2023-12-20

KNJIGA 42

                                              KOLEKCIJA DRINJANIN                     

http://www.safaric-safaric.si/zds@@@/zds__ndh_drinjanin/2023-00_General_Drinjanin.htm

http://www.hrhb.info/showthread.php?t=6983&page=1

http://www.hrhb.info/showthread.php?t=5135&page=42

 

Tko je Maks Luburić, General Drinjanin?

Prikaz rezultata str. 821/872

 

Tema: Tko je Maks Luburić, General Drinjanin?

 

05-07-2016 08:56#821

 

Bobani 

Stari lisac

 

Datum registracije

Jun 2013

Poruke

2,348

 

ZAKONSKA ODREDBA NDH O OSNIVANJU HRVATSKE PRAVOSLAVNE CRKVE (2) dio
Otporaš (Mile Boban)
31.01.2010 13:30 h
Hrvatska Pravoslavna Crkva

( DRUGI DIO )
Uljudno milim one koje ovaj povijesni dokument zanima, da ga preuzme i za svoj(e) potrebe sačuva.

II. PATRIJARH

§. 33.
Patrijarh se bira između episkopa Hrvatske pravoslavne crkve, državljana Nezavisne Države Hrvatske.

§. 34.
Izbor patrijarha vrši se na slijedeći način:

Izborni sabor bira između episkopa trojicu predloženika (kandidata). Izbor ovih predloženika sabor priopćuje pismenim putem ministru pravosuđa i bogoštovlja prilažući i zapisnik sjednice, potpisan od predsjednika i tajnika izbornog sabora. Jednoga od trojice predloženika Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske na prijedlog ministra pravosuđa i bogoštovlja imenuje patrijarhom Hrvatske pravoslavne crkve.

§. 35.
Izborni sabor čine:
a) svi episkopi Hrvatske pravoslavne crkve,
b) nadstojnik pravoslavnog odsjeka u ministarstvu pravosuđa i bogoštovlja,
c) dekan pravoslavnog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu,
d) pet virilnih članova pravoslavne vjere, koje za svaki izbor imenuje na
prijedlog ministra pravosuđa i bogoštovlja Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske.

§. 36.
Izborni sabor saziva Poglavnik svojom odredbom, u kojoj određuje dan, sat i mjesto sabora.

§. 37.
Članove izbornog sabora poziva na sastanak ministar pravosuđa i bogoštovlja.

§. 38.
Izborni sabor otvara ministar pravosuđa i bogoštovlja čitanjem Poglavnikove odredbe o sazivu sabora.

§. 39.
Izbornom saboru predsjeda najstariji episkop po posvećenju, a dužnost tajnika vrši nadstojnik pravoslavnog odsjeka u ministarstvu pravosuđa i bogoštovlja.

§. 40.
Nakon što ministar pravosuđa i bogoštovlja otvori izborni sabor izvršit će se saziv Duha Svetoga. Izbornom saboru mogu prisustvovati samo članovi sabora. Odsutni članovi sabora mogu pismenom punomoći ovlastiti koga od prisutnih članova sabora, da glasuje u njihovo ime.

§. 41.
Izborni sabor na prvom sastanku može valjano odlučivati, ako je prisutna najmanje polovina sabornih članova. U slučaju, da to nije, sjednica se odlaže za sutrašnji dan, na istom mjestu i u isti sat. Na toj sjednici izborni sabor valjano rješava pitanje izbora s brojem članova, koji su prisutni.

§. 42.
Izbor predloženika vrši se tajnim glasovanjem listićima. Tajnik poziva članove sabora iz popisa, a svaki član predaje svoj listić u kutiju na predsjedničkom stolu. Brojenje vrši predsjedajući član s tajnikom sabora. Predsjednik uzima po jedan listić is kutije i glasno čita napisana imena predloženika, zatim predaje listiće dekanu pravoslavnog bogoslovnog fakulteta, odnosno drugoj dvojici članova, koji listiće pregledavaju. Tajnik odmah zapisuje u zapisnik, koliko je listića predano i koliko je koji predloženik dobio glasova, kao i broj praznih listića, ako ih je bilo. Za predloženike su izabrani toni, koji dobiju najveći broj glasova. Ako više. predloženika dobije jednak broj glasova, smatrat će se izabranim predloženikom onaj, koji je stariji po posvećenju za episkopa.

§. 43.
Imena izabranih predloženika objavljuje predsjednik, i tim se sabor zaključuje.

§. 44.
Kad patrijarh bude imenovan, ministar pravosuđa i bogoštovlja priopćuje izbornom saboru Poglavnikovu odredbu o imenovanju.

§. 45.
Najdalje u roku od 7 dana po tomu priopćenju proglašuje se u crkvi za vrijeme bogoslužja, imenovanje novog patrijarha. Poglavnikovu odredbu o imenovanju patrijarha čita najstariji episkop po posvećenju, a iza toga biva ustoličenje patrijarha po obredu, koji će utvrditi sv. arhijerejski sabor.
Tim činom novoizabrani patrijah stupa u prava i dužnosti vrhovnog poglavara Hrvatske pravoslavne crkve.

§. 46.
Zapisnici o radu izbornog sabora čuvat će se u pismohrani ministarstva pravosuđa i bogoštovlja, a ovjerovljeni prijepis u pismohrani patrijarhije.

§. 47.
Patrijarh ima u svojoj mitropoliji sva prava i dužnosti episkopa.

§. 48.
Patrijarh kao vrhovni poglavar Hrvatske pravoslavne crkve, osim prava, koja mu pripadaju po kanonima i crkvenim propisima, ima još i ova prava:

1. predstavlja Hrvatsku pravoslavnu crkvu pred ostalim samosvojnim crkvama.
2. predstavlja Hrvatsku pravoslavnu crkvu na crkvenim i državnim svečanostima.
3. održava jedinstvo u hijerarhiji Hrvatske pravoslavne crkve,
4. saziva sv. arhijerijski sabor,
5. posvećuje sam ili preko ovlaštenih episkopa osobe, izabrane za episkope,
6. posvećuje sv. ulje za cijelu Hrvatsku pravoslavnu crkvu,
7. odobrava boravak episkopima izvan njihovih eparhija,
8. spominje se u bogoslužju od svih episkopa Hrvatske pravoslavne crkve,
9. daje crkvena odlikovanja prema naredbi, koju propisuje sv. arhijerejski sabor, a odobrava Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske,
10. postavlja službenike prema ovomu ustavu.


III. EPISKOP I SV. ARHIJEREJSKI SABOR
§ 49.
Za episkopa i pomoćnog episkopa može biti izabran onaj svećenik:
1. koji ima sve kanonske uvjete, predviđene za episkopa u pravoslavnoj crkvi.
2. koji je svršio pravoslavnu duhovnu akademiju ili pravoslavni bogoslovni fakultet,
3. koji je državljanin Nezavisne Države Hrvatske.

§. 50.
Episkope i njihove zamjenike bira sv. arhijerejski sabor pod predsjedanjem patrijarha, kad su prisutne dvije trećine episkopa. Za svako ispražnjeno mjesto episkopa sv. arhijerejski sabor bira trojicu predloženika. Ako se kod izbora ne postigne jednoglasnost, glasuje se tajno, a odlučuje natpolovična većina glasova. Ako nijedan predloženik nije dobio natpolovičnu većinu glasova, pristupa se užem izboru između dvojice, koji su dobili najviše glasova. Koji će predloženik ući u uži izbor od onih, koji su dobili jednak broj glasova, odlučuje patrijarh, koji odlučuje i kod užeg izbora, ako se glasovi podjednako podijele. Odsutni član sv. arhijerejskog sabora može pismenom punomoći ovlastiti jednoga od prisutnih članova sabora, da glasuje u njegovo ime. Izbor izabranih predloženika patrijarh priopćuje ministru pravosuđa i bogoštovlja. Jednoga od izabranih predloženika Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske, na prijedlog ministra pravosuđa i bogoštovlja, imenuje za episkopa.

Imenovanom i posvećenom episkopu patrijarh izdaje potvrdu, koju potpisuju članovi sv. arhijerejskog sabora.

§. 51.
Sv. arhijerejski sabor čine svi episkopi pod predsjedništvom patrijarha.

§. 52.
Sv. arhijerejski sabor, kao najviše hijerarhijsko predstavništvo, crkveno-zakonodavna je oblast u poslovima vjere, bogoslužja, crkvenog poretka i unutrašnjeg uređenja crkve.
Sv. arhijerejski sabor je i najviša crkvena izvršna (upravna i nadzorna) i sudbena oblast prema propisima ovoga ustava.

§. 53.
Patrijarh saziva sv. arhijerejski sabor na zasjedanje.

§. 54.
Sv. arhijerejski sabor može valjano odlučivati u svim stvarima, izuzevši izbor episkopa, kad je prisutna nad-polovična većina episkopa, Sv. arhijerejski sabor odlučuje jednoglasno ili većinom glasova. Kod jednake podjele glasova odlučuje glas patrijarha.

§. 55.
Ako bi sv. arhijerejski sabor morao donijeti neki crkveni zakon, naredbu ili načelnu odluku u odsutnosti patrijarha, mora se to naknadno podnijeti na suglasnost patrijarhu. U slučaju nesuglasnosti predmet se dostavlja saboru na ponovnu odluku.

§. 56.
Kad se patrijarhijska stolica isprazni, vlast patrijarha do izbora patrijarha vrši sv. arhijerejski sabor, koji to objavljuje ostalim crkvenim ustanovama i državnim oblastima. Predsjedničke dužnosti u sv. arhijerejskom saboru vrši tada najstariji episkop po posvećenju.

§. 57.
Zaključci sv. arhijerejskog sabora zapisuju se u posebni zapisnik, Tcoji potpisuju svi učesnici sabora.

§. 58.
Sv. arhijerejski sabor može pozvati na svoje sjednice radi saslušanja stručnog mišljenja svećenike ili svjetovne osobe, koje nisu članovi sabora.

Nastavlja se. Otporaš.

 

05-07-2016 16:40#822

 

Bobani 

Stari lisac

 

Datum registracije

Jun 2013

Poruke

2,348

 

ZAKONSKA ODREDBA NDH O OSNUTKU HRVATSKE PRAVOSLAVNE CRKVE (3) dio

Otporaš (Mile Boban)
31.01.2010 13:43 h
Hrvatska Pravoslavna Crkva

( TREĆI DIO )
Ponovno želim naglasiti onima kojima se ovi povijesni dokument na jedan ili drugi načina sviđa/ne sviđa da, da na isti dadnu svoje komentare. To jedini način kako prilagoditi ove ideje NDH iz polovice prošlog stoljeća, na današnje i u današnje prilike.

§. 59.
Sv. arhijerejski sabor vrši slijedeće dužnosti:

1. tumači pravoslavnu crkvenu nauku, držeći se pri tom odredaba, koje je crkva na osnovu sv. Pisma i predaje utvrdila.
2. uređuje unutarnje i vanjsko poslovanje (misiju) crkve i brine se za čistoću ćudoređa,
3. propisuje nastavnu osnovu vjeronauka u školama u sporazumu s ministarstvom nastave,
4. propisuje osposobljenje predloženika za sve redovne i izvanredne crkvene službe.
5. sudjeluje kod osnivanja pravoslavnog bogoslovnog fakulteta prema ovom ustavu,
6. osniva ustanove za izradbu bogoslužnih knjiga u sporazumu s ministarstvom pravosuđa i bogoštovlja,
7. uređuje sva crkveno-obredna pitanja u sporazumu s ministarstvom pravosuđa i bogoštovlja,
8. kanonizira svetce i propisuje službu za njihovo svetkovanje,
9. tumači kanonske propise i izdaje njihove zbornike,
10. određuje dužnosti za svećenstvo i ostale crkvene službenike,
11. propisuje odjel za više i niže svećenstvo,
12. izdaje crkveno-sudbeni postupak za crkvene sudove,
13. izdaje propise o ženidbenim pitanjima u skladu s državnim zakonima,
14. nastoji, da se odnos crkve i države, kao i odnos s drugim vjero izpovjestima, što bolje uredi,
15. vodi popis predloženika za episkopsku čast i bira dostojne osobe za episkope i pomoćne episkope,
16. bira članove velikog crkvenog suda,
17. čuva i brani čistoću pravoslavne nauke,
18. brine se za zbliženje i sjedinjenje kršćanskih crkava,
19. upravlja poslovima oko izdavanja crkvenih knjiga u sporazumu s ministarstvom pravosuđa i bogoštovlja.
20. izdaje upute za gradnju crkava,
21. vodi brigu o eparhijama, koje su ostale bez episkopa,
22. priprema građu za dnevni red sv. arhijerejskog sabora i izvršava njegove zaključke,
23. izabire u sporazumu s patrijarhom saborske činovnike kao i osoblje Velikog crkvenog suda,
24. raspravlja sve prijepore o nadležnosti pojedinih crkvenih oblasti,
25. vođi nadzor nad radom svećeničkih društava koja su odobrena od
državne oblasti,
26. presuđuje u prvoj molbi:
a) međusobne nesuglasice episkopa,
b) kanonske prestupke episkopa,
c) stegovne prestupke svojih službenika.


IV. VELIKI CRKVENI SUD.
§. 60.
Vrhovni crkveni sud je vrhovna sudbena oblast za prijestupe svećenstva i svjetovnjaka u vjerskim stvarima, za ženitbene parnice, kao i za prijepore unutarnje crkvene naravi. Sjedište je Velikog crkvenog suda kod mitropolije u Zagrebu.

§. 61.
Veliki crkveni sud sastavljen je od:
a) patrijarha kao predsjednika, koji može odrediti zamjenika,
b) jednoga episkopa,
c) tri člana iz svećeničkog staleža i
d) pomoćnog osoblja. Njihove zamjenike postavlja patrijarh.

§. 62.
Za članove Velikog crkvenog suda mogu biti imenovani svećenici, koji su svršili bogoslovni fakultet ili pravne nauke.

§. 63.
članovi Velikog crkvenog suda ne mogu biti rođaci ni međusobno ni s predsjednikom.

§ 64.
Veliki crkveni sud odlučuje u vijeću, sastavljenom od predsjednika, tri člana i tajnika.

§. 65.
Veliki crkveni sud u posljednjoj molbi odobrava, preinačuje ili ukida osude eparhijskih crkvenih sudova ureda radi ili povodom priziva stranke. Veliki crkveni sud preispituje ureda radi:
1. osude eparhijskih crkvenih sudova o poništenju ženidbe.
2. osude eparhijskih crkvenih sudova:
a) kojima je izrečen gubitak svećeničke službe,
b) kojima je izrečena doživotna zabrana bogosluženja,
c) kojima je izrečeno oduzeće svećeničkog čina,
d) kojima je izrečeno oduzeće svećeničkog čina s isključenjem iz crkvene zajednice,
e) kojima su svjetovnjaci isključeni iz crkvene zajednice,

3. odluke eparhijskih crkvenih sudova, koje episkop uputi Velikom crkvenom sudu na konačnu odluku.

§. 66.
Veliki crkveni sud riješava prijepore o nadležnosti pojedinih eparhijskih sudova.

V. EPARHIJSKI CRKVENI SUD

Nastavlja se. Otporaš.

 

06-07-2016 01:53#823

 

Bobani 

Stari lisac

 

Datum registracije

Jun 2013

Poruke

2,348

 

ZAKONSKA ODREDBA NDH O OSNUTKU HRVATSKE PRAVOSLAVNE CRKVE (4) dio

Otporaš (Mile Boban)
31.01.2010 13:49 h
Hrvatska Pravoslavna Crkva

( ČETVRTI DIO )


§. 67.
Eparhijski crkveni sud je djelatnik (organ) episkopa za crkveno sudstvo i poslovanje unutarnje crkvene uprave u pojedinim eparhijama.

§. 68.
Predsjednik toga suda je episkop, koji može sebi imenovati zamjenika.

§. 69.
Eparhijski crkveni sud sastoji se od predsjednika, dva člana, tajnika i pomoćnog osoblja. Sve ovo osoblje postavlja episkop.

§. 70.
Za članove eparhijskih crkvenih sudova mogu biti postavljeni svećenici, koji su svršili bogoslovni ili pravni fakultet, a u nedostatku ovih može episkop postaviti i druge.

§. 71.
članovi eparhijskog crkvenog suda ne smiju biti međusobno u rodu.

§. 72.
Eparhijski crkveni sud valjano odlučuje u vijeću, sastavljenom od predsjednika ili njigova zamjenika, dva člana i tajnika. Episkop može ovima imenovati zamjenike.

§. 73.
Eparhijski crkveni sud odlučuje većinom glasova. Glasovanje počinje od najmlađega člana suda. Tajnik nema prava glasa.

§. 74.
Ako se episkop ne složi s odlukom eparhijskog crkvenog suda, može uputiti predmet na ponovnu raspravu istom eparhijskom sudu. Ako ovaj ostane kod prvobitne odluke, može episkop čitav predmet sa svojim obrazloženjem poslati Velikom crkvenom sudu na konačnu odluku.

§. 75.
Odluke eparhijskih crkvenih sudova zapisuju se u zapisnik, koji potpisuju učesnici kod rasprave. Rješitbe i osude potpisuju samo predsjednik i tajnik.

§. 76.
Predmeti se rješavaju redom, kako su došli, osim ako episkop naloži drugačiji postupak.

§. 77.
Eparhijski crkveni sud sudi prema propisima ovoga ustava:
1. kanonske i stegovne prijestupe svećenika,
2. prijestupe vjernika, koji povlače isključenje iz crkvene zajednice na određeno vrijeme ili doživotno,
3. o tužbama o valjanosti ženidbe, poništenju ženidbe ili o njezinu razvodu. Eparhijski crkveni sud rješava sukobe između svećenika kao i prijepore zbog pokretnog i nepokretnog crkvenog imanja, koje je svećenstvu dano na uživanje.

§. 78.
Odluke eparhijskih crkvenih sudova, protiv kojih nije uložen priziv, ili koje ne preispituje ureda radi Veliki crkveni sud, ovršive su. Njih ovršuju područni crkveni djelatnici i građanske oblasti.


VI. NADŽUPNIK (ARHIJEREJSKI NAMJESTNIK)

S. 79.
Nadžupnik (arhijerejski namjesnik) je takva svećenička osoba, koja služi na jednoj župi (parohiji) kao župnik (paroh), a ima čast nadžupnika (arhijerejskog namjesnika) i pravo nadzora nad župnicima (parohima) svoga područja prema ovom ustavu.

§. 80.
Nadžupnike (arhijerejske namjesnike) imenuje i razrješuje episkop. Broj nadžupništava (arhijerejskih namjesništava) i njihovo razgraničenje određuje nadležni episkop.

