KNJIGA 9

Comic sans MS  -11




KOLEKCIJA HRVATSKE POVIJESTI

Milan Boban <froate@hotmail.com>

To:dragutin safaric,Milan Boban

Feb 1 at 5:31 PM

Bog! dragi moj Dragutine,

1 - Subota jutro 1 veljače čitam Vaše drago pismo s naslovom KOLEKCIJA HRVATSKE POVIJESTI  i veselo viknu i uzviknu EURIKA!, tu smo s naslovom (samo bih još dodao jednu riječ a ta je KOLEKCIJA HRVATSKE POVIJESTI.

2 - Prepisao iz povijestnih pisama, Okružnica, Proglasa, knjiga, novina, časopisa DRINA i drugih izvora Mile Boban, Otporaš, priredio za tisak knjiga Dragutin Šafarić.

3 - To bi bio doprinos nas dvojice HRVATSKIH BUNTOVNIKA ZA NAŠU HRVATSKU ISTINU Mile Boban, Otporaša i Dragutina Šafarića našim hrvatskim nadolazećim naraštajima. 

4 - Zato sam ja tražio i nastojao da mogu korigirati, nadodavati, ispravljati, izbacivati što je od viška itd., staviti za KNJIGE samo ono što je najbitnije...

5 - Ja se nisam mogao prijaviti na taj portal pod mojim imenom Mile Boban, ili Otporaš, nego su mi dali korisničko ime "bobani" i pod tim imenom sam ja tu pisao i iznosio mnoge i mnoge povijestne naše hrvatske stvari i dogodovštine.

6 - Što se tiče ponavljanja to je najviše bila pokoja pogriješka ponajviše iz tada - kao i danas - nepoznavanja stručnosti na kompjutoru. 

7 - Kada bi ja tada završio jedno pisanje i kliknuo za poslati, skoro, skoro svakog puta bih pogriješkom kliknuo dva - nekada i tri - puta za pošalji. Kada ja kasnije pregledavam uočim duplikate koje nisam mogao ukloniti.

8 - Uprava portala Irvatski Integralisti su dali samo 10 minuta poslije poslatog opisa da možeš izmjene dodati. Poslije 10 minuta je sve kasno. Eto, zato dragi moj veliki prijatelju i hrvatski brate Dragutine da znaš zašto je bilo tolikih ponavljanja i zašto ja nisam tada mogao korekcije i ispravljanje činiti.

9 - Ja sam sada kod moje djece u San Francisku i nastojat ću s njihovom pomoći i njihovim znanjem da mi sve stave na Word tako da ja osobno mogu izmjenjivati i poništiti sve nepotrebno i što je od viška, jer ja sam taj originalni pisac i prepisivač svih tih opisa, te znam iz prve ruke šta treba i šta ne treba izbaciti/ubaciti, i

10 - kao Deset Božijih Zapovijedi dragi moj Dragutine čvrsto se nadam da smo obadvojica na istim našim hrvatskim povijestnim tračnicama, ne toliko za nas, Bože sačuvaj! koliko je to za naša hrvatska nadolazeća pokoljenja.

Usput, dragi moj Dragutine čitam jučer i jutros šta se dešava u Puli gdje su izvjesili petokraku u znak slavljenja i obožavanja onog sistema koji je sustavno branio i zabranjivao iznositi istinu, NAŠU HRVATSKU ISTINU našoj hrvatskoj školskoj djeci. Zato je na nama, onima koji to hoće u ime ISTINE iznositi ono što se je branilo znati; a ova pisma i sadržaji ovih knjiga koje ćemo uz pomoć Boga Velikoga nas dvojica ostaviti kao BAKLJU SVIJETILJKU našoj hrvatskoj budućoj mladosti...

Bog! i veliki poZdravi Vama i svim Vašima.

Mile Boban, Otporaš.




Otporaš Mile Boban – Dragutin Šafarić

KOLEKCIJA HRVATSKE POVIJESTI

2020.

