| |
1945 – glava-SPC-01
agrarna izbjeglica
dragutin
U
2022 - 1956 = 66
* * * = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = =
* * *
= = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = 1945.g., NASLOVI DATOTEKA: 18761017_Rusija-Djunis_Cernjajev_izvjestaj_Svi_Rusi_izginuli_svi _Srbi_POBEGLI.jpg 194104xx_Beograd_16.000-Srbija+Bant_15.000+UKUPNO_80.000.jpg 19410709__SPC_Cetnici_optuzbe_100.000_kasnije_300.000_pobijenih_Srba_U_NDH.jpg 2022_Bencik_Pedofilija_u_Srpskoj_Pravoslavnoj_Crkvi.docm 20230727__Bencik-Dapcevic_Slavka_Izivljavanje_Milorada_Pupovca.docm 20230727_SRB_Keleminec_UHICEN_ZABRANA-priblizavanja_8_Dana.jpg 20230727_SRB_Vicetic-Trstenjak_Ustanak_spomenik_cetnicki.docm 20240108_Bencik_Srpski_Pravoslavni_Badnjak_Maskare.docm 20240109_Bencik_Pupovac_kao_Milosevic_Ja_sam_za_MIR_10-LAZI.docm 20240110_Bencik_Strah_Hrvoja_Simicevica_od_gasenja_tjednika_Novosti.docm 20240111_Novak_Javor_BOZI_ili_NOZIC__Pupovac.docm
x = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = =
18761017_Rusija-Djunis_Cernjajev_izvjestaj_Svi_Rusi_izginuli_svi Srbi_POBEGLI.jpg
194104xx_Beograd_16.000-Srbija+Bant_15.000+UKUPNO_80.000.jpg
19410709__SPC_Cetnici_optuzbe_100.000_kasnije_300.000_pobijenih_Srba_U_NDH.jpg
2022_Bencik_Pedofilija_u_Srpskoj_Pravoslavnoj_Crkvi.docm 2022 Pedofilija u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, zločin bez kazne i pokajanja
Uvod Nakon Što je Hrvatski tjednik objavio feljton „ Srpska pravoslavna crkva vjerska, politička ili vojna organizacija Srpskog sveta?“ u brojevima 924, 925 i 926 u lipnju 2022.godine kontaktirao me preko bloga Hrvatske Pravice, Bojan Jovanović, autor dvije knjige koje razotkrivaju SPC u punini njene nimalo vjerske aktivnosti, pedofiliju, ubojstva, politički terorizam…. Sve pod okriljem vladajućih struktura Srbije. Rat, genocid, mržnja i stradanje neraskidivo su vezani za svetosavsku sektu, koja sebe naziva SPC. Kao legitimni predstavnik ratnog, krvoločnog svetosavskog kulta ”krvi i tla” bila je glavni duhovno-ideološki pokretač gotovo svega zla, razaranja i ratova koja su zadesila prostor bivše SFRJ. Takozvana SPC je poznata kao ratnohuškačka, svetosavska, nacionalistička ispostava, koja je u ožujku 2022.godine, zvanično od najviše evropske instance Evropskog parlamenta (EP) označena kao glavni destabilizirajući faktor i zastupnik ruskih interesa na prostorima bivše SFRJ sa jasnim političkim ciljevima, stvaranja ”srpskog sveta”. Osim što je antikršćanski nastrojena, treba napomenuti da SPC zastupa radikalnu klero-nacionalističku ideologiju nazvanu “svetosavlje” koja je nastala 30-ih godina prošlog stoljeća potaknuta srpskim fašizmom sa Nikolajem Velimirovićem i Dimitrijem Ljotićem kao vodećim ideolozima. Među svecima SPC su čuveni monstrumi Maca Vukojičić i Slobodan Šiljak, i osnivač svetosavske ideologije na kojoj počiva SPC Nikolaj Velimirović koji je otvoreno podržavao Hitlera i progon Židova! „Prošao sam asfaltnim putem Jadar-Petriča. Ugledao sam minaret do nebesa. Mislim da je on jutros poravnat. Trebao je biti“, rekao je general Miodrag Živanović, dok je 13. srpnja 1995. godine, u kući Zvonka Bajagića, izvještavao vladiku Vasilija Kačavendu o akciji u Srebrenici. Zvorničko-tuzlanski vladika, koji će kasnije postati sinonim za seksualnu izopačenost i lanac pedofilije u SPC, samo se osmjehnuo. Kasnije tog dana Kačavenda će služiti liturgiju u vlaseničkoj crkvi. Kritičari crkve, poput pokojnog analitičara religije Mirka Đorđevića, često su naglašavali da je SPC u procesu raspada jugoslavenske države i tokom burnih ratnih zbivanja “odigrala neslavnu ulogu”. Zvanični podaci govore da su na području Republike Srpske porušene gotovo sve džamije (ukupno 1.186) i veliki broj katoličkih crkvi (preko 500), što srpska crkva nikad nije osudila. Svakako treba napomenuti da je Srpska pravoslavna crkva izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv listova Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini.
Pedofilija u SPC obrazac je ponašanja od samih početaka osnivanja SPC-a Sveti kralj Milutin (1253. – 1321.) Moćan vladar i jedan od najuspješnijih ratnika među Nemanjićima, koji je osvojio sjevernu Albaniju i veći dio Makedonije. Ženio se pet puta, a bizantski car Andronik II. ponudio mu je svoju sestru Eudociju za ženu, no ona je pobjegla smatrajući Srbiju barbarskom zemljom. Milutin je prihvatio drugu ponudu: petogodišnju carevu kćer Simonidu, a svoju tadašnju ženu, bugarsku princezu Anu dao je kao taokinju u Carigrad! Tadašnji kroničari sa zgražanjem pišu kako je Milutin osmogodišnju Simonidu seksualno iskoristio i uništio joj maternicu! Kako je vrijeme prolazilo, nesretna djevojka bila je objekt stalnog maltretiranja ljubomornog starca, pa je iskoristila priliku i pokušala pobjeći u Bizant kad joj je umrla majka. Nije uspjela, pa je putem ušla u samostan kako bi postala monahinja. No, brat joj je strgao redovničku halju i vratio je Milutinu. Milutinov sin Stefan Dečanski usprotivio se ocu i pobunio, na što ga je otac uspio privoljeti da mu se vrati i da će mu sve biti oprošteno. No, Milutin ga je bacio u tamnicu i oslijepio ga! Vidimo kakvog je čovjeka Srpska crkva proglasila za sveca dvije i po godine nakon smrti: svirepog, sebičnog, pohotnog, sladostrasnika, pedofila! Bojan Jovanović bivši đakon Srpske pravoslavne crkve jedan je od rijetkih pojedinaca, koji su skupili hrabrost da u javnosti iznesu istinu o zločinima ove kriminalne grupe. Bojanovo osobno iskustvo, životne priče do kojih je došao i dokumentacija koja je prikupio predstavljaju vrijedno svjedočanstvo o kriminalnoj organizaciji koja će, nadamo se, uskoro otići među mračne stranice povijesti ovih prostora. Jovanović godinama ukazuje na pedofiliju i druge malverzacije u crkvi, a 2015. godine, je u javnost izašao s tvrdnjama da ga je vladika Kačavenda seksualno uznemiravao i tražio da mu dovodi dječake. Bio je i jedan od šest tužitelja pred Visokim sudom u Londonu protiv SPC zbog pedofilije i seksualnog zlostavljanja koje se dešavalo u Srbiji, BiH i Hrvatskoj. Tužba u međuvremenu nije prihvaćen. Napisao je dvije knjige: 1. U knjizi „MAFIJA U CRKVI“ objavljeno je nekoliko kopija crkvenih dokumenata za koje autor tvrdi da ukazuju na istinitost njegovih tvrdnji, kao i fotografije iz vremena monaškog života Bojana Jovanovića. „Zapisao sam ono što sam lično doživeo. Pre petnaest godina ustao sam protiv ljudi koji svoju moć koriste da bi se seksualno iživljavali nad nemoćnima. Bilo bi mi mnogo lakše da je ovo samo moja sudbina a ne sudbina mnogih mladih ljudi, a naročito dece“, naglasio je Jovanović. Bojan Jovanović tvrdi, kako je u više navrata svjedočio u medijima, da je bio žrtva seksualnog napastvovanja vladike Vasilija Kačavende. 2. U knjizi „ISPOVEST KAKO SMO UBILI BOGA“ Bojana Jovanovića, dramatična je ispovijest o homoseksualnom lobiju, brutalnim nasrtajima pedofila pa čak i ubistvima unutar Srpske Pravoslavne Crkve. „Knjiga je jedan dinamični triler, pisan bez zadrške, direktno, dramatično, bolno u nekim dijelovima i prosto bez uljepšavanja, kako bi se čitatelju dočarale sve gadosti i grozote, odvratnosti homoseksualnih predatora kamufliranih u mantije pravoslavnih velikodostojnika. Nakon čitanja ovog dokumentarnog kriminalističkog horora, čitatelju postaje jasno da je hijerarhija SPC duboko ogrezla u izopačenosti, te da su oni koji se vode kršćanskim načelima života ne samo marginalizirani i već progonjeni, pa čak i ubijeni, a sve u svrhu zataškavanja stravičnog stanja duhovne truleži unutar klera SPC.U ovoj zatvorenoj, nakon čitanja ove knjige možemo slobodno reći, ne crkvi već sekti, mogli su napredovati samo oni izopačenog uma, a iskreni pravi kršćani nisu imali ni šanse. Svatko tko pročita ovu knjigu, moći će sada razumjeti i patologiju laži koja se godinama bljuje iz samog vrha SPC. Doc. dr. sc. Ivan Poljaković, Zadar, Hrvatska“
Seksualno zlostavljanje djece u Srpskoj pravoslavnoj crkvi Stoljećima nakon navodnog poraza Srbije od Osmanlija 1389. godine, Srpska pravoslavna crkva (SPC) sačuvala je mit o božanski zaređenoj Velikoj Srbiji i postala nositelj srpskog identiteta. Spajanje crkve, države i nacije dovelo je do prikrivanja desetljeća seksualnog zlostavljanja djece unutar SPC-a, uskraćujući žrtvama bilo kakav pribjegavanje. Pretežno dječaci koji su živjeli u samostanima dok su studirali za svećeništvo našli su se na milost i nemilost svećenika pedofila i biskupa. Osim što su se školovali u poslušnosti i poštovanju prema svećenstvu, sjemeništarcima je prijetila šteta za sebe i svoje obitelji, ako ikome kažu za seksualno zlostavljanje. Devetnaestogodišnjak Milić Blažanović, kojeg je biskup Vasilije Kacavenda seksualno zlostavljao od svoje 16. godine, nakon početnog zaključka da se radi o ubojstvu, vlasti su ga proglasile samoubojstvom unatoč dokazima očevidaca koji govore suprotno. Drugi slučajevi nisu išli toliko daleko kao ubojstvo, već su nanijeli nepopravljivu štetu mladim žrtvama koje su godinama živjele s traumom, vodeći sužene živote i nastavljajući patiti od depresije, tjeskobe, drugih mentalnih bolesti, upotrebe droga i pokušaja samoubojstva. Nekoliko žrtava priča svoje priče u dokumentarcu Al Jazeera dostupnom na internetskoj stranici Montenegro Internationala (montnegrointernational.org). Dječaci su živjeli u samostanima i tako su bili lak plijen. Svećenstvo je ciljalo ranjive, poput ratne siročadi, dječaka iz siromašnih domova, onih čiji su roditelji bili razvedeni ili su imali drugih osobnih ili obiteljskih problema. Iako su im prijetili ozljedom, sedam ili osam dječaka reklo je svećeniku Goranu Arsiću u Vranju, koji je kaznena djela prijavio policiji. "Mnogi, mnogi" drugi su se javili, kazao je otac Arsić. Odvjetnici su podnijeli tužbu u njihovo ime. Jedan od tužitelja primio je telefonske pozive od "Crne ruke", zahtijevajući da promijeni izjavu ili će mu ubiti cijelu obitelj. Kasnije je pokušao samoubojstvo. Iako su vlasti pokrenule postupak protiv biskupa, odgodile su njegovo zaključivanje dok tada nije nastupila zastara. Nekoliko slučajeva koji su došli do suda završili su oslobađajućom presudom. Kao što je bivši sudac Vrhovnog suda Zoran Ivošević rekao sugovorniku: "Oni [suci] . . . . učiniti ono što vjeruju da će odgovarati interesima onih na vlasti kako bi stekli bodove u karijeri. . . . . Ljudi su loši suci. Oni uopće ne bi trebali biti suci." Bojan Jovanović, bivši đakon Srpske pravoslavne crkve, desetljećima je neumorno radio na razotkrivanju zločina i prikrivanju od strane SPC-a i političkih vlasti te na pozivanju počinitelja na odgovornost. U intervjuu za Pobjedu (21. svibnja 2021.godine), Jovanović je rekao "da je pokušao razgovarati o problemu pedofilije s pokojnim patrijarsima Pavlom i Irinejem, ali uzalud. Također je izvijestio policiju, tužiteljstvo i obratio se političarima, uključujući tadašnjeg predsjednika Srbije Borisa Tadića, ali sve bezuspješno". Onda je napisao knjigu: "Ispovijed: Kako smo izdali Boga, a djeca platila cijenu." Knjiga opisuje njegovo otkriće o raširenom seksualnom zlostavljanju djece od strane svećenstva i njegovo zataškavanje, kao i uzorkovanje 3000 dokumenata koje je prikupio u prilog. Prema Jovanovićevim riječima, njegova istraga identificirala je 70 žrtava tijekom nekoliko desetljeća, unatoč nevoljkosti žrtava da otkriju ono što smatraju sramotnim. Dok je predavao, jedan od najpoznatijih prijestupnika, biskup Vasilije Kačavenda, naredio mu je da nabavlja djecu iz redova svojih razreda, po mogućnosti mlađih od 10 godina. Jovanović je odbio.
