Mile Boban OD IVAN PLANINE DO BLEIBURGA (25. dio)
http://www.safaric-safaric.si/zds@@@/Zzx__POVEZNICE.htm UVOD U OPIS – “OD IVAN PLANINE DO BLEIBURGA” – DRINA br. 2 1963. (2.dio) – Otporaš https://otporas.com/uvod-u-opis-od-ivan-planine-do-bleiburga-drina-br-2-1963-2-dio/
OD IVAN PLANINE DO BLEIBURGA - 25. nastavak
Bog! i dobro jutro dragi moji prijatelji, Hvala na upozorenju i na želji za nastavcima o opisima OD IVAN PLANINE DO BLEIBURGA! Jučer sam pomagao sinovima, blizancima Rafaelu i Stjepanu dovršavati krov jedne građevine na kojoj oni rade. Danas subota 29 dana manje od našeg: Najsvetijeg, Najboljeg, Najdražeg i Najznačanijeg Hrvatskog Državnog Praznika DESETI TRAVNJA pišem (25. dio) i stavit ću ga na raspolaganje i čitanje svim Hrvaticama i Hrvatima. Najljepša hvala na strpljenju! Iskreno vas poZDravlja prijatelj Mile Boban.
OD IVAN PLANINE DO BLEIBURGA - 25. Nastavak 10 svibnja Oko Zagreba bilo je zaostalih hrvatskih borbenih dijelova, koji su se različitom srećom bili probijali, da dostignu zalaznicu. Jednu skupinu bataljunske jačine, koja se probijala preko Sljemena (2501 Cro Sljeme), uhvatio ju je tamo neprijatelj. Takodjer i jednu slabiju u selu Mikuliću (2502 Cro Mikulići Zagreb).
2501 Cro Sljeme Zagreb.jpg
2502 Cro Mikulići Zagreb.jpg
Zalaznanica sa gradjanstvom već je bila podijeljena na dvije kolone, koje dalje nisu imale medjusobnog dodira. S neprijateljem se je imalo dodira i bile su vodjene čarke na putovima i to Zagorjem: Zagreb (2503 Cro Zagreb) - Klanjec (2504 Cro Klanjec) i selo Dobrovo (2505 Cro Dubrova) - Bukovlje (2506 Cro Bukovlje), te u dolini Save: Brežiće (2507 Slo Brežice) - Krško (2508 Slo Krško) - Zidani Most (2509 Slo Zidani Most Radeče).
2503 Cro Zagreb.jpg
2504 Cro Klanjec.jpg
2505 Cro Dubrova Zagreb.jpg
2506 Cro Bukovlje.jpg
2507 Slo Brežice.jpg
2508 Slo Krško.jpg
2509 Slo Zidani Most Radeče.jpg
Zagorjem (2510 Cro Hrvatsko Zagorje) su se dijelovi divizija povlačili vrlo sporo. Na Samoboro (2511 Cro Samobor) su još prije podne vodjene borbe, koji je bio nakon povlačenja borbene hrvatske skupine za Svete Nedjelje (2512 Cro Sveta Nedelja) takodjer napušten.
2510 Cro Hrvatsko Zagorje.jpg
2511 Cro Samobor.jpg
2512 Cro Sveta Nedelja.jpg
Sva vojska i gradjanstvo, zakašnjeli i zaostali kod Karlovca (2513 Cro Karlovac), slivali su se tada u jednu kolonu, koja se je povlačila putem na desnoj obali Save (2514 Cro Zagreb Sava). Putem pak na lijevoj obali povlačio se je tek jedan mali dio mnoštva, koje je odmicalo od Zagreba. Desnom obalom povlačili su se razni i izmiješani dijelovi i ostatci 10. i 13. divizije - jer im se glavna snaga bila povukla za vrijeme sužavanja fronte, zajedno sa glavninom hrvatskog zbjega - odnosno dijelovi V. Zbora i osamostaljeni mali ostatci od više ustaških zdrugova. Lijevom obalom povlačili su se kompletna 1. bojna i dijelovi ostalih bojna 8. Lovačkog Zdruga te drugi ostatci mnogih jedinica.
