Mile Boban OD IVAN PLANINE DO BLEIBURGA (10. dio)
http://www.safaric-safaric.si/zds@@@/Zzx__POVEZNICE.htm UVOD U OPIS – “OD IVAN PLANINE DO BLEIBURGA” – DRINA br. 2 1963. (2.dio) – Otporaš https://otporas.com/uvod-u-opis-od-ivan-planine-do-bleiburga-drina-br-2-1963-2-dio/
Bog! poštovani prijatelju Robert Gadže,
Vrlo interesantno što ste naveli citate prof. Ivana Oršanića. Ja sam njega upoznao u Parizu, mislim mjeseca lipnja 1961. Gdje se ti citati nalaze? Da li su iz njegovih čestih književnih opisa ili knjige VIZIJA SLOBODE. Prilažem sliku njegove knjige.
Ovu knjigu je priredio prof. Kazimir Katalinić i tiskao u Buenos Airesu 1979. Na brzinu sam pregledao - ponavljam na brzinu - tu knjigu i nisam mogao pronaći te citate.
Pozdrav svima.
Mile Boban.
On Sun, Feb 26, 2023 at 5:37 PM Robert Gadže <robert.gadze@gmail.com> wrote: prof.
Ivan Oršanić 1961. i 1962.
OD IVAN PLANINE DO BLEIBURGA (10. dio) Na Jelačićev trg, koji je bio prazan ...
Na Jelačićev trg, koji je bio prazan, spustio se mladić na štakam od kojih dvadeset godina starosti u odori Ustaške Obrane, bez lijeve noge ispod koljena, (molim čitatelje da se hrvatski dobro zamisle za koju se je Hrvatsku ovaj Hrvat borio i u toj borbi svoju nogu dao za Hrvatsku! Velika mu Hvala i Velika mu Slava. Počivao u Miru Božjem! mo. Mile.) propisno oboružan. Na upit prolaznika kuda će, odgovorio im je: "Ja sam Hercegovac. Četnici su mi ubili i oca i majku te nejaku sestru. Pripadnika sam Obrane. Nogu sam izgubio u borbi s partizanima kod Travnika. Sada im idem u susret." Borac s Romanije i Kozare odvezao se tramvajem u maksimir, gdje je čekao u zaklonu, da pokaže uljezima, da tek sada kaže svoju posljednju. Nadolazili su crnogorski nacionalisti, koji su se povlačili s hrvatskom vojskom. Bili su goli, bosi, gladni; živi kosturi, borci za nacionalna prava Crne Gore, odnosno za samoodredjenje, sljedbenici Sekule Drljevića. Kolona od po jedan prolazila je kroz Zagreb preko četiri sata. Bilo je često, da koji starac jaši na slabom konjčeku, kojega vodi sin mu ili unuk. Bilo je mnogo slaučajeva, da su na konjima jašile slabe žene s djecom u naručaju, dok je muž ili otac lagano koračao pred konjčetom. Jedna skupina od nekoliko stotina mališana, jednako obučenih, skrenuli su na sebe pažnju kada su se približavali ljudskoj bujici, da udju u nju. Bila su to siročad iz sirotišta u Josipovcu (1001 Cro Josipovac); djeca roditelja, koji su dali svoje živote za Hrvatsku, a sada su i ona već u ranoj mladosti pošla trnovitim putem svojih roditelja i djedova, s vjerom u svojim malim srcima, da bez žrtava, patnja i muka nema ni Hrvatske. (A šta na sve ovo reći??? Zaplakati! NO. Zamislite se. DA! Reći šta??? GLAVE GORE!!! ZA BOGA I HRVATSKU!!! Mile Boban, Otporaš.)
1001 Cro Josipovac.jpg
Kretanje Exodusa bilo je pretežno pješke, tu se je dnevno prevaljivalo njaviše 30 kilometara, odnosno do Dravograda trebalo je 6 - 8 dana. Prevoz raznog mnoštva željeznicom do Celja tekao je bez posebnih dogadjaja. Motorizirane skupine na zakrčenim putevima bile su različite sreće. Često su zaostajale jedna za drugom, te se opet dostizivale što nije bilo kobno. Pred Dravogradom i tako su čekale na pješsake. Hrvatski Glavni Stan od praskozorja 8. svibnja bio je u Rogaškoj Slatini (1002 Slo Rogaška Slatina), zajedno s državnim Poglavarom, glavarima glavnog upravnog Stožera generalima Sertićem i Pećnikarom, te glavarom Glavnog Stožera generalom Dragojlovom. 8. svibnja ujutro bila je donešena posljednja odluka, da se hrvatskim jedinicama, koje su se nalazile na povlačenju iz Domovine i bile svuda upotrebljavane kao zalaznica Nijemaca (Allgemeine Schweizerische MILITÄRZEITSCHRIFT, 1956. str. 520) izda zapovijed, da najbrže nastave općim povlačenjem prema Koruškoj (1003 Aut Koroška) te da se po prelazu preko granice sa svim oružjem predaju Englezima, a ni u kojem slučaju partizanima.