Kačavenda je u svojim raskošnim odajama držao orgije koje su uključivale i drugo svećenstvo, mladiće i maloljetne dječake i djevojčice. Snimku njegova seksualnog susreta s mladićem otkrio je informativni magazin Blic, što je njegove zločine iznudilo na vidjelo. Kačavenda je također bio promicatelj etničkog čišćenja i saveznik Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića u ratovima 1990-tih godina.
Iako je Kačavendin slučaj jedan od najozloglašenijih, seksualno zlostavljanje u Crkvi nije ograničeno samo na izolirane pojedinačne slučajeve. To je endemski od samih početaka stvaranja SPC-A. Montenegro International ponovno je objavio članak iz Blic-a pod naslovom "Svi biskupski grijesi" u kojem se identificiraju druga svećenstva, kao i Jovanovićeva knjiga, poput vranjskog biskupa Pahomije kojem je suđeno za seksualno zlostavljanje četvorice dječaka, trojice mlađih od 14 godina u to vrijeme. Vladajuća elita pomogla je tim zločinima njihovom šutnjom i odbijanjem odgovora na pritužbe. Jovanovićeva knjiga pružila je temelj za kriminalističko istraživanje. Posebni crnogorski tužitelj Milivoje Katnić "formirao je slučaj na temelju kaznenog izvješća koje je nevladina udruga 'Montenegro International' podnijela protiv mitropolita Crne Gore i Primorja i njezina biskupa Joanikijea zbog navodnog prikrivanja slučajeva pedofilije unutar Srpske pravoslavne crkve i dovođenja maloljetnika u samostane Cetinje i Dajbabe". http://www.juditharmatta.com/blog/post/child-sex-abuse-in-the-serbian-orthodox-church U intervjuu Pobjedi, Jovanović priznaje: "Mnogo je časnih svećenika, čak i među biskupima. Dali su mi puno podataka [i] dokumenata. . . . . Otac Arsić samo je jedan primjer časnog svećenika koji je nastojao učiniti pravu stvar. Crkva je prebacila druge, uključujući dvije časne sestre, koje su pokušale pomoći žrtvama.“ Bez obzira kamo vodi Katnićeva istraga, Jovanović obećava: "Ustrajat ću. Ne bojim se. Oni su u biti kukavice koje se skrivaju iza sile skitnica. Mogu me maltretirati, tući, ali već sam prošao kroz sve to i nemam straha . . . ." „Izdavanje ove knjige je akt podrške velikom broju časnog sveštenstva unutar SPC koje službuje u Hristu i Srbiji Milana St. Protića, Koče Popovića i brojnih drugih velikana, jer i SPC i država Srbija zaslužuju da se pominju po dobru, a ne zlu.“ "Da li šutnjom postajem suučesnik u zločinu, ili i sam zločinac.? Možda činim još veća zlodjela zato što ništa nisam pokušao da promijenim. Ovo je samo mali glas mene grešnog. Glas čistog srca - DA SE OPET NE PONOVI!" - Bojan Jovanović.
Bojan Jovanović, 47, Beograđanin, rekao je da njegova knjiga predstavlja dokument o seksualnim zlostavljačima iz crkvenih krugova. Autor i njegovi suradnici obavijestili su SPC i nadležne organe o svojim iskustvima i saznanjima. Također su naveli da se predmet o tome nalazi u tužilaštvu u Beogradu. Kako tvrde Tomić i Jovanović, često su bili izloženi pritiscima i prijetnjama, od kojih je jedna glasila „BIĆETE ISECKANI NA KOMADIĆE“, a naveli su i da su im pojedini ljudi iz crkvenih krugova nudili ogromne svote novca da o svemu šute. „Godinama posle svega, priča nije odmakla od početka. Neću dozvoliti da se ovo gurne pod tepih“ zaključio je Bojan Jovanović, pogotovu što sam sve više puta prijavljivao policiji: „I svi i dalje ćute... Ovu knjigu nisam napisao da bih šokirao javnost. Ona treba da služi kao sredstvo vlastima da ustanu u borbu protiv tih ljudi. A to je trebalo još davno da se učini.“ „Zapisao sam ono što sam lično doživeo. Pre petnaest godina ustao sam protiv ljudi koji svoju moć koriste da bi se seksualno iživljavali nad nemoćnima. Bilo bi mi mnogo lakše da je ovo samo moja sudbina a ne sudbina mnogih mladih ljudi, a naročito dece“, naglasio je Jovanović. „Obilje materijalnih dokaza o zločinima kakve suvremeno čovječanstvo teško da poznaje. · Knjiga je pisana na 434 strane sa dokazima na nekoliko desetina stranica · Sistem koji je duboko ogrezao u korupciji i bezakonju. · Zapisnici prilikom istrage o pedofiliji u SPC. · Papiri iz policije nikada nisu stigli u tužilaštvo. · Kako svodnik i organizator pedofilije a pritom svećenik može biti na slobodi. · Po čijem nalogu se krši zakon. · Maligni utijecaj SPC na Crnu Goru. Patrijarh traži zabranu Parade ponosa, a isti dan nagrađuje dokazane pedofile i njihove zaštitnike. https://kakosmoubiliboga.me/ Ovo je moj prilog u borbi protiv pedofilije, tog velikog zla, koje neljudi, psihopate i zločinci čine nevinoj djeci, koja se ne može od tih predatora obraniti. Da se mene pita svi pedofili bili bi kastrirani! To bi bila jedina prava primjerena i preventivna mjera! Lili Benčik/hrvatskepravice
20230727__Bencik-Dapcevic_Slavka_Izivljavanje_Milorada_Pupovca.docm 2023-07-27 Iživljavanje Milorada Pupovca & Co, u Srbu i to našim novcima iz Proračuna, kao „kulturna manifestacija“ srpske nacionalne manjine!?
A čemu uopće Srb? Odgovor je dala još 1971.godine Savka Dapčević Kučar u svojoj knjizi; „Sedamdeset i prva ’71: hrvatski snovi i stvarnost“ koja je bila svjedok jednog takvog mitinga 1971. godine. Opisujući svoju borbu s dijelom srpskih partijskih kadrova, „stvarnih velikosrba i četnički nastrojenih Srba“, opisala je, pod naslovom „Miting u Srbu“, što se 27. srpnja 1971. ondje zbivalo i kako je ona osobno to doživjela. „Tu nije bilo bitno pokazati tko su Srbi u Hrvatskoj, nego i organizirano prikazati i dokazati da je tu srpska Hrvatska. Naime, razni visoki vojni funkcionari i drugi političari na službi u Beogradu, povezani s navedenom skupinom, organizirali su proslavu u Srbu kao svesrpsku proslavu….“ Ali čemu danas, sa kojim ciljem? · Jugoslavije nema, nestala prije 30 godina. · Sa njom su nestale i tekovine NOB-a, jer je Jugoslavija nastala u NOB · JNA nema, nestala skupa sa Jugoslavijom! Nestala JNA, nestao Maršal! · Nema lika i djela druga Tita! Ništa od njegova lika i djela nije ostalo! · Nestalo bratstvo i jedinstvo, koje su razbili Srbi sa svojom granicom na crti Virovitica-Karlobag Pupovac prošle godine poručuje;“ da su se Hrvati i Srbi ujedinili oko ideje zajedničke slobode“ Koje ideje zajedničke slobode? Bratstva i jedinstva ? Što je od te ideje ostalo? VELIKOSRPSKA I JNA AGRESIJA na Hrvatsku i BiH. To je ta ideja zajedništva ! Hrvati su se oslobodili jugo-srpskog jarma Olujom 1995.godine, i da nema u Hrvata JUDA, ne bi Pupovac doživljavao ekstazu velikosrpstva (četništva) u Srbu. Tko mu je od Hrvatskih političara to omogućio? -2009. Slobodan Uzelac, Sanaderov potpredsjednik vlade, odobrio je 1.600.000,oo kuna za obnovu spomenika u Srbu. Vlast plaćena bezobzirnim udarom na hrvatsku suverenost, povijesne činjenice, zdrav razum i žrtve četničkih pokolja - 2010. Jadranka Kosor, nakon Sanadera predsjednica Vlade iz HDZ-a, članica IFIMES instituta, suradnica Bude Lončara i Stipe Mesića, odobrava još 2.163.000,oo kuna da bi kamen za obnovu spomenika specijalno dopremili iz Srbije. Velikosrpski kamen na velikosrpskom spomeniku uz obilatu pomoć orjunaških komunista. - 2010. Luka Bebić, zahvaljujući ideji pomirbe političar i predsjednik Sabora, koristi položaj i pristaje biti pokrovitelj ove velikosrpske proslave. Do danas su ovu povijesnu nakaradu posjetili Ivo Josipović, Luka Bebić, Stipe Mesić, Zoran Milanović, Vesna Pusić i Damir Kajin. A zadnji udar na same temelje na kojima je stvorena RH izvršio je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, uzevši SDSS kao koalicijskog partnera u Vladu! Agresor u Vladi zemlje na koju je vršio agresiju i vrši je upravo preko SRBA i dan danas našim novcima izdvojenim kao kulturnu manifestaciju SNV-a. Apsurdno!