§. 81.
Nadžupnik (arhijerejski namjesnik) može biti onaj svećenik:
a) koji je svršio višu ili srednju bogosloviju.
b) koji se pokazao revan u župničkoj (parohijskoj) službi,
c) koji je dobroga vladanja i života,
d) koji je proveo u dušobrižničkoj službi najmanje 10 godina, a ako je
svršio višu bogoslovnu školu, najmanje 5 godina.

§. 82.
Nadžupnik (arhijerejski namjesnik) ima slijedeće dužnosti:
a) nadgleda područne župnike (parohe) u njihovu duhovnom radu,
b) suzbija štetne navike u narodu,
c) brani probitke sv. pravoslavlja,
d)rješava sporove među područnim župnicima (parohima),
e) najmanje jednom godišnje obilazi područne župe (parohije) u svrhu
nadzora i o tom šalje izvještaj episkopu.

§. 83.
Nadžupnik (arhijerejski namjesnik) ne može se udaljiti iz svoje župe (parohije) na dulje od 10 dana bez znanja episkopa. Za vrijeme odsustva zamjenjuje ga župnik (paroh), kojega nadžupnik (arhijerejski namjesnik) za to ovlasti.

Nastavlja se. Otporaš.

Posljednje uređivanje od Bobani : 06-07-2016 at 01:55

 

06-07-2016 02:04#824

 

Bobani 

Stari lisac

 

Datum registracije

Jun 2013

Poruke

2,348

 

ZAKONSKA ODREDBA NDH O OSNUTKU HRVATSKE PRAVOSLAVNE CRKVE (5) dio

Otporaš (Mile Boban)
31.01.2010 13:55 h
Hrvatska Pravoslavna Crkva

( PETI DIO )
VII. ŽUPNIK (PAROH)

§. 84.
Na čelu svake župe (parohije) jest župnik (paroh). Župnik (paroh)je privremen ili stalan, a postavlja ga episkop.
Župnik (paroh) mora stalno prebivati u svojoj župi (parohiji) i ne smije se udaljivati iz nje za vrijeme duže od pet dana bez odobrenja episkopa.

§. 85.
Za stalnoga župnika (paroha) može biti postavljen svećenik, koji je proveo u dušobrižništvu dvije godine.

§. 86.
Popunjavanje župa (parohija) vrši se natječajem, koji se objavljuje u službenom listu Hrvatske pravoslavne crkve. Način i uvjete natječaja propisuje episkop.
Episkop može u iznimnim slučajevima popuniti župu (parohiju) i bez natječaja.

§. 87.
Svećenici mogu polagati župnički (parohijski) ispit za stalnoga župnika (paroha) nakon dvije godine službovanja na župi (parohiji). Građu za taj ispit propisuje sv. arhijerejski sabor.

§. 88.
Od župničkoga (parohijskog) ispita oslobađaju se profesori bogoslovnog fakulteta, vjeroučitelji s katehetskim ispitom i članovi crkvenih sudova. Episkop može iznimno nekoga osloboditi od župničkog (parohijskog) ispita.

§. 89.
Gdje ima više svećenika na župi (parohiji), episkop postavlja jednoga za starješinu crkve i župnoga (parohijskog) ureda, i ovaj je odgovoran za uredno odvijanje posla.

§. 90.
Stalnoga župnika (paroha) može episkop ukloniti sa župe (parohije) ili premjestiti samo na njegovu molbu ili uz njegov pristanak ili na temelju osude crkvenog suda,

§. 91.
Župnik (paroh) obavlja u svojoj župi (parohiji) sve župničke (parohijske) poslove pod nadzorom episkopa i nadžupnika (arhijerejskog namjesnika).
Na župama (parohijama) s većim brojem vjernika mogu se postaviti kapelani u sporazumu s ministarstvom pravosuđa i bogoštovlja.

§. 92.
Župnici (parohi) su plaćeni kao državni činovnici prema zakonu o činovnicima, te nemaju pravo za svoje osobno uzdržavanje od župljana ništa zahtijevati.


VIII. CRKVENO-OBĆINSKI UPRAVNI ODBOR

§. 93.
Crkveno općinski upravni odbor čini šest do dvanaest članova pravoslavne vjere u jednoj župi (parohiji). Služba odbornika je počasna.

§. 94.
Dužnost je odbora, da s pribavljenim novcem prema §. 24., koji porezni djelatnici, (organi) uručuju crkveno-općinskom upravnom odboru, uzdržava bogoštovne zgrade i brine se za bogoslužne potrepštine.

§. 95.
Crkveno-općinski upravni odbor može predlagati ministarstvu pravosuđa i bogoštovlja putem svoje eparhije ubiranje izvanrednih pripomoći od pravoslavnih vjernika za bogoštovne svrhe. Ubiranje spomenute pripomoći vrši crkveno-općinski upravni odbor, a o ubranom iznosu obavješćuje nadležnu eparhiju i ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja, koji mogu odrediti, u to se može utrošiti ubrani novac.

§. 96.
Crkveno - općinski upravni odbor biraju svi muški punoljetni pravoslavni vjernici jedne župe (parohije). U odbor ulazi i mjesni župnik (paroh). Kotarski predstojnici i njihovi zamjenici prisustvuju izboru kao nadzorna oblast. Izabrani odbor potvrđuje episkop.

§. 97.
Crkveno-općinski upravni odbor bira se na tri godine.

§. 98.
Dužnosti i način poslovanja crkveno-općinskog upravnog odbora propisuje episkop za svoju eparhiju u skladu s ovim ustavom.


IX. CRKVENI PRIESTUPI I KAZNE.

§. 99.
Prijestupi po zakonima i crkvenim propisima, koje istražuju i sude Crkvene oblasti, ovi su:
1. prijestupi protiv vjere i nauke sv. pravoslavlja,
2. vladanje, koje ne dolikuje svećeničkom zvanju,
3.nemarno vršenje svećeničkih dužnosti i zakonitih naredaba pretpostavljenih crkvenih oblasti.
4. uvrede i klevete među svećenicima,
5. iznuđivanje nepropisane nagrade za crkvene poslove,
6. nepovoljno ocjenjivanje crkvenih i državnih zakona i naredaba,
7. prijestupi vjernika protiv vjere i nauke sv. pravoslavlja.

§. 100.
Prijestupi se istražuju i sude ureda radi ili na temelju podnesene tužbe.

§. 101.
Crkvene kazne su slijedeće:

1. za svećenike: (a) opomena, (b) ukor, (c) premještanje na drugo mjesto službovanja,  (d) privremena zabrana vršenja svećeničkih dužnosti, najviše do godinu dana, (e) gubitak župničke Cparohijeske) službe, (f) doživotna zabrana vršenja svećeničkih dužnosti i prava, (g) oduzeto svećeničkog čina, (h) lišenje svećeničkog čina s isključenjem iz crkvene zajednice.

2. za vjernike: (a) privremeno oduzete pojedinih prava i časti u crkvi, (b) isključenje iz crkvene zajednice na određeno vrijeme i (c) doživotno isključenje iz crkvene zajednice.

§. 102.
Za svećenike kaznu opomene, ukora i zabrane vršenja svećeničke dužnosti izriče episkop, a kaznu premještanja u drugo mjesto, zabranu vršenja svećeničke dužnosti na više od 30 dana i ostale kazne samo nadležni eparhijski crkveni sud. Za vjernike kaznu privremenog oduzeta pojedinih prava i časti u crkvi izriče nadležni episkop, a ostale kazne nadležni eparhijski crkveni sud. Kazne, koje izriče episkop, odmah su ovršine, a kazne, koje izriče eparhijski crkveni sud, preispituje Veliki crkveni sud prema propisima ovoga ustava.

§. 103.
Nitko se ne smije kazniti nijednom crkvenom kaznom bez prethodnog preslušavanja.

§. 104.
Prijestupe, kažnjive po općem kaznenom zakoniku ili po kaznenim odredbama drugih državnih zakona, sude nadležne državne oblasti.

§. 105.
Kad državne oblasti povedu kazneni postupak protiv svećenika, dužne su o tomu obavijestiti nadležnog episkopa, a tako i o konačnoj odluci, koju budu izrekle o dotičnom predmetu. U tom će slučaju nadležne crkveno oblasti odlučiti, da li je time osuđeni svećenik počinio ujedno kakav crkveni prijestup i prema prilikama izreći će protiv takve osobe crkvenu kaznu, propisanu ovim ustavom.

§. 106.
Ako je protiv svećeničke osobe podnesena tužba zbog prijestupa, koji je uzrokovao sablazan u narodu, episkop može svećeniku odmah zabraniti vršenje svećeničkih dužnosti do osude crkvenog suda.

§. 107.
U slučaju optužbe za zloupotrebu tvarne naravi može episkop optuženoga razriješiti od dužnosti, dok se njegova krivnja konačno ne istraži.

§. 108.
Kazne mogu za sobom povući prema slobodnoj rasudbi ministarstva pravosuđa i bogoštovlja zaustavljanje u činovničkom napredovanju.

§. 109.
Propisi o crkvenim prijestupima i kaznama odnose se i na umirovljene svećenike.

Nastavlja se. Otporaš.

 

06-07-2016 02:34#825

 

Bobani 

Stari lisac

 

Datum registracije

Jun 2013

Poruke

2,348

 

ZAKONSKA ODREDBA NDH O OSNUTKU HRVATSKE PRAVOSLAVNE CRKVE (6) dio, kraj.

Otporaš (Mile Boban)
31.01.2010 14:06 h
Hrvatska Pravoslavna Crkva

( ŠESTI DIO ) i kraj
Na koncu bih zamolio one ljude od znanja i pera da na sve izloženo iznesu svoja mišljenja. Ova Zakonska Odredba NDH se tiče nas sviju Hrvata; i pravoslavne, katoličke i drugih vjera.

Sto se tiče samog i "dobrovoljnog" prijelaza pravoslavnih Hrvata sa njihove pravoslavne vjere na katoličku vjeru, ja osobno u to ne vjeruje. To su beogradska posla kako bi iz naftalina izvukli staru mržnju: zavadi pa vladaj.

X. CRKVENA NASTAVA.
§. 110.
Za obrazovanje hrvatskog pravoslavnog svećenstva osnovat će se zakonskom odredbom pravoslavni bogoslovni fakultet na Hrvatskom sveučilištu u Zagrebu, za koji vrijede pravila kao i za ostale fakultete.

§. 111.
Nastavnici na ovom fakultetu moraju imati propisana osposobljavanja. Profesori za bogoslovne predmete moraju biti svećenici.

§. 112.
Nastavničko osoblje predlaže sv. arhijerejski sabor ministarstvu nastave na imenovanje.

§. 113.
Uređenje bogoslovnog fakulteta Hrvatske pravoslavne crkve na Hrvatskom sveučilištu u Zagrebu propisuje ministarstvo nastave u sporazumu sa sv. arhijerejskim saborom.

§. 114.
U Zagrebu se osniva sjemenište za svećeničke pripravnike Hrvatske pravoslavne crkve.


XI. CRKVENA IMOVINA,
§. 115.
Hrvatska pravoslavna crkva samostalno upravlja i raspolaže svojom crkvenom imovinom i svojim prihodima pod nadzorom ministarstva pravosuđa i bogoštovlja.

XII. PRiELAZNE ODREDBE.
§. 116.
Prvoga patrijarha Hrvatske pravoslavne crkve imenuje Poglavnik. Isto tako imenuje Poglavnik i prve episkope Hrvatske pravoslavne crkve.

§. 117.
Mitropolit i episkopi predlažu ministarstvu pravosuđa i bogoštovlja sva imenovanja u svom djelokrugu.

§. 118.
Ustrojstvo Hrvatske pravoslavne crkve prema ovomu ustavu ima se izvršiti u toku triju narednih godina.

§. 119.
Za provedbu toga ustrojstva imenuje se privremeni mješoviti odbor od članova Hrvatske pravoslavne crkve i od predstavnika ministarstva pravosuđa i bogoštovlja. Odbor se sastoji od četiri članova, dva predstavnika ministarstva pravosuđa i bogoštovlja i dva predstavnika Hrvatske pravoslavne crkve.

Ovaj odbor imenuje Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske na prijedlog ministra pravosuđa i bogoštovlja i mitropolita u Zagrebu.

§. 120.
Ovaj će odbor raditi sve dotle, dok se ne uredi Hrvatska pravoslavna crkva prema ovomu ustavu, pa i u slučaju, ako ustrojstvo ne bi bilo provedeno u roku od tri godine, čim pojedine ustanove, predviđene ovim ustavom, budu uspostavljene, spomenuti odbor ne će se više miješati u poslove, koji su tim ustanovama određeni ovim ustavom.

§. 121.
Isti će odbor izvršiti sve potrebne mjere, koje su u savezu s razmještanjem eparhija i župa (parohija).

§. 122.
Svećenici Hrvatske pravoslavne crkve, svećeničke udove i djeca primat će plaću prema zakonu o činovnicima, a u koliko se radi o umirovljenim osobama, njihova će se mirovina preobrediti prema zakonima Nezavisne Države Hrvatske. Svećeničke godine službe priznat će se svećenicima Hrvatske pravoslavne crkve kod imenovanja za promaknuće i mirovinu.
Svećenici Hrvatske pravoslavne crkve, kao i ostalo vjersko osoblje smatrat će se kao novopostavljeno, te im se beriva za godinu 1942. imadu isplaćivati iz izvanredne namjere, odobrene od Državne riznice rješenjem br. 70588,od 15. svibnja 1942., a mimo propisa §. 6. zakonske odredbe o proračunu Nezavisne Države Hrvatske za god. 1942. broj CDLXXVn — 2378 — Z 1941.

§. 123.
Ovaj ustav zadobiva pravnu moć, kad ga potvrdi Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske, te stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim novinama.


U Zagrebu, dne 5. lipnja 1942.

Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske
DR. ANTE PAVELIĆ v. r.

Broj: CLXIV — 1386 — Z — 1942.

Za ministra pravosuđa i bogoštovlja Ministar seljačkog gospodarstva:
DR, JOZO DUMANDŽIĆ v. r

 

06-07-2016 11:15#826

 

Aleksa 

Banned

 

Datum registracije

Apr 2012

Poruke

7,470

 

Blog Entries

2

O, kolega Bobani, da li bi ti mogao, please, ne bilo to zapovjeđeno, da doturiš neke linkove ako imaš. Slušao sam nedavno na youtubu govor Maksa Luburića o 10. travnju. Na youtubu je to iz dva dijela, nekih dvadesetak minuta. Moja molba se odnosi na slične tonske zapise, koji su mi interesantni da slušam.

 

06-07-2016 14:09#827

 

Bobani 

Stari lisac

 

Datum registracije

Jun 2013

Poruke

2,348

 

Bog! kolega Aleks,
Ako te zanima govor Maksa Luburića upućen Hrvatima za proslavu Desetog Travnja 1968. godine, možeš ga naći na internetu ako klikneš: Govor Maksa Luburića za Deseti Travnja 1968.
Prilažem nekoliko linkova i molim te pregledaj sve linkove. Nadam se da ćeš imati priliku saznati nešto više nego si prije znao o svim tim zbivanjima i da ćeš imati priliku formirati osobni stav glede svih tih zbivanja na području Hrvatske za vrijeme rataWW2.
PoZDrav.

govor generala Drinjanina Hrvatima za deseti travnja 1968. - Croative.net
croative.net › Društvo › Istaknuto
Translate this page

Apr 10, 2015 - Govor generala Drinjanina Hrvatima povodom 10. travnja prenosimo. ..... Drinjanina nije u knjizi “PISMA VJEKOSLAVA MAKSA LUBURIĆA”.
Znameniti govor generala Luburica prigodom 10-og travnja 1968. on ...
Video for Govor Maksa Luburića za Deseti travnja 1968▶ 47:33
vimeo.com › Drinapress › VideosVimeo
Jan 14, 2014
"Draga hrvatska braćo. Što je značio Deseti Travanja sa političkog stanovišta za hrvatski narod, to smo ...
"Put i cilj" - misli generala Drinjanina za 10. travnja | Građanska Akcija ...
http://www.gradjanska-akcija-officia...enerala-drinja...
Translate this page
Apr 10, 2016 - ... i veliki dio hrvatskog općinstva je upoznat sa povijesnim govorom Maksa Luburića Hrvatima za proslavu DESETOG TRAVNJA 1968. godine; ...
govor generala Drinjanina Hrvatima za deseti travnja 1968. - Disqus
https://disqus.com/.../govor_general...vatima_za_dese...
Translate this page
GOVOR GENERALA DRINJANINA HRVATIMA ZA DESETI TRAVNJA 1968. croative.net. 3 Comments. Recommend; Share. Tweet this; Post to Facebook.
odlomak iz govora generala Vjekoslava “Maksa” Luburića na 10 ...
dragovoljac.com/index.php?...govora...maksa...travnja-1968...
Translate this page
Apr 10, 2015 - 2 posts - ‎1 author
Što je značio Deseti Travanja sa političkog stanovišta za hrvatski narod, to smo čuli mnogo puta. ... TRAVNJA 1968. .... Svi smo mi osjećali potrebu Desetog Travnja, mi koji smo na školama slušali o tome da su nas srpski ...
govor generala Drinjanina Hrvatima za deseti travnja 1968. - Croative.net
croative.net › Društvo › Istaknuto
Translate this page
Apr 10, 2015 - Govor generala Drinjanina Hrvatima povodom 10. travnja prenosimo. ..... Drinjanina nije u knjigi “PISMA VJEKOSLAVA MAKSA LUBURIĆA”.
Znameniti govor generala Luburica prigodom 10-og travnja 1968 ...
http://www.vimeoinfo.com/.../znameni...uburica-prigod...
Translate this page
Znameniti govor generala Luburica prigodom 10-og travnja 1968. - 'Draga hrvatska braćo. ... Tko je Maks Luburić, General Drinjanin? Znameniti govor generala ...

Posljednje uređivanje od Bobani : 06-07-2016 at 14:26

 

06-07-2016 14:34#828

 

Bobani 

Stari lisac

 

Datum registracije

Jun 2013

Poruke

2,348

 

Aleks, klikni na priložene linkove
Poslanica Vjekoslava Maksa Luburića hrvatskim komunistima iz 1966 ...
http://www.gradjanska-akcija-officia...slava-maksa-lu..

Subject: Govor Maksa Luburića za Deseti Travnja 1968.

Tko želi pročitati cijeli govor Maksa Luburića kojeg je on uputio Hrvatima za Deseti Travnja 1968. godine, kliknite na priloženi link i uživajte u čitanju ISTINE u ovom govoru u kojem je Maks rekao: RECI ISTINU, RAZBIŠE TI GLAVU. Otporaš.

Croative.net - GOVOR GENERALA DRINJANINA HRVATIMA ZA ...
https://hr-hr.facebook.com/Croativen...47951615285228

From: Annie Boban <froate@hotmail.com>
Sent: Saturday, May 21, 2016 10:36 AM
To: Mick Zanic; Annie Boban; Mirko BILIC; Franjo Cigic; info@grude-online.info
Subject: Govor Maksa Luburića za Deseti Travnja 1968.

