1941 - glava

agrarna

izbjeglica

dragutin

2022 - 1956 = 66

* * *

= = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = =

* * *

= = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = =

1941.g., NASLOVI DATOTEKA:

1941__SPC_180.000_zrtava_20221201_Otporas_Jasenovac_1960-Yugo_1.700.000_zrtava.docm

1941-1945_Gospic_u_oslobodilackom_ratu_Ratno_izvjesce_dragutin.docm

194103xx__Vatroslav_Murvar_Na_izvorima_srpskih_neistina.docm

19410408_Zlocini_Cetnika_nad_Hrvatima_prije_proglasenja_NDH.docm

19410916__Deset_zapovijedi_Komunista.jpg

19411022_20180206_Direktno_Srbija_Judenfrei.docm

194112__20190125_Horvatic_masovni_cetnicki_zlocin_obavijeni_velom_sutnje.docm

= = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = =

1941__SPC_180.000_zrtava_20221201_Otporas_Jasenovac_1960-Yugo_1.700.000_zrtava.docm

2022-12-01

Od godine 2024 Glavni grad Hrvatske æe biti JASENOVAC .......

- OD GODINE 2024 GLAVNI GRAD HRVATSKE ÆE BITI JASENOVAC -

- ZAGREB ÆE BITI SREDIŠTE HRVATSKE BAŠTINE I KULTURE -

Bog vrlo dragi i vrlo poštovani, SVI, HRVATICE I HRVATI,

Najprije da Vas lijepo pozdravim i zaželim sve najbolje. Da ne duljim neki mi se javili da im dostavim neke podatke o Jasenovcu, jer navodno da su negdje proèitali da sam ja pisao o intervju dra. Tuðmana. Ja sam to potražio i pronašao da sam ja to sve prepisao na portalu "Storm Front" 2014 dok sam bio prijavljen pod korisnièkim imenom "Otporaš". Poslije ovoga oni su mene za stalno banirali. Malo prije sam se neugodno iznenadio kada sam vidio da su èak izbrisali i taj intervju Franje Tuðmana za Gals Koncila. Prilažem sliku novine Glas Koncila, te sve æu ovdje ponovno i doslovno prepisati kao jedan vrlo važan povijesni dio naše zajednièke hrvatske tragedije o kojoj ovdje dr. Franjo Tuðman govori i iznosi istinu.

Usput, dodajem, da æu za ovaj dra. Franje Tuðmana intervju staviti naslov:

- OD GODINE 2024 GLAVNI GRAD HRVATSKE ÆE BITI JASENOVAC -

- ZAGREB ÆE BITI SREDIŠTE HRVATSKE BAŠTINE I KULTURE -

Naslov:

Intervju s dr. Franjom Tuðmanom, autorom

"KAKO JE STVARAN JASENOVAÈKI MIT"

knjige "BESPUÆA POVIJESNE ZBILJNOSTI"

U povodu upravo objavljene knjige "Bespuæa povijesne zbiljnosti", u kojoj je jedan dio posveæen držanju Katolièke Crkve u Hrvata, posebno nadbiskupa zagrebaèkoga Alojzije Stepinca, za Drugog svjetskog rata, zamolili smo za intervju njezina autora dr. Franju Tuðmana, našto je on rado pristao.

GK: G. Tuðman, na poèetku razgovora kratko pitanje: otkud "Bespuæa"? Pojasnite nam naslov knjige.

Tuðman: Treba zapravo reæi potpuni naslov knjige - "Bespuæa povijesne zbiljnosti". Naime, ako promatramo povijesnu zbilju, lako æemo doæi do zakljuèka da osim tehnièkog razvitka, odnosi meðu ljudima i narodima od praiskona do danas u biti ostaju istovjetni. To pogotovo vrijedi ako promatramo meðunacionalne odnose ne ovomu našem tlu, gdje se vrtimo zapravo u krugu. Odatle naziv "bespuæa", jer zapravo dolazimo do one uzreèice: "Ništa nova pod suncem!"

GK: ne èinili Vam se da je to pomalo pesimistièno gledanje na povijesno bivanje i ljudskog roda?

Tuðman: Svakako da sama ta rijeè "bespuæa" dopušta i takvo gledanje, ali sveukupna povijest daje nam obilje razloga za takvo zakljuèivanje. Ne radi se o povijesti kakvu bismo mi željeli, nego kakva je ona uistinu bila od biblijskih vremena do danas. Jer koliko god u njoj postoji jedna težnja prema plemenitomu, moramo biti realni i vidjeti u kakvomu je svijetu èovjek živio i u kakvomu živi.

GK: Kako tumaèite èinjenicu da je Vaša knjiga pobudila veliko zanimanje javnosti i da je istodobno na javno-informativnoj razini zapravo prešuæivana?

Tuðman: Dva su razloga: jedan je sam sadržaj a drugi je autor. Sadržaj se bavi još uvijek tabu-temama (npr. ratnim žrtvama). Nažalost, na tom podruèju u posljednjem desetljeæu došlo je do poplave pseudoznanstvenih knjiga, koje promièu teoriju o genocidnosti hrvatskog naroda. K tome, živimo u prilikama u kojima službena hrvatska stajališta polaze od toga da mi u Hrvatskoj ne bismo smjeli davati nikakvih povoda zaoštravanju meðunacionalnih odnosa. To je tvz. "politika èistih ruku", u kojoj znanstvena, politièka i kulturna javnost mora imati èiste ruke u odnosu na otpor neounitaristièkim i neohegemonistièkim presizanjima. (Moglo bi se reæi da se današnja politièka elita RH vlada istim naèelima tadašnjeg YU sistema, jer ne dozvoljavaju i ne žele da se u Hrvatskoj SPROVEDE LUSTRACIJA, mo, Otporaš.) Moja knjiga takoðer želi prikazati da mi trebamo imati "èiste ruke", èistu savjest bez zaoštravanja tih meðunacionalnih suprotnosti koje koje su se u naše dane razvile do pojava mržnje i krajnjega nerazumijevanja. No takva politika ne bi smjela ostati "èistih ruku" u smislu ravnodušnosti prema poplavi tih pseudoznanstvenih teza koje ne dolaze samo iz pera publicista, nego i iz pera književnika, profesora i akademika. Ta politika progona istinite rijeèi provoðena desetljeæima na hrvatskomu tlu urodila je time da svako hrvatsko gledište, kolikogod ono bilo znanstveno, objektivno ili èak marksistièko, bude proglašeno nacionalistièkim ili fašistièkim. (Bravo Franjo Tuðmane! Današnja vlada tvoje Druge Hrvatske Države u dvadesetom stoljeæu se isto tako po jugoslavenski vlada kada Hrvati danas pozdravljaju starim hrvatskim pozdravom ZA DOM SPREMNI, te kažu i tvrde da je to "ustaški" i "fašistièki" pozdrav. Neka ih je SRAM!!!. To otvoreno kaže Mile Boban, Otporaš, a promijenit æu moje mišljenje tek onda kada i današnja vlada RH promijene svoje mišljenje i dozvoli Hrvatima bez straha i progona pozdravljati sa tim našim starim hrvatskim pozdravom: ZA BOJ SPREMNI, ZA DOM SPREMNI!., ista stvar. Mo.) Moja se knjiga bavi tim pitanjima i stoga je bio težak put do njezina objavljivanja. Osim toga, njezin je autor više od dvaju desetljeæa proganjan radi uvjerenja da je neophodno zastupati povijesnu istinu bez obzira na službene ocjene.

GK: To je ono što Vi doslovce u knjizi nazivate "politièkim kompleksom znanosti"?

Tuðman: Toèno. No bez obzira na taj "kompleks", hrvatski kulturni i znanstveni radnici snose dio odgovornosti za stvarnost u kojoj živimo. Dopuštanje povijesnih obmana i laži istodobno dopuštamo da se u povijesnu svijest i povijesno pamæenje talože i pohranjuju negativne pojave ili prosudbe, koje kao bomba mogu ponovno i razorno eksplodirati i vratiti nas na strahote kakve smo proživjeli.

GK: Velik dio vaše knjige posveæen je problematici broja ratnih žrtava na jugoslavenskom prostoru. To je jedna od "dežurnih" kontroverzi u našoj historiografiji. Koji je razlog tome?

Tuðman: Nekoliko je razloga. Prije svega zbog objektivnih povijesnih prilika: Jugoslaviju su bile okupirale fašistièke sile, a nakon rata je kao pobjednièka zemlja na Mirovnoj konferenciji postavljala zahtjeve u odnosu na poražene zemlje. Pri tome je uvelièala žrtve pretvarajuæi demografske gubitke u ratne. ratni su gubitci stvarne žrtve a demografski su oni koji su nastali iseljavanjem, i smanjivanje priraštaja (nataliteta, mo.) zbog ratnih uvjeta i dr. I odatle brojka 1 700.000. U tom sklopu mogao se razvijati i jasenovaèki mit, koji se utvrdio stalnim ponavljanjem brojke od 700.000 žrtava u tomu ustaškom logoru. Nosioci neohegemonistièkih teorija umnožili su jasenovaèke žrtve na milijun, i milijun i pol, pa èak ukupne žrtve Srba u NDH na više od dva milijuna.

GK: Držite li da je to pretvaranje demografskih u ratne gubitke bilo svjesno ili je po srijedi bila možda pogreška ili neznanje, ili nemoguænost utvrðivanja stvarnih žrtava?

Tuðman: To je uèinjeno, kao što sam rekao, neposredno nakon rata iz utilitaristièkih razloga da bi Jugoslavija na raèun ratnih žrtava dobila veæe ratne oštete. Poslije, meðutim, nije bilo hrabrosti iziæi s pravom istinom , a pojedinci, koji nažalost nisu malobrojni svjesno su za održavanje tih brojki, osobito jasenovaèkog mita.