1002 Slo Rogaška Slatina.jpg
1003 Aut Koroška.jpg
Dne 8. svibnja u 15 sati Glavni Stan se udaljio te nije dijelio sudbinu exodusa Celjem (1004 Slo Celje) niti dogadjaje na Dravogradu (1005 Slo Dravograd). Državni Poglavar sa glavarima obadva Stožer, osiguran oružničkom kolonom, udario je sjevernim i vrlo lučno savijenim putem: Maribor (1006 Slo Maribor) - Leibnitz (1007 Aut Leibniz) – Kopflach (1008 Aut Kopflach) - St. Leonard (1009 Aaut St. Leonard). Glavar Glavnog Stožera general Dragojlov, s par osoba svoga ureda, preko Celja (1010 Slo Celje) stigao je do Wolfsbergške (1011 Aut Wolfsberger) skupine, gdje je već spomenut. Medjutim, sva tri generala glavara dijelili su dalje gorku sudbinu čekanja, neizvjesnosti i izručenja hrvatskog zbjega.
1004 Slo Celje.jpg
1005 Slo Dravograd.jpg
1006 Slo Maribor.jpg
1007 Aut Leibniz.jpg
1008 Aut Kopflach.jpg
1009 Aut St. Leonard.jpg
1010 Slo Celje.jpg
1011 Aut Wolfsberger.jpg
Odredbon 8. svibnja iskrsnula je na pojasu povlačenja nova situacija zapovjedanja, gdje su inicijativu imali generali: Herenčić nad glavnim mnoštvom, a Luburić i Boban na začelju glavnog mnoštva. (Prilažem poveznicu na kojoj se može vidjeti slika kuće u kojoj se je rodio Vitez general Ranko Boban 1907. Kuća Ranka Boba (1012 BiH potraži) ni jedan naš hrvatski povijesni dokument. Molim pročitajte sadržaj priložene poveznice i bit će svima jasno zašto je ta kuća povjesni dokument. Hvala svima na strpljenju i snošljivosti na razumijevanju. Mile Boban, Otporaš.)
1012 BiH Rafael Boban.jpg
Od 8. svibnja ujutro, pošto je bila izdana zapovijed za najbrže povlačenje, vidno se je lučila zalaznica, koja je 9. svibnja napustila Zagreb, od glavnine. Luk obrane u prostornom pogledu prešao je u točke obrane, odnosno se sve na kolone na putevima povlačenja, gdje se je odbijao neprijateljski pritisak, da bi se mogla glavnina izvući. Pokret glavnine, medjutim, takodjer je sve više usporavan zakrčenošću puteva i sve jačim partizanskim uznemirivanjem. Ipak je 8. svibnja bio sav exodus u pokretu, osim borbom vezane zalaznice, te je slika iz visoke razine izgledala ovako: Potez Zagreb (1013 Cro Zagreb) - Celje (1014 Slo Celje) 200.000 osoba ili glavna skupina Potez Celje (1015 Slo Celje) - Dravograd (1016 Slo Dravograd) 20.000, koji su pošli prema Klagenfurtu. Prema Mariboru (1017 Slo Maribor) 60.000 osoba Okolica Klagenfurta (1018 Aut Klagenfurt) 50.000 osoba Zalaznica c 70.000 osoba, vojnika i gradjana -------------------------------------------------------------- Svega: 400.000 osoba.
(Točno sam prepisao kako piše i stoji na strani knjige 49. Mo. Mile Boban, Otporaš.)