Iseljeništvo

9

KNJIŽNICA xx


Knjižnica xxx

Knjiga prva (VII.)

Nakladnik

OGNJIŠTE nakladna zadruga

Zagreb, Pete poljanice 7

Autor:

xx - xx

Pripremio – sredio dijaloge na forumu

Dragutin Šafarić

Izabrao tekst sa foruma

Dragutin Šafarić




2020-04-09

Sretan Uskrs svima!

Milan Boban <froate@hotmail.com>

To:dragutin safaric,Milan Boban

Wed, Apr 8 at 3:48 AM

Bog! dragi moj po Bogu hrvatski Brate Dragutine Šafarić,

Evo mene fala Bogu još živ i ZDrav. Moram se pokoravati jačima pa ostati kuće i ne micati se bez potrebe. Znam da je tako i kod vas. Javit ću Vam se sutra. Za sada prilažem poveznicu sa portala Slobodni.net. Ja sam tu imao više tema. Tu sam iznio tisuće i tisuće stranica raznog povijestnog materijala pod imenom Delivuk i Otporaš. Vlasnik portala neki Allan_SP me je potpuno izbrisao tako da ne mogu više tu pisati. Prilažem poveznicu s materijalom "Antifašističko/partizanski zločini nad hrvatskim narodom. Ja znam da ste Vi to dobili i vrlo lijepo obradili. Ali ovdje je izvorno gdje su se koplja lomila u ime hrvatstva i Hrvata. Razni komentari i napadi na mene su pri dnu. jedan od najžešćih protiv mene je bio neki DUH, Srbin, sin prvoborca, rođenu u Beogradu 1954., umro od raka u srpnju 2017. Ako imate vremena od viška bilo bih mi drago da pogledate tu žučljivu raspravu.

Veliki poZDravi vama i svim Vašima.

Bog! Mile Boban.

Slobodni.NET             https://slobodni.net/t111559/

1. BLOK SA PORTALA

Tema: Partizansko antifašistički zločini nad hrvatskim narodom

- Odgovora: 41 - Pregleda: 13528

Otporaš

Mladi korisnik

Spol                Muški

Dat.Reg.          16.4.2012

Poruka             885

Sviđanja postova 

Sviđa mi se (Dano)                 95

Sviđa mi se (Dobiveno)          93

Teme              71

Spomenut(a)   169 Post(s)

Tagged           3 Thread(s)

Partizansko antifašistički zločini nad hrvatskim narodom

Ovo prilažem za sve one koji žele znati tko je bio veći a tko manji zločinac na našim hrvatskim područjima za vrijeme drugog svjetskog rata, Ustaše ili partizani. Po redosljedu ovih opisa koji su samo iz tadašnje SRH, vidjet ćete tko je veći a tko manji. Sami odlučite.
Ovo pismo je pisano prošle godine jednom mojem suradniku oko pripremanje zajedničke knjige o partizansko/antifašističkim zločinima.
Molim uljudno pratite svaki paragraf strpljivo i pažljivo. Možda ćete u streljanima i pogubljenima (pro)naći i neke od vaše svojte, poznanika i sl. Pozdrav. Otporaš.

Poštovani i dragi prijatelju g. Dragun,

Od kada smo počeli zajednočki raditi na prikupljanju partizanskih i antifašističkih zločina za naše knjige, nisam mogao biti potpunama miran do večeras. Naime, ja sam znao da sam negdje oko polovine izisao sa tim opisima na stranicama Hrvatska i Ustaštvo o partizansko/fašistickim zločinima počinjenih nad mirnim hrvatskim narodom. Tada je portal presta. Ja sam stalno teturao i trazio po internetu ne bih li to mogao pronaci. Konacno jucer, na Veliku Gospojinu, sva moja obitelj bili smo skupa. Moj sin Mile je majstor na racunalu. Ja mu ispricao moju brigu koja me stalno muci sto ne mogu pronaci na internetu sto mi treba i sto stalno trazim. Moj sin mi je pomogao to pronaci samo i jedino mojim, fala dragom Bogu, pamcenjem i okoprilike datuma kada je to moglo biti.