GK: U knjizi iznosite svojevrsnu kronologiju uveæavanja broja žrtava srpskog naroda u Hrvatskoj od memoranduma Srpske pravoslavne Crkve iz 1941. u kojemu se spominje 180.000 žrtava do izjava posljednjih nekoliko godina da ih je bilo "više od dva milijuna". Razlika u procjenama je doista ogromna.

Tuðman: Èim je Memorandum SPC iz 1941. odnesen van, velikosrpski krugovi u inozemstvu od Londona do Eashingtona, osobito krug oko ambasadora Fotiæa u Americi, odmah ga je umnožio na 360.000. No zanimljivo je da se o samomu Jasenovcu za rata i neposredno nakon rata ne govori zapravo kao i nekakvom posebnom gubilištu. On je, to nema dvojbe, bio gubilište i muèilište, ali se spominje kao jedan u nizu logora ništa veæi nego što su bili logori npr. na Sajmištu ili u Nišu. U to doba o njemu se ne govori kao o najveæem od svih nacistièkih logora i u Njemaèkoj ili èak kao "najveæem muèilištu u povijesti èovjeèanstva", što tvrdi jedan uvaženi srpski profesor i akademik. Takvu kvalifikaciju on je dobio tek u ovomu desetljeæu. Dakle, on je oèito poslužio namjerama da se cjelokupna hrvatska povijest u Drugom svjetskom ratu svede na NDH, na Paveliæeve zloèine, na Jasenovac, na genocidnost. Jer zloèine od 700.000 žrtava, odnosno milijun, ili milijun i pol, nije mogla izvršiti tek mala ustaška skupina. Stoga su žrtve monstruozno uveæane da bi se takav zloèin sam po sebi mogao pripisati èitavomu hrvatskom narodu. Tu se kriju i opasne poruke za sadašnjost jer narod koji je imao samo Jasenovac i zloèine, nema pravo na samo-odluèivanje veæ mora i danas biti na koljenima i tražiti oproštaj. No, povijesna stvarnost bila je sasvim drugaèija. Hrvatski narod primio je razbijanje stare Jugoslavije kao nestanak "tamnice naroda" ali se on nikada u cjelini ni u veæini nije poistovjetio s Paveliæevim ustaškim profašistièkim režimom. Hrvatski je narod u veæem broju negoli sam srpski narod u Srbiji pristupio antifašistièkom partizanskom pokretu želeæi osigurati svoju buduænost protiv svake hegemonije. (Trebali bi se na ovo osvrnuti hrvatska pera od povijesti koja vole pisati povijest i o povijesti i donijeti svoja mišljenja: zašto je Franjo Tuðman otišao u partizane ni puna dva mjeseca od uspostave Prve Hrvatske Države sa tri (3) inicijala NDH., a broj (3) je uvijek veæi od broja (2) u dvadesetom stoljeæu? Ja imam moje mišljenje, a rado bih želio èuti i mišljenje drugih. Usput, prilažem sliku Franjo Tuðman i Mile Boban. mo. Otporaš.)

Uvelièavanjem žrtava išlo se za negiranjem uloge hrvatskog naroda u NOB-u i onoga što je hrvatski narod postigao odlukama ZAVNOH-a i AVNOJA-a o ustrojstvu Federalne Države Hrvatske (koje je glavni grad bio Beograd a ne Zagreb. Nedavno je u desetak nastavaka hrvatski nezavisni portal otporas.com donio Temeljne Odluke i Naèela tog AVNOJ-a., pa preporuèujem da se odluke ponovno proèitaju. To nam vrlo dobro svjedoèi i pogibija Andrije Hebrang, starijeg, mo. Otporaš.) o pravu na svoj jezik, na samoodreðenje do samo-odcjepljenja i dr. Povijesna je èinjenica da je u Srbiji 1941. godine izbio masovni ustanak, ali je isto tako povijesna istina da je taj ustanak nakon dva mjeseca skršen i da se iz Srbije povuklo nekoliko stotina partizana te da u Srbiji od 1941. do 1944. godine nije bilo onoliko široka partizanskoga pokreta kakav je bio u drugim nesrpskim zemljama, osobito u hrvatskoj i Sloveniji. Iz tih povijesnih okolnosti dolazimo do današnjih dana u kojima oni, koji se nikad nisu mirili s federalistièkim ureðenjem, s idejom ravnopravnosti naroda Jugoslavije, pogrešno tumaèe vrijeme okupacije, NOB-a, ratnih žrtava i dr. s ciljem da se hrvatskom narodu nametne hipoteka zloèina kao da on druge povijesti nije ni imao, i da prema tome nema pravo da suodgovorno sudjeluje u rješavanju svoje sudbine i buduænosti.

GK: Do koji ste Vi konkretno znanstvenih rezultata došli glede ratnih žrtava opæenito i u tom sklopu jasenovaèkih?

Fuðman: Problem ratnih žrtava postavio sam još u svojoj knjizi "Stvaranje socijalistièke Jugoslavije" 1960. Tamo sam veæ naveo da se brojka od 1.700.000 žrtava zapravo odnosi na demografske gubitke jer sam uz žrtve spomenuo i posljedice rata. Moje procjene skupnoga broja ratnih žrtava su od 800.000 do 900.000. I to su strahotno velike brojke; to je više žrtava nego što je u ratu izgubila npr. jedna Francuska ili Velika Britanija. (Ovdje za svakoga ima ponešto za reæi, mo.) Jasenovaèkom mitu od 700.000 suprostavio sam se 1964.-65. kad se htjela u kamen spomen-obilježja uklesati ta brojka. Kad sam se tome suprostavio na sastanku Saveza boraca, jedan od ondašnjih najodgovornojih ljudi iz politièkoga vrha mi je rekao: "Da, ti imaš pravo ali ti mi (tj. CK Hrvatske) u tome ne možemo dati podršku". Moje su spoznaje glede Jasenovca da je tamo ubijeno najviše 30.000 do 40.000 ljudi. Do njih sam došao na temelju dostupnih izvora a i razgovora s ljudima koji su imali uvida dokumentaciju, koja nije bila dostupna povjesnièarima neposredno nakon rata.

GK: Neka novija znanstvena istraživanja (Kovoèiæ, Žerjeviæ) zacijelo potvrðuju Vaše ranije znanstvene a poznaje na podruèju broja žrtava.

Tuðman:Njih dvojica sveli su svojim znanstvenim radovima broj ratnih žrtava na realnu osnovu o kojoj se može raspravljati. Dok sam pisao "Bespuæa", raspolagao sam Koèoviæevim rezultatima ali ne i Žerjaviæevim. (Ovdje treba nešto nadodati a to je da svi oni koji u zadnjih pola stoljeæa i više pišu o žrtvama Sabirnog Logora Jasenovac je vrlo dobro da se sazna prava i istinita istina o dogodovštinama u Jasenovcu od 1941 pa do konca travnja 1945, ali, niti jedan jedini od tih pisaca nije bio u to vrijeme na licu tog mjesta, osim pisca ove knjige "NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA JE BILO PRAVO IME Ilije Barbariæa (1922-2015?) koji je od 1942. pa do zadnjih dana mjeseca travnja 1945. godine bio zapisnièar Sabirnog Logora Jasenovac, sve knjižio, sve zapisivao, sve bilježio i o tim svojim zapisima i uspomenama napisao knjigu gore navedenog naslova, izdata u Splitu, naklada BOŠKOVIÆ 2010. godine. Prilažem sliku te knjige, a šta me najviše muèi je to da se još nitko od hrvatskih pera nije osvrnuo na ovu knjigu osim Rudi Tomiæ iz Toronta koji je napisao vrlo lijep i prigodan osvrt na ovu knjigu 2011. Pa ako æemo se istine držati, onda naèelno i univerzalno pravilo je da se više treba vjerovati opisima i uspomenama živih svjedoka koji su sve zapisivali, nego onima koji svoje opise prepisuju iz drugih izvora. Prilažem takoðer i sliku pisca kao i predgovor knjige st. 5. Ja tu knjigu imam punih 12 godina i èesto se koristim izvorima iz te knjige u kojoj piše da za njegovo vrijeme dok je on tu bio zapisnièar od 1945 pa do konca travnja 1945., ukupni broj žrtava svih vrsta bolesti nije prešao dvije tisuæe (2.000) mrtvih. Uz sve one koji se bave ovim pitanjem u traženju ISTINE JASENOVAÈKIH ŽRTAVA, treba uzeti u razmatranje i ovu spomenuti knjigu Ilije Barbariæa, Mile Boban, Otporaš. Danas je srijeda 1 prosinca 2022.)

NDH je bilo pravo ime koje je hrvatski narod 1941. pozdravio, za to se ime borio. To nam je posvjedoèio i hrvatski kardinal, sada blaženi A. Stepinac na jugoslavenskom-komunistièkom suðenju 1946. godine u Zagrebu ima 216 stranica i tiskana je u Nakladi Boškoviæ, Tijardoviæeva 22, 21000 Split, Republika Hrvatska E- mail: boskovic@stt-com.hr Mile Boban, Otporaš.

Osnovna je zamjedba Koèoviæu ta što on piše da su genocidne zloèine u vrijeme rata èinile samo ustaše. Meðutim, stvarnost je takva da ih i po programu i po èinidbi istodobno provodio i èetnièki pokret. Ako je ustaški pokret imao za ideju da smanji broj srpskog puèanstva u NDH na taj naèin da jednu treæinu protjera u Srbiju, drugu treæinu likvidira a treæu pokatolièi, od èega se veæ poèetkom 1942. odustalo osnutkom hrvatske pravoslavne Crkve, (prilažem poveznicu o osnivanje Srpske pravoslavne crke u Hrvatskoj 1942., mo. Otporaš.)

https://otporas.com/zakonska-odredba-nezavisne-drzave-hrvatske-hrvatskoj-pravoslavnoj-crkvi/

èetnièki pokret imao je manje genocidan program, jer je proglasio da treba iskoristiti ratne okolnosti da se tzv. srpske zemlje - a to su, osim Srbije, Dalmacija, Slavonija, Bosna i Hercegovina, Lika, Banija i dr. - oèiste od nesrpskog puèanstva, tj. hrvatskog, katolièkog i muslimanskoga, do zajednièkih granica Velike Srbije sa Slovenijom. To je doslovno sadržano u "Instrukcijama " Draže Mihailoviæa njegovim komandantima, gdje stoji sljedeæe:

"Stvoriti Veliku i u njoj Veliku Srbiju etnièki èistu (...) Èišæenje državne teretorije od svih narodnih manjina (...) Èišæenje Sandžaka od muslimanskog žvlja i Bosne od muslimanskog i katolièkog življa...". To nije nimalo manje genocidan program. Glede uèinka, èetnièki pokret nije imao logora ali je poèinio takva zloèinstva nad katolièkim i muslimanskim stanovništvom da su u cjelini žrtve hrvatskoga i srpskoga naroda gotov istovjetne (razumije se, rijeè je o žrtvama u cjelini u ratu i revoluciji).