1013 Cro Zagreb.jpg
1014 Slo Celje.jpg
1015 Slo Celje.jpg
1016 Slo Dravograd.jpg
1017 Slo Maribor.jpg
1018 Aut Klagenfurt.jpg
Dne 6. svibnja pokrenuo se je iz Varaždina (1019 Cro Varaždin) I. Zbor kao sjeverni korak. Pri polasku bio je pod slabom vatrom bugarskog topništva. Zaustavili su se u selu Vidovcu-Varaždin (1020 Cro Vidovići), gdje se je sakupilo mnogo hrvatske vojske svih rodova. Odatle se je nastavilo povlačenje preko Ivanca (1021 Cro Ivanec) i Lepoglave (1022 Cro Lepoglava) na Krapinu (1023 Cro Krapina), gdje se je stopio s već tada velikom zagrebačkom skupinom. Dalje od Krapine valjalo se je nepregledno mnoštvo pješaka, gradjana i vojnika, te veliko mnoštvo seljačkih kola, takodjer puna ljudi iz okolice Varaždina (1024 Cro Varaždin). Ova sada već povećana skupina bez značajnih smetnja težila je 8. svibnja mirnijim područjem k Celju (1025 Slo Celje).
1019 Cro Varaždin.jpg
1020 Cro Vidovići.jpg
1021 Cro Ivanec.jpg
1022 Cro Lepoglava.jpg
1023 Cro Krapina.jpg
1024 Cro Varaždin.jpg
1025 Slo Celje.jpg
Dne 6. svibnja pokrenuo se je takodjer i V. Zbor iz Karlovca (1026 Cro Karlovac) kao južni korak glavne skupine pod zapovjedništvom generala Ivana Herenčića. Ta kolona povlašila se preko Jastrebarskog (1027 Cro Jastrebarsko) i Somobora (1028 Cro Samobor) na Brezice (1029 Cro Brežice), te se je uklopila u kolonu iz Zagreba obim dolinama Save (1030 Cro Sava dolina), jer kraj Save do Zidanog Mosta postoje kolnici s obe strane. Vodstvu generala Herenčića utekla se i je i zagrebačka skupina, a od Celja (1031 Cro Celje) dalje i zagrebačko (1032 Cro Zagreb) - varaždinska (1033 Cro Varaždin). To je bila najveća prikupljena kolona uopće, te je bila dugačka 40 kilometara na putu prema Dravogradu i Dravi (1034 Slo Dravograd-Drava). (Ne mogu se oteti dojmu ovog velikog gubitka hrvatske demografske tragedije hrvatskog naroda iz svibnja 1945. godine a da se ne postavi povijesno pitanje: KOGA ĆE POVIJEST OKRIVITI ZA OVU VELIKU TRAGEDIJU HRVATSKOG NARODA??? Bog će suditi s Božje i po Božjoj pravdi sve one koji su iz mržnje zločine činili i vršili. Povijest će sa svoje strane kriviti politiku a politiku su imali svi narodi pa tako i hrvatski narod. Zato povijest neće biti pravedna, jer je već tada uskraćivala hrvatskom narodu imati svoju hrvatsku nacionalnu politike, i upravo zbog toga su svi zločini vršili i činili nad hrvatskim narodom. Ja sam čovjek od krvi, mesa, suza i ljudskih osjećaja, pa dok danas 23 veljače 2023. prepisivam ovaj opis ove naše hrvatske tragedije, oči su mu suzne i pune suza. Mile Boban.)
1026 Cro Karlovac.jpg
1027 Cro Jastrebarsko.jpg
1028 Cro Samobor.jpg
1029 Cro Brežice.jpg
1030 Cro Sava dolina.jpg
1031 Cro Celje.jpg
1032 Cro Zagreb.jpg
1033 Cro Varaždin.jpg
1034 Slo Dravograd-Drava.jpg
Na putu do Zidanog Mosta (1035 Slo Zidani Most) bila je ta kolona napadnuta i stalno držana pod vatrom engleskih zrakoplova, a dalje od Celja (1036 Slo Celje) još i ruskih.
1035 Slo Zidani Most.jpg
1036 Slo Celje.jpg
Od Krškoga (1037 Slo Krško) dalje tjesnacem bilo je partizanima zgodno uznemirivati hrvatski zbjeg. Sve više partizana prebacivali su se na to područje. Na samome ulazu u tjesnac kod Krškoga (1038 Slo Krško) za sve vrijeme hrvatskog povlačenja partizani su nastojali spriječiti prolaz. U Zidanom Mostu (1039 Slo Zidani Most) pak, najosjetljivijoj točki tjesnaca, bili su partizani osobito aktivni. 1037 Slo Krško.jpg
1038 Slo Krško.jpg
1039 Slo Zidani Most.jpg
Dne 8- svibnja 1945. o podne silna ljudska bujica ili je već bila prošla pola puta, ili je bila na pola puta do Celja (1040 Slo Celje), na oba kraka ili snopom puteva dolinom Sutle (1041 Cro Sotla), te putem preko Zidanog Mosta (1042 Slo Zidani Most). (Kao vjerodostojan izvor ovog prilažem sliku stranice 51. Vidi se kopča kojom držim stranice za vrijeme prepisivanja. Mo. Mile.)