Ovo su „kulturne manifestacije“ za SNV : --Dan proboja logoraša iz Jasenovca 1941. – JUSP Jasenovac, – Dan sjećanja na Jadovno 1941. – Jadovno, Trnovac, Gospić, – Dan ustanka naroda Hrvatske – Srb, – Godišnjica partizanskog proboja obruča na Biljegu – Petrova Gora, Vojnić, – Komemoracija za ubijene mještane Varivoda – Varivode, Kistanje, – Komemoracija za žrtve dječjeg ustaškog logora u Sisku – Sisak, – Obilježavanje godišnjice ustaškog zločina nad pravoslavnim Srbima kotareva Glina i Vrginmost – Glina – Komemoracija u Gudovcu i Grubišnom polju – Spomen područje Gudovac, Gudovac – Obilježavanje prve ustaničke puške i pokolja u Banskom Grabovcu – Banski Grabovac, Petrinja
Pitam se tko dopušta ovakve „kulturne manifestacije“, ustvari proslave zločina koje su četnici i talijanski fašisti počinili nad nedužnim stanovništvom hrvatskih naselja 27.7. 1941. 23. srpnja 1941. sastali se u Benkovcu predstavnici okupatorske fašističke prefekture iz Zadra s ličkim četničkim vođama po imenu Momčilo Đujić, Stevo Rađenović, Pajo Omčikus, Vlado Novaković i Ilija Zečević, sve istaknuti lički četnici i dogovorili podizanje ustanka 27. srpnja u Srbu. I što se dogodilo u Srbu upravo taj dan 27. srpnja 1941. godine? Hrvati katolici iz Drvara i Petrovca bili su dan prije, 26. srpnja, na blagdan svete Ane, na hodočašću u Kninu. Sljedeći dan, 27. srpnja, na povratku iz Knina, dočeli su vlak četnici iz Srba i pobili sve hodočasnike Hrvate katolike, njih oko 300, među njima i žene i djecu i njihovog pratioca svećenika Jurja Gospodnetića. Zločini su nastavljeni i sljedećih dana pa su već 28. srpnja u obližnjem selu Brotinju, između 44 stanovnika sela, ubili njih 37. Sljedeća dva dana u selima Rudopolju i Mazin zaklali su 24 mještanina, među njima 7 žena i nekoliko djece. U Krnjeuši su 9. i 10. kolovoza ubili 219 mještana Hrvata, među njima gotovo pedesetero djece do 12 godina. I Pupovac izjavljuje 2019.godine:“ Bilo je i ružnih stvari u ustanku, odajmo počast i nedužnim Hrvatima“. Ma zamislite ipak je bilo nedužnih Hrvata, ali oni sigurno ne bi željeli pupovčevu licemjernu počast! Od 1971. do danas pokazao se kontinuitet velikosrpske politike i u Jugoslaviji i sada u Hrvatskoj Evo dijela teksta: ..“Jedan od izraza raspoloženja te skupine bio je miting u Srbu, na dan koji se slavio kao dan ustanka naroda Hrvatske, 27. lipnja 1971. (Savka je pogriješila datum, op.a.) U Srbu je (a vodila se rasprava je li tamo ili u Sisku počeo ustanak u Hrvatskoj) i prije bilo proslava, i sama sam im bila nazočna, i pučanstvo me dobro dočekivalo. Ali, događaj iz 1971. bio je osobit. Tu nije bilo bitno pokazati tko su Srbi u Hrvatskoj, nego i organizirano prikazati i dokazati da je tu srpska Hrvatska. Naime, razni visoki vojni funkcionari i drugi političari na službi u Beogradu, povezani s navedenom skupinom, organizirali su proslavu u Srbu kao svesrpsku proslavu.
Bez našega znanja (znali smo samo da će organizirani i pozvati i Dražu Markovića, u to vrijeme predsjednika Skupštine Srbije) nekoliko su desetaka autobusa dovezli na taj dan Srbe iz Bosne, Vojvodine, i iz uže Srbije. I to će se ponoviti 20 godina poslije! Oni su, a ne toliko domaće srpsko stanovništvo, dali velikosrpski pečat toj hrvatskoj proslavi. Mi smo bili pozvani (i odazvali smo se) u punom sastavu. Bili su nazočni Vladimir Bakarić, Jakov Blažević, Pero Pirker, Miko Tripalo i ja, i mnogi drugi. Nikada, u cijelom svom sudjelovanju na mnogobrojnim sastancima, mitinzima, proslavama, nisam doživjela nešto slično. Bio je vedar, sunčan dan. Kad smo se pojavili na improviziranoj pozornici, na otvorenom, pred golemim mnoštvom ljudi (dovezenih), osjetili smo prema sebi zid otpora i mržnje. To je bio miting velikosrpske bodlje mržnje prema hrvatstvu i Hrvatskoj. Nikako ga drukčije ne mogu shvatiti! Ovacijama su dočekali srbijanske predstavnike, posebice Dražu Markovića za kojeg se znalo da je protiv naše politike. Ovacije su priredili i Đoki Jovaniću, svojemu ratnom zapovjedniku. Hrvatskim predstavnicima (i govornicima) nisu pljeskali, jedva uljudno, čak ni Vladimiru Bakariću ni Jakovu Blaževiću. Ta manifestacija bila je dobro organizirana sa željom da nam se pokaže njihova snaga, a poruka je bila: Velikosrpstvo je tu, iza nas! S dna provizorne pozornice pošli smo prema naprijed, prema mnoštvu. Ljudi, dovučeni autobusima iz Bosne i Vojvodine i tko zna odakle sve, bili su umorni, znojni, pripiti (rana jutarnja rakija), s prijetećim raspoloženjem. Bili smo im tu – na dohvat ruke. Mi – za koje se tvrdilo da želimo ponovno „klati“ Srbe u Hrvatskoj! Srbin Pero Pirker je, uza me, bio nekako zbunjen, osjećala sam da se i on osjeća krajnje nelagodno. Bio je napet, ozbiljan, ukočen. „Pero“ – šapnula sam mu pomalo šaljivo, kad su nam rekli da se pomaknemo naprijed – „sad se čuvaj, dolaze rajčice i jaja, bit ćemo kao Indijanci“. Osjetio je da mu tim zapravo namještenim „zafrkavanjem“ na vlastiti račun želim odagnati tjeskobu, pogledao me i odgovorio u istom tonu: „Ti pazi haljinu“, aludirajući na moje novo odijelo. Osjetila sam da se umirio. Još sam prišapnula, opet šaljivo: „Ja ću se skloniti iza Jakova (Blaževića), pravo je da u Lici on – kao lički medvjed – strada.“ A Jakov Blažević je zaista poput medvjeda išao teškim korakom ispred nas prema samom rubu tribine. I, kad smo stigli do sama ruba, zbilja sam jednom trećinom tijela stala iza njega. Peru je, valjda od napetosti, uhvatio smijeh. Ali ukočenosti je nestalo, zahvalno me pogledao još jednom. Kad su počeli govoriti, opet ovacije Draži Markoviću, pa Đoki Jovaniću, i parole, parole, parole, Jugoslaviji, Titu, Partiji, bratstvu i jedinstvu i sl. – ali ne i Hrvatskoj. Jesam li to u svojoj zemlji, gdje li se to nalazim? – ogorčeno sam se pitala. Jesmo li mogli (morali) to spriječiti? I odmah zatim pomisao: e, bogme, nećete više! U nogama sam osjećala kako bi najradije pobjegle. Ali kontrolna institucija u glavi radila je besprijekorno. Sjećam se da sam si neprekidno ponavljala: Boje nas se, u tome je stvar. Uzimaju nas ozbiljno. Mi smo u pravu, oni su opasni huškači. U Zagreb smo letjeli velikim vojnim helikopterom, i samo se sjećam da smo u njemu – na povratku – svi šutjeli. Na tom sam mitingu najodređenije, odnosno najizravnije osjetila samu suštinu politike te skupine. Na povratku u Zagreb zapisala sam u svoj notes: Miting uzbuđenja. Mrze nas, i ne će se libiti za četništvo proliti krv. Strašno? Smiješno? Opasno? Prijeteće? Sve to. Stvari se kreću prema raspletu! Mnogo godina poslije događaji su potvrdili moje slutnje i sumnje.”............ Ako ćemo govoriti o krivcu, zašto se to događa, onda su najveći krivci članovi vladajućeg HDZ koji se od državotvorne stranke, pretvorio u jude koji dopuštaju da nas Hrvate u svojoj državi Srbi teroriziraju i ponižavaju! Lili Benčik/hrvatskepravice
2023-07-27 20230727_SRB_Keleminec_UHICEN_ZABRANA-priblizavanja_8_Dana.jpg
20230727_SRB_Vicetic-Trstenjak_Ustanak_spomenik_cetnicki.docm 2023-07-27 Rajko Knezić je nedavno komentirao Peras Nevenko
Treba li "spomenik" u Srbu srušiti, pitaju se neki? Ne. Treba ga ostaviti. Ali, na njemu treba napisati istinu. "Ovo je spomenik životinjskom zločinu. Neljudskoj mržnji. Anticivilizacijskom smjeru "razvitka" jednog naroda. Vjeri koja se hrani mržnjom. Laži koja je punih 45 godina u tijelu istine živjela. Laži, koja u izdaji žrtve od njihove "djece i unuka" i danas živi. (Naravno, ne mislim na biološku djecu i unuke, nego na nas, koji ih na bilo koji način izdajemo). Iako je ta laž danas ogoljena u punini svoje nakaznosti. Laži koju odobravaju, prikrivaju, brane i plaćaju vlasti naroda čiji su pripadnici na ražanj nabijani i na vatri pečeni. Čije su hodočasnice zvjerski silovane. Da, ne čudite se, vi koji na ovo mjesto dođete. Odobravaju taj protucivilizacijski, neljudski zločin Vlasti i najveća politička stranka čiji je narod žrtvom bio. Ljudi koji su od iste kame 45 godina kasnije ubijani. Koji su ubojstvima svjedočili. Gledaj i ne čudi se, putniče! Ni ti namjerniče. Gledaj! Čitaj! Oćuti! Nauči nešto! Ako svoju djecu i unuke voliš?!" . Eto, to bi na tom spomeniku trebalo pisati. I svima dopustiti da tamo dođu. Pomole se. Svatko iz svojih razloga. Pobuda. Oni koji suosjećaju s žrtvom, pomoliti će se s nadom u život vječni, smiraj žrtava u Gospodinu, za istinu na svjetlu dana, za povratak djece i sljedbenika zločinaca ljudskosti, za obraćenje umivene djece krvnika (koja i danas zločin slave, ali i nove zločine snuju), za ljudskost javnosti koja na zločin ravnodušno gleda, za povratak svog naroda dostojanstvu, časti, poštivanju života, istinskoj vjeri, domoljublju, za prijezir prema izdaji na ovom svijetu a milost dušama izdajnika kada pred Njegovo lice dođu. Za, ... Oni koji zločin slave, prikrivaju, mržnju siju, na nove zločine pozivaju, ... Oni imaju nekog svog boga, neznam kako se njemu moli. Oni, koji su Hrvati Katolici, Domoljubi, a na bilo koji način sudjeluju u ponovnoj "viktimizaciji" žrtve, u ubijanju istine čim se pomoli na svjetlu dana : mišlju, riječju, djelom i propustom, Oni ... Što bi oni pred tim "spomenikom!" trebali učiniti? Neznam. Za njih ne nalazim riječi. Ima li išta gore? Ima li nešto niže? Postoji li nešto bjednije? Je li se rodilo nešto nakaznije? Je li ikada učinjeno nešto sramotnije? Doista, ponestaje mi riječi. Što je učinio Juda bježeći od svoje savjesti? Pred smokvom?