Razgovor vodio: Tomislav Vukoviæ

Prepisao Mile Boban, Otporaš,

srijeda 1 prosinca 2022,

Austin Texas.

1941-1945_Gospic_u_oslobodilackom_ratu_Ratno_izvjesce_dragutin.docm

2019-02-13

Gospiæ u oslobodilaèkom ratu

Za ovaj pojam je pronaðeno 99 hronoloških zapisa, 214 dokumenata i 40 fotografija.

Dogaðaji (komunisti)

29.07.1941 Ustanici iz s. Vrepca (kod Gospiæa) proterali iz tog sela ustašku posadu.

02.08.1941 U Jablanici (kod Mostara) ustaše formirale logor-sabiralište, gde su zatvarali Srbe, koje su zatim prisilno preseljavali u Srbiju ili internirali u koncentracioni logor u Gospiæu. Krajem meseca logor je rasformiran.

03.08.1941 Ustanici iz s. Divosela (kod Gospiæa) napali ustašku posadu u tom selu i proterali je.

05.08.1941 Ustanici iz s. Metka i s. Ploèe (kod Gospiæa) napali ustaške posade u tim selima i proterali ih.

05.08.1941 Posle napada ustanika na ustašku posadu u s. Divoselu (kod Gospiæa), dva ustaška bataljona iz Gospiæa i Karlobaga napali na pl. Velebitu zbeg naroda iz s. Divosela (091/001) i s. Èitluka (091/002) i pobili oko 560 lica (veæinom žena i dece).

10.08.1941 U s. Divoselu (kod Gospiæa) izabran seoski NO odbor.

14.08.1941 Ustaške vlasti otpoèele interniranje i prisilno iseljavanje Srba iz Mostara u koncentracioni logor u Gospiæu ili, preko Višegrada, u Srbiju. Krajem meseca iseljavanje obustavljeno.

15.08.1941 U s. Metku (kod Gospiæa), pod rukovodstvom sekretara OK KPH za Liku, održan sastanak predstavnika ustanièkih sela iz sreza Gospiæ i obrazovano vojno rukovodstvo (štab) za srez Gospiæ.

18.08.1941 U srezu Gospiæ pod rukovodstvom OK KPH za Liku od svih ustanièkih jedinica obrazovan gerilski bataljon -Velebit-.

20.08.1941 Iz sabirnog logora u Gospiæu upuæeno vozom prema Zagrebu 2000 uhapšenih Jevreja.

23.08.1941 Kod s. Ploèe (091/003) (kod Gospiæa) Ploèanski NOP odred vodio borbu protiv 700 domobrana. Poginulo 6 domobrana.

28.08.1941 U s. Smiljanu (091/004) (kod Gospiæa) ustaše pobile i bacile u jamu 30 Srba.

02.09.1941 U selu Ljubovu (091/005) (kod Gospiæa) ustanici napali žandarme i ubili 3 trojicu.

18.09.1941 U s. Smiljanu (kod Gospiæa), pod rukovodstvom OK KPH za Liku formiran NOP odred.

24.10.1941 U s. Smiljanu (091/006) (kod Gospiæa) jurišni NOP odred -Capajev- likvidirao 4 zloglasne ustaše i zapalio zgradu Opštine.

21.11.1941 U s. Metku (kod Gospiæa) èetnici ubili komandanta 3. partizanskog bataljona 1. lièkog NOP odreda -Velebit- Petra Vuksana Pekišu, narodnog heroja.

25.11.1941 Italijanski vojnici upali u Divoselo (kod Gospiæa), gde su popalili i demolirali više kuæa.

26.11.1941 Kod Bilaja (091/007) (blizu Gospiæa) jedna desetina 1. lièkog NOP odreda -Velebit- napala italijansku patrolu i ubila 7 vojnika.

06.01.1942 Kod Ploèanskog klanca (091/008) (izmeðu Gospiæa i Udbine) delovi 1. lièkog NOP odreda -Velebit- napali iz zasede italijansku motorizovanu kolonu: zarobili 40 vojnika, zaplenili 40 pušaka, 4. p. mitraljeza, 24 pištolja, 30 bombi i oko 3000 metaka i uništili 6 kamiona.

23.01.1942 Na Ljubovu (091/009) (na putu Gospiæ-Korenica) otpoèele dvodnevne borbe izmeðu delova italijanske divizije -Re-, s jedne strane, i 2. bataljona 1. lièkog NOP odreda -Velebit- i jedne èete bataljona -Ognjen Prica-, s druge strane. Neprijatelj nije uspeo da se iz Gospiæa probije u Korenicu, a pretrpeo je sledeæe gubitke: 37 mrtvih, 64 ranjena, 278 smrznutih i 43 zarobljena vojnika; zaplenjeno: 4 topa sa 450 granata, 2 tenka, 4 minobacaèa sa 300 mina, 5 mitraljeza, 5 p. mitraljeza, 63 puške i oko 10.000 metaka.

29.01.1942 Partizani 1. lièkog NOP odreda -Velebit- napali italijansku posadu u s. Raduèu (kod Gospiæa). Napad nije uspeo, pošto su èetnici pravovremeno obavestili italijansku posadu.

06.02.1942 Druga èeta bataljona -Ognjen Prica-, 5. èeta 2. bataljona 1. lièkog NOP odreda -Velebit- i Lapaèka èeta zauzele s. Èanak (kod Gospiæa), iz koga su se ustaše i žandarmi izvukli u pravcu s. Jurkoviæ-Dola.

15.03.1942 Kod Ljubova italijanske posade iz Gospiæa i Široke Kule napale delove Grupe NOP odreda za Liku. Posle žestoke borbe italijanske snage su pred veèe prisiljene na povlaèenje u polazne garnizone.

23.03.1942 U rejonu Ploèanskog klanca i s. Srba otpoèeo šestodnevni napad italijanskih snaga iz sela Raduèa, Metka i Poèitelja (blizu Gospiæa) i s. Zrmanje i s. V. Popine (blizu Graèaca) na jedinice Grupe NOP odreda za Liku. Do 28. marta italijanske jedinice su zauzele s. Ploèe (091/010), Udbinu (091/011), s. Srb (091/012) i Korenicu (091/013).

12.04.1942 U s. Mogoriæu (091/014) (kod Gospiæa) jake italijanske snage napale 1. lièki NOP odred -Velebit-. U borbi, koja je voðena celog dana, neprijatelj je imao oko 100 mrtvih. Gubici partizana: 7 mrtvih i 3 ranjena; poginuo je i Stevan Lola Korica, narodni heroj.

11.05.1942 U s. Brušanima (kod Gospiæa) delovi bataljona -Petar Vuksan- razoružali žandarme.

13.05.1942 Izmeðu s. Metka I s. Raduèa (091/015) (kod Gospiæa) 2. èeta 1. bataljona 1. NOP odreda -Velebit- Grupe NOP odreda za Liku napala italijanske vojnike i nanela im gubitke od 30 mrtvih.

27.05.1942 Izmeðu Metka i Gospiæa jedinice 2. bataljona 1. lièkog NOP odreda -Velebit- porušile prugu u dužini od 300 m.

03.06.1942 Kod s. Ostrovice i s. Æukovca (091/016) (blizu Gospiæa) 2. bataljon 1. lièkog NOP odreda -Velebit- odbio napad ustaša i domobrana i naneo im gubitke od 6 mrtvih, više ranjenih i 3 zarobljena.

05.06.1942 Jedinice 1. bataljona 1. lièkog NOP odreda -Velebit- porušile železnièku prugu Gospiæ-Lovinac u dužini od 260 m.

10.06.1942 Delovi, 1. lièkog NOP odreda -Velebit- porušili železnièku prugu Gospiæ-Lovinac u dužini od 900 m.

21.06.1942 Prvi bataljon 1. NOP odreda -Velebit- i delovi 3. bataljona 2. odreda Grupe NOP odreda za Liku napali ustaško i domobransko uporište u s. Širokoj Kuli (091/017) (kod Gospiæa), ali ga nisu zauzeli zbog dolaska neprijateljskog pojaèanja od Perušiæa. Neprijatelj je imao 45 mrtvih, a partizani 9 mrtvih i 6 ranjenih boraca.

22.06.1942 Jedinice bataljona -Petar Vuksan- i delovi 2. bataljona 1. lièkog NOP odreda -Velebit- zauzeli domobranska uporišta u s. Lièkom Novom i s. Žabici (091/018) (kod Gospiæa). Zaplenjeno je: 15 pušaka, 1 mitraljez, 7 sanduka municije i druge ratne opreme. Neprijatelj je imao 6 mrtvih i 4 ranjena domobrana, a naše jedinice 1 mrtvog i 8 ranjenih boraca.

xx.07.1942 Italijanske snage, ustaše i domobrani iz Gospiæa odbacili jedinice 1. lièkog NOP odreda -Velebit- iz rejona s. Široke Kule (091/019), s. Æukovca (091/020) i s. Ostrvice (091/021), ali su kod s. Barlete odbijeni. U toku borbi neprijatelj je zapalio sela Ostrovicu i Æukovac.