Tko želi pročitati cijeli govor Maksa Luburića kojeg je on uputio Hrvatima za Deseti Travnja 1968. godine, kliknite na priloženi link i uživajte u čitanju ISTINE u ovom govoru u kojem je Maks rekao: RECI ISTINU, RAZBIŠE TI GLAVU. Otporaš.

Croative.net - GOVOR GENERALA DRINJANINA HRVATIMA ZA ...
https://hr-hr.facebook.com/Croativen...47951615285228

 

08-07-2016 14:21#829

 

Bobani 

Stari lisac

 

Datum registracije

Jun 2013

Poruke

2,348

 

RAZLAZ POGLAVNIK/LUBURIĆ 1956. JE PREKRETNICA HRVATSKE POLITIČKE EMIGRACIJE
(Donosim, jedno pismo kojeg je pisao Vršioc dužnosti Glavnog Povjerenika H.N.O. i Glavni Tajnik Međudruštvenog Odbora u Melbourne-u, ožujka 1956. gosp. Branko Božičević. Iz sadržaja pisma može se zaključiti nervoza Hrvata u kojoj su živjeli uzrokom RZALAZA POGLAVNIK/LUBURIĆ. To vrijeme nije bilo samo vrijeme ogovaranja, vrijeme olajavanja Hrvata protiv Hrvata, nego je to upravo bilo vrijeme traženja putova kako razumjeti i one Hrvate koji su osjećajno bili u srcu i u duši Hrvati, ali ipak su se borili protiv svoje Države Hrvatske, pa makar ta Hrvatska Država u njihovim maštama bila i "Fašistička" Hrvatska Država, što ona uopće nije bila. Ovo područje još ni danas, na dan američke 240 godina državnosti/nezavisnosti 4 srpnja 2016. godine nije ispitano ni povijesno razrađeno. To se je moglo uočiti u ovih zadnjih nekoliko mjeseci hrvatskog političkog vrha RH veličajući AVNOJ i ZAVNOH kao temelje na kojima - po njihovim mišljenjima - je stvorena današnja RH, a da su pri tome zaboravili spomenuti da je RH stvorena na temeljima želja hrvatskog naroda i na temeljima borbe protiv svakog jugoslavenstva i titoizma. Zato dolje priloženo pismo, koliko god ono bilo istinito/neistinito, neka bude dio povijesti hrvatske političke emigracije. Otporaš.)

Pismo počima ovako:

HRVATSKI BORCI U OCEANIJI I U SVIETU
Povodom pisma Poglavnika Dr. Ante Pavelića, u kojem je nepravedno optužio brata Srećka Rovera, formiran je izvanredni Časni Sud, te je brat Rover zatražio svoje zapovjednike, da mu uvaže ostavku na dužnosti, koju je vršio na području Oceanije. Njegovi pretpostavljeni nisu mu uvažili ovu molbu, nego su mu podijelili privremeni dopust, dok će trajati Časni Sud, te sam ja, Branko Božičević, po odluci pretpostavljenih, preuzeo vršenje dužnosti Gl. povjerenika Hrv. Nar. Otpora, a na želju predstavnika hrvatskih društava u Australiji i Novom Zelandu, preuzeo sam i vršenje dužnosti Tajnika Međudruštvenog Odbora.

Po ovoj dužnosti želio bih uputiti hrvatskoj braći nekoliko riječi u vezi sa našim radom i nastupom. Suglasni smo u cijelosti sa prijašnjim radom Povjereništva H.N.O. i Međudruštvenog Odbora, te ostajemo nepokolebivo uz zaključke is toga, a posebno podvlačimo zaključak HRVATSKIH DRUŽTAVA I KLUBOVA NA PODRUČJU OCEANIJE od 14 siječnja 1956.

(Da bi današnji hrvatski mlađi naraštaj mogao što bolje razumjeti hrvatska nacionalna i politička gibanja u drugoj poslijeratnoj hrvatskoj emigraciji, potrebno je dati neka pojašnjenje:
Prvo (1) poslije Bleiburške tragedije hrvatskog naroda 1945. godine mnogi Hrvati su emigrirali u prekomorske zemlje. 

Drugo (2) kako su skoro svi ponijeli Hrvatsku ili dio svoje Hrvatske sa sobom, u zemlje ili države u koje su se doselili i uselili, mnogi su pristupili već postojećim hrvatskim organizacijama i društvima. 

Treće (3) mnogi nisu htjeli prići postojećim društvima i organizacijama, već su stvarali druge, nove, svoje organizacije u kojima su razvijali svoje ideje i poglede dana za oslobođenje Hrvatske. 

Četvrto (4) hrvatska emigracija se povećava iz dana u dan; preko tri milijuna i više iseljenih Hrvata u prekomorskim zemljama, svi neće u istu organizaciju ali svi hoće Slobodnu i Nezavisnu Državu Hrvatsku. 

Peto (5) sveopći hrvatski osjećaji i sveopće hrvatske dnevne potrebe sile i pritiskuju Hrvate u svim hrvatskim naseobama i zajednicam na zajednički rad i da zajednički djeluju za hrvatsku zajedničku stvar. 

Šesto (6) iz te sveopće hrvatske potrebe osnivaju se MEĐUDRUŠTVENI ODBORI HRVATSKIH DRUŠTAVA u svim zajednicama slobodnog svijeta gdje su hrvatski emigranti živjeli. 

Sedmo (7) naša hrvatska zajednica sjeverne Californije, dakle područje i okolice San Francisca gdje sam ja živio, Međudruštveni Hrvatski Odbor je imao 13 različiti hrvatskih društava i organizacija. 

Osmo (8) da bi se što bolje i uskladnije moglo među Hrvatima raditi, taj Međudruštveni Hrvatski Odbor bi sazvao sjednicu na koju bi došli predstavnici svih društava: političkih, športskih, crkvenih, gospodarskih, studentskih isl., gdje bi se raspravljalo o zajedničkim potrebama, datumi usklađivali tako da ne bi došlo do neke predstave, piknika, zabave, godišnjih sjednica, proslava Dana Hrvatske Državnosti Desetog Travnja i slično isti dan. 

Deveto (9) to je sve Hrvatima bilo potrebno kako bi što svrsishodnije sačuvali u tuđem svijetu sačuvali stare hrvatske tradicije i povijesne vrline Hrvatskih Velikana, 

i Deseto (10) čitajući pisma ovih naših prvih veterana druge hrvatske političke emigracije, olako se može primijetiti da su oni skoro svi služili se pravopisnim pisanjem NDH., što je svakako odraz tog vremena, a nikako to nije bio neki "ustaški rječnik", kako je to naš hrvatski neprijatelj tumačio i nastojao prikazati. Osim toga ova pisma nisu više neka privatna svojina, nego jedan vrlo važan dio i povijesni dokument hrvatske političke emigracije. Za sigurno će ova pisma uveliko pomoći i poslužiti će hrvatskim povjesničarima napisati jednu veliku, ozbiljnu i istinitu POVIJEST HRVATSKE POLITIČKE EMIGRACIJE 1945-1990. Mo. Otporaš.)

Ovaj isti zaključak bio je potpisan po predstavnicima svih društava, kao i Gl. Tajnik istoga, te do danas niti jedan od svih naslova se nije ogradio od ovog zaključka, nego su mnogi na redovitim društvenim saborima ovu suglasnost potvrdili.

Želimo naglasiti, da svi protest i zaključci ne mijenjaju naš štab u predmetu KONTINUITETA DRŽAVNOSTI I VRHOVNIČTVA, smatramo Dr. Antu Pavelića državnim Poglavarom, ali ovaj stav ne isključuje po demokratskim načelima naše prirodno pravo, ne prihvatiti ono što se očito protivi interesima domovine.

Radi toga bismo se mogli složiti o "podjeli Bosne" i odricanju naših svetih granica, na Drini, za koja su pali tisuće i tisuće hrvatskih života. NAŠA JE GRANICA NA DRINI SA KOJOM STOJIMO I PADAMO, i nećemo o njoj raspravljati. (Ovdje se radi o nekom i takozvanom sporazumu Stojadinović/Poglavnik iz 1954. godine, kojeg je - navodno - časopis "Izbor" iz Argentine zastupao, opravdavao i širio. Na sve ove događaje oko "podjele Bosne", general Drinjanin je izdao Okružno Pismo: "BRAĆO USTAŠE PRODANO JE POLA BOSNE". Mo. Otporaš.)

Radi toga nismo mogli odobriti sramotno napadanje na istaknute hrvatske svećenike i katoličku crkvu općenito, a koje je napadaje vodio "Izbor" u ime vodstva. (Ovdje se misli, kada se kaže "u ime vodstva" na one uske suradnike i ljude oko Poglavnika, poimenice dra. Vrančića, dra. Ilića i druge, mo. Otporaš.)

radio toga bismo se mogli poistovjetiti sa odricanjem od Hrvatskog Narodnog Otpora, koji je istovjetan sa Ustaškim Pokretom. Iz redova Hrv. Nar. Otpora palo je toliko junaka u nadljudskoj borbi za Hrvatsku i novi junaci još uvijek padaju.

Radi toga bismo mogli prijeći preko pokušaja "uklanjanja" iz hrvatske oslobodilačke borne najuglednijih hrvatskih rodoljuba, kao što je general Luburić, te brat Srećko Rover, koji se je godinama borio protiv Poglavnikovih neprijatelja i znao organizirati i skupiti hrvatska društva i klubove u jednu cjelinu na području Oceanije.

Na neistinite optužbe protiv brata Srećka Rovera i na njegovu vlastitu molbu, biti će postavljen ČASTNI SUD sa strane pretpostavljenih, pod predsjedništvom pukovnika Marijana pl. Pusića i četiri votanta, (riječ "votant" znači: član sudskog vijeća, mo) te 12 porotnika sve od reda najuglednijih osoba hrvatske emigracije. Ovaj Časni Sud će ispitati cijelu stvar i JAVNO DONIETI SVOJ ZAKLJUČAK.

Mi smo neprijatelji traćeva i neistinitih optužaba, koje neprijatelji ubacuju. Mi hoćemo istinu, pa makar bila i gorka, ali ako je tko kriv, onda ga se mora suditi i dokazima dokazati njegovu krivnju.

Da je brat Rover prešutio na napadanje svećenstva po uredniku "Izbora" Subašiću i da mu nije povratio njegove novine, onda bi Rover bio dobar i ne bi bio napadnut po Subašiću, koji je već godinu dana prije rekao, da će napraviti "rusvaj" (riječ "rusvaj" znači: sprdnja, metež, lom, gužva, ruglo, prezir, jednom riječi čudo, mo. Otporaš.) u ustaškim redovima i da će biti smijenjen Srećko Rover, a general Luburić "uklonjen".

Kada je g. Ilić (dr. Andrija, mo.) povodom događaja u Argentini pisao na Međudruštveni Odbor, da je Poglavnik u opasnosti i da se skriva, te da on (Ilić) "preuzima" sve poslove u emigraciji, te sebe nazvao "novim vodstvom", ali nas je zamolio, da mu ne pravimo previše reklame (doslovce). Na ova njegova neozbiljna pisma brat Rover je odgovorio sa UPUTAMA, koje su samo slavljenje Poglavnika, jer u ovim uputama brat Rover kaže, da ne primamo nikakvih naloga, nego jedino od Poglavnika osobno, od predsjednika vlade Dr. Džafera Kulenovića ili od generala Luburića, zapovjednika Hrv. Nar. Otpora.

Kada je Srećko Rover odbio "Izbor" i nije htio širiti ovakav nečastan list, koji nada crkvu i svećenstvo, kada nije prešutio na Raićevu "podjelu Bosne" i kada nije "pribavio dosta novca vodstvu u Buenos Airesu" (mi posjedujemo originalna pisma sa dotičnog mjesta), onda je bio proglašen "izdajicom" i "komunistom". Pa kada je zatražio sud, onda su oni odbili, ali ipak će biti formiran javni časni Sud na inicijativu ljubitelja pravde i čiji će pravorijek biti objavljen svim hrvatskim organizacijama, društvima i klubovima. (Tiskana je posebna DRINA br. 1/3, God. VI. 1956. od 88 stranica u kojoj su skoro svi detalji tog Častnog Suda opisani. To je bila posljednja DRINA za života pok. Poglavnika. Prva DRINA poslije Poglavnikove smrti je izišla za Deseti Travnja 1960. Mo. Otporaš.)

U svim ovim "optužbama" i u nizu konspiracija, koje se code iz Buenos Airesa, stiglo je ovih dana jedna vista "Okružnog Pisma" g. Vrančića, u kojem on u ime "vodstva" razlaže zašto su general Luburić i Srećko Rover "isključeni" iz "nacionalističkih redova".

"Kada smo pročitali jadnu i neistinitu argumentaciju g. Vrančića, onda nam je bilo jasno zašto je njegova misija sa "Bijelom zastavom preko Alpa" završila u četnički logor u Italiji mjesto u Zapovjedništvo Savezničkih snaga u Caserti. Čovjek ovakvih siromašnih sposobnosti nije ni mogao izvršiti jedan takav zadatak. Da je na njegovu mjestu bio obični čarkar, bolje bi izvršio, (zadatak, mo.) jer bi imao na umu važnost ove misije, o kojoj je ovisilo toliko hrvatskih života.

U svojem pismu g. Vrančić kaže, da su general Luburić i Srećko Rover "odbili poziv Hrvatskog Domobrana, da organiziraju u svojim zemljama među Hrvatima i prijateljima slanje brzojava novim oblastima u Argentini protiv proganjanja Poglavnika i Hrvata u Buenos Airesu". (Tko je imao priliku čitati knjigu PISMA VJEKOSLAVA MAKSA LUBURIĆA, mogao je u toj knjizi pronaći mnoga pisma i Okružnice HNO koje je pisao general Luburić, pozivao Hrvate svih političkih nazora da pišu i pošalju telegrame novoj argentinskoj vojnoj Junti, da nije istina ono što protivnici Poglavnika serviraju novoj argentinskoj vladi. Mo. Otporaš.)

Prije svega mi takav poziv Hrvatskog Domobrana nismo nikada primili, ali čim smo dobili obavijest od generala Luburića i Ivici Krlića, još iste noći, uputio je brat Rover zajedno sa nama okružnicu svim hrvatskim društvima na području Oceanije sa molbom, da se upute brzojavi i protesti. NEMA NITI JEDNOG HRVATSKOG DRUŽTVA NA PODRUČJU OCEANIJE, koje nije odmah poslano radiograms (upućene) na predsjednika Lonardi-a, (Mirne duše se može reći da je u Argentini bio građanski rat 1953/1955 gdje je vojnička Junta generala Eduarda Leonadra zbacila bivši Peronov režim, koji je, to je Hrvatima poznato, uveliko pomogao Hrvatima, pa i samom Poglavniku. To su neprijatelji Poglavnika i Hrvatske iskoristili i predočili novoj vladi generala Eduarda Leonarda lažne dokaze protiv Poglavnika. Na osnovu tih lažnih i fabriciranih "dokaza" nova argentinska vlast je počela progoniti Poglavnika i sve istaknute Hrvate. To je čak uzrokovalo atentat na Poglavnika Desetog Travnja 1957, godine i njegov odlazak za Španjolsku. Otporaš.) a po uputama Medjudružtvenog Odbora.

Vi ste, braćo, u tome svjedoci. Mi imamo i danas veliki broj kopija dotičnih protestnih pisama. Osim toga na prijedlog brata Rovera poslana je pomoć u vrlo znatnom iznosu osobno Poglavniku. Poglavnik je potvrdio primitak i zahvalio se na uslugama u ovim teškim danima. Ovo sve dobro zna i g. Vrančić, ali ga ne smeta, da iznosi ovakve neistine, jer to leži u njegovu moralu. G. Vrančić nadalje kaže, da se "troše stare tiskanice društva" tj. da dotična društva ne postaje. Želimo naglasiti, da ova društva na području Oceanije postoje i da su građena na čvrstoj bazi, pa se neće poljuljati na pisma g. Vrančića i njemu sličnih. G. Vrančić bi morao znati, da istina uvijek pobjeđuje, a neistina ruši samo one, koji se sa njome služe.

Mi smo uvijek učinili što je bilo u našim mogućnostima, a i u buduće ćemo tako raditi za dobrobiti hrvatskog naroda, a još bi mogli više vremena utrošiti u ovu borbu, da se ne trebamo boriti protiv pojedinaca u našim redovima kao što su g. Vrančić, Subašić, Raić i njima slični.

Povodom nekoliko samozvanih pisama, koja stižu iz Sydney-a, a potpisani su po potpuno nepoznatim osobama, za koje smo po prvi puta čuli da uopće postoje, želimo naglasiti još jedan puta, da naš zaključak od 14 siječnja 1956. god. nije potpisan po osam "hrvatskih rodoljuba", već po OSAM HRVATSKIH DRUŽTAVA I KLUBOVA U AUSTRALIJI I NOVOM ZELANDU, tj. sveukupne hrvatske organizacije na ovom području.

U Sidney-u sastala se grupica ljudi na privatnom sastanku. Ovi ljudi na čelu sa neozbiljnom osobom Tomljanovićem u duhu jedinstva sa Vuinom: Sporisem (Ne znam šta bi ova riječ mogla značiti, mo.) žele voditi "politiku". U svojoj tobožnjoj "rezoluciji" i ponavljanju o vjernosti Poglavniku, najavili su duh "mirotvorstva", odgoja mladeži - čitav "petogodišnji plan rada" - a u stvari njihova "politika" počela je i završila sa jednim stereotipnim pismom potpisivanim u više navrata, a sastoji se u sramotnom napadanju na brata Rovera,

Ovaj Međudruštveni Odbor smatra zakonitim društvom A.H.D (Australska Hrvatska Društva, mo.) u Sydney-u na čelu sa predsjednikom Zdenkom Dandom.

Onim ljudima koji nas nazivaju "odmetnicima" i koji kažu da se odričemo Poglavnika, možemo samo ovako odgovoriti - Mi se ne odričemo Poglavnika, ali želimo, da ljudi, koji rade na štetu cjelokupnog Hrvatskog naroda budu uklonjeni iz Poglavnikove okoline, i da čestiti i požrtvovani rodoljubi dođu na njihovo mjesto, te da svojom požrtvovanošću i radom doprinesu konačnom oslobođenju NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE.

Ne želimo one ljude, koji su pretvorili našu oslobodilačku borbu i hrvatsko ime u sramotnu trgovinu, te si ovim imenom žele osigurati udoban život u emigraciji, a na povratak u Hrvatsku niti ne pomišljaju.

