travnja 1941.g.
Zavr ena je knjiga
"Usta e i partizani: Dr. Nikola Mandi i Stjepan Hr ak"
autor: dr.sc.Tomislav Dragun

    2011-03-24

    PREDMET:

    POZIV UPU EN SVIMA

    PRAVDO GDJE SI?

    NE STOLUJE U HAAGU !!!

    Pred iskazivanje presude u Haagu  za  obranu  i  osloba anje zemlje

    podsje amo na stradanje Hrvata u srpskim koncentracijskim logorima

    za koje nitko nije odgovarao 

     

    subota 26.03. 2011 u 10h    - Trg Josipa bana Jela i a  Glavu dolje, ruke na le a

    • pozivamo  gra ane da se uklju e u podr ku logora ima u njihovim nastojanjima da se kazni zemlja agresor te utvrdi moralna i materijalna naknada   

     

    subota 26.03. 2011 u 11h  - Novinarski dom, Perkovceva 2

    • Skup logora ica srpskih koncentracijskih logora, pozivamo logora ice i sve koji im daju podr ku da do u na skup       

    Ratno zato eni tvo U SRPSKIM KONCENTRACIJSKIM LOGORIMA

     

                Glavu dolje, ruke na le a

     Logora i  srpskih koncentracijskih logora tra e i o ekuju ka njavanje  zemlje agresora  i  pripadaju e materijalno obe te enje

     

    U vrijeme agresije na Hrvatsku ulaskom neprijateljske vojske, JNA, TO i doma ih etnika, mnogi  su hrvatski gra ani zato eni na okupiranom prostoru ili su odvedeni na teritorij Srbije. Mnogi  su  ubijeni, mu eni, tu eni, maltretirani, silovani.

     

    Za prisilno zadr avanje, odvo enje, mu enje, silovanje, nisu dobili  pravi no obe te enje koje pripada zato enicima  prisilnog odvo enja, zadr avanja  i svih vrsta pro ivljene torture.

     

    Pozivamo

    nadle ne institucije dr ave Hrvatske

    da u skladu

     

    Ustavnih prava,

    slobode svakog pojedinca

    i
     

    ljudskih prava,

    osigura sva pripadaju a obe te enja

    zato enicima srpskih koncentracijskih logora.

     

            Hrvatsko dru tvo logora a srpskih koncentracijskih logora

            Udruga  branitelja  logora a Domovinskog rata grada Zagreba i Zagreba ke upanije

            ene u Domovinskog ratu - Zagreb

    Kontakt - marijasli@net.hr


    2011-03-19

    Ve ernji list, pi e: Ivanka Toma

    Sve do 2010. zakonodavna i izvr na vlast izravno su sputavale neovisnost sudbene vlasti, a uz to se jo donose zakoni kojima se ugro avaju ljudska prava. Odvjetnici se pritom posve marginaliziraju, a niz je na ina kojima se negativno utje e na njihovu neovisnost, a time i na neovisnost pravosu a u cjelini. Sa etak je to o trih kritika to ih je odvjetnik Marijan Han ekovi uputio Vladi govore i na obilje avanju Dvadeset devetih dana odvjetnika.

    Tri su na ina na koja je izvr na vlast sputavala neovisnost pravosu a. Prvo, Sabor je obi nom ve inom birao lanove DSV-a koji su birali suce. Drugo, Sabor je obi nom ve inom birao i suce Ustavnog suda, to je u praksi zna ilo da je stranka na vlasti birala sebi podobne ustavne suce, a preko DSV-a i sve suce u pravosu u. Tre e, sudskom je vla u upravljala i izvr na vlast jer je ministar pravosu a imenovao predsjednike sudova rekao je Han ekovi navode i da je ta praksa promijenjena tek pod pritiskom EU.

    ( )




Branitelji probudite se,
dirnuli su nam u sve svetinje
iz Domovinskog rata!
ODMETNICI, ETNICI I PARTIZANI NA
BILOGORI, PSUNJU I PAPUKU
VUKOVAR
U Zagrebu, 17.11.2010.g.

"Na Bleiburgu nije bilo zlo ina, na kri nom putu vjerojatno je"

g. Ivo Banac Mesi u"

- a moj komentar
"nisu ludi ali bi sa vremenom moglo i tako biti"




16. sije anj 2011.g.
XXIII. BOZI NI DANI
HRVATSKIH KATOLIKA U LJUBLJANI I SLOVENIJI




ETNI KI POKOLJ
U GATIMA I OKOLNIM POLJI KIM SELIMA
U LISTOPADU 1942. GODINE
SVE ZA RADNI KU KLASU i
KRVOLO NI KOMUNIZAM
YUGO-KOMUNISTI KI ZLO INI
IZVJES E HRVATSKE SABORSKE KOMISIJE
DRZAVNO IZJVES E O ZRTVAMA - 1999.g.
IZVJES E DRZAVNOG ZBORA SLOVENIJE 1999.
JELI PRISTRANO ?