06.07.1942 Iz Gospiæa otpoèeo dvodnevni napad ustaša i domobrana na delove 1. lièkog NOP odreda -Velebit- u rejonu Široke Kule (091/022) i Ostrovice (091/023). Naše jedinice su odbile sve napade neprijatelja i prinudile ga na povlaèenje u polazni garnizon.

07.07.1942 Treæa omladinska èeta 2. bataljona 1. NOP odreda -Velebit- Grupe NOP odreda za Liku oborila neprijateljski avion u rejonu Gospiæa.

14.07.1942 Otpoèeo trinaestodnevni napad delova Grupe NOP odreda za Liku na neprijateljska uporišta u zapadnoj Lici. U borbama do 26. jula partizanske jedinice su zauzele sela Brušane (091/024), Debelo Brdo (091/025), Podoštre (091/026), Podum (091/027), Baške (091/028), Oštarije (091/029), Kolakovicu (091/030), Smiljan (091/031), Bogdaniæ (091/032), D. Pazarište (091/033), Bužim (091/034), Rastoku (091/035), Kalinovaèu (091/036), Popovaèu (091/037), Sv. Ivan (091/038) i Baèinac (091/039) i prinudile italijanske snage, ustaše, domobrane i èetnike na povlaèenje u Karlobag, Gospiæ i Otoèac, nanevši im velike gubitke. Pored toga, one su porušile puteve, vodovode i mostove na tom podruèju, u svim selima održale zborove, formirale seoske NO odbore, odbore AFŽ-a i omladine.

14.07.1942 Kod s. Podoštra (blizu Gospiæa), u borbi protiv ustaša, poginuo èlan Sreskog komiteta KPH za Gospiæ i politièki komesar 1. bataljona 1. lièkog NOP odreda -Velebit- Mirko Štuliæ, narodni heroj.

02.08.1942 U s. Divoselu (091/040) (kod Gospiæa) ustaše, domobrani i èetnici napali 2. bataljon i Omladinsku èetu 1. lièkog NOP odreda -Velebit-. Borbe su voðene do 6. avgusta, kada su naše jedinice uspele da odbace neprijatelja prema Gospiæu. Neprijatelj je popalio skoro sve zaseoke oko s. Divosela.

23.08.1942 Kod s. Divosela (091/041) (blizu Gospiæa) delovi 1. lièkog NOP odreda -Velebit-, posle duže borbe, odbili napad italijanskih delova iz Gospiæa i naneli im velike gubitke.

30.08.1942 Na položajima od Široke Kule do Vrepca (091/042) italijanske snage, domobrani, ustaše i èetnici iz Gospiæa napali delove Grupe NOP odreda za Liku. Posle žestokih borbi neprijatelj je u toku dana odbijen u polazni garnizon, ali je on uspeo da popali sela Ostrovicu i Æukovac i opljaèka letinu.

01.09.1942 Jake italijanske, domobranske i ustaške snage iz Gospiæa otpoèele dvodnevni napad na delove 1. lièkog NOP odreda -Velebit- kod s. Divosela (091/043), s. Èitluka (091/044) i s. Poèitelja (091/045) i prinudile ih na povlaèenje. Neprijatelj je spalio Divoselo i Èitluk.

01.09.1942 Delovi 2. bataljona 1. lièkog NOP odreda -Velebit- zauzeli ustaško uporište u s. Lipe (091/046) (blizu Gospiæa).

09.09.1942 U s. Mogoriæu (kod Gospiæa), po nareðenju GŠ NOP odreda za Hrvatsku, od bataljona -Velebit- i -Mirko Štuliæ- 1. lièkog NOP odreda, bataljona -Biæo Kesiæ- 3. lièkog NOP odreda i bataljona -Krbava- 2. lièkog NOP odreda formirana 9. hrvatska NO brigada, a odredi rasformirani.

27.09.1942 Jedinice 9. hrvatske NO brigade, posle dvodnevnih borbi, zarobile posadu (101 èetnika) u s. Raduèu (091/047) (kod Gospiæa), porušile železnièku prugu u dužini od 6 km i zaplenile 90 pušaka, 1 mitraljez i oko 7600 metaka.

28.09.1942 Izmeðu s. Janjèa i Studenaca (091/048) (na putu Gospiæ-Otoèac) delovi 2. hrvatske NOU brigade napali italijansku kolonu, naneli joj velike gubitke, zapalili joj 3 kamiona i prinudili je da se povuèe u pravcu Perušiæa.

01.10.1942 Otpoèeo dvodnevni napad 1. i 2. hrvatske NOU brigade na ustaške posade u selima Klancu (091/049), Kaluðerovcu (091/050), Podastraniji (091/051) i Aleksinici (091/052) (kod Gospiæa). Mesta su zauzeta, ali je neprijatelj uspeo da glavne srnage izvuèe, uz gubitke od 33 poginula. Brigade su imale 3 mrtva i 14 ranjenih.

03.10.1942 Jedinice 9. hrvatske NO brigade likvidirale ustaško i italijansko uporište u s. Ribniku (091/052) (kod Gospiæa). Ubijeno je oko 70 ustaša i italijanskih vojnika i više ih je ranjeno. Zaplenjeno je 38 pušaka, 1 p. mitraljez, 1 minobacaè i oko 6000 metaka.

06.10.1942 Jedinice 9. hrvatske NO brigade zauzele ustaška uporišta u s. Lièkom Novom i s. Brušanima (kod Gospiæa).

08.10.1942 Italijanske snage, ustaše i èetnici iz s. Metka i s. Raduèa napali na položaje 9. hrvatske NO brigade kod s. Papuèe (091/053) i s. Kruškovca (091/054) (kod Gospiæa). Neprijatelj je pretrpeo osetne (13) gubitke.

10.10.1942 Izmeðu ž. stanica Raduè i Lovinac (kod Gospiæa) 3. bataljon 9. hrvatske NO brigade porušio železnièku prugu u dužini od 2,5 km, zbog èega je saobraæaj bio obustavljen 3 dana.

12.10.1942 Kod Visuæa (091/055) i Mekinjara (091/056) Udbinska i Gospiæka omladinska partizanska èeta posle šestoèasovne borbe odbile napad ustaša iz Udbine, ne dozvolivši paljenje i pljaèkanje tih sela.

12.10.1942 Italijanske snage iz Široke Kule (kod Gospiæa) otpoèele dvodnevni napad na jedinice Korenièkog podruènog partizanskog bataljona kod Karaule (091/057), s. Klenovca (091/058) i Èubriæa (091/059) jezera (kod Gospiæa) i potisnule ih prema s. Ljubovu.

13.10.1942 Izmeðu s. Metka i s. Ribnika (kod Gospiæa) 4. bataljon 9. hrvatske NO brigade porušio železnièku prugu u dužini od 2 km, zbog èega je saobraæaj bio obustavljen 3 dana.

22.10.1942 Deveta hrvatska NO brigada porušila železnièku prugu Gospiæ-Raduè i tt veze u dužini od 5 km.

11.11.1942 Kod Štikada (na pruzi Graèac-Gospiæ) 2. èeta 2. bataljona Lièkog NOP odreda miniranjem srušila neprijateljski transportni voz. Uništeno je 8 vagona. Saobraæaj je bio prekinut 6 dana.

24.11.1942 Kod s. Poèitelja-Medak (091/060) (blizu Gospiæa) delovi 1. bataljona Lièkog NOP odreda odbili napad èetnièkih snaga iz s. Metka i prinudili ih na povlaèenje u polazni garnizon, U toku borbe neprijatelj je imao 3 mrtva i 10 ranjenih, a. partizani 2 ranjena borca.

08.12.1942 Izmeðu ž. st. Medak i Raduè (na pruzi Gospiæ-Graèac) delovi 1, bataljona Lièkog NOP odreda porušili prugu, zbog èega je saobraæaj bio obustavljen 40 èasova.

25.12.1942 Jedinice 6. divizije NOVJ otpoèele šestodnevni napad na ustaše, domobrane i italijanske posade u selima Raduèu (091/061), Metku i (091/062) Lovincu (091/063) (kod Gospiæa), ali nisu uspele da zauzmu ta sela zbog dolaska jakih neprijateljskih snaga iz Gospiæa. Neprijatelju je izbaèeno iz stroja oko 650 vojnika, podoficira i oficira. Zaplenjeno je 160 pušaka, 3. p. mitraljeza, 4 mitraljeza, oko 40.000 metaka, 3 minobacaèa sa 253 mine, 75 bombi, 81 granata, 300 æebadi i druga oprema. Zarobljeno je 80 neprijateljskih vojnika, uništena su 2 tenka i oboren je 1 avion.

09.01.1943 U Zagrebu nemaèki vrhovni komandant Jugoistoka i komandant italijanske 2. armije održali sastanak na kome su utvrdili detalje prve faze tzv. èetvrte neprijateljske ofanzive (-Vajs-1-), kojom je bilo predviðeno uništenje snaga NOV i POj na prostoriji omeðenoj linijom Karlovac, Ogulin, Gospiæ, Knin, Kljuè, San. Most, Kostajnica i Glina, s tim da se odvoðenjem muškog stanovništva (od 15 godina naviše) u koncentracione logore i na prinudan rad u Nemaèku stvore uslovi za uspostavljanje i konsoliðovanje ustaške vlasti. Predviðeno je da u operaciji uèestvuju: nemaèke divizije 714, 717, 718, 369, 7. SS -Princ Eugen- i, delom, 187. rezervna, italijanska divizija -Lombardija-, -Re- i -Sasari-, tri domobranske brigade, ustaške i èetnièke snage i oko 12 eskadrila aviona.

24.01.1943 Jedinice Lièkog NOP odreda porušile prugu Gospiæ-Graèac (izmeðu s. Metka i s. Ribnika) i uništile italijanski voz (4 vagona).