Ilija Vincetić
20240108_Bencik_Srpski_Pravoslavni_Badnjak_Maskare.docm 2024-01-08 Lili Bencik Poštovani Noviji običaji pucanja i povorka traktora kroz naselja na Pravoslavni Badnjak više sliči na MAŠKARE, nego na Badnjak i
Božić! Dočekati Božić pucanjem nije u skladu sa mirom. ni radosnim iščekivanjem rođenja Isusa Krista. Lp Lili Benčik
20240109_Bencik_Pupovac_kao_Milosevic_Ja_sam_za_MIR_10-LAZI.docm 2023-12-09 Lili Bencik Poštovani Tekst je u dva nastavka objavljen u Hrvatskom tjedniku. Ovo je cjeloviti tekst. Lp Lili Benčik
Pupovac kao Milošević „Ja sam za mir“ ili 10 laži Milorada Pupovca
„SDSS je od osnivanja posvećen miru“ Kakav mir? Koji mir? Pod kojim uvjetima mir? Pod uvjetima SDSS-ovaca , Milorada Pupovca & Co, SNV-ovih NOVOSTI, BILTENA ili TV VIDE? 1 Dovoljno je pogledati glumatanje na fotografiji! „Predsjedniče Vlade, pokušavate promijeniti i povijest hrvatskog naroda. Nekad su teroristi bili Vojislav Stanimirović i SDSS i ta ekipa. Vi se ovih dana jako trudite teroristima pokazati heroje, dragovoljce, ljude koji su po tri put ranjeni u Domovinskom ratu“, kazao je predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava na aktualnom satu u Saboru. „Zbog teških kvalifikacija koje su ekstremni desničari uzastopno ponavljali, da HDZ koalira s teroristima, misleći na Samostalnu demokratsku srpsku stranku (SDSS)“reče Milorad Pupovac. Klub ove manjinske stranke reagirao je na konferenciji za medije. „Ekstremni“ desničari, sramotna kvalifikacija, jer to su hrvatski domoljubi, koji vole i poštuju svoju domovinu Hrvatsku, a za SDSS-ovce koji je ne vole, ni ne poštuju su „ekstremni desničari“!? Pa sam Milorad Pupovac izjavio je da je njemu Beograd glavni grad, a hrvatski je državljanin i zastupnik u Hrvatskom Saboru!? „Beograd je glavni grad naše matične države Srba u Hrvatskoj“ izjavio je zastupnik Hrvatskog Sabora notorni Milorad Pupovac u veljači 2019.godine. Da za Milorada Pupovca Beograd je glavni grad, a Zagreb krava muzara koja ga financira! “SDSS je od osnivanja do danas posvećen miru, u skladu s najboljom tradicijom politika Bogdana Medakovića i Svetozara Pribičevića, a slijedom te tradicije najveći dio samostalac, se u Drugom svjetskom ratu pridružio antifašističkom partizanskom pokretu. Teroristi nismo, a nismo ni neonacisti kao što nas neki nazivaju”, naglasio je Pupovac. Kakve veze ima 2.svjetski rat sa sadašnjom Hrvatskom, koja se oslobodila od Jugoslavije i velikosrpske agresije u Domovinskom ratu 1991-1995. To je retorika Milorada Pupovca koji stalno nameće tezu NDH i 2 svjetskog rata, sa kojim obrambeni Domovinski rat 1991-1995. ne može imati nikakav kontinuitet zbog protoka od 50 godina i SFR Jugoslavije u međuvremenu. I uostalom NDH je dio povijesti Hrvata kao što je 2.svjetski rat dio povijesti Njemačke ili Italije i cijele Europe. Povijest ne možemo mijenjati, niti mogu sadašnje generacije za nju odgovarati, ali bi zato da u Hrvatskoj funkcionira pravna država Milorad Pupovac odgovarao što sakriva gdje su posmrtni ostaci dr.Šretera. Podsjetio je i da je“ Željka Markić osuđena jer je SDSS nazvala gnijezdom terorizma, kazavši da je sud prepoznao da za tu tvrdnju ne postoje dokazi i da je to povreda časti, ugleda i stvaranja osjećaja nesigurnosti. SDSS je najslabiji u hrvatskom političkom životu, ali zato sasvim sigurno neće biti vreća u koju će udarati tko god i kako god poželi“ poručio je. Neću se poput Željke Martić izlagati sudskoj tužbi, već ću citirati Milorada Pupovca i njegove SDSS-ovce te njihovim izjavama dokazati kako ne govore istinu, odnosno da jednostavno rečeno lažu. Milorad Pupovac svojim izjavama i djelima u cijelom tijeku raspada Jugoslavije i stvaranja države Hrvatske, predvodi petu kolonu u Hrvatskoj. Nemoguće je nabrojiti sve njegove podvale i laži u tih 30 godina, izdvojiti ću nekih 10-tak:
1.Laž Jedna od sramotnih laži Milorada Pupovca je objavljena 22.veljače 1992,godine u Politici o 11 000 pokrštene srpske djece na katoličku vjeru, koji nikada nije dokazao, a ni demantirao. Na zagrebačkome Okružnom sudu 20. svibnja 1992. godine započeo je postupak protiv dr. Milorada Pupovca zbog tih tvrdnji. Optužbu je zastupao javni tužitelj RH Vladimir Šeks, ali je postupak obustavljen. Unatoč svemu iznesenome, Pupovac je 2018. godine negirao da je to izjavio: „Netočno je i nepotkrijepljeno dokazima da sam u veljači 1992. izjavio kako je u Hrvatskoj „11 tisuća srpske djece pokršteno, čime sam dao svoj obol srpskoj agresiji na Hrvatsku“. Zar preslika članka iz Politike nije dokaz? I opetovano laže, laž na laž! Podsjećam da je tijekom agresije i srpske okupacije hrvatskog teritorija obilazio svoje selo Donje Ceranje nadomak Benkovca koje su četnici držali pod nadzorom nakon što su odande protjerali Hrvate. Podsjećam na njegovu pokvarenu ulogu u nestanku i likvidaciji dr. Šretera što je u svojoj knjizi opisao Slavko Degoricija; „Čim dobiju doktora, puštaju Šretera’”, stoji nadalje u knjizi, nakon čega autor otkriva da je Pupovac lagao: “Nije od toga prošlo nekoliko dana, doznajem od UNPROFOR-a da je Šreter mrtav, likvidiran već više od mjesec dana! Doznajem i to da ga Srbi ni jednog dana nisu koristili kao liječnika, već su ga od prvog dana uhićenja premlaćivali tako da su mu polomili obje ruke”, pisao je Degoricija. Posmrtni ostatci dr. Šretera do danas nisu pronađeni. https://www.hazud.hr/antifasista-pupovac-beograd-glavni-grad-nase-maticne-drzave/
U prosincu 1991.godine u jeku srpske i JNA agresije na Hrvatsku, nakon Vukovara, Škabrnje, Dubrovnika i ostalih razrušenih i spaljenih sela i gradova, Pupovac je za BBC izjavio: „Mi imao dokaze o tome da su hrvatski vojnici masakrirali srpsko stanovništvo u više gradova. Hrvatska država nije u stanju dati dovoljno garancija sigurnosti lojalnim Srbima“. Ta je monstruozna izjava dana upravo na dan kada je Europska zajednica odlučila o priznanju Hrvatske (Večernji list, 17. prosinca 1991.). Poslije Pupovčeva odlaska u Beograd potkraj 1991.godine i susreta s ratnim zločincima Radovanom Karadžićem, Momčilom Krajišnikom i Nikolom Koljevićem, novinar „Feral Tribuna“ je napisao kako se time „konačno do kraja razotkrio kao još jedan od Miloševićevih velikosrpskih prekodrinskih pulena. Istina, civiliziraniji i umiveniji od drugih, ali time još opasniji“. (Feral Tribun, 19. prosinca 1994.). Netko kaže da ne treba obraćati pozornost na Milorada Pupovca i davati mu medijski prostor. Mislim upravo suprotno; svaku njegovu izrečenu rečenicu treba analizirati i razotkrivati njenu poruku, jer Milorad Pupovac niti jednu riječ ne izrekne, a da u njoj ne bude optužujuća poruka Hrvatima. Milorad Pupovac ostao je u Hrvatskoj i nije se formalno pridružio svojoj subraći Srbima u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku. Ostao je u Hrvatskoj da svojom djelatnošću bude poveznica sa Srbijom u daljnjim koracima ka ostvarivanju velikosrpske ideologije. Njemu je glavni grad Beograd.
2.Laž „Od samostalnosti Hrvatske niti jednoj stranci dosad nije zabranjen rad. Naša stranka na komemoracijama u organizaciji srpske zajednice uvijek ističe stradanje svih žrtava, i hrvatskih i srpskih, osuđuje sve zločine. Radi se o stranci koja je dala povijesni doprinos, jedan od tih doprinosa je Mirna reintegracija „- rekao je Boris Milošević. Neistina! Zabranjen je rad stranci SDS, jednoj od osnivača SDSS-a, i izbrisanoj iz sudskog registra. Dr. Franjo Tuđman pokušao je postići sporazum sa SDS-om, međutim Srbi u Hrvatskoj odgovorili su balvanima, odnosno Balvan revolucijom, 17.kolovoza 1990. otvoreno se priključivši Slobodanu Miloševiću i njegovoj velikosrpskoj ekspanzionističkoj politici, osnivanjem tzv. Republike Srpske Krajine sa namjerom izdvajanja od RH i priključenja Velikoj Srbiji. Stranka je zbog pobune protiv državno-pravnog poretka RH brisana iz registra stranaka; “Pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske pokrenut je 1992. godine, u povodu zahtjeva Javnog tužilaštva, i postupak za donošenje odluke o zabrani rada Srpske demokratske stranke – SDS (predmet, broj: U-VI-295/1992). Prije donošenja odluke Ustavnog suda, međutim, Ministarstvo uprave svojim je rješenjem od 27. veljače 1995. godine, klasa: UP/I006-01/95-01/21, ur. broj: 515-02-02/3-95-2, utvrdilo prestanak djelovanja Srpske demokratske stranke s danom 18. veljače 1992. godine i brisalo je iz Registra političkih stranaka Republike Hrvatske pod reg. brojem 21. Knjiga I. Nakon toga prestala je nadležnost Ustavnog suda da odluči o zahtjevu za zabranu rada SDS.” Ustavni sud Republike Hrvatske.
3.Laž “SDSS je od osnivanja do danas posvećen miru, u skladu s najboljom tradicijom politika Bogdana Medakovića i Svetozara Pribičevića, a slijedom te tradicije najveći dio samostalaca se u Drugom svjetskom ratu pridružio antifašističkom partizanskom pokretu. Teroristi nismo, a nismo ni neonacisti kao što nas neki nazivaju”, naglasio je Pupovac. Nije točno! SDSS je posvećen miru, a osnovali su ga ratni zločinci u okupiranom Vukovaru u tzv. Republici Srpskoj Krajini! SDSS su osnovali Goran Hadžić osuđeni ratni zločinac i Vojislav Stanimirović optuženi ratni zločinac, koji usprkos živih svjedoka nije osuđen od Hrvatskog nelustriranog pravosuđa. Kako je 1997. osnovan SDSS, opisao je pok. Antun Ivanković, predsjednik udruge Dr. Ante Starčević iz Tovarnika: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_11_133_2145.html https://hr.wikipedia.org/wiki/Srpska_demokratska_stranka_(Hrvatska) “Što se točno dogodilo dana 5. ožujka 1997. godine u Borovu: u članku koji je 1997. objavljen u tada još okupacijskim Vukovarskim novinama broj 90 (15. marta) str. 1, pod naslovima: Odluka skupštine, Osnovana Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) navodi se sljedeće: U Borovu je na zasjedanju tzv. Oblasne Skupštine 5. marta 1997. godine na kojoj su prisustvovali svi relevantni predstavnici političkog života Oblasti, odnosno odbornici općinskih skupština, predstavnici mjesnih zajednica, izbjeglica i općinskih boračkih organizacija, kao i predstavnici bivših političkih stranaka iz razdoblja tzv. RSK-a. Na prijedlog Gorana Hadžića i Vojislava Stanimirovića osnovana je nova jedinstvena srpska stranka pod nazivom Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS). Tom prilikom jednoglasno je usvojen Statut stranke i formiran je Glavni odbor koji broji 33 člana, dok Nadzorni odbor ima 3 a Statutarni 5 članova SDSS-a, dok predsjednika stranke treba izabrati na prvoj sjednici tog tijela“, objavile su okupacijske „Vukovarske novine“ u broju 90 od 15. 03. 1997. Obraćajući se tada 5. marta 1997. godine na osnivačkoj skupštini nazočnima ratni zločinac Goran Hadžić naglasio je da se programom SDSS-a treba izboriti da za stranku glasaju i drugi narodi jer činjenica da živimo u Hrvatskoj, ali želimo da tzv. Oblast bude prihvaćena u Europi. Goran Hadžić je još tada izjavio da je “demokrata po ubeđenju” ali je zaželio da se oko SDSS-a okupe svi Srbi jer je trenutačno najvažnije srpsko jedinstvo”. Vojislav Stanimirović je u intervjuu tjedniku Novosti od 13. ožujka 2015.godine, povodom punoljetnosti stranke obmanuo hrvatsku javnost vezano za osnivanje stranke: „Ako se uzme u obzir da smo osnivačku skupštinu SDSS-a imali 5. Marta 1997. godine , možete shvatiti da smo za pripreme izbora imali manje od mjesec i pol dana. U toj tzv. fuziji Samostalne srpske stranke, čiji je predsjednik bio prof. Milorad Pupovac, i Srpske demokratske stranke, čiji sam bio predsjednik, osnovana je Samostalna demokratska srpska stranka.“ Stranka je onda po tim riječima osnovana neregularno! Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) osnovana je 5. ožujka 1997.godine u Vukovaru spajanjem Srpske demokratske stranke (SDS) i Samostalne srpske stranke (SSS) iz Zagreba. Postavlja se opravdano pitanje kako su se mogle spojiti 1997. godine gore navedene stranke kada je jedna od njih (SDS) kako sam prije opisala 18.veljače 1992.godine brisana iz Registra političkih stranaka Republike Hrvatske pod reg. brojem 21. Knjiga I. Kako je tako osnovanu stranku Ministarstvo uprave moglo upisati u registar stranaka?