Sada je sve tu. Ja sam sebi pohranio u moju fijoku a vama dostavljem sve onako kako sam prije par godina bio pronasao. Naravno da ce sada biti u duplikatu svi oni 48 opisa koje sam vam vec do sada poslao.

Poštovani g. Dragun sve što bih vas sada zamolio je to da pregledate sto već imate a ovdje u prilogu ćete pronaci ostalo. Dok sam ovo prigledavao, tu i tamo sam letimicno opazio streljanja u Imotskom i imotskoj krajini. Znam da ćete sve pažljivo pregledati, (po)složiti i poredati tako kako će vam biti najbliži put doći do željnog materijala. Iz svega ovoga se može napisati nekoliko knjiga, da ne kažem mnogo knjiga. Usput, jucer sam pronašao jedno koružno pismo generala Drinjanina od prosinca 1952 godine. Pismo je tako lijepo napisano za hrvatske borce i kako se treba zajednički raditi za zajedničku stvar, povezivati jedni s drugima, uzajmno se pomagati itd. Pismo je malo podugo i ne bi imalo vremensku svrhu danas, ali svakako ga se može idejno iskoristiti za naše današnje prilike, kao što se i Biblija danas koristi iako je pisana prije dvije tisuće godina.

Izvolite primiti moje iskrene pozdrave. Mile Boban, Otporas.