01.03.1943 U rejonu s. Vrepca (091/064) i s. Mogoriæa (091/065) (kod Gospiæa) otpoèeo napad delova italijanske divizije -Re- i ustaša na 1. udarnu i 9. udarnu brigadu 6. divizije NOVJ. U dvodnevnim borbama neprijatelj je imao 24 mrtva, 108 ranjenih i 26 nestalih, a brigade 6. divizije 6 mrtvih, 20 ranjenih i 1 nestalog.

26.03.1943 U s. Brušanima (091/066) (kod Gospiæa) 9. udarna brigada 6, divizije NOVJ napala ustaško-domobransku posadu i zarobila 23 domobrana i ustaše, uz sopstvene gubitke od 5 mrtvih, 7 ranjenih i 2 nestala. Zaplenjena su 2 skladišta sa veæom kolièinom oružja i municije.

31.03.1943 Po nareðenju GŠ NOV i PO za Hrvatsku, umesto jedne, formirane dve komande Lièkog vojnog podruèja. Komanda Prvog lièkog vojnog podruèja obuhvatala je srezove Korenicu, Udbinu, Gospiæ, Perušiæ i Otoèac a Komanda Drugog lièkog podruèja srezove D. Lapac i Graèac.

01.04.1943 Na komunikaciji Gospiæ-Ogulin jedinice 6. brigade 5. operativne zone NOV i PO Hrvatske i 9. udarne brigade 6. divizije NOVJ zauzele: ž. st. i s. Sinac (091/067), ž. st. Ramljane (091/068), ž. st. i s. Lešæe (091/069) i ž. st. Janjèe (091/070). Poginulo je 10, ranjeno 15, a zarobljeno 643 domobrana i žandarma i 16 oficira. Gubici brigada NOVJ: 5 mrtvih i 12 ranjenih.

07.04.1943 Druga udarna brigada 6. divizije NOVJ izvršila neuspeo napad na domobransko-ustašku posadu u s. Širokoj Kuli (092/071) (kod Gospiæa) i pretrpela gubitke od 5 mrtvih i 17 ranjenih.

17.04.1943 Na putu s. Brušani - s. Baške Oštarije (092/072) (kod Gospiæa) jedinice 2. udarne brigade 6. divizije NOVJ uništile dva domobranska kamiona. Poginulo 8, a ranjeno 9 domobrana.

20.04.1943 Ustaško uporište u s. Širokoj Kuli (092/073) (kod Gospiæa) posle dvodnevnih borbi zauzele jedinice 2. udarne i 9. udarne brigade 6. divizije NOVJ. Ustaški gubici: 19 mrtvih, 62 ranjena i 3 zarobljena, a gubici jedinica 6. divizije: 14. mrtvih i 56 ranjenih.

23.04.1943 Sela Bilaj (092/074) i Medak (092/075) (kod Gospiæa) zauzele 2. udarna i 9. udarna brigada 6. divizije NOVJ. Poginulo je 13, ranjeno 9 ustaša i domobrana, a zarobljeno 167 domobrana, 62 ustaše i 50 èetnika, dok su jedinice NOVJ imale 1 mrtvog i 10 ranjenih. (??? Je to moguèe ili je to bilo ubijanje civila ?)

29.04.1943 Posle dvodnevnih borbi jedinice 6. divizije NOVJ zauzele s. Klanac (092/076), s. Brušane (092/077) i s. Baške Oštarije (092/078) (kod Gospiæa). Poginulo je 174, ranjeno 116 i zarobljeno 202 ustaše i domobrana i 7 oficira iz domobranskog 2, lovaèkog i 34. ustaškog bataljona. Gubici 6. divizije: 14 mrtvih, 40 ranjenih i 2 nestala.

02.05.1943 Jedinice 6. divizije NOVJ sa 4 udarnom i 15. udarnom brigadom 8. divizije NOVJ napale Gospiæ (092/079) poslednje neprijateljsko uporište u Lici, koje su branile ustaško-domobranske snage, jaèine 5000 vojnika. Zbog velikih gubitaka (243 mrtva i ranjena) jedinice NOVJ su, posle danonoæne borbe, obustavile napad.

04.06.1943 U s. Brušanima (kod Gospiæa) 3. udarna brigada 6. divizije NOVJ napala ustaško-domobransku posadu, ali nije uspela da zauzme selo. Poginulo je 6 i ranjeno 16 neprijateljskih vojnika. Brigada je imala 35 mrtvih i 42 ranjena.

25.06.1943 Delovi 4. ustaške brigade iz Gospiæa, podržani italijanskom avijacijom, napali 3. udarnu brigadu 6. divizije NOVJ i posle teške borbe zauzeli s. Lièki Osik (092/080) i s. Lièki Budak (092/081). Ustaše su imale 21 mrtvog, 42 ranjena i 8 nestalih, a 3. brigada 13 mrtvih i 26 ranjenih.

28.06.1943 U rejonu s. Smiljana Otesa (092/082), s. Otesa (092/083) i s. Klanca (092/084) (kod Gospiæa) 1. udarna i 3. udarna brigada 6. divizije NOVJ napale delove 4. ustaške brigade, ali su se posle jednodnevne borbe morale povuæi pod pritiskom jaèih snaga iz Gospiæa. Neprijatelj je imao 5 mrtvih i 29 ranjenih, a jedinice 6. divizije 18 mrtvih i 49 ranjenih.

04.08.1943 Kod s. Budaka (092/085) i Perušiæa (092/086) bataljon 4. ustaške brigade iz Gospiæa napao 1. udarnu brigadu 6. divizije NOVJ. Borba je voðena do kasno uveèe, kada su se ustaše povukle u Gospiæ uz gubitke od 1 mrtvog i 2 ranjena. Brigada je imala 5 mrtvih i 8 ranjenih.

18.08.1943 U rejonu s. Lièkog Osika (092/087) i Perušiæa (092/088) otpoèeo napad 4. ustaške brigade iz Gospiæa na položaje 1. udarne brigade 6. divizije NOVJ. Borbe su voðene do 22. avgusta, kada je 1. brigada odbaèena iz pomenutih mesta uz gubitke od 9 mrtvih i 42 ranjena.

29.08.1943 U rejonu s. Lièkog Osika (092/089) i s. Perušiæa (092/090) 2. udarna brigada 8. divizije NOVJ napala delove 4. ustaške brigade. Angažujuæi jaèe snage iz Gospiæa, ustaše su posle dvodnevne borbe održale svoje položaje i nanele 2. brigadi gubitke od 5 mrtvih i 14 ranjenih, uz sopstvene gubitke od 10 mrtvih i 17 ranjenih.

13.09.1943 U nezaštiæeni Otoèac (092/091) iznenada upale ustaše iz Gospiæa i na zverski naèin poklale 27 ljudi, meðu kojima i 9 ranjenika u partizanskoj bolnici.

02.10.1943 U s. Staništu (092/092) i s. Cesarici (092/093) (kod Karlobaga) oko 240 ustaša iz Gospiæa napalo delove 2. brigade 13. divizije NOVJ, ali su posle dvoèasovne borbe odbijeni. Neprijatelj je imao 15 mrtvih i više ranjenih, dok je 2. brigada imala 11 mrtvih, 14 ranjenih i 14 zarobljenih.

03.10.1943 U rejonu Perušiæ (092/094) -Gospiæ-(092/095) Karlobag (092/096) jedinice 6. i 13. divizije NOVJ otpoèele napad na delove domobranskog 12. i 15. puka i 4. ustaške brigade. Pošto je veæ prvog dana uništila 19. ustaški bataljon i zauzela Karlobag, 13. divizija NOVJ je sadejstvovala 6. diviziji, koja je do 7. oktobra zauzela sva neprijateljska uporišta oko Gospiæa i blokirala grad. Izbaèeno je iz stroja 1280 neprijateljskih vojnika i oficira, dok su jedinice 6. i 13. divizije NOVJ imale 9 mrtvih i 57 ranjenih.

08.10.1943 U s. Mariji Bistrici (kod Zagreba) Zagrebaèki NOP odred razoružao 20 domobrana 9. oktobar Kod s. Budaka 3. bataljon 2. udarne brigade 6. divizije NOVJ saèekao u zasedi kolonu od 5 tenkova i 3 oklopna automobila iz nemaèke 114. lovaèke divizije, koja se iz Gospiæa kretala prema s. Lièkom Osiku (092/097). Posle kraæe borbe neprijatelj je odbijen uz gubitke od 15 mrtvih i ranjenih i 3 ošteæena tenka. Bataljon je imao 1 ranjenog.

02.11.1943 Kod Visokog brda (092/098) (na putu Gospiæ-Graèac) 2. udarna brigada 6. divizije NOVJ napala iz zasede neprijateljsku auto-kolonu. Poginula su 64 nemaèka vojnika, a ranjeno je 15 nemaèkih vojnika, 1 ustaša i 1 domobran. Uništen je 1 i ošteæeno 20 kamiona. Brigada je imala 1 mrtvog i 9 ranjenih.

14.12.1943 Kod s. Papuèe (092/099) (blizu Gospiæa) delovi 4. ustaške brigade iz s. Metka napali 2. brigadu 13. divizije NOVJ. Posle desetoèasovne borbe ustaše su se povukle u polazni rejon, nanevši 2. brigadi gubitke od 6 mrtvih, 7 ranjenih i 20 zarobljenih.

19.12.1943 U blizini s. Poèitelja (kod Gospiæa) delovi 4. ustaške brigade podržani artiljerijom, iznenada napali 2. brigadu 13. divizije NOVJ. Posle višeæasovne borbe ustaše su se povukle u Gospiæ uz gubitke od 2 mrtva i 1 ranjenog, dok je 2. brigada imala 5 mrtvih, 7 ranjenih i 25 nestalih.

22.12.1943 U rejonu s. Poèitelja (092/100) (kod Gospiæa) delovi 4. ustaške brigade iz Gospiæa napali 2. brigadu 13. divizije NOVJ i naneli joj gubitke od 10 mrtvih, 8 ranjenih i 7 zarobljenih. Ustaše su imale 3 ranjena.