4.Laž „Naša stranka na komemoracijama u organizaciji srpske zajednice uvijek ističe stradanje svih žrtava, i hrvatskih i srpskih, osuđuje sve zločine“ rekao je Boris Milošević Kako su osudili sve zločine kada im je osnivač stranke ratni zločinac? Neistina, osnivač SDSS-a je ratni zločinac Goran Hadžić i Vojislav Stanimirović gradonačelnik okupiranog Vukovara optuženi ratni zločinac Goran Hadžić po optužnici Haškog suda iz 2004. odgovoran je za ratne zločine ubojstva, protjerivanja, zatočenja, mučenja i deportacije Hrvata kao i drugih ne Srba. Optužen je, među ostalim, i za pokolj na Ovčari gdje je strijeljano 250 Hrvata izvedenih iz vukovarske bolnice 1991. Zbog tumora na mozgu i potrebe za kemoterapijom pušten je na privremenu slobodu 15. travnja 2015. i umro 12. Srpnja 2016. u krugu obitelji, u Novom Sadu. Na Županijskome sudu u Osijeku 1999. osuđen je u odsutnosti na osam godina zatvora, zbog poticanja na zločin, ubojstva 23 osobe, rušenja katoličke crkve i miniranja nesrpskih kuća u Tenji, u blizini Osijeka, od 1. srpnja 1991. do 20. Travnja 1992.godine. Hadžića je također u odsutnosti 1995. Šibenski županijski sud osudio na 20 godina zatvora zbog prekomjernog granatiranja šibenskoga i vodičkog područja zabranjenim ognjevima i orkanima 1992. i 1993. godine. Vojislav Stanimirović je 1993.godine u okupacijskim novinama “Vojska Krajine”(“BK”) broj 7-8, na str. 43., objavio članak pod naslovom : “Bolnica u pravom ruhu”, a prva rečenica glasi: “Tog 18. novembra 1991. pao je i posljednji bastion, posljednje uporište ustaške vlasti u Vukovaru – vukovarska bolnica. Njenim padom oslobođen je i sam grad Vukovar…”. Članak je potpisao kao prim. dr. Vojislav Stanimirović, a uz članak je objelodanjena i fotografija bolnice, s potpisom: “Bolnica ‘Sveti Sava’”. Budući da se upravo uz tu bolnicu veže pokolj u Ovčari. Stanimirović je 1995. godine, primio orden za posebne ratne zasluge u ratu u Podunavlju od Radovana Karadžića u Banjoj Luci. A „začudo“ bio je osnivač i predsjednik ranije spomenute SDS stranke koju je osnovao Jovan Rašković a koja je da podsjetim bila protiv osamostaljenja Hrvatske i koja je brisana iz Registra stranaka RH. Vojislav Stanimirović kaže da nije bio u Vukovaru na dan okupacije bolnice 18.studeni 1991., a od Radovan Karadžića je dobio orden za posebne ratne zasluge vezane uz bolnicu u Vukovaru. Isto tako kaže da nije bio gradonačelnik u okupiranom Vukovaru, a za to postoji snimka. 5 Laž na laž!
https://www.youtube.com/watch?v=F7zmaZn-mm0
Isto tako kaže da nije bio u Lovasu kada su ljudi odvođeni na strijeljanje i tjerani u minsko polje. Snimka ga demantira. Udruga dr. Ante Starčević iz Tovarnika uputila je priopćenje u kojem donosi snimku Stjepana Peulića, koji je preživio prolazak kroz minsko polje u Lovasu 1991. godine, a „radi poznatih politički igara nikada nije prikazan ni emitiran“ koji iznosi optužbu protiv bivšeg saborskog zastupnika Vojislava Stanimirovića da je bio prisutan uz Ljubana Devetaka kod odvođena Lovašana 1991.godine
https://www.youtube.com/watch?v=lZmi9qeM5kU 5.Laž „Radi se o stranci koja je dala povijesni doprinos, jedan od tih doprinosa je mirna reintegracija „- rekao je Boris Milošević. Evo kakav je doprinos mirnoj reintegraciji dao Goran Hadžić: Goran Hadžić je prije pobune pripadnika srpske nacionalne manjine, bio skladištar u Vukovarskom tekstilnom poduzeću Vupik. Evo što o njemu misli General Klein koji je bio na čelu misije mirovnih snaga Ujedinjenih naroda u hrvatskom Podunavlju, u misiji UNTAES-a, procesa mirne reintegracije; “Najteže je bilo s Hadžićem, zato što je bio nepošten. Činilo se da uopće ne razumije da je pametno surađivati i da mora upotrijebiti moć koju ima kako bi učinio najbolje što može za ljude koje predstavlja. Njegova taktika izbjegavanja, skrivanje i odugovlačenja, otežavala je ozbiljne pregovore. Rekao sam mu: „Ovo je igra karata i valjda vam je jasno da baš nemate puno aduta. Ali, budete li igrali mudro, inteligentno, možda i dobijete koji štih. Vlak kreće, i za vas će biti loše ako se ne ukrcate. Ali njega to nije zanimalo. Zanimao ga je šverc, kako izvući i prodati naftu iz Đeletovaca, kako napuniti džepove prije nego što ode “ Paralelno sa osnivanjem SDSS-a Vukovaru, osnovano je i Srpsko narodno vijeće u Zagrebu .Srpsko narodno vijeće (SNV), nacionalna koordinacija vijeća srpske nacionalne manjine, izabrano je političko, savjetodavno i koordinativno tijelo koje djeluje kao samouprava Srba u Republici Hrvatskoj. Po Erdutskom sporazumu, nakon provedenih izbora osnovano je Zajedničko vijeće općina (ZVO) sa sjedištem u Vukovaru. https://www.youtube.com/watch?v=lZmi9qeM5kU Kod nacrta promjene Ustava i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina 2010. godine HDZ je srpskoj manjini bio ponudio puno više nego što su oni uopće tražili. Naime u tekstu Ustavnog zakona, što ga je Sabor trebao usvojiti, stajalo je da Zajedničko vijeće općina dobiva status pravne osobe. Termin status pravne osobe može se, vrlo lako protumačiti kao podloga za uvođenje teritorijalne autonomije za pojedine srpske općine u Hrvatskoj. Vlada i HDZ stajali su iza tog teksta, s tim i takvim mogućim političkim i pravnim posljedicama. U zadnji čas je Vesna Pusić podnijela amandman kojim je spriječeno da se kroz izmjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina provuče i odredba da srpsko Zajedničko vijeće općina (ZVO) na području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema dobije pravnu osobnost.( odnosno federalizaciju Hrvatske). Donošenjem Ustavnog Zakona o pravima nacionalnih manjina 13.prosinca 2002.godine nije više bilo potrebe pozivati se na Erdutski sporazum. Prema podatcima koje su vojni sudovi, županijski sudovi i županijska državna odvjetništva dostavljali Ministarstvu pravosuđa u vremenu važenja i primjene sva tri zakona o općem oprostu od 26. rujna 1992. do kraja prosinca 2005., opći oprost dobila je 21.641 osoba. Najveći broj oprosta – 13.575, odnosio se na hrvatsko Podunavlje, rekao je Sergej Abramov, glasnogovornik Ministarstva pravosuđa. Vojislav Stanimirović izjavio je „Naša djeca uče po hrvatskim nastavnim programima, ali mi imamo svoje udžbenike i poučavamo noviju povijest na svoj način, drugačiji nego u hrvatskim knjigama. Izostavili smo poglavlje o Domovinskom ratu jer i dalje smatramo da je to bio građanski rat“ .
6.Laž „To je opasan govor mržnje koji može isprovocirati nečiju neželjenu reakciju s neželjenim posljedicama…“ Tko više od SNV-a u Hrvatskoj širi govor mržnje? Nitko! Njihov srbočetnički agitprop NOVOSTI neprekidno i to našim novcem, od kada je osnovan širi govor mržnje i one koji im na to ukazuju blokiraju. Misle da će blokadom sakriti, ali ne mogu, previše je očito. Kroz cjelokupnu perfidnu djelatnost i rad Milorada Pupovca od raspada Jugoslavije do danas proteže se mržnja prema hrvatskoj državotvornoj ideji i prema Hrvatima. Nametnuo se kao jedini predstavnik i vođa srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, ne samo srpskoj manjini nego i hrvatskoj i međunarodnoj zajednici. Sav njegov rad prožet je licemjernom mržnjom prema svemu i svakome koji predstavlja hrvatski identitet. Svojim plačljivim načinom komunikacije i zastajkivanjem namjerno provocira krivnju o temi i osobama o kojima govori. No to je njegov stil, ali poruke kroz publikacije koje izdaje SNV, kojemu je on na čelu, su nedvojbeno usmjereno protiv svega hrvatskoga. U svoj toj njegovoj antihrvatskoj djelatnosti, najnemoralnije je što sve to radi sa novcima iz Proračuna RH, namijenjenih održavanju kulturnog identiteta srpske nacionalne manjine. https://www.glas-slavonije.hr/227842/1/Abolirana-21641-osoba-koja-je-pocinila-kazneno-djelo-u-ratu https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/sto-srpski-skolarci-u-hrvatskim-skolama-uce-o-domovinskom-ratu-20130613 https://www.portalnovosti.com/iskazivanje-pijeteta-pretvara-se-u-povod-za-fizicki-sukob
Novosti, Bilten, sada i Vida TV vrište od mržnje prema Hrvatskoj, a u svima ja glavni i odgovorni Milorad Pupovac, po svemu jedini i neprikosnoveni predstavnik srpske nacionalne manjine. Dakle Milorad Pupovac drži sve medije SNV-a pod svojom kontrolom. I ne samo pod kontrolom nego se brine za njihovo izdašno financiranje. 32 godine ne priznaju državu za koju su se branitelji Vukovara borili i izborili. 32 godine njima je glavni grad Beograd iz kojega su krenuli tenkovi obasuti cvijećem na Vukovar. 32 godine za njih je Vukovar „OSLOBOĐEN“ 32 godine šute o masovnim grobnicama. 32 godine ne priznaju logore po Srbiji i nisu platili ratnu odštetu. 32 godine nisu vratili medicinsku dokumentaciju uzetu iz Vukovarske bolnice. 32 godine nisu vratili umjetničko blago koje su pokrali i odnijeli u Srbiju. 32 godine još ima nestalih, 32 godine djeca uče u odvojenim školama, 32 godine!? I kada se Hrvati pobune da neće više financirati guju u njedrima, onda su Pupovac i njegova parazitska bulumenta, a što drugo nego-ugrožen!? Onda njegovi novinari -paraziti traže pomoć razno-raznih udruga , stranih i domaćih kako bi opet potvrdili da su žrtve Hrvata. Kako mogu biti žrtve kada ih Hrvati financiraju? Nema logike! Ili ipak ima, doktor znanosti Milorad Pupovac se poput Kafkinog lika koji se preobrazio u žohara, preobrazio u mirotvorca.