IMOart Forum Croaticum

Svakodnevnica => Povijest => Autor teme: Insomnia na 30 Kolovoz 2008, 22:48:17


Naslov: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 30 Kolovoz 2008, 22:48:17
1945., siječanj 17.
Izvješće Drage Desputa, člana Sudskog odsjeka Glavnog štaba NOV i PO Hrvatske upućeno Centralnom komitetu KPH o radu vojnih sudova i obračunu s "narodnim neprijateljima" u Dalmaciji
_____________
IZVJEŠTAJ
Polovicom studenog mjeseca upućen sam u Dalmaciju sa zadatkom da obidjem vojne sudove na sektoru VIII, da pregledam njihov rad i da im u radu pomognem.
Za vrijeme mog boravka u Dalmaciji zapazio sam stanovitu nepravilnosti od kojih iznosim najglavnije.
Povjerenik OZN-e za kninski sektor drug Ilija izjavio mi je, da su oni dobili direktivu, da prilikom oslobađanja uhapse što više ljudi, jedan dio od tih, koji ispunjavaju potrebne uslove, likvidiraju, a ostali dio puste na slobodu. - U duhu te direktive od Dubrovnika - Knina pa do Zadra likvidiran je stanovit broj ljudi. Od likvidiranih jedan su dio domaći ljudi, a jedan dio zarobljenici naši državljani, koji su bili u zarobljeničkim logorima. Za jedan dio od likvidiranih zatraženo je od naših vojnih sudova da se izrade presude u svrhu objavljivanja, što je i učinjeno.
Kod sprovodjenja navedene direktive sa strane drugova, koji su je sprovodili, učinjeno je krupnih pogrešaka.
Prvo, sve je radjeno vrlo nekonspirativno. Tako su na primjer iz zatvora i zarobljeničkog logora u Splitu odvodjeni zatvorenici i zarobljenici u kamionima u grupama različitog broja sa izjavom, da idu u vojsku. Razumije se, da je to bilo vrlo providno i neuvjerljivo, jer nitko ne može vjerovati da će se zatvorenici i zarobljenici ravno iz zatvora ili zarobljeničkog logora voziti u kamionima u jednice, dok naši borci idu pješice, a s druge strane, kad su porodice likvidiranih počele obilaziti naše jedinice tražeći svoje članove i razumje se nisu ih mogli pronaći, brzo im je postalo jasno što se je s njima desilo. Vrativši se svojim kućama, razumije se da o tome nisu šutile, nego na veliko pripovjedale.
Drugo, kod sprovodjenja te mjere upotrebljavani su ljudi nedovoljno ozbiljni, što dovoljno dokazuje priloženi prilog komandanta zarobljeničkog logora u Splitu druga Milate , u kojem je iznio uz službeni pečat logora i svoj potpis tačan broj lica, koji su iz logora odvedeni i jačinu pojedinih grupa, uz usmeni komentar, da su ta lica odvedena u podrum neke zgrade gdje su postreljana.
Treće, sama justifikacija likvidiranih vršena je bez potrebne opreznosti na vrlo nezgodan način, što kao primjer navodimo slučaj, gdje je jedna grupa iz Drniša strijeljana i bačena u jame a da svi iz te grupe nisu bili ni do kraja ubijeni tako, da su iz jame vikali - majku vam vašu ubijte me do kraja! /To mi je pripovjedao komandant kninskog područja i predsjednik vojnog suda VIII korpusa/: - ili slučaj u Dubrovniku gdje se je justifikacija vršila ne strijeljanjem već su se takva lica klala. To je u Dubrovniku radila jedinica narodne obrane, a ja sam za to saznao od komandira čete narodne obrane.
Četvrto, kod sprovodjenja te mjere drugovi koji su je sprovodili bili su vrlo površni. Kao primjer navodimo slučaj koji se je desio u Dubrovniku, gdje je u oglasu osudjenih na smrt bio naveden i jedan gradjanin Dubrovnika, koji se je u tom momentu nalazio na slobodi i u oglasu među strijeljanima čitao svoje ime i prezime; - ili slučaj u Splitu gdje se još i danas nalazi u sudskom zatvoru jedan gradjanin Splita, koji je bio odredjen za strijeljanje i neposredno prije odvođenja na strijeljanje nekim slučajem dospio je u sudski zatvor. Kod OZN-e je zaveden u popisu likvidiranih.
Peto, među likvidiranima bez suda nalaze se i takovi, koji bi, da imaju deset života deset puta bili osudjeni na smrt. To su ljudi, koji su svojim radom počinili toliko zla tamošnjem narodu, organizatori četničkih i ustaških banda, te bi se, njihovim izvodjenjem na javno sudjenje, dala ne samo izvjesna zadovoljština tamošnjem narodu, već bi se i postigao veliki politički uspjeh, jer su to klasični primjeri preko kojih bi se sjajno moglo raskrinkati i ustaštvo i četništvo, kao i djelovanje okupatora.