Sa ovom okružnicom želimo završiti ovaj žalosni pasus u hrvatskoj emigraciji i dati se svim silama na rad za budućnost i ići prema konačnom cilju. Pred nama se nalazi gola i kruta hrvatska stvarnost. Mi ne vidimo koristi u klevetničkim i neistinitim napadajima i izživljavanjima raznih Subašića, Ilića, Vrančića i osoba koje razašalju samovoljna pisma u tu svrhu. (Ove osobe i mnoge druge se mogu pronaći u spomenutoj knjizi Maksa Luburića, gdje on u raznim Okružnicama i pismima prstom upire u krivce skoro svih tih zavrzlama, neistina i laži. U tu svrhu potrebo bi bilo pregledati DRINU br. 1/3 1956. koja ima 88 stranica i sva je posvećena tim lažima i intrigama, bez sakrivanja imena tih osoba. Mo. Otporaš.)

Povjerenje naroda opravdava se ozbiljnim radom i borbom. Mi smo tako i do sada radili, pa ćemo i nakon ove naše unutarnje krize nastaviti našim radom i borbom za Hrvatsku. Mi nismo desničari ni ljevičari, nego svjesni ljudi, koji uviđaju, da na emigraciji leže velike dužnosti, koje moramo izvršiti. Ne želimo se igrati vođa, nego okupiti sve zdrave hrvatske snage, koje žele po svojoj hrvatskoj svjesni raditi na oslobođenju domovine.

DESETI TRAVNJA je zacrtao naš put, koji je obnova Starčevićevog deržanstva. To je obći hrvatski dan, koji pripada svim Hrvatima i nitko ga ne može monopolizirati, kao što i hrvatstvo nije monopol nekolicine ljudi nego osobina rodoljuba. Ustaška misao inspirirala je Deseti Travnja, a stvorio ga je hrvatski narod sveopćim ustankom.

Petnaesta je obljetnica hrvatske državnosti pred nama. Hrvatska Društva u Australiji i Novom Zelandu prednjačili su u svijetu pri proslavama, najvećeg hrvatskog dana, dana HRVATSKE NEZAVISNOSTI, te će i ove godine proslaviti ovaj sveti dan u duhu povratka u NEZAVISNU DRŽAVU HRVATSKU.

Za Poglavnika i Dom Spremni!
Vršioc dužnosti:
GL. POVJERENIKA H.N.O.,
GL. TAJNIKA MEDJ. ODBORA,
Branko Božičević v.r.

U Melbourne-u, ožujka 1956. g.

Šesdeset godina i četiri mjeseca kasnije, prepisao. Mile Boban, Otporaš.

Posljednje uređivanje od Bobani : 08-07-2016 at 14:25

 

17-07-2016 11:30#830

 

Bobani 

Stari lisac

 

Datum registracije

Jun 2013

Poruke

2,348

 

IZ KORESPODNECIJE HRVATSKOG NARODNOG OTPORA, HNO: PISMO STJEPANU CRNIČKOM
Pismo Stjepanu Crničkom,
San Francisco, dne 23 siječnja 1970.

Dragi brate Stjepane,
Poslije dužeg vremena Vam javljam da sam hvala Bogu dobro i zdravo, želeći i Vama sve najbolje. Vaše cijenjeno pismo sam primio kojeg sam sadržaj u cijelosti razumio. Sada Vas želim izvijestiti o ovdašnjoj situaciji. Vi ste mi pisali na 3/10/69. da ste mi poslali jedan paket "Obrana" od 50 km. br. 113-114 koji ja još uvijek nisam primio. Za isti možete poslati potražnicu. Zadnje tri pošiljke od 50 km. sam na vrijeme primio, i to br. 115-116, 117-118, 119-120.

Moram Vam priznati da je ovdje jako teško usprkos najboljoj i vrućoj želji. Ovdje se sanja samo o dolaru i o načinu kako što više zaraditi i uštedjeti a što manje potrošiti. Jeli to razlog da su Hrvati iz Dalmacije najbrojniji ovdje ili nešto drugo, teško je reći. Nikada nisam bio, niti se takovim kao provencijalistom osjećam, ali teškim srcem ovo pišem da se novinu "Obranu" među njima ne može prodavati. Zato sam došao na jednu drugu zamisao, a ta je: sve one koji se osjećaju čestitim Hrvatima a ne žele čitati "Obranu", ja ću ih pretplatiti za jednu godinu na moj vlastiti trošak. Možda će kroz to vrijeme uvidjeti da su bili u zabludi ili u najmanju ruku priznati i odobriti rad H.N.Otpora, te se sami početi za isti zanimati. Uzput napominjem da smo gosp. Dabo Peranić i ja tako postupali u Parizu 1963.

Za sada Vam šaljem 25 pretplata po 6 dolara godišnje, tj. za 12 brojeva po 0,50, ukupno $6.00 dolara. Ako bude skuplje, Vi mi naknadno javite. A za ubuduće mi ne šaljite novine za prodaju. Ako Vi to pak želite, onda možete samo 10-15 km. po broju koje bih samo podijelio među Hrvatima "dobre volje". Što se tiče knjiga, ne mogu Vam još ništa reći, pošto još nisu počeli proljetni i ljetni Piknici, na koje ja polažem veliku važnost.

Primio sam Vaše tri pošiljke paketa "Drina" od 36 knjiga. To sam primio poslije Nove Godine te nisam imao još priliku ih prodavati. Također sam primio "Hrvatska za Narodnih Vladara" od dra. Miljenka Dabe Peranića i "Jugoslavija - Srpska Podvala" od dra. Mile Budaka, na čemu Vam iskreno zahvaljujem. Ja sa radom nastavljam sve dotle dok Hrvatska ne bude slobodna. I tada ju treba čuvati.

Dalje dragi moj Stjepane mogu Vam reći da sam zamoljen od uprave "Hrvatskog Književnog Lista" dali bih bio voljan se zauzeti za doček glavnog urednika H.K.L. Zlatka Tomičića prilikom njegove posjete u San Francisco, našto sam pristao bez oklijevanja. Pošto u našoj emigraciji se je istako H.N.O za suradnju sa Domovinom i poznat je domovinski Front, mišljenja sam da bi baš mi trebali iskoristiti Tomičićev posjet Ameriki u svrhu povezivanja vanjskog i domovinskog Fronta. Zato mi dadnite Vaše mišljenje i sugestije. Trebalo bi obavijestiti povjerljive ljude Otpora u svim gradovima gdje bude dolazio da se oni za sve zauzmu. Jer uvijek je bolje da to budu naši ljudi nego neki koji bi to iskoristili svugdje prije negoli u našu hrvatsku stvar. Mislim da me razumijete, ta da za sada ostane tajna, do daljnjega.

Ja još ne znam kada će to biti, ali u svakom slučaju trebamo biti spremni na sve. Mislim da ima namjeru posjetiti u Canadi centralu Hamilton, Toronto i Montreal, a u Americi New York, San Francisco, Chicago, Cleveland i možda još koja druga mjesta. Zato se mi trebamo spremiti.

Sada Vam šaljem adrese i ček od 150.00 dolara. Vi to šaljite izravno od vas ili od brata Džebe iz Clevelanda, tako je svejedno. Ako bi nekada dobili od nekojih pismo u kojem traže znati tko ga je pretplatio, možete otpisati samo da je to jedan njegov dobar prijatelj. (Za cijelu godinu dana svih 25 Hrvata su redovito dobivali novinu "Obranu" na svoju kućnu adresu a da se niti jedan od njih 25 nije udostojio se javiti i zahvaliti. Ja sam tada radio u restaurantu kao perač suđa i zarađivao 70 do 75 dolara tjedno. Imao sam dvije curice, Sophiju 5 i catherine-u 2 godine a mala Iva/Drina se rodila tjedan dana poslije pisanja ovog pisma, dakle na 30 siječnja 1970. Naravno da sam ja to izbliza pratio, jer sam svakog od njih osobno poznavao. Svi bez iznimke, u različitim razgovorima bi se ponosili kako su pretplatnici a da u sebi nikada nisu pomislili da su puka bijeda. Prilažem kopiju pisma Stjepanu, Štefu Crničkom i kopiju bankovne uplatnice od 150 dolara. Neka i ovaj dio bude dio hrvatske političke emigracije u borbi za oslobođenje Hrvatske. Mo. Mile Boban, Otporaš.)

1.) BAJURIN Jozo - 94 CASTRO ST. San Francisco, California, U.S.A.
2.) BANDOV Branko - 1020 DREXEL WAY, San Jose - 95121, California. U.S.A.
3.) BAŠIĆ Jakov - 77 HERMN ST: San Francisco, California. U.S.A.
4.) BATKOVIĆ Ante - 2844 So. NORFOLK ST. San Mateo, 94403 California. U.S.A.
5.) BOBAN Jerko - 171 Liberty St. San Francisco, 94110 California. U.S.A.
6.) BOBAN Mile - 459 Eedinburgh St. San Francisco, California. U.S.A. (to sam ja, sam sebe sam pretplatio, mo)
7.) BOBAN Rafo - 203 Brazil Ave. San Francisco, 94112, California. U.S.A.
8.) BEGOVIĆ Ken - 19th. EAST 41 St. San Mateo 94403 California. U.S.A.
9.) BULJAN Ivan - 2844 So. NORFOLK ST. San mateo, 94403 California. U.S.A.
10.) ĆIKEŠ Ivan - 242 WAWINA ST. San Francisco, california. U.S.A.
11.) ĆIKEŠ Mirjana - 35 Athens St. San Francisco, 94112 California. U.S.A.
12.) DELIJA Jozo - 33 SKYLINE Dr. DELY CITY, California. U.S.A.
13.) DŽAJA Marko - 333 HORIZON WAY Pacifica, san Francisco, California. U.S.A.
14.) GRIZELJ Ante - 109 Brazil Ave. San Francisco, 94112 California. U.S.A.
15.) JURIĆ Jozo - 3715-17th. San Francisco, california. U.S.A.
16.) KADIĆ Jack - 43 Meadon Drive, Mill VALLEY, California. U.S.A. (Jack Kadić je nećak poznatog hrvatskog pisca dra. Ante Kadića, mo)
17.) LEUTAR Mate - 754 41 St.Ave. san Francisco, California. U.S.A.
18.) LUCIN Ivo - 125 Valencia st. apt. 8 San Francisco, California. U.S.A.
19.) LJUBAS Josip i Milka - 1710-38.th. Ave. OAKLAND 94607, California. U.S.A.
20.) MIŠKULIN Nikola - 925 GEARY St. San Francisco, California. U.S.A.
21.) RADONICH Mirko - 2715-37.th.Ave. San Francisco, California. U.S.A.
22.) URBAN Željko - P.O box. 815 SUTTER CREEK 95685 California. U.S.A.
23.) VUČIČEVIĆ Ivan - 455-40.th.Ave. San Francisco, California. U.S.A.
24.) BOBAN Jerko - 389 oriente St. DELY CITY, California. U.S.A.
25.) CROATIAN AMERICAN HOME ASSOCIATION 3416 .19th. St. San Francisco, california. U.S.A.

Za ovaj put ne bih imao šta više pisati. Želio bih samo znati šta raditi od neprodanog materijal, novena i DRINA.
Uz naš hrvatski pozdrav: Bog i Hrvati!
Vaš odani Mile Boban.

Eto, to je lista imena i adresa Hrvata koje sam pretplatio na novinu "Obrana". Ljudi su novinu dobivali i čitali. Ja sam pri kraju godine, točno 18 prosinca 1970. godine svima napisao pismo a za sebe kopiju ostavio. Pisma sam poslao Povjereniku DRINAPRESS-a za USA i Canadu u Cleveland Ivanu Džebi, tako da pretplatnici misle da su pisma uistinu pisana u Clevelandu, odakle su i poslana. Spomenut ću samo jedno pismo a sadržaj je svih pisama bio isti:

Cleveland, dne 15 prosinca 1970.

Cijenjeni gospodine Urban,
Podružnica Hrvatskog Narodnog Otpora za Ameriku Vas želi upoznati da Vas je jedan Vaš dobar prijatelj pretplatio za godinu dana na jednu hrvatsku novinu "OBRANA". Nadamo se da ste redovito i na vrijeme istu primali te da ste sa te strane zadovoljni.
Cijenjeni Gospodine Urban Vaša pretplata prestaje koncem siječnja 1971. Do toga vremena željeli bi znati dali i dalje želite biti pretplatnik ove vrijedne hrvatske novine. Ako da, izvolite nas izvijestiti. Godišnja pretplata je $6.00. Možete uplatiti izravno na nas ili na našega povjerenika u San Franciscu gosp. Milu Baban 459 Edinburgh Street, San Francisco, 94112. Također Vas molimo, obavijesti radi, da nas izvijestite u slučaju prestanka sa pretplatom.
Podružnica Hrvatskog Narodnog Otpora Vam želi Sretan i veseo Božić i potpuno ostvarenje vaših želja u Novoj 1971. Godini!
S izrazitim poštovanjem, podružnica H.N.Otpora za Ameriku.

Od svih pisama koje sam poslao u najvećoj želji da svima zaželim sve najbolje za Božić i u nadolazećoj Novoj 1971 godini, samo se je udostojio odgovoriti gosp. Željko Urban. Kako sam kasnije saznao da je ovaj isti gosp. Željko Urban bio hrvatski Poslanik za Canadu. Prilažem rukom pisani odgovor gosp. Željka Urbana:

"Sutter Creek, jan 9, 1971

Cijenjeni gospodine Džeba,
"Srdačno se zahvaljujem na vašem listu. Isto tako želim i vama sve najbolje u Novoj Godini. Nažalost, ove godine ne mogu se pretplatiti na vaš cijenjeni časopis.
Puno srdačnih pozdrava
Željko Urban."

Meni je ovo jedno jedino pismo koje je on primio poslao Ivan Džeba iz Clevelanda. Poslije 46 godina ovo bi se trebalo smatrati kao dio hrvatske iseljeničke borbe u ostvarenju Obnove Hrvatske Države. Pok. Karlo Sopta mi je pričao 1994. godine da je taj isti Željko Urban bio hrvatski Poklisar, Ambasador za Kanadu. Jeli ili nije istina, to ne znam.
Mile Boban, Otporaš.

 

25-07-2016 20:53#831

 

Bobani 

Stari lisac

 

Datum registracije

Jun 2013

Poruke

2,348

 

29 GOD. i 4 MJESECA KASNIJE - DVIJE SLIČNE SMRTI - DVAJU GENIJA: RUS LEON TROTSY I HRVAT MAKS LUBURIĆ

http://hrvatskoobrambenostivo.com/20...-maks-luburic/

DVIJE SLIČNE SMRTI : RUS LEON TROTSKY I HRVAT MAKS LUBURIĆ
Ruski prognanik i revolucionarac Leon Trotsky je smrtno ranjen u meksikanskom gradu Mexico City 20 kolovoza 1940. Nije mi namjera u ovom opisu ići u detalje političkog i revolucionarnog života ovog…


Dana 4. travnja 2016. u 21:00 Otporaš <froate@hotmail.com> je napisao/la:

29 GODINA i 4 MJESECA KASNIJE - DVIJE SLIČNE SMRTI - DVAJU GENIJA: RUS LEON TROTSKY I HRVAT MAKS LUBURIĆ
Ruski prognanik i revolucionarac Leon Trotsky je smrtno ranjen u meksikanskom gradu Mexico City 20 kolovoza 1940. Nije mi namjera u ovom opisu ići u detalje političkog i revolucionarnog života ovog ruskog židova i prognanika kojeg je pravo i rođeno ime bilo Lev Davidovich Bronshtein. Rođen u Ukrajini od židovskih roditelja 1879., i kao maloljetnik napustio je školu kako bi se mogao posvetiti podzemnom organiziranju "Ruskog Radničkog Saveza", koji je kasnije postao ključna uloga u borbi za "oktobarsku revoluciju", koja je došla na vlast 1917. Zbog svojih revolucionarnih aktivnosti, carske vlasti ga hapse 1898. kao Lev Davidovich Bronshtein i zatvaraju ga u Sibir.

Preko nekih veza u zatvoru on uspijeva 1902. krivotvoriti putovnicu na ime Leon Trotsky te bježi u Englesku sa krivotvorenom putnicom pod imenom Leo Trotsky. Od tada pa do svoje tragične smrti i do današnjih dana u svijetu je poznat kao Leo Trotsky i tako će ostati poznat u povijesti. U Londonu se je priključio boljševičkom revolucionarcu Vladimiru Iliću, Lenjinu. Po revolucionarnoj dužnosti 1905. Trotsky se vraća u Rusiju, ali ubrzo opet biva uhapšen i zatvoren u Sibiru. Ponovno mu 1907. godine bijeg uspijeva i dolazi u Švicarsku, zatim Pariz, Španjolska i konačno dolazi u New York. Tu ostaje do konačne pobjede "oktobarske revolucije" 1917. god., te se vraća u Rusiju gdje ga je Lenjin imenova tajnikom vanjskih poslova. Na toj dužnosti Trotsky se je osjećao siguran do te mjere da je već 1920 godine pomišljao naslijediti Lenjina poslije njegove smrti, jer je Lenjin bio bolestan.

Poslije Lenjinove smrti 1924, god. Joseph Staljin je postao vođa USSR. Tada je postala ona poznata Staljinova "čistka". Trotsky je sve malo po malo počeo padati u nemilost, jer je počeo kritizirati Staljinove represivne metode. Staljin ga je 1925. god. skinuo s visoke dužnosti Ratnog Komesara, zatim je izbačen iz politbiroa da bi 1927. god. bio lišen svih dužnosti i izbačen iz komunističke partije. U siječnju 1928. Staljin ga je internirao u jedan koncetracioni logor u Alma-Ata u Kazakstanu. Iz tog logora Trotsky je uspio pobjeći preko Turske u Francusku odakle je 1936. došao u Norvešku, a potom u Mexico gdje je dobio politički azil. U predgrađu grada Mexico City Trotsky se je tu smjestio sa svojom obitelji. Ali Staljinovi agenti nisu mirovali. Tragali su za njim i pronašli ga tu, u predgrađu Mexico City. Odmah su se požurili da pronađu starog i odanog Staljinova agenta još iz španjolskog građanskog rata Ramon Mercader-a.

Ramon Mercader (1913-1978) je Španjolac, uz to i španjolski komunista koji se je borio u redovima međunarodnih brigada u skupini Titinih španjolskih dragovoljaca protiv Frankove Falange, koja se je borila za oslobođenje Španjolske od komunističke navale. Ramon Mercader je bio KGB agent i Staljinov proteže, kao što je i Ilija Stanić bio Udbin agent i Titin proteže. Tako je agent KGB-a Ramon Mercader u utorak 20 kolovoza 1940. godine po naredbi tavariš Staljina usmrtio ruskog revolucionara i teoretičara Leon-a Trotsky-a sa pijukom kojeg alpinisti upotrebljavaju i njim se koriste u probijanju leda u prohodu kroz Alpe.