7.Laž Srbi su žrtve Hrvata, po njegovim Biltenima. Vrhunac licemjerstva, pokvarenosti i manipulacije povijesnim činjenicama očituje se u SNV-Biltenima Milorada Pupovca. Postavljeni su tako da su Srbi žrtve ustašoidnih Hrvata, jer oni „Teroristi nismo, a nismo ni neonacisti kao što nas neki nazivaju…“ tvrdi Pupovac, jer „ se najveći dio samostalaca u Drugom svjetskom ratu pridružio antifašističkom partizanskom pokretu“. E sada kakve veze te prazne fraze imaju sa sadašnjosti to valjda samo Pupovac zna! Kako Srbi mogu biti žrtve kada su ONI, napali Hrvate, na teritoriju Hrvatske? Da bi pomogli svojoj braći iz Srbije i JNA, postavili su balvane i digli balvan revoluciju, protiv legalno i legitimno izabrane hrvatske vlasti. I kada je vidio da više sam ne može izigravati žrtvu, dr. Milorad Pupovac postao je „mirotvorac“ On je kao i njegov Vožd Slobodan Milošević –za mir, ali mir preko nišana. To je njihov mir! U toj svojoj novoj ulozi mirotvorca doktor znanosti Milorad Pupovac toliko se zanio da je smetnuo s uma tko je započeo rat i sa kojim ciljem, jer se iz formulacije njegovih izjava to ni ne nazire. Naprotiv licemjerno manipulira praveći od nas Hrvata zaboravne ljude, koji ne poznaju svoju bližu i daljnju povijest. Ali vara se, sjećanje na te dane PONOSA I SLAVE je još veoma živo. Izjednačavanje žrtve i Hrvatska krivica, je flagrantno manipuliranje i zavaravanje javnog mnijenja, odnosno BEZOČNA LAŽ! Nema ni spomena zločina iz 1991.godine, nema stradanja, prognanih i ubijenih Hrvata, nema srušenih i zapaljenih Crkvi, sa ciljem da se zatre svaki trag života Hrvata u tim mjestima. Nema Načertanija, nema Stojanovićeve Do istrage naše ili vaše, nema Memoranduma SANU, nema Valerijanova memoranduma ni granice Velike Srbije na hrvatskom teritoriju na crti Virovitica-Karlovac- Karlobag! Stoga treba mu osvježiti pamćenje, da podsjetim samo na dio razaranja i zločina: Pored: pokolja na Ovčari, 18. studenog 1991., 255-264 civila i hrvatskih branitelja, i masakra u Škabrnji,18. studenog 1991. 48-86 civila i branitelja, 2.svibnja 1991, pokolj u Borovu selu, masakrirano 12 hrvatskih policajaca 26.srpnja 1991.pokolj u Kozibrodu, 10 osoba ubijeno 27.srpnja 1991,pokolj u Strugi, 12 osoba ubijeno 1.kolovoza 1991, pokolj u Dalju, 39 osoba je ubijeno 8.kolovoza 1991, pokolj u Lovincu, 29.kolovoza 1991. pokolj u Skeli kod Gline, ubijeno 10 osoba 3. rujna 1991.pokolj u Graboštanima, Stublju i Majuru, 20 osoba ubijeno 3.rujna 1991. pokolj u Četekovcu, Balincima i Čojlugu, ubijeno 24 osoba 8.rujna 1991, pokolj u Kusonjama ,20 hrvatskih vojnika je ubijeno. 18.rujna 1998, pokolj u Petrinji, masakrirano 17 hrvatskih vojnika 22.rujna 1991,pokolj u Tovarniku, 68 civila ubijeno i jedini svećenik koji je ubijen u velikosrpskoj agresiji, velečasni Ivan Burik 3.listopada 1991, pokolj kod Gline, Od 1991. do 1995. ubijeno je u slunjskom kraju 297 osoba (bez Saborskog gdje su 52 žrtve). Od tog broja 70 je žena starije životne dobi, 1 trudnica, 1 djevojka, 3 djevojčice. Starijih muškaraca je ubijeno 99 plus jedno muško dijete (6 mjeseci). 13.listopada 1991, pokolj u Širokoj kuli kraj Gospića, 34 osobe, koji su počinili maskirani lokalni Srbi. 13. listopada 1991. u Novom selu Glinskom, napravili prvi pokolj ubivši osam Hrvata. U narednim danima ubili su još 32 ljudi, među kojima je bila jedna cijela petočlana obitelj, kao i jedna djevojčica od 13 i dječak od 17 godina.
Žrtve su prije pokolja mučili, vukli ih konjima po mjesnim puteljcima, brojne su ljude spalili, kao i sve hrvatske kuće. 20.listopada 1991, pokolj kod Baćina , 56 osoba ubijeno 2 studenog 1991, pokolj u Lušcu (predgrađe Vukovara) 59 osoba. 4.studeni 1991, pokolj blizu Petrinje, pokolj 16 hrvatskih civila 15.studeni 1991. pokolj u Kostrićima, 16 osoba 18.studenog 1991, Ovčara, pobijeno 264 osoba, ranjenika iz Vukovarske bolnice 18.studenog 1991 Škabrnja, 86 osoba je stradalo 19.studenog 1991,Nadin, pobijeno je 14 osoba studeni 1991, pokolj u selu Klanjecu kod Slunja, 20 hrvatskih civila pobijeno 12.do 14 prosinca 1991, Voćin i Hum kod Slatine, 47 civila ubijeno 16.prosinca 1991, pokolj u Joševici, 21 hrvatski civil 16-21 siječnja 1992. pokolj u polju i Lađevačkom selištu, ubijeno je 10.osoba 2.svibnja 1995. raketiranje Zagreba, 7 mrtvih 10
To je samo dio stradanja hrvatskog naroda i mjesta koje bi trebalo komemorirati! Imao bi Milorad Pupovac cijelu godinu hodati po Hrvatskoj i komemorirati žrtve koje su Srbi posijali. Samo usporediti brojke i vidi se tko je agresor, a tko je žrtva. Izjednačavanje žrtve i agresora nikako nije moguće, jer krivicu i odgovornost snosi agresor. To je osnovno polazište pomirbe, a ne komemoriranje žrtava! Nikada Milorad Pupovac ne postavlja pitanje tko je izazvao te strašne posljedice rata? Prema podatcima koje su vojni sudovi, županijski sudovi i županijska državna odvjetništva dostavljali Ministarstvu pravosuđa u vremenu važenja i primjene sva tri zakona o općem oprostu od 26. rujna 1992. do kraja prosinca 2005., opći oprost dobila je 21.641 osoba. Najveći broj oprosta, 13.575, odnosio se na hrvatsko Podunavlje.(vidi fusnotu 7). I onda Pupovac traži za sebe i svoje sva ljudska prava? A ta ista prava nisu dali Hrvatima, nego su nas htjeli istrijebiti da ne ostane nikakav trag hrvatskog postojanja na crti Virovitica-Karlovac-Karlobag!? Na području Republike Hrvatske u tijeku Domovinskog rata potpuno je uništeno 65 župnih crkvi, pedeset i jedna ostale crkve, 88 kapelica, 66 župnih kuća i dvorana, 7 samostana, 15 groblja, 88 križeva na otvorenom, što, ako se samo to zbroji, iznosi 380 potpuno uništenih sakralnih objekata, ili “ranjenih crkava u Hrvata”. Veliki broj je i teško oštećen tako da je u rvatskoj srpski agresor ukupno uništio, što potpuno, što teško, što djelomično, ni manje ni više nego oko 1.500 kršćanskih sakralnih objekata, o čemu postoji kompletna arhiva sa fotografijama i opisima ovih zločina ili srbijanskog kulturocida. Znači po Pupovcu Hrvati bi trebali biti tolerantni i zaboraviti velikosrpsku agresiju, neisplaćenu odštetu, nepriznavanje logora po Srbiji i druge zločine, „ta tko nas to bre zavadi“ I tko to traži? Jedan Milorad Pupovac koji nije zaboravio zločine iz 2.svjetskog rata, koji stalno stigmatizira Hrvate za Jasenovac, koji nameće krivnju Hrvatskoj u kojima ova generacija nije sudjelovala. A on je sudjelovao u agresiji na ovu Hrvatsku i traži da se to zaboravi? Doista dio srži pokvareno i licemjerno https://enciklopedija.fandom.com/hr/wiki/Popis_masovnih_zlo%C4%8Dina_nad_Hrvatima_u_Domovinskom_ratu „mirotvorstvo“ https://enciklopedija.fandom.com/hr/wiki/Popis_masovnih_zlo%C4%8Dina_nad_Hrvatima_u_Domovinskom_ratu_%E2%80%9Emirotvorstvo%E2%80%9C I ne samo to Milorad Pupovac kao zastupnik u Hrvatskom Saboru, u debelom je sukobu interesa, što potvrđuje naprijed navedenu činjenicu da on preko svojih srbočetničkih agitpropa, Novosti i Biltena vodi specijalni medijsko-propagandni rat protiv države Hrvatske, a član je Savjeta za nacionalne manjine i sam svojem SNV-u dodjeljuje sredstva.
8.Laž Ali treba biti vrhunski licemjer izjaviti u povodu Vukovara: „…Ne zato, jer i prijetnje i uvrede kakve slušamo ovih dana slušamo i inače, mnogih dana i mnogih godina. Ne možemo i ne trebamo biti zato što se našu potrebu i želju za iskazivanjem pijeteta prema žrtvama i naše poticanje pomirenja među živima pretvara u povod za fizičko sukobljavanje. Ne možemo i ne trebamo zbog toga što želimo, koliko je to moguće, sačuvati dostojanstvo kako same vukovarske i škabrnjske komemoracije tako i naše dostojanstvo“
Podsjećam da je SDSS osnovan 1997. u okupiranom Vukovaru i da su ga osnovali osuđeni ratni zločinac Goran Hadžić i neosuđeni Vojislav Stanimirović. Ma zamislite agresori bi čuvali dostojanstvo vukovarske i škabrnjske komemoracije? Agresor nije žrtva. Sam snosi odgovornost za sve žrtve, jer je započeo agresiju. Prijetnje i uvrede redovito šalju njegovi srbočetnički agitpropovci iz NOVOSTI. Boris Dežulović, Boris Rašeta, Viktor Ivančić … Redovno gaze dostojanstvo hrvatskih branitelja, pa su i kolonu sjećanja od 150 000 ljudi u Vukovaru proglasili kao promociju ustaštva!? Milorad Pupovac priča o žrtvama kao da su ih prouzročili „svemirci“, kao da Srbi nemaju nikakve veze sa žrtvama, a oni su ih prouzročili! Usporedbom fotografija jasna je ogromna razlika: ovi na traktorima stavili su se u službu velikosrpske agresivne politike,. koja je započela rat i mislila ratovati bez žrtava!? Na traktorima nisu bili izloženi stotinama tisuća granata. Nisu bili mjesecima u podrumu. Nisu odvedeni u logore, mučeni i ubijani. Svoju imovinu ukrcali su na traktor, a ne u jednu najlon vrećicu. https://www.portalnovosti.com/pijetet-prema-zrtvama-pretvorio-se-u-promociju-usta%C5%A1stva Da nisu započeli agresiju i napali svoje susjede i sugrađane, ne bi bilo žrtava, ni razaranja. Po tome se vidi Pupovčevo manipuliranje i povijesni revizionizam novije povijesti, jer nikako da imenuje velikosrpsku politiku Miloševića i SPC kao agresore i napadače, a rat se vodio na teritoriju Hrvatske, a ne u Srbije. Ali mi se toga ne smijemo mi sjećati!? I ne samo to, postavlja se pitanje sa kojim pravom srpska manjina od 123 892 ili 3,20 %, nama Hrvatima, a ima nas 3 547 614 ili 91,63 % , nameće svoj nakaradni vrijednosni sustav, svoju velikosrpsku mitomaniju i svoju jugoslavensko-komunističku ideologiju, kada je Hrvatski Sabor još 8.listopada 1991.donio odluku o raskidu svih državno-pravnih sveza sa bivšom SFR Jugoslavijom?
9. Laž „Ako je išta Hrvatskoj od Srba dano-dan je antifašizam“ bubne Milorad Pupovac i ostane živ. Smiješno, netočno! Srbi bi od Hrvata trebali učiti što je antifašizam, jer su se Istarski Hrvati prvi u Europi pobunili protiv fašizma! Seljaci na Proštini u Istri prvi su u svijetu podigli antifašističku pobuna u povijesti! Pobuna je počela početkom veljače 1921. a ugušena 5.travnja 1921.godine. Ništa Srbi nama Hrvatima nisu dali osim ZLA! Od Odese 1918. godine do danas.