IZVJES E O KOMUNISTI KOM DIVJANJU U SLOVENIJI 1945.
PORO ILO DRZAVNEGA ZBORA SLOVENIJE 1999.
JE MORDA PRISTRANO ?

PORO ILO O KOMUNISTI NEM DIVJANJO V SLOVENIJI 1945.



Antun Vrdoljak
Komunistima je osveta svetinja

SLIKA IZ VUKOVARA SA OVE STRANICE DALEKO U SVIJETU
NASI TEKSTOVI i FOTOGRAFIJE PUTUJE SVIJETOM

slike sa 5. Kongresa rtvoslovnog dru tva


Srpski zlo ini nad Madjarima u Vojvodini
Kako to rade "bra a" im Srbi iz kom iluka
IKA - Glas Koncila
26.srpnja 2010. Crkva Sv.Ana / Kosovo kod Knina
Propovijed Biskupa Mons. Ante Ivasa
Novi List 26.5.2010
Otkrivamo tajni plan
Britanski naputci kako pobolj ati odnose:
- pisati o tome da Slovenci vole dolaziti na Jadran, a Hrvati u Sloveniju na skijanje
- isticati izjave mladih ljudi o vlastitim pozitivnim iskustvima u susjednim zemljama
- koristiti i internet za promoviranje pozitivnog ishoda referenduma
- u promid bi arbitra nog sporazuma naro ito koristiti Youtube, Facebook i Twitter
Po e ka Biskupija

Stara Gradiska (vodi )
"hrvatski osvrti">
autor: Damir Borov ak

projekat PIETETA uvr em
u izbor
hrvatski osvrti



POSEBNI PRILOG
Prikaz rtava, kako to prikazuje Drzavna komisija
mogli bi pomisliti, da je vi e grobi ta-strati ta
nego rtava

onaj koji je sastavio tabelu kakva je tu iznad
zaslu uje si jedno posebno veliko jamu


POSEBNI PRILOG
g.Franc Perme pripremio je materijal za objavu
slike uz tekst ugradio autor web stranice PIETETA

Mine of St. Barbara
Shafts of Huda jama ( Wicked pit ) near La ko the graveyard
Web Magazin VoiceofCroatia.net

usli ana je molitva Svete Barbare

NE E SE VI E udaljavati ZRTVE IZ RUDNIKA
U 2010.g, napravit e se u rudniku
14 postaja kao "kri ni put"

***SVIMA ONIMA (mislim na dr avne lopove), KOJI VIDE SPAS U EUROPSKOJ UNIJI***
YUGO-DE ELICA JE U EUROPSKOJ UNIJI - TO JE ISTINA
U TOJ EUROPSKOJ DRZAVI JE 71% LJUDI
KOJI NE MOGU PODI I KREDIT
JER IM JE MJESE NA ZARADA ISPOD 500 !!!
E MOJ NARODE!
hara , harA , haRA , hARA , HARA ...

Kazimir Kova i : Stipi (Maleckenom) Mesi u
Croatian NGO plans monument to Nazi collaborator Ante Pavelic
The Jerusalem Post (www.jpost.com) - By BRIAN BLONDY

otkrivanje spomenika Poglavniku Nezavisne Dr ave Hrvatske
Dr. Anti Paveli u
03. listopada 2009.g.
Hodo as e Hrvata iz Austrije u Bleiburgu
DAN NEOVISTNOSTI
Republika Hrvatska
a koga to nije briga ?
a dragutin izjavljuje:
__ ETNI KU HRVATSKU NE TREBAM !!!__
publicist: Javor Novak (Zagreb 2003.g.)
DA SAM IMAO HRVATSKU
ili
"BLEBURG PRIJE BLEIBURGA"
POSEBNI PRILOG U ZEPNOJ KNJIZI

*** ANNO 2021 ***
ETNI KA HRVATSKA - FUJ
__www stranica Zvonimira Springer__
Zvonko Springer
"Memories of a Croatian Soldier"
prof. DELBEAU
Bleiburg, d mocide yougoslave


* * * HUDA JAMA * * *

SLOVENSKA DR AVNA KOMISIJA JE IZ RUDARSKOG ROVA
"SVETA BARBARA" U HUDOJ JAMI
VEC IZVADILA OKO 500 LJUDSKIJ KOSTURA
TE IH ODVEZLA U DOBRAVO KOT TEZNOG
ZA SMJESTAJ U ZAJEDNICKU KOSTURNICU.