31.01.1944 Jedinice 1. i 2. brigade 35. divizije NOVJ napale 34. ustaški bataljon koji je branio s. Lièki Osik (092/101) i s. Perušiæ (092/102). Posle višeèasovne borbe neprijatelju su upuæena pojaèanja (31. ustaški bataljon iz Metka i delovi domobranskog 15. pešadijskog puka iz Gospiæa), pa je napad obustavljen. Gubici 35. divizije: 14 mrtvih, 19 ranjenih i 12 zarobljenih, dok gubici neprijatelja nisu utvrðeni.

08.02.1944 Iz Otoèca, s. Perušiæa i Gospiæa ustaški 19, 32. i 34. bataljon izvršili napad na jedinice 1. i 2. brigade 35. divizije NOVJ u s. Ramljanima (092/103), s. Širokoj Kuli (092/104) i kod s. Gostovaèe (092/105). Neprijatelj je potisnuo jedinice 35. divizije, ali se nakon troèasovne borbe povukao u s. Perušiæ i s. Lièki Osik. Gubici neprijatelja: 2 mrtva i 7 ranjenih, a 35. divizije: 8 mrtvih, 6 ranjenih i 1 zarobljen borac.

29.02.1944 U Gospiæu (092/106) ustaše obesile 24 zarobljena partizana.

07.05.1944 Devet bataljona iz nemaèke 392. i 373. legionarske divizije i 4. ustaške brigade, nemaèki 1. puk -Brandenburg-, 92. motorizovani puk i èetnièki Medaèki odred otpoèeli operaciju (-Morgenstern-) protiv delova 4. i 11. korpusa NOVJ u cilju njihovog uništenja i posedanja slobodne teritorije Like. Koncentriènim napadom iz Gospiæa, Perušiæa, s. Lešæa, s. Vrhovina, Bihaæa, Lapca i Graèaca ka Krbavskom polju, neprijatelj je privremeno ovladao gotovo èitavom slobodnom teritorijom i opustošio je. Pronašao je skoro sva skladišta hrane, municije i opreme i opljaèkao ih. Jedinice 4. i 11. korpusa, vešto manevrišuæi, izbegle su teže udare. Neprijateljske snage su se 20. maja povukle radi uèešæa u drvarskoj operaciji, a jedinice 11. korpusa NOVJ ponovo su posele Krbavsko polje (092/107) i Korenicu (092/108) (sada: Titova Korenica). Xxx?

09.07.1944 U rejonu s. Ribnik (092/109) - s. Budak (092/110) - s. Široka Kula (092/111) - Perušiæ (092/112) 35. divizija NOVJ, uz podršku saveznièke avijacije, napala na 4. ustašku brigadu i delove domobranske 3. posadne brigade, te ih odbacila zapadno od komunikacije Otoèac-Gospiæ (092/113) i zauzela pomenuta mesta.

10.07.1944 S linije Perušiæ-Gospiæ (092/114) tri bataljona nemaèke 392. legionarske divizije i pet bataljona 4. ustaške brigade napali na 35. diviziju NOVJ koja je u tom rejonu branila slobodnu teritoriju Like. Do 14. jula neprijatelj je potisnuo 35. diviziju i izbio na severnu i zapadnu ivicu Krbavskog polja (092/115), ali je toga dana protivnapadom prinuðen na povlaèenje u polazne rejone.

05.09.1944 U rejonu s. Buniæ - s. Ljubovo (092/116) (kod Gospiæa) tri ustaška i jedan legionarski bataljon iz s. Široke Kule i s. Perušiæa napali 3. brigadu 35. divizije NOVJ. Borbe su voðene do 7. septembra, kada se neprijatelj povukao u polazne rejone.

15.09.1944 Treæa brigada 35. divizije NOVJ napala delove 31. ustaškog bataljona i zauzela s. Kosinj (092/117) (kod Gospiæa).

21.09.1944 Jedinice 35. divizije NOVJ zauzele s. Janèu (092/118), s. Široku Kulu (092/119), s. Lièki Osik (092/120) i s. Perušiæ (092/121), koje su branila èetiri bataljona 4 ustaške brigade. Ali je neprijatelj, sa pristiglim pojaèanjima iz Otoèca i Gospiæa, izvršio protivnapad i primorao jedinice 35. divizije na povlaèenje ka Krbavskom polju (092/122).

04.10.1944 Treæa udarna brigada 35. divizije NOVJ napala 31. ustaški bataljon i zauzela s. Široku Kulu (092/123) (kod Gospiæa).

14.10.1944 U s. Širokoj Kuli (kod Gospiæa) 3. udarna brigada 35. divizije NOVJ razbila delove 31. i 34. ustaškog bataljona. Istog dana 800 ustaša 1. jurišnog bataljona 4. ustaške brigade probile su se iz s. Lièkog Osika (092/124) u s. Široku Kulu (092/125), odbacivši 3. udarnu brigadu.

17.12.1944 Dve brigade 13. divizije NOVJ izvršile neuspeo napad na dva ustaška bataljona i dolove 847, puka nemaèke 392. legionarske divizije u s. Bilaju (092/126) (kod Gospiæa).

01.01.1945 Kod s. Metka (092/127) neprijateljska kolona (jaèine oko 300 ustaša i nemaèkih vojnika) iz Gospiæa napala 3. brigadu 13. udarne divizije NOVJ, ali je posle dvoèasovne borbe odbaèena u polazni garnizon. Neprijatelj je imao 6 mrtvih i 4 ranjena, a 3. brigada 5 ranjenih.

04.04.1945 Jedinice 4. armije JA poèele operacije za konaèno osloboðenje zapadne Like i Hrvatskog primorja. Toga dana one su razbile nemaèku 392. legionarsku i ustaško-domobransku 11. pešadijsku diviziju i oslobodile Gospiæ (092/128), Perušiæ (092/129), s. Lièki Osik (092/130), s. Baške Oštarije (092/131) i Karlobag (092/132).

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Dokumenti (NDH)

izvješæe 2_25_1 stranica = 1090

Izveštaj zapovjednika Oružnièkog krila Gospiæ od 9. maja 1941. o situaciji na svojoj teritoriji sa podacima o zlodelima ustaša kod Veselinoviæevih stanova i o odnosu sa italijanskim vlastima

Odredba ministra pravosuða od 27. maja 1941. o proglašenju Prijekog suda za podruèje sudbenog stola u Gospiæu

Izveštaj Krilnog oružnièkog zapovjedništva Gospiæ od 12. jula 1941. zapovjedniku 1. hrvatske oružnièke pukovnije o klanju, ubijanju, paljenju i pljaèki srpskog življa u selu Bubanj

Okružnica Ravnateljstva ustaškog redarstva od 23. jula 1941. za pritvaranje i otpremanje u koncentracioni logor Gospiæ Srba i Jevreja-komunista sa teritorije Nezavisne Države Hrvatske

izvješæe 2_22_1 stranica = 489

Izvještaj Kotarske oblasti Garešnica Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH o upuæivanju 15 Srba s podruèja kotara u logor Gospiæ

izvješæe 2_5_1 stranica = 543

Izvještaj zapovjednika Oružnièkog krila u Gospiæu od 27 srpnja 1941 god. o napadu partizana na žandarmerijsku stanicu manastir Rmanj

Izvještaj Krilnog oružnièkog zapovjedništva u Gospiæu od 29 srpnja 1941 god. o napadu ustanika na željeznièku stanicu Zrmanja

Izvještaj zapovjedništva Prve hrvatske oružnièke pukovnije od 30 srpnja 1941 god. o prekidu željeznièke pruge Gospiæ - Knin i napadu ustanika na ustaški automobil

izvješæe 4_25_1 stranica = 1090

Nareðenje Ravnateljstva za javni red i sigurnost od 30. jula 1941. svim velikim župama i redarstvenim ravnateljstvima da se svi Srbi i Jevreji zatvore, stave pod prijeki sud i otpreme u sabirni logor u Gospiæu

izvješæe 4_5_1 stranica = 543

Izvještaj željeznièke stanice Gospiæ od 31 srpnja 1941 god. o diverziji ustanika na pruzi Zagreb - Gospiæ

izvješæe 4_25_1 stranica = 1090

Okružnica velike župe Vrhbosna od 31. jula 1941. Kotarskoj oblasti Sarajevo o pritvaranju Srba i Jevreja i otpremanju u koncentracioni logor Gospiæ i daljem držanju komunista u zatvoru

izvješæe 4_25_1 stranica = 1090

Nareðenje ustaškog povjerenika za Bosnu i Hercegovinu od 1. avgusta 1941. Kotarskom poglavarstvu Sarajevo za hapšenje svih Srba i Židova i otpremanje u logor Gospiæ

izvješæe 4_12_1 stranica = 927

Izveštaj nemaèkog generala u Zagrebu od 5. avgusta 1941. Vrhovnoj komandi Vermahta o vojno-politièkoj situaciji na podruèju Knin—Graèac—Gospiæ i o akciji u Zagrebu

izvješæe 4_25_1 stranica = 1090

Depeša velike župe Dubrava od 5. avgusta 1941. posebnom opunomoæeniku poglavnika podmaršalu Lakši o hapšenju pravoslavaca pretežno žena i dece, i upuæivanju u logor Gospiæ

izvješæe 4_5_32 stranica = 583

Izvještaj o dejstvima Zdruga generala Lukiæa od 6. avgusta 1941. na sektoru Gospiæ - Graèac

izvješæe 4_25_1 stranica = 1090

Izveštaj Komande 23. artiljerijskog puka RE od 9. avgusta 1941. komandantu divizije RE o situaciji u Gospiæu sa podacima o stanju srpskog življa i zloèinima ustaša

izvješæe 4_13_1 stranica = 896

Izveštaj komandanta 23. artiljerijskog puka od 9. avgusta 1941. komandantu pešadijske divizije „Re“ o situaciji u Gospiæu