10.Laž “Mi nismo nasilni ljudi”. “Moj ideal, moj cilj, moj san je da ljudi u Vukovaru, bili Srbi ili Hrvati, budu zajedno taj dan i možda ja to neću dočekati, ali neću prestati činiti da do toga dođe”, poručio je Milorad Pupovac. Nisu nasilni, neka samo pogledaju naslovnice NOVOSTI! Ne znam kako mogu uopće to očekivati, kada ne žele čak ni nakon 32 godine otkriti gdje su masovne grobnice. Još je uvijek nepoznata sudbina 1.409 osoba te mjesto ukopa posmrtnih ostataka 394 smrtno stradale osobe, što ukupno čini 1.803 neriješenih slučajeva iz Domovinskog rata a među njima i 10-toro djece. Posebna priča su koncentracioni logori na teritoriju Srbije, koje usput rečeno Srbija ne priznaje i sudbina zarobljenih civila i vojnika, koja je bila doista stravična. Mnoge su masakrirali srpski četnici i paravojska, svakodnevno prebijali, mučili, iživljavali se i na kraju su mnogi podlegli ozljedama nakon mučenja. Do sada su na području Vukovara pronađene 52 masovne grobnice a ekshumirani su ostaci preko 2.000 žrtava, od kojih je 1.688 identificirano. Najmlađa žrtva silovanja u logoru Stajićevo je imala 6 godina, a najstarija je bila baka od 80 godina. Iz gradskog muzeja Vukovar odneseno je 29.758 predmeta. Velik broj njih je uništen. 13 policajaca koji su se borili na području Vukovara još uvijek su na popisu nestalih osoba i ne zna se što je s njima. Za logore na teritoriju Srbije zasad još nitko nije odgovarao, Srbija ih službeno ni ne priznaje. To bi sve Milorad Pupovac izjednačio sa po procjeni 50-tak ubijenih Srba u Vukovaru u ljeto 1991.godine, a da nije uopće uzeo u obzir da su Srbi iz Borova sela 2.svibnja 1991.godine iz zasjede ubili i izmasakrirali 12 hrvatskih policajaca. Na Ovčari je ubijeno 200 ljudi iz vukovarske bolnice – pacijenata, ranjenika, bolničkog osoblja, branitelja grada, novinara i drugih civila. Ubijeni su bili u dobi od 16 do 76 godina. Najmlađa žrtva Igor Kačić rođen je 1975. u Vukovaru. Na Ovčari su ubijene i dvije žene. Ružica Mrkobašić imala je 32 godine i bila je u šestom mjesecu trudnoće. Prema svjedočenju na suđenju u Srbiji Ružicu su ispred hangara tukli poput ostalih zarobljenika. Ona je krvnike molila i za svoj život i za život nerođenog djeteta. Međutim, krvnici nisu imali milosti, ni prema njoj ni prema Nerođenom djetetu već je ubijena vrlo okrutno hicem u trbuh. Opetovano treba ponavljati da je velikosrpska ideologija uzrok svih zala na prostoru bivše Jugoslavije, koje je Srbija počinila nad hrvatskim narodom počevši od formiranja Države SHS, pa 6.sječanjske diktature kralja Aleksandra i terora koji je vršen nad hrvatskim narodom Bez priznavanja krivice i suočavanja Srbije sa tom krivicom, nema pomirbe! Nema! Po Miloradu Pupovcu i ne samo njemu nego i europskim političarima, koji srpska zla nisu osjetili, agresora Srbiju i Srbe u Hrvatskoj, Hrvati trebaju zaboraviti, TETOŠITI i NAGRADITI za agresiju!? Pa prošlo je 32 godine, vrijeme je za pomirbu i mir!? Ne može, nikako ne može, zato što ova generacija koja je stvarala Hrvatsku ne snosi ni krivnju, ni odgovornost za događaje iz 2.svjetskog rata, a Milorad Pupovac itekako snosi odgovornost kao suvremenik i sudionik u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku!
Bez priznanja krivice i kajanja, nema oprosta ni pomirbe! Bez odustajanja od velikosrpske politike nema trajnog mira sa Srbima!
Lili Benčik/hrvatskepravice
20240110_Bencik_Strah_Hrvoja_Simicevica_od_gasenja_tjednika_Novosti.docm 2023-01-10 Strah Hrvoja Šimičevića od gašenja tjednika Novosti, ako „ekstremni desničari“ dođu na vlast
Ne mogu da ne reagiram na rigidni pamflet Hrvoja Šimičevića u SNV-ovim Novostima pod naslovom „ Najgore tek predstoji“ po kojem je srpska nacionalna manjina , a što drugo nego dodatno „ugrožena“- najgore joj tek predstoji, a to najgore bilo bi ukidanje povlaštenog položaja u Hrvatskoj. Strah od predstojećih izbora izgleda da je zavladao u SNV-u, pa sada preko svojih medija treba dodatno napadati i optuživati oporbu za ustaštvo, fašizam, klerofašizam, šovinizam i sve ostale – izme! Prvo što upada u oči je totalna zamjena teza pri čemu Šimičević na očigled, sve događaje koji nisu po njegovom svjetonazoru proglašava, a kako drugačije nego filoustaškim, šovinističkim i fundamentalističkim. https://www.portalnovosti.com/najgore-tek-predstoji „Poput crne rupe, pritom upija sve napade potencijalne konkurencije iz lagodne financijske pozicije moći. Ta im moć omogućava da svaki šovinistički uzvik zdesna pacificiraju državnim parama. Na zahtjev individua bliskih desnim opozicijskim strankama brzopotezno je odstranjen liberalniji udžbenik povijesti iz školskog kataloga, tako je na službeni barjak Hrvatske vojske u Vukovaru postavljen ustaški pozdrav “Za dom spremni”, a u upravu Hrvatskih pošta veteran HOS-a koji je isti pozdrav postavio u Jasenovcu, tako se preko Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva ili Agencije za elektroničke medije financijski potpomažu ekstremno desni “mediji”, kao što se preko obavještajno-represivnih aparata isljeđuju i mlate migranti.“ Njegova tvrdnja da se preko „preko Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva ili Agencije za elektroničke medije financijski potpomažu ekstremno desni “mediji” je doista jadna i smiješna. Prvo zato što u jednom demokratskom društvu legalno postoje političke opcije i mediji od krajnje lijevih, do krajnje desnih. Prema Šimičeviću demokracija podrazumijeva samo lijevo-liberalni spektar. Jedino su oni ispravni i mogući, Sve druge opcije su nepodobne i ne smiju postojati. To doista pokazuje da nije usvojio osnovne postulate demokracije. A drugo je što je Šimičević zadnji pozvan da piše o financiranju medija, jer mediji za koji on piše financiraju se iz Proračuna RH . Proračun pune svi građani RH različitog političkog spektra, a plaćaju njegove agitpropovske pamflete i obmanjivanje javnosti sa pozicije rigidnog partijskog i velikosrpskog jednoumlja: Šimičević naravno kao „napredan“ novinar opravdava nezakonitosti posvojitelja u slučaju Zambija. Osuđuje obranu granice pred navalom ilegalnih migranata. Za njega je čuvanje granice i vraćanje ilegalnih migranata prisilom otvoreni rasizam. Kolona sjećanja u Vukovaru je za njega filoustaški igrokaz, Laži iz udžbenika iz povijesti koji je izbačen iz školskog programa naziva liberalnima, to znači naprednima!? Zastupnike oporbe u Hrvatskom Saboru naziva ekstremnim desničarima i oni su za njega; „To su samo bijedni nasilnici koji neodgovorno i opasno nasrću na najslabije društvene skupine, čekajući priliku da zasjednu na vlast i materijaliziraju navedene prijetnje“ A HDZ-ovi zastupnici umjesto da „skaču“ u obranu „ugroženih“ manjina i LGBT zajednice, po njemu preblago reagiraju da te „ekstremne desničare“ spriječe, jer (što je točno napisao) „ Njihova pješadija, braniteljske organizacije, u kolektivnoj su hibernaciji“. Najveći neprijatelji ipak su mu „ekstremni desničari“ Hrvatski Suverenisti, DP i Most, a osobito Marin Miletić, Miro Bulj, Željko Sačić, jer preko „huškanja i prijetnji srpskoj manjini, već sutra kroz žuđeni dolazak u izvršnu vlast, prijeti izbacivanje njihovih predstavnika iz Sabora i gašenje tjednika Novosti.“ Eto kako se lako razotkrio opravdani strah SNV-a da njihovi predstavnici neće biti u Saboru i gašenje tjednika Novosti, što bi ustvari bilo ispravno.
A zbog čega bi bilo ispravno? Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina je u osnovi diskriminacijski po matični hrvatski narod i nije uopće potreban, jer po Ustavu RH, Članak 3. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_155_2532.html Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Članak 14. Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. Zašto poseban Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina kada u temeljnim odredbama Ustava RH piše; »Republika Hrvatska ustanovljuje se kao nacionalna država hrvatskoga naroda i država pripadnika nacionalnih manjina: Srba, Čeha, Slovaka, Talijana, Mađara, Židova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina, Bošnjaka, Slovenaca, Crnogoraca, Makedonaca, Rusa, Bugara, Poljaka, Roma, Rumunja, Turaka, Vlaha, Albanaca i drugih, koji su njezini državljani, kojima se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN-a i zemalja slobodnoga svijeta.« Navedene su sve manjine kojima se jamči ravnopravnost i ostvarivanje nacionalnih prava s građanima hrvatske narodnosti. Nema nikakve potrebe za posebnim ustavnim zakonom o pravima manjina kada su ravnopravni građani RH i imaju sva prava zajamčena Ustavom RH kao i građani hrvatske narodnosti.
Manjine su povlaštene jer unaprijed imaju zagarantiranih 8 mjesta u Saboru Zbog čega onda članak 15 Ustava RH, ako su već u temeljnim odredbama Ustava RH nabrojane sve nacionalne manjine kojima se „jamči ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN-a i zemalja slobodnoga svijeta.“? Članak 15. U Republici Hrvatskoj jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina. Ravnopravnost i zaštita prava nacionalnih manjina uređuje se ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donošenje organskih zakona. Zakonom se može, pored općega biračkog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor. Pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija. I ne samo da je članak 15 Ustava RH nepotreban , već je i diskriminirajući, što je ustvrdila i Venecijanska komisija. Venecijanska komisija kao savjetodavno tijelo Vijeća Europe prije nekoliko godina donijela je preporuku da države članice Europske unije nisu dužne imati zasebne parlamentarne zastupnike nacionalnih manjina. Ta preporuka pojašnjava se činjenicom da zemlje članice Europske unije imaju riješeno pitanje nacionalnih manjina te je njihova prisutnost u parlamentima potpuno nepotrebna i kontraproduktivna, jer time pripadnici nacionalnih manjina kao građani ostvaruju dvostruko pravo glasa. Kod zapošljavanja manjine imaju prednost Kriterij za dvojezičnost nije samo etnički sastav stanovništva, nego se može izglasati i u Statutu pojedine općine ili grada. Po tom Ustavnom zakonu Hrvatska Vlada financira manjine, kako bi se očuvalo njihovo postojanje na tim područjima, i tim se sredstvima financira i protuhrvatska djelatnost SNV-a i njegovih medija. Tko uopće brine o očuvanju hrvatskog naroda na području Hrvatske? Iz Hrvatske je iselilo pola milijuna Hrvata, ali je najbitnije sačuvati manjine! Koga briga za Hrvate? Hrvatske vladajuće elite očigledno NIJE BRIGA! Njih manjine održavaju na vlasti!