ZASTRASUJUCA JE INFORMACIJA, DA SU VEC PRONADJENA
4 RUDARSKA ROVA SA LJUDSKIM OSTACIMA.

ALI JE SVEMIRSKA INFOMACIJA JOS VECJA
NITKO NIJE KRIV ZA GENOCID

    DRU TVA ZA OBILJE AVANJE GROBI TA

    2009-05-12

     

    Hodo a e Dravskom trasom kri nog puta u du ini od 700 kilometara

    Pred 64 godine engleska je vojska u ju noj Austriji u ruke partizana izru ila vi e stotina tisu a izbjeglica i vojnika koji su od straha od osvete i smaknu a pohrlili predati zapadnim saveznicima. Izru eni narod i vojska, koja se sastojala uglavnom od pripadnika hrvatskih oru anih snaga Nezavisne Dr ave Hrvatske, od domobrana i usta a, kojima je najve i grijeh bio to su se borili za svoju samostalnost, protiv ugnjetavanja naroda koji su ih u pro losti podjarmljivali i na sve na ine iskori tavali.

    Dio izru ene vojske i naroda ubijen je u Sloveniji, a svirepim ubojstvima prethodila su mu enja i poni enja. U to doba sretni su bili oni koje su pripadnici osvetni ke partizanske vojske odmah ustrijelili. No mnogi nisu bili te sre e, neki su i ivi bacani u jame, vrtloge rijeka, vodene bujice. Jedni su kao to nam je danas poznato ugurani u rudnike i ostavljeni da tamo u najgorim mukama umru. Monstruozni su bili na ini smrti kojima su krvnici nad obespravljenim pukom i ivljavali. Plja ke, otima ine bili su samo sastavni dio povampireno obreda klanja.

    No u prvi mah nije se moglo poubijati svi koje su Englezi izru ili, dio ih je ipak pre ivio te su u mar evima smrti upu ivani na tzv. kri ne putove gdje s kojih se mnogi vratili nisu. Kako je osnovna krivnja izru ene vojske bila elja za samostalnom hrvatskom dr avom ubijali su ih nemilice, a da bi se uni tila i svaka pomisao na hrvatsku samostalnost ubijeno je sve to je hrvatski mislilo i hrvatsku sanjalo. Poubijani su prvotno svi asnici, intelektualci, a kako je sve enstvo bilo jedno od naj kolovanijih predvodnici partizansko-komunisti kog terora posebno su se obru ili na katoli ke sve enike i Crkvu.

    Jedan od kolona kri nog puta krenula je iz Maribora preko Vara dina, Koprivnice i Osijeka prema Vukovaru i istoku biv e tvorevine. Na putu su nastala brojna strati ta i grobi ta. Nakon 46. godine nad zarobljenim vojnicima i civilima isti mentalni sklop izvr io je ubojstvo bespomo nih hrvatskih branitelja, koji su se sukobili mnogobrojnom i bolje naoru anom neprijatelju. Grobi te na Ov ari simbol je povratka povampirenog zla koje kao da se nakon sna od pola stolje a ponovno probudilo.

    Zbog toga se svake godine, povodom Bleibur ke tragedije odr ava hodo a e stazama patnje i bola, stazama poni enja i ga enja ljudskog dostojanstva kako bi se i ostalim, malo manje osjetljivim i ne to be utnijim sunarodnjacima skrenula pozornost da smo svoju samostalnost du ni i tim bezbrojnim rtvama.

    Tako su i ove godine na put prema Bleiburgu, krenuli hodo asnici Josip Buha Dida i Branko ulo, na put dug 700 kilometara da bi takom odali po ast rtvama koje su pred 64 godine ubijene iako ubijene biti nisu trebale. Krenuli su na put prema Bleiburgu, mjestu gdje je pred 64 godine hrvatska vojska polo ila oru je, mjestu gdje je izbjeglo stanovni tvo vra eno i prepu teno na milost i nemilost svojih progonitelja. Branko i Dido pje a e svoj kri ni put, ele i se napojiti na putu muke svojih sunarodnjaka, a u subotu 16. svibnja sudjelovat e sa brojnim tisu ama sje anju na stradanje i likvidacije svojih sunarodnjaka. Komemorativni put stradanja Josip je zapo eo 26. travnja u Vitezu, odakle je trasom preko ep a, Doboja, Modri e, Babine Grede, Vukovara i Ov are do ao do Borova gdje su hodo asnici sudjelovali u komemoraciji i sje anju na ubojstvo 12 hrvatskih policajaca koji su 2. svibnja 1991. godine poubijani u pripremljenoj zasjedi. Trasom uz Dravu hodo asnici su na vara dinsko podru je prispjeli u subotu, kad su do li do Ludbrega, te su zastali i u ukovcu gdje su kod spomen kri a zapalili svije e, a preno ili su kod obitelji Nade i Pavla Kancijana. U nedjelju su prispjeli u Vara din, a u ponedjeljak ujutro, 11. svibnja krenuli su prema Sloveniji, a na putu kroz Vara dinsku upaniju posjetili su i grobi te Pancericu u Virje Otoku gdje su kod spomen kri a zapalili svije e te se odmorili kod mje tana naselja. Na putu prema grani nom prijelazu Dubrava Kri ovljanska zastali su i kod spomen kri a u Lovre anu, koji je postavljen iznad grobi ta u kojem su pokopane rtve udbine likvidacije iz srpnja 1946. godine, a sretna put po eljeli su im i dobro initelji