Osim toga medju likvidiranim ima i takovih, koji se nikako nisu smjeli likvidirati unutar četri zida. Njih je trebalo najprije raskrinkati medju narodom, izvesti na javno sudjenje i onda suditi. Kao primjer navodim slučaj sa 20 popova u Dubrovniku.
Šesto, već sam napred naveo, da je za jedan dio od likvidiranih zatraženo od naših sudskih organa, da se izradi presuda isključivo u svrhu javnog objavljivanja. Naši sudski organi u velikoj su većini tek od novijeg vremena u našem pokretu. Politički su neizgradjeni, s našim pokretom i borbom nesaživljeni, malogradjani. Saznavši za takav postupak OZN-e oni su, razumije se, primili to s negodovanjem i o tome, možda ne u zloj namjeri, pripovjedali drugima. Kako je to daleko otišlo, koliko pogrešno i sa kakvim nerazumjevanjem je to shvaćeno sa strane naših organa najbolje ilustrira slučaj sekretara našeg vojnog suda vijeća kod komande šibenskog područja, koji je učinio čak slijedeću "uredovnu zabilješku":
- "Prema zahtjevu Opunomoćstva OZN-e šibenskog područja, ovaj Sud je naknadno sastavio presudu, radi javnog oglašavanja iste u Šibeniku. ........ Ovakav postupak je kao izniman bio, prema saopćenjima dobivenim od opunomoćstva OZN-e u Šibeniku, dirigiran od viših faktora i odobren od nadležnih političkih funkcionera".
Sedmo, od OZN-e je zatraženo, a po našim organima tako izradjene presude u svrhu objavljivanja nisu od drugova iz OZN-e pregledane, te se je i u tom pravcu griješilo. Kao primjer navodim presudu Oliver Mate, koji je osudjen na smrt strijeljanjem, a u dispozitivu presude navedeno je, da se isti osudjeni na smrt medju ostalima i za to "što je osorno nastupao prema predstavnicima narodno oslobodilačkog pokreta, kad bi od njega zatražili ekonomsku pripomoć i premda imućan nije im htio dati bilo kakovu pomoć".
Osmo, prilog br. 4 govori sam po sebi dovoljno. Da li se smije po džepu nositi takove zabilješke do kojih može i nepozvan doći? Sigurno ne bi bilo od koristi našem pokretu kad bi u neprijateljskoj štampi izašla fotografija ovakvog dokumenta.
Ima još dosta ovakovih primjera, a koliko ih ima koji meni nisu poznati!
Razumje se, da je uslijed takvog sprovodjenja navedene direktive šira javnost za to brzo saznala, te se osjeća, da je to primila sa negodovanjem i da u narodu vlada osjećaj pravne nesigurnosti. Kao primjer za to navodim izjavu jednog građanina Knina, koji je, kad mu je predsjednik suda izjavio, u vezi s jednim hapšenikom, koji se nalazi kod OZN-e, da će biti izveden pred sud, i ako se uspostavi da je kriv bit će kažnjen, a ako se ustanovi da nije kriv, bit će oslobodjen, izjavio "ostavi to, njega će noć progutati prije nego što dodje do suda". Delikatnost situacije u kninskoj krajini u vezi sa četništvom pokazuje pravi značaj istaknutog primjera.
Savezno sa napred navedenim htio bi reći još i ovo. Koliki je broj likvidiranih nije poznato. Ali on po mom mišljenju nije prevelik, što više on je na nekim sektorima mnogo premalen. Pogledajmo samo Dubrovnik. Tamo je likvidirano svega oko 100 ljudi. To je premalen broj za Dubrovnik i okolicu u kojem su za ovo čitavo vrijeme carevali i ustaše i četnici, Talijani i Nijemci, a ogromna većina Dubrovčana s njima se je povezala. Osim toga u samom Dubrovniku radjale su se ideje i izgradjivali planovi vršenog nasilja nad čitavom Južnom Dalmacijom. Petokolonaštvo i špijunaža bilo je u punom cvatu. Mišljenja sam da je uzrok tako malog broja likvidiranih baš u načinu sprovodjenja date direktive , jer je uslijed toga javnost za istu vrlo brzo saznala, te se je osjetila reakcija javnog mišljenja. Naši drugovi su pred tim i takovim "javnim mišljenjem" zastali i prešli u drugi ekstrem, u drugu pogrešku u pretjeranu blagost. Kao primjer navodim slučaj velikog župana dubrovačkog , koji je izveden pred sud i kažnjen jedva jedvice sa dvije godine prisilnog rada, dok je dubrovačka OZN-a predlagala oslobadjajuću presudu: - ili slučaj u Kninu gdje se članovi četničkog oblasnog odbora i četničkog ratnog vijeća šeću slobodno po kninskoj krajini, a samo u Kosovskom polju postoji groblja stotine i hiljada srpskih žrtava i nasilja kojeg su počinili četnici.