Ubojica Ramon Mercader je dobio 20 godina zatvora, a Staljin ga je proglasio narodnim herojem i odlikovao ga prvom grančicom Lenjinovih Zasluga Prvog reda.

Eto, neka ovo bude jedan uvod iz kojeg se sažeto mogu izvući vrline - dobre i loše - ovog ruskog revolucionarca o kojem su sve svjetske knjižnice pune pozitivne literature. Dali je Trotsky postao toliko svjetski popularan zato što je Rus, ili što je ruski židov, ili zato što se je suprostavio Staljinu, ili pak zato što je uvidio da je bio na krivoj strani, tj. komunističkoj strani? To neka svaki čitatelj za sebe odgonetne. A ova dva svjetska genija, jedan Hrvat i jedan Rus, u službi svojih ideala imali su i svojih neprijatelja. Obadvojica su se različito borili ali su doživjeli sličnu smrt: Rus pijukom u glavu, Hrvat željeznom motkom i čekićem.

Moja je namjera bila s ovim opisom povezati revolucionarni rad Hrvata Maksa Luburića sa revolucionarnim radom Rusa leon-a Trotsky-og. Rus Leon Trotsky se borio za krivi i lažni ideal, dok Hrvat Maks Luburić nije bio na krivoj strani kao Trotsky. Hrvat Maks Luburić je bio na pravoj strani, borio se za Državu Hrvatsku protiv koje su se borili svi oni koji su nepovoljno i negativno pisali o Maksu Luburiću. I doći će vrijeme da će svjetske knjižnice biti pune i prepune pozitivne literature o Hrvatu Vjekoslavu Maksu Luburiću, generalu Drinjaninu. To vrijeme dolazi a na nama Hrvatima je dužnost da ostavimo što više materijala o vojničkom geniju Maksu Luburiću, koji je doživio sudbinu ruskog genija Leon-a Trotsky-og. I jedan i drugi su, svaki na svoj način, zaslužili da is se usporedi kao svjetski geniji.

A Udbin agent i ubojica generala Maksa Luburića Ilija Stanić koji je 20 travnja 1969. godine ubio Maksa Luburića nije doživio sudbinu Romana Mercadera, ubojice Leona Trotsky-a, da se privede pred sud pravde, pa makar taj sud i ne bio pravedan, kao što je meksikanski sud sudio ubojici Leon-a Trotsky-og i osudio ga na 20 godina zatvora. Kada se bude o tome pisalo, tko je više a tko manje kriv da ubojica i Udbin agent Ilija Stanić nije priveden bilo kojem sudu; španjolskom, jer se je zločin dogodio na tlu Španjolske i građanin Španjolske je ubijen, ni hrvatskom sudu pravde, ni bosanskom sudu pravde gdje ubojica Ilija Stanić i danas živi nesmetano i slobodno, za sigurno će bosanska država najviše tome biti kriva, zatim Španjolska a RH će biti u tome kriva što sporazumno šuti i ništa ne poduzima u tom pravcu da se zločin osudi a izvršitelja zločina uhapsi i pred sud dovede.

Za nekoliko dana će biti 47 obljetnica pogibije hrvatskog vojničkog genija i zadnjeg Zapovjednika HOS-a NDH Vjekoslava Maksa Luburića, generala Drinjanina.

Slava generalu Vjekoslavu Maksu Luburiću!

Mile Boban, Otporaš.

Posljednje uređivanje od Bobani : 25-07-2016 at 20:56

 

26-07-2016 14:34#832

 

Bobani 

Stari lisac

 

Datum registracije

Jun 2013

Poruke

2,348

 

GEN. ŽELJKO GLASNOVIĆ: PROŠLOST JOŠ NIJE PROŠLA
10-travnja-1941-godine-uspostava-nezavisne-drzave-hrvatske
Početna » Hrvatska » Gen. Željko Glasnović: PROŠLOST JOŠ NIJE PROŠLA!
Gen. Željko Glasnović: PROŠLOST JOŠ NIJE PROŠLA!

POZIV SVIM HRVATSKIM BRANITELJIMA PATRIOTIMA DA DOĐU U SRB U SRIJEDU, 27.07.2016.
Krivotvorenje povijesti jedan je od glavnih uzroka rata od 1991. na ovim prostorima. Velikosrpski imperijalizam i hegemonizam, od 1912.-1990., pobio je oko pola miliona Albanaca, Hrvata, Crnogoraca, Muslimana, Makedonaca i članova Njemačke, Mađarske i Talijanske manjine, što pod kokardom, što pod petokrakom. Srbija je bila i ostala glavni faktor destabilizacije u Jugoistočnoj Europi.

To se vidi i danas iz gotovo svakodnevnih izjava srpskih političara. Gotovo sve ključne figure u današnjoj srpskoj vlasti su četnici. Srbi svoje masovne zločine nad drugim narodima potpuno ignoriraju. Srpska pravoslavna crkva, koja je igrala ključnu ulogu u uništavanju i kolonizaciji drugih naroda, ne samo da se nikada nije ispričala, nego nastavlja djelovati kao agitpropovski odjel za velikosrpsku agendu. Njihovi pomagači i čuvari iskrivljene povijesti u R. Hrvatskoj, kao što su Stipe Mesić, Ivo Josipović i ostali profesionalni antifašisti, nastavljaju i dalje šire velikosrpsku propagandu, i to protiv vlastite države.

Zločini počinjeni protiv hrvatskog i i muslimanskog naroda u Drugom svjetskom ratu do danas su sustavno prešućivani i brisani iz kolektivne memorije. Primjer te kolektivne amnezije su događaji vezani uz tzv. Dan Ustanka u Hrvatskoj 27. srpnja 1941. Na taj dan ubijeno je 300 hodočasnika iz Drvara koji su se vraćali s hodočašća crkvi Svete Ane u Kninu. S njima zajedno, u jamu Golubnjaču, blizu Drvara, bačen je i svećenik Waldemar Maksimilijan Vrhovec. Isti dan, u samom Drvaru, srpski pobunjenici pobili su, također, muslimanske radnike koji su radili u tvornici celuloze u Drvaru.

Kasnije toga dana, na području Srba ubijeno je 62 ljudi, od kojih je bilo 9 djece i 5 žena. U Brotnju kod Srba, masakrirano je 38 članova obitelji Ivezić. Najmlađa žrtva bilo je dijete od dvije godine, a najstarija je imala 82 godine. Nekoliko dana ranije, u selu Vodjenice, kotar Donji Lapac, masakrirano je 24 pripadnika dvije hrvatske obitelji. Najmlađa žrtva je bilo dijete od 6 mjeseci.

U Slobodnoj Dalmaciji od 22.07.2016., Josip Jović u svom članku opisuje očekivanu reakciju na te događaje jednog od onih koji i danas truju umove mladih na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, citiram:

„I na sve to doc. Dr. Hrvoje Klasić u stilu Vojislava Šešelja veli kako je to bila borba srpskog naroda za opstanak i za egzistenciju! Koliko li je u jednoj rečenici ovoga pedagoga, predavača povijesti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu sadržano jezive ignorancije, neuvažavanja činjenica, zastrašujuće logike.“
Za uspostavu mira na ovim prostorima, jedan od prvih i nužnih uvjeta je srpsko suočavanje sa svojom prošlošću, jer su oni, kao i naši profesionalni antifašisti, ostali zarobljenici komunističkih i vlastitih velikosrpskih laži. Srbija i velikosrpska politika, koja je odgovorna za više od 95% ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije u prošlom ratu, danas nama postavlja pravne standarde. To je više od moralnog zločina i samo nastavak srpskog krivotvorenja povijesti koje traje od kraja 19. stoljeća.

„Prošlost još nije prošla“ rekao je Orwell. Srbi to znaju, a to je jedan od razloga zašto do danas nisu vratili hrvatsku povijesnu arhivsku građu koju su nam oduzeli nakon Drugog svjetskog rata, iako su je po međunarodnom ugovoru o sukcesiji morali vratiti. Znaju to i u SDP-u pa su otvaranje arhiva CK SKH produžili za još 20 godina.

Do dana današnjega, gore navedeni zločini slave se 27. srpnja u Srbu, kao Dan anti-fašističkog ustanka u Republici Hrvatskoj, i to uz sudjelovanje nekih hrvatskih predsjednika i dužnosnika i pod zaštitom hrvatske policije. Kakvu budućnost može očekivati država koja slavi zločin nad vlastitim narodom???

Izvor: Gen. Željko Glasnović

 

26-07-2016 21:04#833

 

Bobani 

Stari lisac

 

Datum registracije

Jun 2013

Poruke

2,348

 

USPON I PAD DRA. MILJENKA DABE PERANIĆA
NIKAD PRIJE VIĐENA SLIKA U JAVNOSTI VITEZA GENERALA RANKA BOBANA

Vijesti Otporaš -
Oni koji su imali priliku čitati na ovom Forumu temu: tko je Maks Luburić, general Drinjanin, imali su priliku saznati preko mnogih pisama too je dr. Miljenko Dabo Peranić. Također i obi koji su imali priliku nabaviti i imati knjigu "PISMA VJEKOSLAVA MAKSA LUBURIĆA" imali su ili će imati priliku u toj knjizi pronaći mnoga pisama koje je general pisao dru. Peraniću i dr. Peranić generalu Drinjaninu.

Prilažem ovdje jedan link koji govori o vrlo malom izvoru o USPONU I PADU DRA. MILJENKA DABE PERANIĆA. Radi se o jednom Hrvatu koji mi se je javio s željom da bi napisao knjigu o dru. Peraniću ali mu nedostaju svi potrebni materijali, te se u tu svrhu meni javio. Ne znam dali će se link otvoriti ili ne, ali svakako probate naći načina te link otvoriti.

USPON I PAD DRA. MILJENKA DABE PERANIĆA | Kamenjar
Pretpregled sluga:kamenjar.com/

http://kamenjar.com/uspon-pad-dra-mi…ka-dabe-peranica/

Posljednje uređivanje od Bobani : 26-07-2016 at 21:09

 

27-07-2016 04:48#834

 

Bobani 

Stari lisac

 

Datum registracije

Jun 2013

Poruke

2,348

 

TKO JE PISAO PORUKU IZMIRENJA USTAŠA I HRVATSKIH PARTIZANA?
Neki su mi se javili da im pojasnim kako je došlo do ove PORUKA IZMIRENJA USTAŠA I HRVATSKIH PARTIZANA. ovo je izišlo na portalu Kamenjar i bilo bi dobro da obi koji tele nešto više o ovome znati da kliknu na priloženi link, prošetaju sve a posebno komentare gdje su komentatori raznih mišljenja na demokratski način dali svoje mišljenje. Hvala svima na strpljenju čitajući prošlu hrvatsku državotvornu povijest. Na link su prikazane i prikladne slike kao i slika ubojice Ilije Stanića. Otporaš.

http://kamenjar.com/tko-je-pisao-por...a-i-partizana/

TKO JE PISAO ADRESU "PORUKA IZMIRENJA USTAŠA I HRVATSKIH PARTIZANA? (1)
(Ustao sam se jutros rano, vrlo rano, kao i obično; sa šalicom tople kave (mogu ja reći i kafe, zašto ne) u ruci i pregledavam očima koje ću sada pismo iznijeti. Pogled mi zastade na "Fijoki"/dosije "Kum Dabo Peranić". Uzmem i počnem pregledavati. U jednoj kuverti nekih 16 sa 25 centimetara nađoh pismo od 23.XI.1990, pisano na pisaćem stroju. Uz pismo ima i drugog priloženog materijala, ali mi je za oko zapala IDEJA I AKT IZMIRINJA. Mnogo puta mi je kum Peranić pričao kako je on bio taj koji je s generalom pisao PORUKU IZMIRENJA. Ovdje u ovom IDEJA I AKT IZMIRENJA dr. Peranić otkriva pojedinosti koje bi mogle zanimati mnoge Hrvate, posebice one koji se poviješću bave. Osobno pismo koje je meni pisao i poslao uz ovaj priloženi materijal nije dugo, ali ima u njemu stvari, koje mi je on pričao, a koje ću ja sada ovdje iznijeti. Kako se i po datumu može vidjeti da sam ja ovo pismo pisao na Forumu Dnevno.com 8 siječnja 2013. godine. Od tada pa do danas taj Forum na portalu Dnevno.com više ne postoji.

Prije nekoliko dana jedan mi se gospodin iz Hrvatske javio s molbom da ako mogu pronaći to pismo dra. Miljenka Dabe Peranića u kojem on iznosi pojedinosti: kako je došlo do "PORUKA IZMIRENJA USTAŠA I HRVATSKIH PARTIZANA", da mu ga proslijedim, jer, kako taj gospodin kaže, da predaje na sveučilištu i da mu je to potrebno znati, pošto mnogi danas pričaju o HRVATSKOJ POMIRDBI, pa čak i Josip Manolić, a da nitko ne spominje početnika i početne ideje Hrvatskog Izmirenja. Sreća da sam to pismo sačuvao i, danas, srijeda 13 siječnja 2016. godine ga iznosim ovdje na hrvatskom portal Kamenjar. com. Mo. Mile Boban. Otopraš.)

Milutin Dabo Peranić
10 Squire Avenue
East Northport
N.Y. 11731

Dragi Milane i Annie, 23.XI.1990.

Primio sam pismo sa riječima obiju Vas. Hvala. Milan spominje 4 točke, ali si zaboravio petu, onu gdje te molim da bi mi naznačiš adrese centra Otpora po svijetu da im šaljem publikacije o generalu.

Prilažem ti pregled o ADRSI IZMIRENJA, koju mi još treba popraviti. To je Uvod u PREDKULISNA KORAČANJA PREMA 1970-71. DO PREDSJEDNIKA TUĐMANA PREKO MAKSA.

Obrane ne želim primati preko ljudi koji se bore za Jugoslaviju. Ti ljudi za me opravdavaju strahovladu Aleksandra, ubijanja u KOLONI SMRTI, sva ubijanja i mučenja nas Hrvata preko Rankovića, Tita i njegovih ljudi-mučitelja i ubojica. Nastojat ću do njih doći drugim putevima.

Do drugog pisma ostajte mi pozdravljeni svi Bobani i Bobanići,
Vaš kum Miljenko.
(Kroz do sada iznešena PISMA MAKSA LUBURIĆA mnogi čitatelji su upoznati tko je Dr. Miljenko Dabo Peranić. On je bio uski suradnik generala Drinjanina od rujna 1962. pa do generalove mučeničke smrti 20 travnja 1969. Nisu mi svi detalji poznati kako je do toga došlo da se je odmah iza generalove smrti počelo sumnjati na njega, Dra. Peranića. Kako je isti bio član Glavnog Stana Otpora i velikog generalova povjerenja, automatski je bio na Udbinoj listi za likvidaciju. Zato bi bilo potrebno (po)zabaviti se svim tadašnjim izvorima oko generalova ubojstva i usporediti Ilije Stanića izjavu koju je on dao Sarajevskoj Udbi 29 i 30 travnja 1969., dakle sam 9 dana poslije ubojstva generala Drinjanina. Mo. Otporaš.)

Pukovnik HOS-a Krunoslav Batušić piše pismo na tri stranice Ratki Gagri u Toronto 24.VI.1969., dva mjeseca i 4 dana poslije generalove smrti. Između ostaloga piše i ovo u zadnjem paragrafu pisma na prvoj stranici: "...Vijest o hapšenju Stanića u Parizu, čuo sam i ja ovdje, ali ta vijest nikako nije potvrđena, doduše Željko Bebek piše u Hrv. Državi, da je Stanić otputovao nakon atentata u Pariz i ovdje se priča, da Stanić piše pisma iz Pariza da on nije ubojica i da on ne želi nositi tu ljagu na sebi radi drugih, koji su to počinili ..." Važno će biti ovdje navesti, kao vremenski dokument, šta o tome kaže Dr. Dabo Perenić u svojoj knjizi "PIGIBIJA GENERALA LUBURIĆA" str. 175 :

Stanić mi se ponovo javlja pismom. 30. lipnja Stanić je još u Paris-u,...a na strani 176...Istog dana kada je stavljeno na poštu Stanićevo pismo za mene, 2 Svibnja, "netko" je na istoj pošti, Rue des Pyrennees, Paris 20 stavio oko predme i razglednicu upućenu našem Glavnom Povjereniku za Njemačku, Iliji Vučiću, a na pošti Rue du Louvre, Paris 1, za Glavnog Povjerenika za Skadinaviju, Stipu Mikulića. Dopisnice su sve bez nadnevka. Poštanski žigovi određuju datume i satove odaslanja. Evo sadržaja svih triju dopisnica:

(Napomena:
Budući sam zašao u ovo opisivanje Ilije Stanića "lutanja po Parizu", potrebno će biti iznijeti neka saznanja do kojih sam došao ili predodžbe koje bi mogle poslužiti razotkriti donekle ove spletke i zagonetke oko ubojstva jednog Hrvata i jednog genijalnog hrvatskog vojničkog stručnjaka generala Vjekoslava Maksa Luburića. Hvala svima na strpljenju! Mo)

by: Otporaš 8th January 2013, 16:59

TKO JE PISAO ADRESU "PORUKA IZMIRENJA USTAŠA I HRVATSKI PARTIZANA"? (2)
1. Stipi MikulićuČ (strana 176.)

"Dragi Stipe. Tebi je sasma jasna situacija. Uvjeren sam da ni Ti ne vjeruješ u on što se priča i piše za mene. Ti znaš tko je ono učinio, a mene optužuju. Htjeli su me izigrati, ali im neće uspjeti. Ja imam sve dokaza protiv njih. Ti si mi dobar prijatelj pa znaj da ću im se osvetiti. Da imam novca najradije bi do Vas u Švedsku ali ću za sada ostati ovdje. Javi mi se na: Poste restante, Paris VIe. Mnogo pozdrava Stipi od prijatelja!
Ilija Stanić! Bog i Hrvatska!"

2. Iliju Vučiću:
"Dragi imenjače: (strana 176.)

Evo me u Francuskoj. Sad su svi digli ruke od mene, a do jučer svi su obećavali brda i doline. Ti znaš o čemu se radi, pa ako mi ovdje ne pomognu, dolazim kod Tebe.
Piši mi: Poste restante, Paris VIe.
Voli Te Tvoj jaran
Ilija Stanić"

3. Dabi-Peraniću: (strana 177.)
" Dragi moj profesore!

Već tri dana lutam i pokušavam da Vas sretnem, ali bez uspjeha. U Vaš stan ne smijem da me neko ne vidi. Ostavljen sam na cjedilu, molim Vas pomozite. Najbolje da se sutra ili preksutra vidimo na ovom mjestu kod Tornja koje sam obilježio sa X. Čekam Vas u 19 h.

Ako mi ne pomognete ja ču reći novinarima sve što znam i tako doći do novca!