2513 Cro Karlovec.jpg
2514 Cro Zagreb Sava.jpg
Na jednoj i drugoj obali Save, približavajući se ulazu u tjesnac i tako sve više nabijene, vodile su zadnje jedinice borbu pred ulazom, dok se nisu u njega probile. Tek po protjeravanju partizana s okolnih visova, moglo se je u njega ulaziti. Ali čim bi se hrvatske satnije povratile na putove, partizani su opet izvirali. Pritisak na cijelu dvokraku skupinu bio je još teži s fronte, putovima, jer ju je slijedila 7. krajiška brigada 10. divizije. Na jednom mjestu blizu Krškoga (2515 Slo Krško Sava) ustaše su bili zarobili i zapovjednika divizije pukovnika Todorevića. (To mu je bilo ilegalno ime, a inače je bio Židov). Poslije je uspio pobjeći.
2515 Cro Zagreb Sava.jpg
Zadnji dio čitave skupine, odnosno zalaznice, kojega su činili razni i izmiješani dijelovi V.Zbora u jačini od tisuću vojnika i kojima se utekli pet stotina gradjana, bio je na ulazu u tjesnac odsječen od glavnine i opkoljen. Partizani su ih lijepim riječima nagovarali, odnosno zavaravali ih, da se predaju. Nešto ih je izmorila borba, a nešto radi lažnih obećanja i u nezgodnom položaju u obruču, ljudi su se predali. Bili su još iste večeri svi pobijeni.
(Ovdje se mora dodati i to da sam u mojoj hrvatskoj i političkoj emigraciji preko šest desetljeća imao više puta prepirke sa raznim Hrvatima koji su tvrdili da je za vrijeme 1941 - 1945 bio građanski rat. Ja sam se sa tim Hrvatima svađao da to nije bio građanski rat nego isključivo nacionalno hrvatski rat. Građanski rat je bio u Americi 1861-1865 i u Španjolskoj 1936-1939. Kod nas Hrvata u Našoj Lijepoj Hrvatskoj je tada 1941 - 1945 to bio isključivo Hrvatski Narodni Rat, a svi oni koji su se borili protiv tog Našeg Hrvatskog Narodnog Rata su se borili za državu Jugoslaviju, te poradi toga to NIKAKO NIJE MOGAO BITI GRAĐANSKI RAT. To svjedoči i slika Milke Planinc koja kao Hrvatica otišla na neprijateljsku stranu i sa tim neprijateljima se borila protiv Hrvatske Države, što uistinu znači da se je borila protiv hrvatskog naroda u postojećoj Hrvatskoj Državi.
Milka Planinc titova miljenica i velika zločinka
Danas uskrsnih dana godine 2023., politička projugoslavenska ELITA RH sa dva (2) inicijala žele te velike YU ZLOČINKE staviti Milke Planinc ulicu u Zagrebu. Hrvatice i Hrvati OTVORITE OČI, te ne dozvolite da se to ostvari. Ako se to ostvari, bit će očiti dokaz da će za to biti KRIVI I ONI HRVATI KOJI TO DOZVOLE DA SE TO OSTVARI. Vjekoslav Krsnik je rekao da je Zagreb više glavni grad nepostojeće Jugoslavije nego R.H. Prilažem poveznicu.
Prilažem jednu poveznicu na kojoj ima više poveznica, poimenice novinara iz Los Angelesa Randy Hagihara intervju s mnom, poslije mojeg hapšenja za hrvatsku državotvornu stvar, četvrtak 25 lipnja 1981. Mo. Mile Boban, Otporaš.)
Kako je klanje teklo, iskazao je učesniku ubijanju tih zarobljenika st. vodnik Jozo Denoble. On je rodom s otoka Brača. U partizane je bio stupio 1943. Jedno vrijeme bio je u osobnoj Titovoj pratnji u Drvaru. Denoble kaže: "...Ispočetka smo lijepo s njima postupali. Uzeli smo im oružje te im govorili, da sada idu svojim kućama. Kad se je bila približila večer, pojačali smo straže ... Čim se je bila spustila noć, naredili smo im, da se skinu do gola ... Neki su na nas vikali i psovali: "Partizani, jeste li tako održali riječ." Drugi je govorio: "Braćo Hrvati, jesam li vam rekao, da će nas oni poubijati, da se ne predajemo!" Na to mu je pristupila jedna drugarica, (Po svim do sada znanim javnim iskazima ta ZLIKOVKA Milka Planinc je bila od početka povlačenja hrvatske vojske i civila u svibnju 1945. godine u toj partizanskoj pratnji, te bi se moglo reći da je ta "drugarica" mogla biti i Milka Planinc, mo. Mile Boban, Otporaš.) te mu govorila, da šuti. Kako mu je pristupila, on ju je udario nogom, da je odmah pala. Uh, ala smo ga iskundačili ... nakon što su bili svi poskidani, povezali smo ih žicom i u većim grupicama za "13. bataljon", kada zaprašim iz šmajsera, po 16 ih pada od jednog rafala. Neke smo odmah bacili u Savu, a ostale smo dali pokopati. (Priložena slika pokazuje te partizanske žrtve koje su oni, titovi partizani tvrdili da su to žrtve sabirnog Logora jasenovca, mol Mile.)