Lili Benčik/hrvatskepravice
20240111_Novak_Javor_BOZI_ili_NOZIC__Pupovac.docm 2024-01-09 JAVOR NOVAK: BOŽIĆ ILI NOŽIĆ? 09 Siječanj 2024 https://www.dragovoljac.com/index.php/javor-novak/37981-javor-novak-bozic-ili-nozic Prošli su „blagdani", kako su nam trubili neki trgovački centri bojeći se spomenuti i samo ime Božića da ne uvrijede potrošačku ateističku manjinu, pa su tako vrijeđali potrošačku vjerničku većinu u Hrvatskoj. No ovi su Božići, katolički i pravoslavni, protekli u politički potpuno nakaznome svjetlu. Ni Milanović za katolički, niti Pupovac za pravoslavni Božić nisu se uspjeli suzdržati od polu-prijetnji. U slavlju Božića!! Ajde još Milanović kao ateist njemu Božić ništa ne znači ali i on bi morao dobro znati da on nije nikakva privatna osoba i da većini Hrvata kojima je on predsjednik - Božić vrlo mnogo znači! Gori je naravno bio najomraženiji ne hrvatski već političar u Hrvatskoj - Pupovac. Jer on je vjernik, on vrlo teatralno svake godine paradira slaveći svoj pravoslavni Božić... pa tako ove godine umjesto mir i dobro prosipa polu-prijetnje. I naravno onda je uslijedio obvezni odgovor Izbavitelja koji je isto tako kao trulež na panju osuo političku paljbu po Milanoviću. Pa majku im milu, mogu li oni bar u božićno vrijeme zašutjeti?
skrivajući istinu 1. Isto tako odmah poslije Nove godine JANAF je udarnički objavio, a udarni mediji udarnički su prenijeli: „Veliki posao: JANAF sklopio s NIS-om rekordni ugovor o transportu." Tu samo još nedostaju tri uskličnika na kraju. Pa se onda hvale „Ugovor jamči dugoročnu sigurnost i profitabilnost poslovanja te potvrđuje JANAF kao strateškog energetskog partnera..." Znači bez tog partnera JANAF ne bi imao ni rekordni ugovor o transportu, niti bi imao zajamčenu dugoročnu sigurnost, a niti profitabilnost poslovanja, a ne bi bio ni strateški partner. Ma sjajno! A s kime? To mediji nisu prenijeli. Slučajno. Uređene države jako dobro paze s kime zasnivaju rekordne ugovore, tko će im jamčiti dugoročnu sigurnost i profitabilnost te koji bi im to partner mogao omogućivati stratešku poziciju. Ali Hrvateki ne razmišljaju o posljedicama oni su još pri guskami i meglami. S kime oni tikve sade? Naftna industrija Srbije (NIS) najveća je srpska naftna kompanija. Javno poduzeće Naftne industrije Srbije (JP NIS) osnovano je 31. prosinca 1991., a u okviru JP NIS posluju: NIS-Naftagas NIS-Energogas NIS-Rafinerija nafte Pančevo (RNP) NIS-Rafinerija nafte Novi Sad (RNS) NIS-Rafinerija nafte Beograd (RNB) NIS-Fabrika maziva Kruševac (FAM) NIS-Jugopetrol NIS-Naftagas promet NIS-Inženjering I to je samo nastavak potpuno pogrješne ekonomske politike koju nam je nametala i još nam nameće Europa da se ekonomski povezujemo sa Srbijom pa će onda i sve drugo dobrosusjedski (valjda samo od sebe?) sjesti na svoje mjesto. Iz tog pokvarenog kukavičjeg jajeta izrodilo se široko, hrvatsko već četvrtstoljetno ekonomsko poslovanje sa Srbijom. Tom i takvom Srbijom u kojoj još uvijek nema odstupanja od politike SPC-a i Miloševića i Memoranduma 1, 2, 3, te od „Srbskoga sveta". I sa kojom su isključivom srbskom zaslugom hrvatsko-srbski odnosi na do sada najnižim granama. Čak i Hrvatsko MVP-va govori kako politička suradnja sa Srbijom nikada nije bila ovako loša još od Mirne reintegracije. Ta Europa koja nas trajno gura u ralje našim okupatorima misli da će odobrovoljiti Srbiju. Da će je otkinuti od majčice razbojničke Rusije. I u Ukrajini i inače. A Hrvateki tu trebaju poslužiti kao katalizatori, koji će doduše izgorjeti ali će zato Srbija biti bliža Europi. Koliko je ona mogla biti bliže Europi pokazao je posljednji u nizu srbijanskih političkih atentata: kad su u po bijela dana ubili navodno europejskog Srbina Đinđića. To je ta Srbija koja se približava Europi i udaljuje od Rusije. I to je ta budalasta Europa koja misli kako može „svemoćnom" ekonomijom iskorijeniti usađen razbojnički gen velikosrba, SPC-ve i četnika.
skrivajući istinu 2. „Nevjerojatan incident u Puli: Netko je zapalio vrata crkve prije mise." Kriminalističkim istraživanjem policija još utvrđuje o kojoj se crkvi radi, pravoslavnoj ili katoličkoj. Po obavljenom očevidu o tome ne će obavijestiti javnost.
skrivajući istinu 3. Kolone na Bregani? Sigurno je na Macelju sve prazno. Ma nije Schengen ukinut, on je samo suspendiran. Do daljnjega. To me podsjetilo na moju pokojnu baku koja je jako voljela mačke, a djed joj je stalno prigovarao: „Šugava je!" Baka ju je potom branila: „Ma nije šugava, ona si samo dlake čupa." Čujem da si i skijaši čupaju vlasi u kolonama na granici.
Ida i Zeus U grčkoj mitologiji Ida je bila kći Melisejeva i sestra Adrastina. To vam vjerojatno ne znači mnogo no upravo njoj, Idi, božica Rea povjerila je Zeusov odgoj! Sudeći po tome: ako je Ida odgajala jednog Zeusa ona sigurno može odgajati i Hrvateke. Pa kaže: „Da nije bilo mog statusa o Nepalcima, ne bi znali koliko su desničari zabrinuti za prava žena." Ida Prester spretno zloporablja ženska prava napisom o strancima u Hrvatskoj. Sve je to lijepo: ona humanizira, ljeposlovi i poštuje strance. A onda se zaleti pa kaže: „Istina, sinoć su centrom (misli središtem Zagreba) prošle desetine tisuća Nepalaca, Indijaca, Bangladešana, Filipinaca. A opet - ni jednog najmanjeg incidenta!" Prvo nije ih bilo na desetine tisuća. Drugo da li se ona pravi blesava ili stvarno ne zna kako je sve to sa strancima i muslimanima započelo u zapadnoj Europi? Što je još pri tom „zaboravila" osim što nasilje nad ženama vidi kao jedino? Nema nasilja nad djecom, nema nasilja nad očevima i muškarcima. Što je još „zaboravila"? Pa samo notornu činjenicu da ovakvog mahom etnički muslimanskog nasilja kakvog danas gledamo po Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji ili Engleskoj prije nije bilo. Sve dok Muslimani nisu postali znatan dio tamošnje populacije. A do danas su već osvojili Europu sve do Švedske! Koja je, nota bene, morala zbog nasilja na ulice izvesti i vojsku! To je scenarij koji čeka i Hrvatsku s ovakvom pogubnom imigracijskom politikom kakvu danas imamo. I koju ljevičari smatraju i najboljom i nezamjenjivom i najhumanijom. Ostvarilo se ono staro Gadafijevo proročanstvo: „Mi ne trebamo bombaše samoubojice, Europu ćemo pokoriti naseljavanjem!" A kaže nama odgojiteljica Zeusa Ida: „trebamo ih... i da naglo su došli". Nisu oni ni naglo došli niti su pali s neba. Njih je namjerno i namjenski uvezla politika u Hrvatskoj kako bi nam poručila: ništa strašno - otišlo pola Slavonije, uvest ćemo pola Nepala. Pa što? Ili kako je to bezdušno i bahato svojim građanima poručio Izbavitelj: „Auf viedersen!" A ono „trebamo ih"? Da, i Njemačka je desetljećima trebala radnu snagu i još je treba ali pogledajte dokle je danas došla njemačka sigurnost. Žene se ne smiju ni pojaviti na najpoznatijim trgovima kad su neka slavlja. Sjeća li se Ida Prester onih mjeseci kad se praznila Slavonija i zašto se praznila? Ima li krivca za to ili su krivi oni koji su otišli? Sluša li Ida Prester hrvatske demografe koji znanstvenim metodama dokazuju da je u Hrvatskoj na sceni zamjena stanovništva? Sjeća li se Ida Zeusova Angele Merkel koja je više od petnaest godina uništavala Njemačku i koja se godinama zalagala za multi-kulti princip. A onda, kad je krenulo nasilje trebale su joj godine da prizna kako je multi-kulti princip mrtav. Ma ne će valjda biti. Ali nije kazala koliko je Njemačku stajao taj njezin multi-kulti eksperiment. I nije nam rekla zašto je taj princip propao? Je li Merkel shvatila da ti muslimanski useljenici nikada ne će prihvatiti europsku kulturu: ni demokraciju, ni tržišnu ekonomiju, ni katoličanstvo, ni protestantizam ni pravoslavlje. Oni imaju svoju vjeru koja ih uči da su svi nemuslimani nevjernici i kao takve ih treba ubijati. Da, Hrvatska je još daleko od toga, masovno useljavanje započeto je tek prije četiri-pet godina. Čekajte još nekoliko godina pa ćete vidjeti što će biti od naših gradova. Možemo se pozdraviti sa sigurnošću na koju smo u dosadašnjim desetljećima bili navikli. I nije to neki moj protuimigrantski mot, mi da smo nekakva država bili bismo učili na grješkama Europe koja gori pod muslimanskim nasilnicima i razbijačima. Mogli smo nešto naučiti, a ne davati radne dozvole svakome, davati im krov nad glavom, hranu i novac neselektivno. Da smo neka zdrava država, koja drži do svojeg poretka i reda, imigrante bi pitala nekoliko osnovnih stvari i tražila bi da potpišu ako žele i vjeruju u tih nekoliko tvrdnji. Recimo: 1.) želite li se školovati i naučiti hrvatski? 2.) imate li namjeru ostati i potpuno se integrirati u hrvatsko društvo? 3.) želite li prihvatiti sve hrvatske zakone? 4.) što znate raditi? 5.) poštujete li katoličku i druge vjere u Hrvatskoj i Europi? Već na temelju tih pet kratkih pitanja svatko koga policija uhvati da ne poštuje ono u što se zakleo pri ulasku, imao bi zakonski biti protjeran odakle je došao. I biti stavljen na crnu listu novih ulazaka, pod prijetnjom zatvora zbog prijevare. Sjetimo se samo tzv. najstarije demokracije na svijetu SAD-a, sve donedavno da biste kao Hrvatica ili Hrvat ušli u SAD-e trebali ste vizu, a trebali ste i pismo potpore američkog građanina koji će jamčiti za vas. Tako da za sve što kazneno počinite, pobjegli vi ili ostali u SAD-u, odgovara vaš american citizen - jamac. Tako se štiti poredak i red. Francuska, Španjolska, Engleska, Danska, Belgija... posljednjih tridesetak godina plaćaju velik ceh u krvi, općoj nesigurnosti i materijalnim dobrima svojih građana zbog svoje enormne višestoljetne pljačke i klanja po kolonijama. Sad su im te kolonije došle doma i razbijaju im glavne gradove. Isto je tako Amerika svojim ratovima diljem globusa povukla na svoj teren mnoge radikalizirane skupine, mnoge narode iz drugih dijelova svijeta, a koje je upravo ona sama ratovima razbila. Što je najgore u svim tim zločinima ima i nekog logičnog revolta i opravdane osvete, a ne bi smjelo biti niti jednog, niti drugog. I onda, uvlakivački ljevici, Zeusova nam Ida politizira pa vuče desničare za rukav. Tobože oni pušu na hladno, desničari nisu ljudi. Koliko stoljeća Hrvatskoj ljevici treba da bi shvatila da je demokracija pluralizam stranaka od desna na lijevo. I da pluralizam čine svi, a ne samo tek ljevičari. Kad će izaći iz totalitarizma i diktature proletarijata? I Dalibor Milas glagolja: „Svjedočimo nedostatku empatije (misli valjda suosjećanja), mudrosti i nadasve kršćanstva. Neš ti mudrosti. Desničari mrze imigrante, a trebamo ih prigrliti. Ma nemoj. I oni će nas zagrliti, sigurno. Kako je krenulo. Samo da nam od tog srdačnog zagrljaja 2030.-2040. ne popucaju rebra.
barun opet leti Počinje barun Muenchousen kampanja, kampanja Izbaviteljevih nevjerojatnih podviga: „Novi hrvatski mega projekt: Krk dobiva drugi most! Bit će dug 850 metara. Preko novog krčkog mosta vozit će i vlakovi." Je je, već 2035. I vlakovi će voziti sve do Cresa na Cresu. I natrag preko Istre. A do tad će pred super izbore, proizvođač sjajnih barunovih letećih kugli Butković, zagrebati malo bagerom i na Krku ali i na kopnu! Jer izgradnja je započela, kako to već ne razumijete? U super su izbornoj godini i super velike barunove kugle: ravničarska pruga do Mađarske, kanal Dunav - Drava - Sava, može i do rijeke Bosne. Pa autocesta za nigdje: ne samo do velegrada Lekenika nego i do metropole Siska, pa most Biograd - Tkon na Pašman, ne daj Bože mnogo lakše izvodljiviji: Turanj - Pašman. I naravno, ovo je samo početak, bit će još blistavih barunovih letova nad Hrvatskom kao nad kukavičjim gnijezdom. A tek kad dođu Rafale-i... Muenchousen će se možda odreći svojih kugli i presjesti. U zraku.
breaking news Nikolina Pišek javila je novinama prije nego osiguranju, da joj je kći imala prometnu.
Javor Novak
|