Primite mnogo pozdrava od Vašeg Ilije! Doviđenja! "

(Ove tri razglednice kojih sadržaj Dabo Peranić ovdje donosi, trebalo bi vrlo dobro prostudirati, i tek tada bi se došlo do slijedećeg zaključka:

Prvo (1) da je Ilija Stanić uistinu došao u Pariz poslije ubijstva generala Drinjanina.

Drugo (2) kako je Željko Bebek mogao napisati u novini Branka Jelića "Hrvatska Država" "...da je Stanić otputovao nakon atentata u Parizu ..." ako on za to nije ništa znao, onda se postavlja pitanje: otkud je Željko Bebek mogao znati da je on, Ilija Stanić otišao u Pariz?

Treće (3) da je jugoslavenska Ambasada u Parizu bila upletena u urotu oko ubojstva generala Drinjanina.

Četvrto (4) kada je Ilija Stanić u rujnu mjesecu 1968. bio u Parizu i dobio od francuskih vlasti privremeni boravak na mjesec dana, i kako ga je hitno nestalo iz Pariza, još hitnije je stigao kod generala.

Peto (5) Ilija Stanić je poslije ubojstva za sigurno bio u jugoslavenskoj Ambasadi u Parizu, gdje se je s nadležnima dogovorio kako će ovi slati u njegovo ime pisma i razglednice istaknutim Hrvatima.

Šesto (6) Ilija Stanić je bio kod Sarajevske Udbe 29/30 travnja 1969. kojoj je sa svojim ponosom, ponosom Ilije Stanića, dao detaljan i opširan izvještaj o ubojstvu Maksa Luburića.

Sedmo (7) Službenici jugoslavenske Ambasade u Parizu su u ime Ilije Stanića iz Pariza slali razglednice kako bi na taj način mogli optužiti Dra. Peranića da je on bio upleten u generalovo ubojstvo, jer Ilija se nalazi u Parizu u kojem je živio i Dr. Peranić.

Osmo (8) u Dra. Peranića se nikada nije sumnjalo niti posumnjalo, sve dok se ubojica Ilija Stanić nije pojavio u Parizu odmah poslije ubojstva ..

Deveto (9) to je bila Udbina svrha slanja tih razglednica upravo iz Pariza kako bi se sumnja proširila što brže na Dra. Miljenka Dabu Peranića, i

Deseto (10) na svu žalost i našu hrvatsku sramotu, ta sumnja se je tako brzo širila i proširila svijetom, da me je moj kum Peranić već u srpnju te godine (1969.) obavijestio o tim sumnjama ...Mo. Mile Boban, Otporaš.)

by: Otporaš 8th January 2013, 22:25


TKO JE PISAO ADRESU "PORUKA IZMIRENJA USTAŠA I HRVATSKIH PARTIZANA"? (3)
IDEJA I AKT IZMIRENJA, piše Dr. Miljenko Dabo Peranić

Oko Božića 1946. su nas sve političke zatvorenike prebacili u KULU u Staroj Gradiški. Bio je pojačan nadzor prema nama, ali je otvorenost istomišljenika ostala ista - premda postroženim šaputanjem ispod glasa.

Četiri kuta naše sobe (koju smo nazivali "soba dra. Opica" po našem supatniku dru. Opicu, profesoru Prirodoslovno-matematskom Fakultetu u Zagrebu) su sakupljala najprivržljivije od četiri "stranke" zatvorenika: HSS, Ustaša, partizane (prestupnike!) i kriminalce. Malobrojni od ove posljednje dvije grupe su vršili "nadzor" nad hrvatskim patriotima.

Bio sam u 23-oj godini života. Privlačio me kut dvaju mladića ispod 20 godina. Gledali su me simpatično i sa osmjehom oko usnica, kao da su znali da sam bio suđen kao "klero-fašista"; oni su bili iz Maksove Obrane.

Ušao sam u njihov kut kao treći član. Govorili su mi o Obrani i o Maksu. Tu sam po prvi puta čuo za Maksovo ime, jer nisam imao prilike kao fratarski gojenac čitati novine za NDH niti govoriti o politici, premda mi žarila hrvatska krv iz dječačkih dana za ubojstva Radića, Aleksandrove strahovlade i priprema za izbore 1935 g. Odmah me srce odvelo u Maksove redove; i kada sam 1954 g. dospio u emigraciju, poduzeo sam sve da me lično Maks pozove k sebi. Moje su pripreme za taj poziv trajale sedam godina, i kada je primio moje povijesne knjižice, među njima i onu o Iranskoj Hrvatskoj, Maks je bio ushićen: "Dosta je nama tog slavjanskog masla" (Pismo 26.XII.62...) (Knjižice koje je prof. Peranić napisao IRANSKA HRVATSKA br. 1. 1962. i REGUM CHROATORUM br. 4 iste godine u Parizu, osobno sam mu pomagao slagati slova na njegovom malom stroju kojeg je imao u svome stanu. Na moj nagovor on je poslao, ili bolje rečeno ja sam te knjižice poslao generalu Drinjaninu u ime Peranića...Mo) Prvi sam ga puta posjetio Svibnja slijedeće 1963. g.

Otkrio sam mu patriotsku zakulisnost određenih hrvatskih komunista. U nešto je i sam vjerovao, ali su ga oduševila njihova pretkulisna koračanja u određenim prilikama, kao poplavi Zagreba, otvaranju renoviranog Hrvatskog Kazališta u Zagrebu, sa hrvatskim metropolitom i hrvatskim komunistima u prvom redu, "stanovištu" Golog otoka, desetkovanju hrvatskih komunista u vezi sa likvidacijom Hebranga, patriotizam (šutljivi patriotizam) hrvatskih studenata, itd.

I on je kao i mnogi na odgovornim mjestima u Hrvatskoj mislio na IZMIRENJE. Maksu je to bilo zacrtanije u mozgu više nego ostalima, jer je živio u Španjolskoj, i pod dojmom "Doline Palih" (La Vale de los Caidos), gdje je General Franco izgradio grobnicu za sve pale u građanskom ratu, frankiste i antifrankiste. (Zamislimo se sada malo ovdje. Kako bi to bilo divno da vlada RH na čelu sina partizana Ive Josipovića, izda proglas da će vlada dignuti spomenik svim onim Hrvatima koji su pali u obrani Hrvatske i za Hrvatsku Države, na tlu Hrvatske, bez obzira kakovu je odoru vojnik nosio i pod kakovim znakovljem se je borio! To bi bio kraj svih natezanja, svih svađa oko toga tko je bio na pravom a tko na krivom putu. Mene su jučer s jednog poznatog hrvatskog foruma, kako su rekli, "trajno izbacili", jer sam veličao ustaštvo, a ja samo u mojim opisima citirao nekoliko Poglavnikovih izreka, počevši još od davne 1926 godine. I to je sloboda mišljenja, govora i pisanja! To je upravo to što je general Drinjanin i htio: pomiriti i ljevicu i desnicu, i baš upravo poradi toga je i došla ADRES: PORUKA IZMIRENJA USTAŠA I HRVATSKIH PARTIZANA. General je prvi rekao da: Svaki onaj koji zagovara ustaško partizanski rat, je izdajnik hrvatske stvari. Mo. Otporaš.)

Počeo mi je govoriti o izmirenju Ustaša sa Hrvatskim Partizanima i hrvatskim komunistima. Razgovarali smo. Analizirali sve. Već sam godinu dana bio njegovim suradnikom u OBRANI i DRINI. Odlučili smo ići do kraja. "Napast će Te emigracija da si me prevario - reče - jer ideju IZMIRENJA ne će nitko dugo prihvatiti. Odbacit će Te - i moglo bi se dogoditi (da me moji askari ne ostave) da Te i ja javno odbacim, ali ćemo i dalje biti skupa i skupa raditi za našu Hrvatsku, kojoj smo do sada dali sve od sebe što smo mogli. "Ne pitam Te da li se slažeš s time što sam rekao, jer onaj koji voli Hrvatsku radi što mu govori razum a ne srce."

Razišli smo se u ideji IZMIRENJA.
by: Otporaš 9th January 2013, 00:35

TKO JE PISAO ADRESU "PORUKA IZMIRENJA" USTAŠA I HRVATSKIH PARTIZANA? (4)
27.X.63. General mi šalje članak koji je trebao uvesti u to IZMIRENJE, i veli: "članak kojeg ti prilažem trebao je biti uvodnik nove Jadranske-Dalmatinske "Drine", i trebao je biti objašnjenje o posebnom problemu i uzrocima postanka dviju Jugoslavija savezno sa posebnim stanjem u Dalmaciji, pol. NDH., (po svoj prilici bi ta riječ "pol." mogla značiti "politika" NDH., mo) Talijana, partizana itd. i naravno, pogled u budućnost na planovima Otpora, nastojeći pokrenuti i bivše ustaše i bivše partizane za Hrvatsku Državu na svehrvatskoj i vojničkoj bazi, jednoj, koja može pokrenuti mase i elite za revolucionarnu borbu i uskladivši stanje sa svijetom u kojem moramo živjeti itd.

Ja molim u prvom redu Tebe osobno, da nam najhitnije daš svoje mišljenje, osobito u duhu pisma, koje prilažem ...Cilj je zaista pokrenuti nove duhove, spašavajući sve čiste vrednote, bez hipoteke prošlosti, bez vrijeđanja, bez osvete, bez kompleksa, čista srdca, čistih ideja za budućnost."

Nemam ni taj članak ni popratno pismo, jer sam mu bio povratio i jedno i drugo, izrazivši moje ne slaganje sa sadržajem članka. (Moglo bi se sada postaviti pitanje, sada pok. Miljenki Dabi Peraniću, kako je došlo do citiranja generalova pisma ako ga nisi imao dok si ovo pisao. Mo) Napisao ga je bio Željko Bebek, namještenik Drinapress-a (1), koji je pisao o stvarnosti Istre i Dalmacije po politici učitelja i profesora "bratstva i jedinstva", naravno prosrpski i antihrvatski. Maksu sam to rekao i telefonski, te me je zatražio to napisati mojom glavom. Prihvatih.

Dva tjedna kasnije mi već traži moj rad:
"Drina je skoro gotova, te je najhitnije potrebno da pošalješ Tvoj rad o Istri, jer inače morat ćemo obustaviti i početi drugu stvar." (Pismo 11.XI, 63.) Moj se rad, logično, oduljio, jer je trebalo donijeti i povijest Istre. Uskoro dobiva prvi dio, a kroz desetak dana i kraj, koji je u stvari ADRESA IAMIRENJA.

"Dobio sam evo i svršetak članka. Krasno. Hvala Ti topla na svemu. Ovaj mi je svršetak zaista drag. Zahvali se svima na suradnji. Ovo će biti zaista dostojno naših namjera i žrtava. Ja ću sve to tako uvrstiti i bit će sigurno nešto najboljega što se u emigraciji tiskalo."

Srcu mi godilo generalovo priznanje mojoj ADRESI IZMIRENJA "Krasno...Ovaj mi je svršetak zaista drag." Tiskao ju je kao uvodnik Istarske DRINE, Madrid 1964, Godina XIV. Br. 3-4, tsr. 18-21.
--------------------------

(1) Pismo 6.VI.64.: "Bebek nije kod mene više. On je bio pisac onog članka što ste ga cenzurirali. Odonda je samo spavao, ljenčario i morao sam ga baciti van."

(Tako piše moj kum dr. Miljenko Dabo Peranić neni u pismu od 23.XI.90. Dok ovo pišem pregledavao sam kopije pisama generala Drinjanina koje je on pisao svojem suradniku Dru. Miljenki Dabi Peraniću. Nađoh kopiju tog pisma i zbilja, general je to pismo pisao 6.VI.64. rukom, olovkom na dvije stranice. Na drugoj stranici, predzadnji paragraf je gornji opis. Ja ću samo nadodati zadnji red kojeg je pisac Peranić ispustio, a taj je: "...Sada je negdje kelner u Benidormu kod Lončarića..." Mo)

(Nadodajem danas, 13 siječnja 2016. godine da se ovo generalovo pismo nalazi u knjizi "PISMA VJEKOSLAVA MAKSA LUBURIČA" na stranici 345/346, mo. Otporaš.)

by: Otporaš 9th January 2013, 05:14

TKO JE PISAO ADRESU "PORUKA IZMIRENJA USTAŠA I HRVATSKIH PARTIZANA"? (5)
Prva reakcija u emigraciji na Istarsku DRINU i ADRESU IZMIRENJA:

"Istarska DRINA je polučila efekt koji smo očekivali. Bili smo dapače pesimisti. Istina, moji prijatelji iz raznih brloga pišu mi o komešanju i spremanju dijalektičara "pravovjernih", kao i naših stranačara, ali se boje da će samo pojačati pozitivni efekt, koji smo postigli ...I kako ne, uvodnik je bio kruna svemu, a to je svakako Tvoja zasluga." (Pismo Travnja 66.)

Zagreb ostao vedrog i optimističkog lica prema IZMIRENJU i meni (x), a (y) me pozvao raditi u domovini, jer da je meni mjesto tamo, a ne u emigraciji. (Božo Vukušić u knjigi "Tajni rat Udbe protiv hrvatskog iseljeništva", treće dopunjeno izdanje donosi na stranici 261 kako je "suradnica Irma" ukrala Peraniću za vrijeme boravka u Parizu materijale koji sadrže tajne kodove po slovima tko je tko, fotografije, pisma itd. Zato ovaj gore u zaporkama (x) i (y) su možda jednih od tih tajnih kodova. Mo. Otporaš.)

"Nema sumnje: između hrvatskih komunista koji se bore protiv svakog Beograda - i "Ustaša" koji se tuku među sobom za vodstvo "Fata Morgane" (optička varka u pustinjama usljed pregrijanog zraka, ili miraža, mo) - Otpor će ići s komunistima za Crvene granice na Drini". (Pismo 10.VII.66.)

PROTIVNICI I SLJEDBENICI

"Komentara ima mnogo i svake vrsti. Mnogi bi htjeli da sada partizani postanu Ustaše. To je primitivizam. Ali je većina prihvatila naše ideje kao jedino ispravne. I svećenika među njima ima, starih boraca i ustaša". (Pismo 12.VII.66.)

Međutim:
"Tetka Danica (tako bi general (po)nekada nazivao hrvatskih Franjevaca novinu iz Chicaga, koje je ime bilo DANICA, mo) (Ilinić) otvorila paljubu na suradnju ..." (Pismo 19.X.66.)

Pa dalje:
"Prilažem Ti DANICU: Dakle ostali smo sami i ne samo to, nego je počela kampanja "od uha do uha" i od "tikve do tikve". Stare seronje se udružile. Krnjević i drugi upozoravaju da je prerano ....Pernar (stari pristaša HSS, mo) se pretvorio u mirotvorca: valjda ne bute dečki prljali ruke s puškama, nauka braće Radić mi partiri ... Seronja. Srbi su ga htjeli ubiti slučajno uz Radića, a za vrijeme NDH. intervenirao za zlato, za bogate židove, za one koji su nabijali kan.u i b.zili se po ćoškovima bijeloga grada, dok su se ustaše i partizani borili za ideal, ideal kakvi god bio, ali ideal." (Pismo 31.X.66.)
-----------------------------------
(x) i (y). Još nije vrijeme otkriti ličnosti.

Dragi Milane,
No ideja previrlja IZMIRENJA je išla i dalje naprijed kao i do sada; pa i oni koji su je napadali konfisciraju politiku tog IZMIRENJA generala Luburića. (Svako je konfisciranje neljudsko, ali ne kada se radi o uspjehu HRVATSKE DRŽAVNOSTI.)

Zakulisna koračanja su došla do 1990 g. ADRESA IZMIRENJA je ostvarena poslije 24 g., - 21 godinu poslije Generalove pogibije. Sljedbenici ADRESE IZMIRENJA su ostvarili tu njezinu ideju previrlju i uzdigli Dra. F. Tuđmana na kormilo Republike Hrvatske:

DRINA 1964: "Sada kada nas bije ista prekodrinska ruka, protiv koje sam se borio kao Ustaša, a moj brat kao Domobran, zaboravimo prošlost: ja skidam sa čela "U", kao što Ti odbacuješ petokraku, te budimo samo vojnici za Hrvatsku Državu."

VEČERNJI LIST, 26.II.1990: "PRVI OPĆI SABOR HRVATSKE DEMOKRATSKE ZAJEDNICE." "...ovdje su sakupljeni "sinovi i kćeri hrvatskih domobrana, hrvatskih partizana i hrvatskih ustaša, kojima je zajednički cilj pobijediti".

"Budimo samo vojnici za Hrvatsku", kojima je zajednički cilj pobijediti".

I pobjedili su.
Da nije hrvatski vojnik iz NDH, bivši Ustaša i bivši Domobran, prihvatio Maksovo IZMIRENJE i glasovao za hrvatskog Partizana generala Tuđmana, ovaj ne bi bio izabran Predsjednikom REPUBLIKE HRVATSKE.

Vjerujem da General mirno počiva vječni san s ponosom na čelu noseći sa sobom u grob pobjedonosnost svog IZMIRENJA,

ustaško-partizanski Maks, general Drinjanin.

Kraj ovog pisma.

(Eto, tako piše prof. Dr. Miljenko Dabo Peranić o svojem Glavnom Zapovjedniku Hrvatskog Narodnog Odtpora, generalu Drinjaninu. Mo. Otporaš.)

 

29-07-2016 17:34#835

 

Bobani 

Stari lisac

 

Datum registracije

Jun 2013

Poruke

2,348

 

TUĐMAN KORISTIO "PORUKA IZMIRENJA USTAŠA I HRVATSKIH PARTIZANA" U OBNOVI HRVATSKE DRŽAVE
tudman-koristio-poruka-izmirenja-ustasa-hrvatskih-partizana-obnovi-hrvatske-drzave (Žao mi je da se link nije otvorio. Kliknite i pronaći ćete ga. Mo.)

Tko je izbliza pratio hrvatsko nacionalno gibanje dra. Franje Tuđmana mogao je uočiti da je on dao jedan veliki naglasak na politiku HDZ "da nećemo rušiti, nego graditi, da se nikom ništa neće loše dogoditi ...", osvjedočiti će se da je dr. Tuđman do temelja pročitao i proučio Maksa Luburića  "PORUKA IZMIRENJE USTAŠA I HRVATSKIH PARTIZANA." koja je izišla u Istarskoj DRINI br. 3/4 1964., strana 18/21

Na ovu gore navedenu poruku prilažem pismo kojeg sam pisao mojem nećaku Mili, Mišo, Boban u zrakoplovi iz Clevelanda do Austina, Texas:

Jedno pismo za sve nas!
U zrakoplovu od Clevlanda do Austina, 22 siječnja 1990.