Poslije je na ovoj vrućini toliko zaudaralo od lješina, da se nije moglo pristupiti." (Dokumenat br. 31 i iskaz Aziza kapdžića od 12. travnja 1947., otiskan u "Pokolju" na str. 82.)
Na povlačenju preko Zagorja dijelovi divizija i gradjanstva, koji su zakasnili, nisu bili ovog dana još svugdje uznemirivani od partizana, jer ih nije bilo mnogo. Oni su se znali primicati samo gradjanstvu i skupinama, te iz blizine na njih pucati, ali na vojsku se nisu usudili. Idući prema Pušći Bistri (2516 Cro Bistra Pušća) bila je uz put šikara 4 -5 km. dugačka. Njom su se partizani više puta primicali gradjanskim skupinama i na njih pripucavali. U tom području popalili su i više sela. U jednom su popalili 80 kuća, u kojima su većinom izgorjeli i ukućani. Od sela je ostalo svega 20 kuća. (Ova zlodjela su se pripisala Hrvatima i hrvatskoj vojsci. To je najbolje uoči Hrvatski ISTRAŽIVAČ partizanskih zločina po Sloveniji gosp, Dragutin Šafarić. Mo. Mile.)
2516 Cro Bistra Pušća.jpg Najveći dio cijele velike mješovite skupine kretao se je putem na Strmec, te je kod s. Moravče (2517 Slo Moravče) prešao Sutlu (2518 Slo Sutla) i domogao se dobre ceste preko s. Dramlja (2519 Slo Dramlje) na Drenovetz (2520 Slo Drenovec 3 mjesta ?) i Sv. Peter (u šumi) (2521 Slo Sveti Peter).
2517 Slo Moravče.jpg
2518 Cro Sutla.jpg
2519 Slo Dramlje.jpg
2520 Slo Drenovec.jpg
2521 Slo Sveti Peter.jpg
Prešavši rijeku Sutlu (2522 Slo Sutla), odnosnu ušavši na slovenačko područje, hrvatska vojska nije imala više mogućnosti, da se snadbjeva ni hranom ni oružjem ni streljivom. Što je gradjanstvo ponijelo sa sobom, bilo je već iscrpljeno i zavladao je glad. Djeca su padala u nesvijest, a roditelji su razdvajali, jer djeci nisu imali što davati jesti. Usput su se hranili korijenjem od repe, što je ostalo na olju od prošle godine. Nastavilo se je povlačenjem prema Celju (2523 Slo Celje). Partizana tu nije bilo ovoga dana.
2522 Slo Sutla.jpg
2523 Slo Celje Teharje.jpg
I vojska i gradjanstvo, najvećim dijelom pješaci, bili su umorni. Ti su morali izdržavati veće napore, nego oni, koji su pošli iz domovine nekoliko dana ranije, te s dosta prijevoznih sredstava. Nijemci su se žurno povlačili k Celju, gdje su onda njihove divizije odlagale oružje partizanima.
Nastavlja se (26. dio) 11. svibnja
OPASKA-dragutin: glavna predaja Nijemaca je bila zapadno uz prugu i rijeku Paku (2524 Slo Šoštanj, Florjan predaja Njemaca) malo dalje kod Šoštanja na lokaciji Florjan, a to je koji kilometar prije Topolšice (2525 Slo Topolšica potpis KAPITULACIJE), odnosno mjesta potpisa predaje 9.svibnja.
2524 Slo Šoštanj Florjan predaja Njemaca.jpg
2525 Slo Topolšica potpis KAPITULACIJE.jpg
|