Dogadjaji koji su se desili poslije nove direktive organima odsjeka za zaštitu naroda

Pod kraj studenoga mjeseca prošle godine organima odsjeka za zaštitu naroda izdata je nova direktiva po kojoj oni više nemaju ovlaštenje da vrše likvidaciju bez suda, osim naročitih izuzetaka. Usprkos toga na nekim sektorima organi OZN-e nisu se te direktive pridržavali. Navodim slučaj u Sinju, gdje je tamošnja OZN-a u momentu svog rasformiranja likvidirala, koliko je poznato, 6 ljudi iz Sinja i okolice , a da za to nije postojao nikakav razlog; - ili slučaj u Kninu gdje je tamošnja OZN-a iza dobivene nove direktive likvidirala najprije 13, a poslije 1 osobu, sve iz Knina i okolice Knina, a htjela je likvidirati i još 17 zarobljenika naših državljana, koji su u većini služili u "tigar" diviziji, a da ih prije toga nisu uopće salušali pa ni ispitali najosnovnije podatke. Medju tih 17 bilo je i takovih, koji su svega pet dana bili u navedenoj diviziji i nisu još uopće bili rasporedjeni. Na moj zahtjev ta je grupa predana sudu i u roku od jednog dana svi su bili ukratko saslušani i, izvedeni pred sud i u sporazumu s OZN-om svega trojica su osudjeni na smrt; jedan je upućen u zarobljenički logor, jer je bio Nijemac; za jednog će se istraga nastaviti, jer je isti iz Vrlike koja je svega 20-30 km. udaljena od Knina, a isti je tamo kroz čitavo vrijeme kao ustaša djelovao, a ostali su osudjeni na različitu vremensku kaznu i upućeni u jednicu. U Zadru se je OZN-a pridržavala prakse likvidacije bez suda sve do pre 10-15 dana uz izjavu, da nema povjerenja da bi takove sud osudio na smrt. U Biokovskom području je takodjer OZN-a likvidirala oko 20-25 osoba nakon primitka nove direktive, a bez ikakvih posebnih razloga.
Nadalje na našoj konferenciji svih predsjednika sudskih vijeća i sudskih organa izvjestio me je istražitelj vijeća kod biokovskog područja da tamošnji opunomoćenik OZN-e sadistički muči ljude, a onda traži od suda da se isti moraju osuditi bez obzira da li im se krivnja ustanovi ili ne, jer bi bilo vrlo nezgodno da ih se pusti na slobodu nakon što su tako istučeni. Kao primjer naveo mi je slučaj dviju žena, seljakinja, koje je isti organ OZN-e najprije strahovito istukao, a onda im nije dao vode za piti tako, da su bile prisiljene piti svoju vlastitu mokraću; - ili slučaj iz splitskog područja, odnosno sudskog vijeća u čiji su zatvor dopraćene dvije žene iz komande mjesta Kaštela gdje su bile zlostavljane - palili su im noge itd. - a za koje se u toku postupka ustanovilo, da nisu gotovo ništa krive i trebaće ih osloboditi.
Osim toga ima slučajeva da imovina nekih lica, koja su u prvim danim uhapšena razgrabljena i raznijeta, a od suda se traži da iz tih razloga ti moraju svakako biti kažnjeni. Kao primjer navodim slučaj Vragolova iz Cavtata kraj Dubrovnika, koji je u prvim danima uhapšen kao pristaša četnika i četnički pomagač, a koji bi uslijed amnestije trebao biti pušten na slobodu. Ili slučaj sa 74 godine starim svećenikom don Antom Dragoševićem iz Omiša kome su takodjer sve stvari razvučene, a iz razloga, što se u toku postupka nije moglo ustanoviti neko teže djelo, a iz političkih razloga trebalo je donijeti ili uslovnu kaznu ili oslobadjajuću presudu. U jednom i u drugom slučaju zahtjev da se isti moraju kazniti iz napred navedenog razloga dat je sa strane članova kotarskog komiteta, koji su se nastanili u njihovim kućama.