Dragi moj Mišo,
Neću ti pisati dugo pismo iako sam mislio. Nalazimo se u inflaciji vremena, tj. dok se ovo pismo piše mnoge stvari se događaju i to u korist hrvatske slobode, demokracije i hrvatske države. Primio sam tvoje pismo prošli tjedan. Sve sam razumio i hvala ti na informacijama, i to iz više razloga:

1.) Pozvan sam na Prvu Konvenciju HDZ u Cleveland (Ohio) 20.21 siječnja 1990. Bilo je lijepo vidjeti 71 delegata iz Amerike i Kanadae. Ja sam predstavljao državu Texas. U mojim preko 1500 rodoljubnih i političkih sastanaka u emigraciji, vidio sam i doživio svašta, ali nisam doživio jedno sveopće-hrvatsko oduševljenje kao na ovoj Konvenciji. Kako su Hrvati inteligentni i civiliziran narod! Bilo je tu: Doktora, profesora, inženjera, privrednika, bisnesmena, svećenika, građevinaraca i svih drugih. Lica su izrazito vesela bila i u nekoliko puta suzama radosnicama bila orošena činjenicom da je konačno došlo vrijeme da se uljudno može sjesti za okrugli stol i oni iz  BRIGADA i oni iz BOJNI i raspravljati o sudbini i budućnosti hrvatskog naroda. Gosp. Franjo Tuđman - predsjednik HDZ - je krasio ovu Konvenciju.

2.) Vjesnik HDZ je državotvoran i u prvi pet brojeva je više-manje izrazio moje želje kao i želje mnogih drugih. Nadopunjati ćemo ga od sada svi zajedno i neka nam to bude naša sveta hrvatska dužnost.

Ja znam da ima na pomolu i drugih političkih organizacija u Hrvatskoj koje bi željele doći do punog izražaja u ovim povijesnim trenutcima. I to je dobro, jer je to izražaj dobre volje, nacionalnog izražaja i demokracije. Ali, mišljenja sam da je u iseljeništvu gosp. Tuđman osvojio teren i srca mnogih. Također sam mišljenja da je on jedini koji je najmjerodavniji predvoditi hrvatski narod k svom nacionalnom suverenitetu u ovim povijesnim trenutcima kako bi mogao skinuti crne mrlje sa svoje prošlosti i prošlosti onih Hrvata koji su svoje idealizme uzidali u ZAVNOH-oj i AVNOJ i tako bili prevareni. Kao što je u svoje vrijeme hrvatski general Maks Luburić izjavio da je on odgovoran za Ustašku revoluciju i kao takav je mjerodavan pružiti ruku pomirenja hrvatskim partizanima i hrvatskim komunistima i pregovarati sa hrvatskim Srbima, jer se je borio protiv jednih i drugih. Osim toga gosp. Tuđman je poznati povjesničar koji gleda stvari najmanje sto godina unaprijed, što bi se i kako moglo reći o njemu i drugima, kakav bi se film o njemu mogao snimati, ili kao o RODU ili IZRODU. On je bez dvojbe izabrao ovo prvo i skinuo partizansku kapu kao što je i Maks Luburić skinuo ustašku. Koliko je gosp. Tuđman dalekovidan u svom programu, najbolje se moći očitovati iz odgovora na upit: Šta on misli o generalu Luburiću, odgovor je glasio: Oba smo mi hrvatski generali.

3.) Na 24-25 veljače o.g. će se održati GLAVNA KONVENCIJA HDZ u Zagrebu. Najmanje dva "Chartera" će doći sa ovog američkog kontinenta s Hrvatima, delegatima HDZ. Ovi Hrvati će predstavljati iseljeništvo a i svoje organizacije ako to hoće i žele. Samim ovim sazivom će se udariti pečat demokracije HDZ-ci. Ako dođe do zabrane tada će se održati u Beču. U svakom slučaju Konvencija će se održati. I HNO će imati delegate (2) koja će biti na Konvenciji u Zagrebu, odnosno Beču, jer je HNO i srcem i dušom za državotvorni program HDZ. Dužnosnici HNO su se sastali u subotu večer (20.1.90) i raspravljali skoro cijelu noć, što i kako dalje nastaviti s radom HNO; odlučeno je da je za sada MISIJA HNO dovršena i da se naša buduća djelatnost usmjerava u pravcu rada HDZ. Predlagalo se je da ja pođem kao delegat, ali opreznosti radi - jer nikada ne znaš šta se može desiti - izabrana su druga dvojica. Ja ću tebi naknadno javiti. Ti svakako nastoj biti nazočan na Konvenciji kao promatrač. Svakako nastoj - kažem nastoj - sa svojom ekipom pridonijeti što više možeš da se preko TV Zagreb prenosi što više. Delegati dolaze u petak a odlaze u ponedjeljak. Neće biti vremena za razbacivanje.

4.) HDZ je u iseljeništvu do sada - u ovo kratko vrijeme - uspjelo povratiti poljuljanu i izgubljenu nadu među Hrvatima tako da se sada svaki osjeća kao da je deset stopa visok. To oduševljenje nam je potrebno jer se pred nama nalazi velika i odgovorna zadaća. Samo velikim oduševljenjem možemo mase okupiti, i samo masama možemo povratiti one izgubljeno u krilo Hrvatske. U protivnom slučaju će biti zli jezika koji će širiti priče da je HDZ prodalo BiH kao što je bilo zli jezika koji su govorili da je Poglavnik prodao Dalmaciju Talijanima, iako nikada nisu mogli pokazati kopiju čeka.

5.) Raspitaj se kod uprave HDZ za savjete kako osnovati ogranke u Sl. Požegi (ogranak HDZ Mato Boban) i u Sovićima - Grude (ogranak HDZ Braća Šimići ili slično. Svakako, ime se stavi na raspolaganje. Nemoj stati po strani. Predloži u upravi HDZ potrebu jednog MOTTO-GESLO oko kojeg će se Hrvati i građani Hrvatske okupljati. Predloži ovaj kojeg sam ja predložio jučer, u nedjelju na Konvenciji a gosp. Tuđman zapisao: NAŠ PROGRAM, NAŠE IME A ZOVEMO SE HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA.

6.) U mome pismu mojim komšijama - na Veliki petak 1988. - sam priložio sliku Nikaraguvanaca kako su se oni sastali i učinili Nikaraguansko Nacionalno Izmirenje. Tada sam sam sebi rekao da ću se svim raspoloživim i demokratskim sredstvima boriti da i ja budem na slici Hrvatskog  Nacionalnog Izmirenja. I hvala dragom Bogu to se je ostvarilo u Clevelandu (Ohio) u nedjelju 21.1.1990. (Slika je uistinu izišla u časopisu Matice Iseljenika Hrvatske na stranici 42 za prosinac 2009., mo., danas četvrtak 28 srpnja 2016. Mile Boban). Tko vjeruje i čeka, taj i dočeka. Ja sam zagovarao, vjerovao i dočekao da budem na sliki Hrvatskog Izmirenja. Sada to trebaju bez bojazni i drugi učiniti. Navik on zgine ki živi ko janje. Dragi moj Mišo namjerno sam izmijenio Zrinjskih i Frankopana poznatu izreku, jer ako ćemo živjeti kao janjci, neat će nas kao narod.
Tvoj Stric Milan.
----------------------------------------------------------------------------------------------------------

Mišo, bilo bi dobro da napraviš kopiju ovog pisma i pošalješ na Hrvatski Tjednik u Australiju: Adresa je: P.O.Box 293. St. Albans, Vic. 3021, Australia. Svakako ga podaj upravi vjesnika HDZ s molbom da ga objave ako smatraju za shodno i da bi mogao i druge poticati da prigrle program HDZ. Javi se. Volite tvoj stric Milan. Pozdravi sve.
-------------------------------------------------------------------------------------------------

Ovo je kopija pisma a original ima moj nećak Mile, Mišo Boban u Zagrebu. Kako je sadržaj zanimljiv meni, danas, pred parlamentarne izbore, smatram da bi mogao biti zanimljiv i drugima, tim više da je (do)sadašnja politika RH bila protiv dr. Franje Tudjmana, pa da se vidi kako je prije bilo. Mile Boban, 28 srpnja 2016.

 

30-07-2016 19:45#836

 

Bobani 

Stari lisac

 

Datum registracije

Jun 2013

Poruke

2,348

 

NAŠA JE EMIGRACIJA OD 1945/1969 DALA SAMO DVIJE MARKANTNE LIČNOSTI, piše dr. Ante Ciliga.
- DR. ANTE CILIGA - OBRANA svibanj 1970, str. 11

http://kamenjar.com/pismo-maksa-lubu...i-miri-buntic/

-"Naša je emigracija od 1945/1969 dala samo dvije MARKANTNE LIČNOSTI: prof. Krunoslava Draganovića i Vjekoslava Maksa Luburića ...Oni su se istakli nizom inicijativa, koje su dale obilježje života ove emigracije ...Luburić se afirmirao kao jedna od NAJVAŽNIJIH i NAJMARKANTNIJIH ličnosti ove emigracije ...stanovite VOJNIČKE kao i stanovite POLITIČKE sposobnosti Luburićeva su NEDVOJBENE i POZETIVNE ...PRIRODNA INTELIGENCIJA LUBURIĆA BILA JE VANREDNA ...DALEKO IZNAD DRUGIH VODJA I VODJICA NAŠE EMIGRACIJE. PA I ONIH S DOKTORATIMA ..."
- DANICA - 17 prosinca 1969.,Tjednik hrvatskih franjevaca u Chicagu -

Da vidimo šta kaže Luburićev ideološki i politički protivnik i bivši zatvorenik u Sabirnom Logoru Jasenovac, dr. Ante Ciliga (1898/1992):

- "Uvjereni smo zato, da će hrvatski narod, kada jednom bude ujedinjen i oslobođen, kada svlada svoju dosadašnju plemensku razdrobljenost i pocijepanost, u oslobođenu domovinu, kao simbol hrvatske slobode i ujedinjenja, prenijeti u zajednički grob u Zagreb, na Mirogoj, tijela onih neujedinjenih u životu svojih vođa, Mačeka i Pavelića, a da će Luburićevo tijelo biti prevezeno na vječni počinak u njegovu Hercegovinu, u njegov Ljubuški, te da će na putu u Zagrebu, biti izloženo mrtvom borcu i opće priznanje. Koliko god je on griješio, u prvom redu u onoj prvoj fazi svojega života, bilo iz ideološkog fanatizma, bilo iz dinarske svojevoljnosti, nikada on nije griješio zbog koristoljublja; sve što je učinio, činio je za ideju, kako ju je on shvaćao, nikada za novac, za bogatstvo, za materijalno dobro, za ugodan i lak život. To je najveće priznanje, koje će mu povijest dati". Iz "DANICE" 17.12.

"…Dapače, velim vam iskreno, da bih bio najsretniji Ja, kada bi svu političku i publicističku stvar Otpora preuzeo bilo "Zapovjedni Skup", bilo neki odbor, ili bilo kaki forum, kojega bi stvorili mi, koji smo i Otpor stvarali i vladali do sada. Ja bih najsretniji bio, kada bi emigrantski dio Otpora, sa općepolitičkim i publicističkim radom, bio u rukama osobe, koju se ne bi moglo napadati radi Jasenovca ..." (general Drinjanin u pismu Anti Kršiniću 30 ožujka 1963. Ovo pismo se nalazi u knjizi "PISMA VJEKOSLAVA MAKSA LUBURIĆA" na strini 208, bilješka 5. Mo. Otporaš.)

"..Velim Vam iskreno, da ako zataji ova naša akcija u ovaj čas, (radi se o akciji prikupljanja sredstava/novca za "DRUGI KORAK" što je psihološki rat, kao i za pomoć akciji devetorke "OBLAK-TOLIĆ" koja je iz Australije upala u Jugoslaviju u lipnju 1963. dizati ustanak, mo. Otporaš) inicijativu preuzimaju mladi bez nas, mimo nas, a možda i protiv nas ..." (general Drinjanin u pismu Anti Kršiniću 30 lipnja 1963.)

"Ja ću Vama na to odgovoriti, kako odgovaram i sam sebi: ako nismo kadri tu stvar pokrenuti, onda nismo zreli ni pozvani i malo će hrvatski narod izgubiti, ako nas vrag odnese sve skupa..." (general Drinjanin u pismu Anti Kršiniću 30 lipnja 1963.)

http://kamenjar.com/pismo-maksa-lubu...i-miri-buntic/

Gabro Vuskic . Top Commenter .
Treba Ustaše vratit na vlast. Tek tada će početi blagostanje. Vjeruje te vi to meni. Ja znam što govorim. Bez Ustaša nema života niti suživota. Komunjare su na vlasti, zna se, od 1945. Oni su zakržaljali. Trebamo nove snage, snage podmlatka. To samo Ustaše mogu proizvesti!!!
Saznajte više: Chat Opušteno kroz politiku i povijest - chat - Stranica 37 http://slobodni.net/t117308-37…

Posljednje uređivanje od Bobani : 30-07-2016 at 19:48

 

31-07-2016 00:05#837

 

Bobani 

Stari lisac

 

Datum registracije

Jun 2013

Poruke

2,348

 

RAZLAZ POGLAVNIK/LUBURIĆ 1956 PREKRETNICA HRVATSKE POLITIČKE EMIGRACIJE (1) dio
Kliknite na priloženi link, čitajte i uživajte!

http://otporas.com/razlaz-poglavnik…ticje-emigracije/

otporas.com
RAZLAZ POGLAVNIK/LUBURIĆ 1956. JE PREKRETNICA HRVATSKE POLITIČKE EMIGRACIJE (1) dio (Donosim, jedno pismo kojeg je pisao Vršioc dužnosti Glavnog Povjerenika H.N.O. i Glavni Tajnik Međudruštvenog Odbor

MOLBA SVIM HRVATICAMA I HRVATIMA!
Jedna skupina ozbiljnih Hrvata u još uvijek preostaloj političkoj hrvatskoj emigraciji se ozbiljno bavi napisati ozbiljnu knjigu ili knjige o životu i radu Vjekoslava Maksa Luburića. U tu svrhu su nam potrebni svaki i najmanji mogući podatci koji nam još uvijek fale, kako bi se mogla istinito napisati životna biografija o Maksu Luburiću, generalu DRINJANINU. Ono što su neprijatelji o njemu pisali, nije nikakva ozbiljna i vjerodostojna biografija. Mnoge su se laži na račun Maksa Luburića napisale i izrekle, a najmanje se je o njemu istina rekla. Ja ću ovdje ukratko iznijeti samo onaj mali dio o kojem mnogi još ne znaju skoro ništa:

Vjekoslav "Maks" Luburić je rođen 6 ožujka 1913. godine na Humcu pokraj Ljubuškoga. Otac Ljubomir, Ljubo Luburić, kojeg su srpski žandari ubili pred Božić 1918. Ovo područje treba istražiti. Djevojačko prezime njegove majke je bilo Marija Soldo. Udaje se za Ljubu Luburića, Kada?, treba ispitati, imaju četvero djece: Miru, Dragu, sestru koja se je utopila u rijeku Neretvu kada joj je bilo 15 godina i Vjekoslav. Udovica Marija Luburić se preudaje za Jozu Tambića iz Livna, negdje 1924/25, treba istražiti, s kojim ima troje djece: Nadu, dana za Dinka Šakića, Zoru, dana za pukovnika HOS-a Jakova Džala i Tomislava. Ovo područje treba do temelja ispitati. Pučku školu je pohađao na Humcu a gimnaziju kod hrvatskih franjevaca na Širokom Brijegu. Malo se zna o njegovom školstvu u Mostaru, i tu je to područje gdje nam podatci hvale. Njegova je majka Marija rođena Soldo (1886-1989)

Vjekoslavu Luburiću je bilo zabranjeno pohađati bilo kakovu školu u srpskoj kraljevskoj državi SHS. Godine 1929. napušta svoj rođeni Humac, ide u Dalmaciju, posjećuje ujca na otoku Korčula, radi svakojake poslove, stiže tridesetih godina u Zagreb gdje saznaje da postoji u Mađarskoj jedan Ustaški Logor u koji dolazi negdje koncem 1931 ili početkom 1932, kada mu je bilo ni punih 18 godina starosti. Tu upoznaje mnoge Ustaše među kojima i legendarnog Juru Francetića, koji Vjekoslavu Luburiću daje konspirativno ime MAKS, a ovaj njemu LASO ili LAZO. Odavle pa do dolaska Maksa Luburića u Španjolsu preskačem.

Maks Luburić dolazi u Španjolsku 18 listopada 1948 godine. Najprije je bio u jedno vrlo strogom samostanu, sve dok nije dobio valjane i potrebne papire za stalni boravak u Španjolskoj. Tu, siguran u svoju budućnost, počima razvijati svoj hrvatsko državotvorni rad kroz redove Hrvatskog Narodnog Otpora. Okuplja rastrkane hrvatske vojnike. Upoznaje jednu otmjenu španjolsku damu po imenu Isabel Hernaiz, s kojom se ženi 19 studenoga 1953. godine. Sa njom ima četvero (4) djece: Domagoj 1954, Drina 1956, Vjekoslav 1957 i Miroslava 1958.

Spor i razlaz POGLAVNIK/LUBURIĆ 1956. godine je posebna tema koju svakako obraditi na stranicama priloženog linka. Molim zainteresirane da prate. Prvi (1) rio sam već stavio. Bit će toga mnogo. Sve izvori iz prve ruke. Svakako bih želio podijeliti sa mojim prijateljima - pa i sa onima koji se ne smatraju mojim prijateljima - na ovom portalu: http://otporas.com/razlaz-poglavnik….ticje-emigracije/. U očekivanju vaših komentara iskreno vas pozdravlja Otporaš iz dalekog Texasa, s našim hrvatskim pozdravom Bog i Hrvati! Za Dom Spremni!

 

04-08-2016 18:57#838

 

Bobani 

Stari lisac

 

Datum registracije

Jun 2013

Poruke

2,348

 

SVIM HRVATIMA U SLOBODNOM SVIETU!, piše Maks Luburić, general Drinjanin
HRVATSKI NARODNI ODPOR
Glavno Tajništvo
br. 19/ 1955
Stan, dne 20.I.1955.

OKRUŽNO PISMO BR. 7/1955

SVIM HRVATIMA U SLOBODNOM SVIETU !
(Ovo Okružno pismo generala Drinjanina se nalazi u knjigi "PISMA VJEKOSLAVA MAKSA LUBURIĆA" na strani 62/63. Mo. Otporaš.)

Prema pouzdanim i provjerenim vijestima, s kojima raspolažemo, u Beču postoji jedan komunistički centar, čija je glavna zadaća širiti prorusku promidžbu među hrvatskim emigrantima.

Na čelu tog komunističkog centra stoje tobožnji emigranti hrvatske narodnosti, koji su pobjegli iz Titove Jugoslavije nakon tobožnjeg prekida istih s Kominformom i Rusijom.