    Pomo u realizaciji zacrtanog pje a ko-molitvenog puta hodo asnicima su pru ili i lanovi Dru tva za obilje avanje grobi ta ratnih i poratnih rtava iz Vara dina, a hodo asnike je na grani nom prijelazu, na ulasku u Sloveniju do ekao Dragutin afari , predsjednik Povjerenstva dru tva iz Velenja koji e im biti na pomo i u prolasku kroz susjednu dr avu koju e hodo asnici napustiti 14. svibnja kod Dravograda gdje e im se priklju iti hodo asnici koji iz ostalih smjerova Hrvatske dolaze na obilje avanje 64 obljetnice stradanja poznatom pod nazivom Bleibur ka tragedija. Prvi spomen hod trasom od Ov are i Vukovara, do Bleiburga tzv. dravskim smjerom kri nog puta 1945. godine, hodo asnici pje a e svake godine, a prvi puta se trasom pro lo u svibnju 2005 kada je hodo a e odr ano pod motom Tihi koraci na spomen dvaju domovinskih ratova Ov ara 1991 Bleiburg 1945 .

    Zapisao franjo talan

METAMORFOZA TEKSTA NA BLEIBUR KOM SPOMENIKU
ZASTO JE NESTALA HRVATSKA VOJSKA S BLEIBURSKOG SPOMENIKA?
paznja datoteka = PPS
    colonelo 14.09.2008 12:26
    " U najgorem slu aju ?!?! "
    ... ka e Lepi Cane da su ti ljudi u najgorem slu aju imali pravo na po teno su enje
    ... pa je sa komunjarske to ke gledista to bio najgori slu aj pa su izabrali za njih
    najbolji - "bataljon 13" - po kratkom postupku a po naredbi zlo inca broza
    ... taj cane je obi na budaletina koja ne zna niti to radi niti to govori ... strava ...
U Bleiburgu Hrvatska se slila,
pol milijuna vojske i civila.
Englezima oru je predali,
oni su ih na vjeri izdali
SLOBODA GOVORA i RAZMISLJANJA
pogledajte "ISTINA ZA NAROD"
CRO-PRAVOSU E
i
"ZIKINO KOLO" ili-ali "BO E PRAVDE" U LISINSKOM
2008-05-25.g.: POSJETA DRAVSKOJ SUMI KRAJ VARAZDINA
2008.g.: HRVATSKO VOJNO GROBLJE
"U"
BLEIBURGU


PRVO VELIKO HODO A E 2005.g.
" VUKOVAR - BLEIBURG "

program HODO AS E "BLEIBURG 2008
B L E I B U R G
2007.g.: PIETETA u posjeti Bleiburgu (GDJE JE NESTALA HRVATSKA VOJSKA ?)

"U spomen
na hrvatske zrtve
Bleiburske tragedije
svibnja / 1945 / Mai
Zum Gedenken
an die kroatischen Opfer
der Bleiburger Trag die

Podigao Pocasni bleiburski vod, 1987"













Bleiburg - Bleiburg - Bleiburg
Po e ka Biskupija

Stara Gradiska (vodi )



HRVATSKI RTVOSLOVNI 5. KONGRES
izvje e Dru tva za istra ivanje ratnih i poratnih rtava


VO IN
slike sa posjete u esnika 5. rtvoslovnog kongresa



ETEKOVAC
slike sa posjete u esnika 5. rtvoslovnog kongresa



DRENOVAC - SLATINSKI
slike sa posjete u esnika 5. rtvoslovnog kongresa




PIETETA - E-mail
(Copy E-yooho)
dragutin * * * PIETETA * * * - E-gmail