izvješæe 4_25_1 stranica = 1090

Izveštaj Zapovjedništva 1. hrvatske oružnièke pukovnije od 12. avgusta 1941. ravnateljstvu za javni red i sigurnost o prilikama na podruèju krila Gospiæ i zloèinima ustaša u selu Vrebac nad preko tri stotine osoba pravoslavne vere

izvješæe 4_25_1 stranica = 1090

Izveštaj Krilnog oružnièkog zapovjedništva Gospiæ od 13. avgusta 1941. Zapovjedništvu 1. hrvatske oružnièke pukovnije o situaciji na podruèju krila sa podacima o ustaškim zloèinima

izvješæe 4_25_1 stranica = 1090

Izveštaj Krilnog oružnièkog zapovjedništva Gospiæ od 16. avgusta 1941. Zapovjedništvu 1. hrvatske oružnièke pukovnije o prilikama na podruèju krila sa podacima o ubijanju, paljenju i pljaèki srpskog življa od strane ustaša

izvješæe 4_25_1 stranica = 1090

Izveštaj Kotarske oblasti Ljubinje od 19. avgusta 1941. Državnom tužiteljstvu Trebinje o postupku sa imovinom 145 lica pravoslavne vere, koja su odvedena u logor Gospiæ

izvješæe 4_25_1 stranica = 1090

Izveštaj Kotarske oblasti u Konjicu od 22. avgusta 1941. velikoj župi Hum o otpremljenim Srbima u logor Gospiæ

izvješæe 4_25_1 stranica = 1090

Izveštaj Kotarske oblasti Visoko od 26. avgusta 1941. velikoj župi Lašva i Glaž o hapšenju i otpremanju 57 Jevreja i Srba u logor Gospiæ

izvješæe 4_5_1 stranica = 543

Izvještaj Krilnog oružnièkog zapovjedništva u Gospiæu od 27 kolovoza 1941 god. o borbama protiv partizana u okolini Brinja

izvješæe 4_13_1 stranica = 896

Izveštaj Komande 2. pešadijskog puka od 1. septembra 1941. komandantu divizije „Re“ o situaciji na sektoru Gospiæ

izvješæe 4_25_1 stranica = 1090

Izveštaj 1. hrvatske oružnièke pukovnije od 2. septembra 1941. Vrhovnom oružnièkom zapovjedništvu o vojnim akcijama na podruèju krila Gospiæ sa podacima o ubijanju i bacanju u jamu pravoslavnog življa u zaseoku Rašin Ponor

izvješæe 4_5_1 stranica = 543

Izvještaj Krilnog zapovjedništva u Gospiæu od 3 rujna 1941 god. o akcijama partizana i odnosima izmeðu talijanskih i hrvatskih vojnih vlasti u Lici

izvješæe 4_25_1 stranica = 1090

Luburiæ…

Izveštaj Zapovjedništva Oružnièkog krila Gospiæ od 3. septembra 1941. grupi generala Lukiæa kod italijanske 2. armije o vojnim akcijama na svojoj teritoriji i razgovoru sa italijanskim pukovnikom Sodduom koji smatra da su oružane akcije pravoslavnog življa posledica i osvete za 80.000 ubijenih Srba u Lici, odnosno 300.000 na teritoriji NDH

izvješæe 4_5_1 stranica = 543

Izvještaj Ravnateljstva za javni red i sigurnost Velike župe Gospiæ od 6 rujna 1941 god. o širenju ustanka u Lici

izvješæe 4_25_1 stranica = 1090

Izveštaj Zapovjedništva Oružnièkog krila Gospiæ od 7. septembra 1941. grupi generala Lukiæa kod 2. italijanske armije o situaciji na svome podruèju i istrazi italijanskih karabinjera o ustaškim zloèinima u postaji Otoèac maja 1941.

izvješæe 4_5_1 stranica = 543

Izvještaj Krilnog zapovjedništva Gospiæ od 10 rujna 1941 god. o akcijama partizana u Sjevernoj Lici

izvješæe 4_25_1 stranica = 1090

Izveštaj Zapovjedništva Oružnièkog krila Gospiæ od 14. septembra 1941. grupi generala Lukiæa kod italijanske 2. armije o situaciji na svome podruèju sa podacima o zloèinima ustaša u selu Smiljan

izvješæe 4_25_1 stranica = 1090

Izveštaj Zapovjedništva Oružnièkog krila Gospiæ od 18. septembra 1941. grupi generala Lukiæa kod talijanske 2. armije o vojnim aktivnostima na svome podruèju i pronaðenoj jami sa leševima na otoku Pagu

izvješæe 4_5_32 stranica = 583

Izvještaj Zapovjedništva Oružnièkog krila Gospiæ od 30. septembra 1941. Opæem upravnom povjereništvu kod talijanske 2. armije o dogaðajima u Vrhovinama

izvješæe 4_13_1 stranica = 896

Izveštaj Komande 5. armijskog korpusa od 30. septembra 1941. Komandi 2. armije o pojaèanoj komunistièkoj propagandi meðu italijanskim vojnicima u Gospiæu

izvješæe 4_5_1 stranica = 543

Izvještaj generala Lukiæa od 2 listopada 1941 o akcijama partizana protiv Talijana na prostoriji Ogulin - Gospiæ

izvješæe 4_5_1 stranica = 543

Izvještaj zapovjedništva Oružnièkog krila u Gospiæu od 14 listopada 1941 god. o napadu partizana na selo Glinicu

izvješæe 4_5_1 stranica = 543

Izvještaj zapovjedništva Oružnièkog krila u Gospiæu od 15 listopada1941 god. o napadu partizana na Dabar

izvješæe 4_13_1 stranica = 896

Izveštaj Komande 5. armijskog korpusa od 18. novembra 1941. Komandi 2. armije o situaciji i operacijama protiv partizanskih jedinica u zonama JasenakDrežnica, Gospiæ, Brinje i Hreljin

izvješæe 4_5_32 stranica = 583

Izvod iz izvještaja Zapovjedništva Oružnièkog krila Gospiæ od 25. novembra 1941. Zapovjedništvu Oružnièkog krila Bihaæ o borbama s partizanima u Lici

izvješæe 4_5_32 stranica = 583

Izvještaj Oružnièke postaje Dabar od 6. decembra 1941. Krilnom oružnièkom zapovjedništvu Gospiæ o paljenju i teroru u selima Živica, Petriniæ Polje i Glibodol od strane talijanske divizije „Re“

izvješæe 4_5_32 stranica = 583

Izvještaj velikog župana Velike župe Gacka i Lika od 13. decembra 1941. Ministarstvu unutarnjih poslova NDH o akcijama partizana na sektoru Gospiæa

izvješæe 4_5_3 stranica = 592

Izvještaj Zapovjedništva oružnièkog krila u Gospiæu od 9 sijeènja 1942 god. o akcijama partizana u Korenièkom kotaru koncem prosinca 1941 godine

izvješæe 4_5_4 stranica = 525

Uputstva Glavne direkcije transporta Glavnog generalštaba kraljevske vojske od 9 svibnja 1942 god. o zaštiti pruge Split - Gospiæ - Ogulin - Rijeka

izvješæe 4_21_2 stranica = 1218

Uputstva Glavne direkcije transporta Glavnog generalštaba Kraljevske vojske 9. svibnja 1942. o zaštiti pruge Split—Gospiæ—Ogulin—Rijeka

izvješæe 4_5_4 stranica = 525

Izvještaj Druge oružnièke pukovnije od 22 svibnja 1942 god. o akcijama partizana u Gospiækom kotaru

izvješæe 4_5_5 stranica = 690

Izvještaj zapovjedništva Druge oružnièke pukovnije u Gospiæu od 2 lipnja 1942 god. o borbama protiv partizana u Lici, Gorskom Kotaru i Kninskoj Krajini u drugoj polovini svibnja

izvješæe 4_5_5 stranica = 690

Izvještaj zapovjedništva oružnièkog krila Gospiæ od 11 lipnja 1942 god. o saradnji èetnika sa Talijanima i domobranima i borbi èetnika protiv partizana

izvješæe 4_5_5 stranica = 690

Izvještaj zapovjedništva Druge oružnièke pukovnije u Gospiæu od 15 lipnja 1942 god. o napadima partizana

izvješæe 4_5_5 stranica = 690

Izvadak iz operativnog dnevnika Više komande oružanih snaga Slovenija-Dalmacija od 1 srpnja 1942 god. o napadu na prugu Gospiæ - Ogulin kod Plaškog

izvješæe 4_5_8 stranica = 522

Izvještaj Štaba Devete NO brigade od 13 listopada 1942 god. Štabu Prve operativne zone o osiguranju Ljubova i o koncentraciji Talijana u Gospiæu i Graèacu

izvješæe 4_5_9 stranica = 540

Dopuna izvještaja štaba Prvog lièkog NOP odreda od 13 studenog 1942 god. štabu Prve operativne zone o diverziji u Stikadi, na željeznièkoj pruzi Graèac - Gospiæ

izvješæe 4_5_32 stranica = 583

Nareðenje Glavnog stana poglavnika od 13. decembra 1942. zapovjedniku sektora Gospiæ za povlaèenje ustaških jedinica iz Udbine

izvješæe 4_5_10 stranica = 525

Izvještaj Komande Petog armijskog korpusa od 5 prosinca 1942 god. o diverziji na pruzi Graèac - Gospiæ i o borbama na Žumberku

izvješæe 4_13_3 stranica = 591

Izveštaj Više komande oružanih snaga Slovenija - Dalmacija od 16. januara 1943. Vrhovnoj komandi o borbama u zonama Trebnje, Saborski, Vojnovac i Gospiæ

izvješæe 4_14_2 stranica = 1113

Izveštaj zamenika velikog župana iz Gospiæa od 1. januara 1943. predsedniku vlade o sporazumu izmeðu èetnika i vojnih predstavnika NDH o saradnji u borbama protiv snaga NOVJ