1040 Slo Celje.jpg
1041 Cro Sotla.jpg
1042 Slo Zidani Most.jpg
Slika knjiga
9. S V I B N J A 1945. Početak "Šest dana rata poslije rara"
Ukoliko se mnoštvo približavalo Zidanom Mostu, to je bilo veće nagomilavanje i zaglavljivanje. Dne 9. svibnja u Zidanom Mostu (1043 Slo Zidani Most) došlo je do zastoja i teških borba, u kojima su učestvovali dijelovi raznih hrvatskih jedinica, poglavito oni, koji su se povlačili preko Karlovca (1044 Cro Karlovac). Osobito su uzeli učešća ostatci IV: ličkog zdruga pod zapovjedništvom satnika Lunge.
1043 Slo Zidani Most.jpg
1044 Cro Karlovac.jpg
Tu se je zaglavio sav hrvatski podvoz iz Zagreba. Mnogo podvoza bilo je zapaljeno od eksplozije njemačkog vlaka sa streljivom, koju su partizani iscenirali, te je cijeli promet na sate bio prekinut. Mnogo podvoza moralo je biti odbačeno s puta, jer je zajedno s ostavljenim njemačkim teškim oružjem sprječavao prolaz pješacima. raskrčavanjem uta zapovijedao je general Luburić U tom čekanju bilo je zapaženo desetak samovoza s veteranima i prvoborcima iz prve emigracije, na čelu s pukovnikom Mijom Bzikom. Bilo je takodjer i nekoliko stotina crnogorskih nacionalista, koji su tu čekali svoju glavninu. U rasplamsalim borbama Crnogorci su sudjelovali na strani Hrvata. Usprkos svih poteškoća glavni dio vojske i gradjanstva ipak se je probio tokom dana i prošao naprijed. Zadnji dio pak, kao prolazna zalaznica, ostao je još jedan dan, dok nisu došli novi odjeli vojske, da preuzmu osiguranje prolaza konačnoj zalaznici. Glavni dio vojske i gradjanstva pod vodstvom generala Ivana Herenčića odmicao je prema Celju (1045 Slo Celje). (Prilažem sliku generala Herenčić (hrvatska 1910 Buenos Aires 1978) koju sam preko google našao. Mo. Mile.)
1045 Slo Celje.jpg
Slika U
Zadnjim dijelovima vojske ili prolaznim zalaznicama u Zidanom Mostu zapovijedali su generali Luburić i Boban, koji su i dalje vodili borba u Zidanom Mostu (1046 Slo Zidani Most) kasnijih sati 9. svibnja. U tim borbama isticao se je I. Obranbeni Zdrug, čiji je jedan zapovjednik bojne, bojnik Miro Matijević, ovdje pao.
1046 Slo Zidani Most.jpg
Od Zidanog Mosta (1047 Slo Zidani Most) prema Celju (1048 Slo Celje) bili su u glavnom dijelu jače osigurani bokovi kolone. Vojska je bila rasporedjena uzduž kolona, te se je tako moglo bolje osiguravati zbijeno mnoštvo na tom puti. Inače, ako bi koja kolona odmakla, partizani bi postavili zasjede uzduž puta i pokušali spriječiti prolaz onima, koji su nadolazili. U ovim zasjedama je palo dosta ljudi. Vrhovni zapovjednik zaštitnice general Luburić poslao je osiguranja na sva važnija čvorišta, da spriječi nadiranje partizanskih brigada, koje su se prebacivale od Trsta (1049 Ita Trst) prema Celju (1050 Slo Celje). Zadatak tih partizanskih brigada bio je presjeći put hrvatskoj vojsci kod Celja, te je uništiti i ne dozvoliti joj prebaciti se u Austriju. Te najelitnije hrvatske Obranbene bojne zadržavale su partizane u borbi te su uglavnom izginule do posljednjeg vojnika. Bez ovih osiguranja jedva bi itko mogao tih dana proći kroz Celje.