Agenti toga centra nastoje doći u vezu s hrvatskim emigrantima kao i sa vodećim osobama svih političkih grupacija i stranaka. Govoreći im o bezuvjetnoj pobjedi Rusije nad snagama zapada. Radi toga, da i mi Hrvati moramo imati svoje ljude na strani Rusije, koja je voljna stvoriti Hrvatsku Državu.

Poznavajući dobro odlučnost hrvatskog naroda u Domovini i njegove emigracije u borbi za svoju Nezavisnu Državu Hrvatsku, komunistički se agenti dobrano služe parolama o hrvatskoj nezavisnosti, o našim odnosima prema Srbima, koji pod vodstvom velikosrpskih krugova srbiziraju Bosnu, Srijem, Kordun itd. I tvrde, da Rusija to ne bi dopustila, nego bi na Drini uspostavila granicu između Nezavisne Države Hrvatske i nezavisne Srbije. Zato da bi hrvatski nacionalisti i Ustaše morali pomoći Rusiji u obračunu s Titom, jer da Rusija to ne može učiniti bez Ustaša.

Hrvati!
Mi ne vjerujemo u stvarni prekid između Beograda i Moskve. Moskva nije nikada u povijesti bila prijatelj hrvatskog naroda, nego uviek naš protivnik. Carska je Rusija naručila umorstvo prijestolonasljednika Franje Ferdinanda, koji je bio prijatelj Hrvata. Moskva je dala pobiti hrvatske zarobljenike na Odesi, (Radi se od preko deset tisuća hrvatskih zarobljenika koje su Srbi pobili samo zato što se hrvatski zarobljenici nisu htijeli pridružiti jugoslavenskom Odboru, tj. srpskoj vojsci. Kada se je za taj pokolj saznalo, predsjednik Hrvatske Stranke Prava, HSP-a Aleksandar Horvat je oštro reagirao 6 srpnja 1918. interpelacijom imena GROZOTE U ODESI u Hrvatskom Državnom Saboru, mo. Otporaš) jer se nisu dali svrstati u jugoslavensku legiju u prvom svjetskom ratu. Moskva je nakon Marseille-a tražila najenergičnije mjere protiv Hrvata.

Moskva nam je likvidirala i ono malo hrvatskih komunista, koji su mislili, da treba izgraditi i osigurati Državu Hrvatsku.
Ona je uvijek bila neprijatelj hrvatske državne misli. Radića su poslali u Beograd, a 1941., kada je hrvatski narod stvorio svoju državu, Moskva je poslala svoje prijatelje srpske komuniste i cijelo srpstvo u vatru protiv N.D.H.

Hrvatski su komunisti neznatnu ulogu odigrali i uvijek su služili srpsku i jugoslavensku državnu misao. Danas se strijelja Hrvate i za djela počinjena protiv Karađorđevićeve monarhističke diktature. Hebrang je likvidiran, kao i grupa naših komunista, ali to ne znači, da su oni bili žrtve svog hrvatstva. Hebrang je bio ortodoksni komunista i nije imao ni Boga ni Domovine. On je hrvatovao zato, jer u Hrvatskoj nije mogao uspjeti s komunizmom. Mi smo imali u rukama Hebranga i znamo njegovo mišljenje. On je tražio hrvatski Srijem i Bosnu, jer su to zahtijevali nesretni hrvatski proleteri, koji su odbijali srpski i jugoslavenski komunizam, jer je bio posve protuhrvatski orijentiran.

Hrvatske komuniste nije boljela hrvatska nesreća, nego taktički neuspjeh. Njima je Domovina taktika, a nama je sastavni dio našeg žića i bistovanja. Godine 1941. potpisnik (taj potpisnik je glavom i petom general Drinjanin, mo.) je uhvatio jedan dio arhive komunističke stranke Hrvatske kao i kartoteke tajnog ureda zagrebačke policije sa zapisnicima. Samo tri bilješke su glasile: "hrvatski orientiran", a svi ostali pristalice jugoslavenske državne koncepcije. Hrvatski pak radnik bio je i ostao je protivnik svakog - i hrvatskog, i srpskog, i jugoslavenskog, i ruskog komunizma!

Postoji mogućnost, da Rusija danas šalje svoje emisare, jer su svi dobro obaviješteni ljudi na čistu s time, da u Hrvatskoj vladaju srpski komunisti i jugoslavenska državna misao uz pomoć srpskih i slovenskih krugova. Ali postoji vrlo lako mogućnost, da se radi i o Titovim agentima, o srbokomunistima ili o kojem bijednom sluganu istih iz Hrvatske, koji nas žele u slobodnom svijetu kompromitirati kao tobožnje rusofile.

Potpuno je svejedno, da li se radi o Titovim agentima provokatorima ili o pravim ruskim agentima. Radi se uvijek o komunistima. Kada je uspostavljena Država Hrvatska, ustaški je pokret progonio jednako Staljinovce kao i trockiste, čijim je šefom 1941. bio smatran Dr. Ante Ciliga.

Živimo u teškim povijesno odgovornim vremenima. Neka nas Bog čuva od svakog koraka očaja, jer bi to značilo počiniti nacionalno samoubojstvo. Istina je, da smo neljudski izloženi progonima, jer smo antikomunisti. Istina je, da Amerika spašava tobožnji Titov nacionalni komunizam, koji je čisto srpska i komunistička tvorevina i u biti protuhrvatska. Ali mi vjerujemo, da je to taktika. Vjerujemo, da će Zemlja slobode priznati hrvatskom narodu pravo na slobodu. A i o nama ovisi, da našim držanjem, spremnosti na borbu i žrtvu, našim konstantnim antikomunističkim stavom to priznanje i zaslužimo. Mi smo stari i kulturni narod, narod radnika i seljaka, odgojen u visokom katoličkom i muslimanskom moralu i moramo imati snage i duha, razbora i inetilegencije da prebrodimo svijetla i čista obraza ova teška vremena.

Mi vjerujemo u pobjedu Pravde i Boga, dakle mi smo protiv komunizma. Mi pripadamo jednom svietu, kojega ne možemo izdati, jer bi izdali sami sebe. Mi nismo antikomunisti radi Amerike, nego radi Hrvatske. To smo bili, jesmo i ostajemo, radeći za Hrvatsku i vjerujući u ono, što radimo i što smo voljni izdržati do kraja. Mi bismo i onda bili protiv komunizma, kada bi smo vjerovali u rusku pobjedu, a to nije, hvala Bogu, slučaj.

Zato je dužnost svih Hrvata u slobodnom svietu :
1. Pismeno i usmeno, riječju i djelom, suzbijati prorusku komunističku promidžbu među Hrvatima. Upozoriti hrvatske emigrante na opasnost svake vrsti komunizma, onog ruskog i onog srpskog, pa i čisto hrvatskog komunizma.

2. Surađivati s vlastima država, u kojim žive, i bez predomišljanja dati im podatke o kretanju komunističkih agenata, posebno ako se radi o Hrvatima ili ljudima, koji se izdaju za Hrvate. Treba pomoći vlastima zemalja, koje su Hrvatima dale slobode i kruha, u borbi protiv svih, a posebno hrvatskih komunista, ako takvih bude u dotičnoj sredini. Najaviti rat onima koji bi mogli u slobodnom svijetu kompromitirati naše dobro ime i ugled fanatičkih antikomunističkih boraca.

3. Surađivati sa svim poznatim antikomunističkim organizacijama, društvima i ustanovama u pobijanja u svake vrsti komunizma. Nastojati posebno povezati se s aktivnim antikomunistima drugih naroda iza željeznog zastora, kao i mjesnim organizacijama naroda, čije gostoprimstvu uživaju.

Neka Vam ruski plaćenici govore, da Srbi imaju svoje ljude u Pešti, Moskvi, Sofiji, Bukureštu, da sjede na svim stolicama. Mi to znamo, ali zna Američka obavještajna služba i to, da u Hrvatskoj vladaju srpski komunisti, a zna američki narod, da je narod Kardinala Stepinca i Poglavnika Pavelića izrazito antikomunistički. I dolazi vrijeme, kada će i vječna vjernost hrvatskog naroda biti nagrađena vjernošću svijeta, kojem pripadamo.

Isprazna su i ruska komunistička obećanja, da se u slučaju njihove pobjede ne će Ustašama ništa dogoditi. Ne, Ustaše ne trebaju ruske ni komunističke milosti. Ako je potrebno, da mi preživjeli iz Bleiburške tragedije, idemo stazama mrtvih, onda ostajemo u Europi. Radije na polju časti spašavati stijeg hrvatskih oružanih snaga s oružjem u ruci, nego spašavati tijelo, prodajući dušu svoju i svoga naroda.

Ni Moskva ni Beograd !

Ni srpski, ni hrvatski, ni ruski, ni jugoslavenski komunizam !

Ni Titovci, ni Trockisti, ni Staljinovci, ni Malenkovci, nego NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA, gdje će vladati Bog i Hrvati.

GENERAL DRINJANIN v.r.

 

05-08-2016 05:32#839

 

Bobani 

Stari lisac

 

Datum registracije

Jun 2013

Poruke

2,348

 

PISMO MATI BOBAN, Pikaćevu, piše njegov kolega Mile Boban
Austin, Texas, Deseti Travnja 1990.

Dragi prijatelju Mate,
Želio bih započeti ovo pismo jednom francuskom izrekom koja kaže: "Pusti ljude na miru pa će ti biti dobri prijatelji". To bi se moglo reći za događaje koji su u poljednjih nekoliko mjeseci izbili na površinu u zemljama gdje je vladala diktatura a manjkala sloboda, neovisnost i demokracija.

Ubrzo će moje kćeri Katrina i Iva/Drina opet doći posjetiti moje rodno selo i uručiti mojim susjedima pozdrave a Tebi pismo i još nekih stvari. Možda sve neće biti u svijetlu aktualnih dogodovština, obzirom na nadnevak kada je ovo pismo pisano i dolazak mojih kćeriju koncem svibnja kod vas. Ali svakako će ostati one frapirajuće činjenice koje će za sigurno biti kvasac svim nadolazećim promjenama, a te su: politička i gospodarska sloboda; a za nacionalnu slobodu morat ćemo čekati kako će izbori proći 22 travnja, jer svi građani Hrvatske još se nisu naučili govoriti o svojoj prirodnoj Domovini Hrvatskoj. A onaj tko nema slobodu govora, nema ni slobodu nacionalnog hrvatskog osjećaja. Ne bojim se reći da ćemo se morati potući sa svim onima, neću imena spominjati, koji poslije ovih nadolazećih izbora ne prihvate demokratsku volju hrvatskog naroda za Hrvatskom Državom. Ja ću njih jednostavno prozvati: Hrvatski Neprijatelji.

Dragi prijatelju Mate da mi je netko rekao prije par godina da će se istočno-europsko-komunističke zemlje tako naglo i tako brzo i skoro bez kapi krvi osloboditi marksističko-ljenjinističke doktrine - komunizma - i da će jedan Hrvat, bivši general JNA, koji je bio partizan-komunista, koji se je borio protiv Hrvatske Države kada je ova postojala, pokrenuti pitanje za suverenitet hrvatskog naroda u svim svojim prirodnim, povijesnim i etničkim granicama, i da će taj isti general JNA uputiti Proglas građanima Hrvatske i cijelom hrvatskom narodu - na isti dan kojeg Jugoslavija slavi kao svoj državni praznik tj. 29 novembar, (hrvatski studeni) dan kada je Jugoslavija stvorena avnojskim načelima 1943. - da građani Hrvatske i dalje slave taj dan u pozitivnom smislu kao povijesni dan kada je u srcima, mislima i ideji prestala postojati tamnica hrvatskog naroda - Jugoslavija - a obnovila se suverena, slobodna i demokratska Država Hrvatska, ja mu uopće ni bih vjerovao.

Ali, eto, sve je danas moguće, pa bi bilo moguće, zašto ne, da bi i Tito pokrenuo građane Hrvatske za Hrvatsku Državu, da je on danas živ. Stoljećima se je voljelo ono što se i danas voli. San o realizaciji Hrvatske Države nije nikada iščeznuo. Netko je više a netko manje vjerovao u taj hrvatsko-državni san. Danas kada su na pomolu nove ideje, nove snage i nove šanse, mi Hrvati to moramo iskoristiti tako da nas budući naraštaji ne bi osudili kao izdajnike vlastite domovine, za koju da se nismo htjeli boriti kako se drugi bore za svoje domovine. Ugledajmo se u Litvance i druge.

Ja sam za Hrvatsku Državu i to sam predsjedniku Hrvatske Demokratske Zajednice Dru. Franji Tuđmanu rekao 21 siječnja 1990. u Clevelandu. Rekao sam mu da mu predajem odgovornost Hrvatskog Narodnog Otpora kojemu sam ja bio više godina Pročelnik. Naglasio sam mu da samo u slobodnoj Državi Hrvatskoj se može staviti završna točka svim ratnim zbivanjima na području Nezavisne Države Hrvatske za vrijeme prošlog rata, i da samo on može opravdati zablude i grijehe hrvatskih komunista-partizana koji su u svoj idealizam više ugradili borbu za komunistički socijalizam, nego borbu za pravdu Hrvatske Socijalističke Države. On se je s tim složio i rekao da svi mi moramo u tom pravcu raditi. Tada smo se uz stisak dviju hrvatskih desnica rukovali i uslikali.

Pitao sam ga: "Šta on misli o generalu Luburiću" o kojem se najcrnje priče pričaju. Gosp. Tuđman je odgovorio "da su oni obadvojica hrvatski generali" i sa tim zanijekao da je general JNA i potvrdio da se ne odriče niti ijednog Hrvata, pa niti generala Luburića. Na ovaj odgovor sva dvorana "Kardinal Alojzije Stepinac" u Cleveland-u gdje je Banquet bio se urnebesno tresla od zadovoljstva. Rekao sam mu da mi je drago da se bez straha i bojazni osnivaju nacionalno-hrvatske političke organizacije i stranke u Hrvatskoj. Nije mi bilo drago kada mi je doslovno: "Rekao da se mnogi istaknuti Hrvati mogu vratiti, ali da za mene ne može jamčiti, jer sam se mnogo isticao protiv Jugoslavije, a mi još nismo preuzeli vlast". Rekao sam mu da se samo u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj narod može izgrađivati. Rekao sam mu da mi je veoma drago da jedan mladi hrvatski intelektualac, Dobroslav Paraga nesmetano osniva, tj. pokreće najstariju hrvatsku političku stranku prava, koju je (1861) osnovao Dr. Ante Starčević. Iz te stranke prava je izrastao i Ustaški Pokret 1929., i nadati se je da će pristaše te stranke zaletjeti se u povijesni Institut u Zagrebu i pronaći svu onu arhivu (pismohranu) koja se odnosi na Ustaški Pokret i iznijeti ono pozitivno o kojem se nije smjelo prije govoriti niti pisati. Naravno da je toga mnogo i previše negativnoga iznešeno i još više rečeno na štetu hrvatskog naroda.

Dragi moj Mate, pošto se je naš Ranko u povlačenju 1945. god. borio za Hrvatsku Državu u redovima Hrvatskog Narodnog Otpora kojeg je osnovala Hrvatska Državna Vlada na Ivan Sedlu 1944. kao zalaznica HOS-a, neka nam bude zajednička zadaća u slobodnoj Hrvatskoj Državi pokrenuti HRVATSKI NARODNI OTPOR kao jednu političku hrvatsku organizaciju, kojoj će jedini cilj biti: Nacionalno Izmirenje svih građana Hrvatske, tako da sinovi bivših Ustaša i sinovi bivših partizana, pa čak i sinovi bivših četnika iz Hrvatske koji su se zabludom borili protiv svoje domovine Hrvatske, kao i hrvatski partizani, da svi zajedno, rame uz rame, stanu u obrani svoje rodne grude Hrvatske. Kao što Anđeli čuvari čuvaju Nebo, neka tako i HNO čuva Hrvatsku Državu!

Veseli me da je bivši zatvorenik Zvonimir Čičak obnovio Hrvatsku Seljačku Stranku. Iako sam seljak ne bih želio biti član te stranke kojoj su ugled oskvrnuli dr. dr. dr. Vladko Maček, Ivan Šubašić, Juraj Krnjević i drugi, i to sve što su govorili su u ime Hrvatske ali sve za veliku korist Titine Jugoslavije. Zato se je nadati da će taj hrvatski mladi političar znati staviti prave stvari na pravo mjesto, tj. opravdati koliko god se to moglo sve one koji su u najboljoj namjeri da nešto koriste Hrvatskoj, oni su svojim političkim radom toliko štetili Hrvatskoj a da oni toga nisu bili ni svjesni, kao što ni majka koja toliko mnogo voli svoje dijete te iz te ljubavi ujeda i grize dijete po licu, gnječi ga po svojim rukama, dok jadno dijete od bolova plače a reći ne može svojoj majki: "Draga mama ti mene voli koliko god hoćeš ali me pusti na miru, jer me tvoja ljubav boli."
Eto, dragi moj Mate, tako ti je isto bilo i sa Mačekom, Pavelićem i Titom. Svi su oni imali svoje ideje i uz njih svoje vlastite poglede na Hrvatsku. Svi su oni radili u odrazu njihova vremena u kojem su živjeli i djelovali, a u isto vrijeme svi su na posebne načine i koristili štetili Hrvatskoj. Povijest će o njima donijeti konačni sud, tko je više, tko manje a tko nimalo griješio u svome političkome radu.

Dakle, u Hrvatskoj danas, na pomolu izbora, postoji jedna velika ali u svakom slučaju premostiva dvoumica: tko će na izborima pobijediti, ili Tuđman koji više ne vjeruje u Avnoj a njime se služi da sruši Jugoslaviju, kao što se je i Tito služio HSS da sruši NDH, ili koalicija koalicija koje se natječu tko će više hrvatovati ali se boje spomenuti ime dra. Ante Pavelića i Josipa Broza Tito. Osobno govorim da su za mene i Pavelić i Tito mnogo učinili za Hrvatsku. Prvi je za vjeke vjekova povratio BiH u okvir Hrvatske Države a drugi Istru i neke druge primorske krajeve Hrvatskoj. Što su oni propustili učiniti ili u najboljoj namjeri pogriješili, na nama je da ih dopunimo i da ne ponovimo njihove pogreške. Jer, dragi moj Mate, nema dobrih i loših pogrješaka. Pogrješka je uvijek pogrješka i ostaje takova zapisana. Zato se ti pazi da u svojim kalkulacijama ne napraviš neoprostive pogrješke.

Uz iskrene i prijateljske pozdrave, srdačno te pozdravlja i želi Ti Sretan Deseti Travnja. Tvoj susjed i prijatelj Mile Boban.

(Mate Boban je bio prvi predsjednik prve u povijesti HRVATSKE REPUBLIKE HERCEG BOSNE.)