izvješæe 4_13_3 stranica = 591

Izveštaj Više komande oružanih snaga Slovenija - Dalmacija od 3. januara 1943. Vrhovnoj komandi o rušenju pruge Novo Mesto - Ljubljana i Ogulin - Gospiæ i zarobljavanju motornih jedrenjaka kod Igrana

izvješæe 4_5_11 stranica = 562

Dnevni izvještaj Komande talijanskog Osamnaestog armijskog korpusa od 18 sijeènja 1943 god. o pokretima jedinica NOV i PO Hrvatske, diverzijama na pruzi Ogulin - Sušak i Ogulin - Gospiæ i borbama kod Plaškog i Lièke Jesenice

izvješæe 4_5_11 stranica = 562

Izvještaj pomoænika naèelnika Superslode od 27 sijeènja 1943 god. o borbama duž pruge Graèac - Gospiæ 28, 29 i 30 prosinca 1943 godine

izvješæe 4_5_12 stranica = 585

Dnevni izvještaj Vrhovnog oružnièkog zapovjedništva od 3 veljaèe 1943 god. o napadu na posade duž pruge Križevci - Koprivnica i diverzijama na pruzi Desinac - Zdenèina i Gospiæ - Graèac

izvješæe 4_14_2 stranica = 1113

Zapisnik o sporazumu Medaèkog èetnièkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske u Gospiæu od 6. marta 1943. o saradnji u borbi protiv pripadnika NOP-a na podruèju centralne Like

izvješæe 4_5_13 stranica = 702

Izvještaj ustaško-domobranskog Vojnog povjereništva pri Višoj komandi oružanih snaga Slovenija-Dalmacija od 31 ožujka 1943 god. o stanju kod Otoèca i Gospiæa

izvješæe 4_5_14 stranica = 520

Nareðenje Štaba Šeste divizije NOV i PO Hrvatske od 21 travnja 1943 god. Štabu Druge i Devete NOU brigade za dejstvo na podruèju Perušiæ - Gospiæ - Vrebac

izvješæe 4_5_14 stranica = 520

Nareðenje Ustaško-domobranskog vojnog povjereništva pri Višoj komandi oružanih snaga Slovenija-Dalmacija od 12 travnja 1943 god. za odbranu Gospiæa i napuštanje Otoèca

izvješæe 4_5_14 stranica = 520

Pripremna zapovijest Štaba Prvog korpusa NOV i PO Hrvatske od 24 travnja 1943 god. Štabu Šeste i Osme divizije za napad na Gospiæ

izvješæe 4_5_14 stranica = 520

Izvještaj Zapovjedništva Lièkog operativnog podruèja od 24 travnja 1943 god. o stanju kod Gospiæa

izvješæe 4_5_14 stranica = 520

Nareðenje Štaba Prvog korpusa NOV i PO Hrvatske od 25 travnja 1943 god. Štabu Šeste divizije u vezi s blokadom Gospiæa

izvješæe 4_5_14 stranica = 520

Zapovijest Štaba Prvog korpusa NOV i PO Hrvatske od 26 travnja 1943 god. Štabu Šeste i Osme divizije za blokadu Gospiæa

izvješæe 4_5_14 stranica = 520

Zapovijest Štaba Šeste divizije NOV i PO Hrvatske od 26 travnja 1943 god. podreðenim jedinicama za napad na spoljnu odbranu Gospiæa

izvješæe 4_5_14 stranica = 520

Izvještaj Zapovjedništva Lièkog operativnog podruèja od 28 travnja 1943 god. o borbama oko Gospiæa

izvješæe 4_5_14 stranica = 520

Izvještaj Zapovjedništva Lièkog operativnog podruèja od 29 travnja 1943 god. o borbama oko Gospiæa

izvješæe 4_5_14 stranica = 520

Izvještaj Zapovjedništva Lièkog operativnog podruèja od 29 travnja 1943 god. o stanju kod Gospiæa

izvješæe 4_5_14 stranica = 520

Zapovijest Štaba Prvog korpusa NOV i PO Hrvatske od 30 travnja 1943 god. Štabu Šeste i Osme divizije za napad na Gospiæ

izvješæe 4_5_14 stranica = 520

Izvještaj ustaškog Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurnost od 30 travnja 1943 god. o padu s. Brušana i opkoljavanju Gospiæa od strane Šeste i Osme divizije

izvješæe 4_5_14 stranica = 520

Izvještaj Zapovjedništva Lièkog operativnog podruèja od 30 travnja 1943 god. o borbama kod Gospiæa

izvješæe 4_5_14 stranica = 520

Izvještaj Zapovjedništva Lièkog operativnog podruèja od 30 travnja 1943 god. o ugroženosti Gospiæa

izvješæe 4_5_14 stranica = 520

Izvještaj Zapovjedništva Lièkog operativnog podruèja od 30 travnja 1943 god. o stanju kod Gospiæa

izvješæe 4_5_14 stranica = 520

Izvještaj Zapovjedništva Lièkog operativnog podruèja od 30 travnja 1943 god. o stanju u Gospiæu

izvješæe 4_5_15 stranica = 517

Izvještaj Ustaško-domobranskog vojnog povjereništva od 21 svibnja 1943 god. o pretstojeæoj akciji za osloboðenje puta Karlobag - Oštarije - Gospiæ

izvješæe 4_5_15 stranica = 517

Zapovijest Štaba Osme divizije NOV i PO Hrvatske od 1 svibnja 1943 god. podreðenim jedinicama za napad na Gospiæ

izvješæe 4_5_15 stranica = 517

Izvještaj Štaba Osme divizije od 1 svibnja 1943 godine Štabu Prvog korpusa NOV i PO Hrvatske o pripremama za napad na Gospiæ

izvješæe 4_5_15 stranica = 517

Zapovijest Štaba Èetvrte NOU brigade od 2 svibnja 1943 god. za napad na Gospiæ

izvješæe 4_5_15 stranica = 517

Izvještaj ustaško-domobranskog Operativnog zapovjedništva za Liku od 2 svibnja 1943 god. o napadu dijelova Šeste i Osme NO divizije na Gospiæ

izvješæe 4_5_15 stranica = 517

Izvještaj Zapovjedništva Glavnog stožera domobranstva od 3 svibnja 1943 god. o akciji na Kalniku i o poèetku napada na Gospiæ

izvješæe 4_5_15 stranica = 517

Izvještaj ustaško-domobranskog Zapovjedništva za Operativno podruèje Lika od 3 svibnja 1943 god. o napadu snaga Šeste i Osme divizije na Gospiæ

izvješæe 4_5_15 stranica = 517

Izvještaj Štaba Èetvrte NOU brigade od 4 svibnja 1943 god. Štabu Osme divizije NOV i PO Hrvatske o napadu na Gospiæ

izvješæe 4_5_15 stranica = 517

Izvještaj Štaba Osme divizije od 4 svibnja 1943 god. Štabu Prvog korpusa NOV i PO Hrvatske o napadu na Gospiæ i borbama na podruèju Plaškog

izvješæe 4_5_15 stranica = 517

Izvještaj Druge brdske baterije od 4 svibnja 1943 god. Štabu Prvog korpusa NOV i PO Hrvatske o uèešæu u napadu na Brušane, Lièki Novi, Oštru i Gospiæ

izvješæe 4_5_15 stranica = 517

Izvještaj Glavnog stožera domobranstva od 4 svibnja 1943 god. o akciji na podruèju Kalnika i napadima dijelova Šeste i Osme NO divizije na Gospiæ

izvješæe 4_5_15 stranica = 517

Izvještaj Prve brdske baterije od 6 svibnja 1943 god. Štabu Prvog korpusa NOV i PO Hrvatske o gaðanju neprijateljskih objekata u Gospiæu

izvješæe 4_5_15 stranica = 517

Izvještaj Štaba Osme divizije od 8 svibnja 1943 god. Štabu Prvog korpusa NOV i PO Hrvatske o napadu na Gospiæ

izvješæe 4_5_15 stranica = 517

Izvještaj Štaba Šeste divizije od 8 svibnja 1943 god. Štabu Prvog korpusa NOV i PO Hrvatske o napadu na Gospiæ

izvješæe 4_5_15 stranica = 517

Izvještaj ustaško-domobranskog Operativnog zapovjedništva za Liku od 8 svibnja 1943 god. o stanju kod Gospiæa

izvješæe 4_5_15 stranica = 517

Izvještaj Štaba Šeste divizije od 11 svibnja 1943 god. Štabu Prvog korpusa NOV i PO Hrvatske o stanju u Gospiæu

izvješæe 4_5_15 stranica = 517

Izvještaj ustaško-domobranskog vojnog povjereništva od 12 svibnja 1943 god. o predviðenoj akciji na sektoru Karlobag - Oštarije - Gospiæ

izvješæe 4_5_15 stranica = 517

Izvještaj Štaba Šeste divizije od 14 svibnja 1943 god. Štabu Prvog korpusa NOV i PO Hrvatske o spreèavanju neprijateljskog prodora iz Karlobaga i Gospiæa

izvješæe 4_5_15 stranica = 517

Izvještaj Štaba Šeste divizije od 17 svibnja 1943 god. Štabu Prvog korpusa NOV i PO Hrvatske o stanju na podruèju Gospiæa

izvješæe 4_5_15 stranica = 517

Izvještaj Štaba Šeste divizije od 20 svibnja 1943 god. Štabu Prvog korpusa NOV i PO Hrvatske o stanju na podruèju Gospiæ - Karlobag

izvješæe 4_5_15 stranica = 517

Izvještaj Štaba Šeste divizije od 22 svibnja 1943 god. Štabu Prvog korpusa NOV i PO Hrvatske o borbama oko Gospiæa

izvješæe 4_5_15 stranica = 517

Izvještaj Štaba Šeste divizije od 24 svibnja 1943 god. Štabu Prvog korpusa NOV i PO Hrvatske o stanju na podruèju Gospiæ - Karlobag