1047 Slo Zidani Most.jpg
1048 Slo Celje.jpg
1049 Ita Trst.jpg
1050 Slo Celje.jpg
Na dijelu puta Zidani Most (1051 Slo Zidani Most) – Šmarjeta (1052 Slo Šmarje) -Celje (1053 Slo Celje) izvršili su partizani tog dana jedan pokolj. Uspjelo im je presjeći jednu koloniju gradjana i izvršiti pokolj prednje dijela kolone. Zaklali su 150 žena, djece i muškaraca, koji su ostali ležati pokraj puta. (Dokumenat broj 100)
1051 Slo Zidani Most.jpg
1052 Slo Šmarje.jpg
1053 Slo Celje.jpg
„dragutin“ dopuna 2024.godine Primjer prvi: Završni stavak dopunjavam mojim zapisom za kojeg već dugo znam jer je jednom jedna osoba odjavila da je u toj okolici bilo pobijenih i zakopano oko 15.000 hiljada žrtava. Vjerujem da je napravljena velika greška ali prve dvije brojke „15“ sa dodatkom jedne broje „0“ pa potpuno odgovara koju je spominjao autor ove knjige vrijedne velike pažnje. Na karti je ozna, a to je tamo manje naselje poznato kao „Škofija vas“. Tu baš u tom naselju znam gospodina dr.Milka Mikula, kojega sam od ostalog posjetio i na njegovom domu pa i ista tako i na radnom mjestu povijesnih nauka u Celju, od mene udaljeno samo 25km. Oznaka na karti je (1054 Slo Celje Škofja vas). Primjer drugi: Jedan moj kolega me je upozorio kako je u prolazu automobilom vidio postavljen jedan veći križ u samoj njivi uz neposrednu blizinu puno novih industrijskih objekata te novih prometnica zbog prolaza autoputa u blizini. Ovaj slučaj postavljanje križeva nije jedini ima ih više na mjesta i u gradu Celje u vrtovima… Primjer treći: Na tom području „Celjske urbane okolice“ su bile mnoge površine neobrađene a sada su to polja i njive te mnogo industrijskih novih objekata, za koje se potajno priča ili pak se ljudi – „kmeti“ hvale kako tu dobro uspijeva na tom polju jer je dobro pognojeno hrvatskih gnojem – a tada se misli na hiljade pobijenih hrvata KAO ŽRTVE GENOCIDNOG KOMUNISTIČKOG DIVLJANJA!!! Ovo što spominjem je sve u neposrednom okoliši poznato kao „TEHARJE“ sa Celjem da je u tom području pobijeno sa „Hudom Jamom“ kod Laškog i rudnikom „Pečovnik“i još na desetine stratišta, pričaju ljudi i zna se za Celjsko područje najmanje još i do 60 manjih stratišta, svega najmanje žrtava i do 50 hiljada zvjersko ubijanje, sve što je bilo dohvatljivo sa ručnim alatom smrti. „SLOVENIJO NE TREBA TI KIŠE HRVATI TI POLJE KRVLJOM NAPOJIŠE!!!“ (1055 Slo Celje Leskovec).
1054 Slo Celje Škofja vas.jpg
1055 Slo Celje Leskovec.jpg
20240804_04_Celje_Teharje_Leskovec_zrtve_NDH_1945.jpg
20240808_02_Celje_Teharje_Leskovec_zrtve_NDH_1945.jpg Mnoga područja još nisu za poljoprivredu – bogatstvo za prehrano stoke pa i ljude
20240217-09_Celje_Tovarniska_27_GROBISCE.jpg Slika iz samog centra područja grada Celje kod stare tvornice „Cinkarna“
HRVATSKI i SLOVENSKI NARODE DAJTE SE SCIVILIZIRATI – VEĆ STOLJEĆA PROLAZE
KAKVA JE TO EUROPSKA !? „NE-LUSTRACIJA“ KADA 80 godina POSLIJE WW2 SE JOŠ MASOVNO DIJELI „KRVARINA“ ?
KAKVA JE TO „EU“ DEMOKRACIJA KOJA MASOVNO CVATE U KRIMINALIZACIJI ???
KAKVA JE TO „EU“ DEMOKRACIJA KADA KRIMINALCI i ZLOČINCI GUŠE DRŽAVU ?
DEMOKRACIJA JE MASOVNA KRIMINALIZACIJA
Nastavlja se (11. dio) CELJSKA ZAPREKA dne 9. svibnja 1945.
|