Nekoliko slučajeva bezakonja počinjenih sa strane pripadnika NOV i NOP

1.- Kistanje, kotar Šibenik. Opunomoćenik OZN-e XIX divizije kad je divizija odlazila iz Kistanja predao je komandi mjesta Kistanje jednog uhapšenog karabinjera, time da se isti preda sudu i da se izvede na javno sudjenje u tom mjestu, jer je u tom kraju uhvaćeni karabinjer počinio strahovita zvjerstva nad tamošnjim narodom i bio strah i trepet tamošnjeg stanovništva. U komandi mjesta je taj karabinjer tako tučen da su ga na kraju morali i ubiti. Kod toga sudjelovali su čak i neki članovi tamošnjih narodnih vlasti. Komanda mjesta nije o tome ni prije, a ni poslije nikoga izvjestila.
2.- Pod kraj XI mjeseca praćen je u sudski zatvor u Zadar po straži jedan uhapšenik i na putu, na cesti Obrovac-Zadar ubio ga je s kundakom puške jedan partizan koji je onuda prolazio.
3.- U Benkovcima je krajem prošlog mjeseca jedne noći pozvan iz svoje kuće neki čovjek, navodno neprijatelj našeg pokreta, po dvojici partizana i kad je isti izišao iz kuće oni su ga ubili iz šmajsera i pobjegli. Nije ustanovljeno koji su to partizani bili.

O načinu sprovodjenja konfiskacije i o odnosu NOO-a prema
sudu po pitanju podataka ili informacija za sudske zatvorenike.

Na cijelom sektoru Dalmacije u prvo vrijeme nakon oslobođenja konfiskacija je bila sprovadjana sasma protivno nego što to uputstva o konfiskaciji traže. Prvo, konfiskacija je vršena u velikom broju slučajeva licima kao ratnim zločincima i narodnim neprijateljima, a da nije za to bila donešena sudska presuda, odluka ili rješenje što uputstva o konfiskaciji izričito navode. Drugo, konfiskacija je vršena, na takav način, da je na neposrednu okolicu nužno morala ostaviti dojam da je po srijedi pljačka, a ne jedna vrsta kazne. Kao primjer navodim slučaj u Dubrovniku, gdje se prilikom konfiskacije oduzimalo i dječja kolica.
U traženju podataka za zatvorenike naši organi nailaze na velike poteškoće. Ne samo što se na podatke treba dugo čekati, što su oni apstraktni /četnici, ustaše, tukao rodoljube i td./, nego su zapaženi i slučajevi otvorene sabotaže. Navodim primjer iz općine Vrlika. Istražitelj sudskog vijeća u Sinju zatražio je od općine Vrlika podatke za jednog okrivljenika. Općina Vrlika sa službenim pečatom i potpisom predsjednika i tajnika daje za taj konkretni slučaj slijedeće podatke: "čovjek za kojeg tražite podatke i koji se nalazi u vašem zatvoru je pošten i dobar drug. Nikad nije pripadao nijednoj neprijateljskoj grupaciji niti je primio bilo talijansku bilo četničku pušku"; - Sam zatvorenik izjavljuje: "Po dolasku Talijana stupio sam u seosku miliciju i primio pušku od Talijana. Kad je Italija kapitulirala stupio sam u četnike i bio sam su tim i tim akcijama".
Na kraju još nekoliko riječi u vezi s upućivanjem kažnjenika u jedinice. Koliko sam imao prilike čuti od strane jednog dijela naših pristaša ta je mjera primita sa nezadovoljstvom. Za ilustraciju navodim slučaj Šime Berača, koji je po vijeću vojnog suda kod šibenskog područja osudjen na prisilni rad i upućen u jedinicu. Prije odlaska u jedinicu pušten je kući da si uzme stvari. Kad je došao kući narod ga je linčovao. To se je desilo u Skaradinu. Dok obratno u jedinicama ovako upućeni kažnjenici primiti su dobro i borci se prema njima odnose već prema tome kako se koji pokaže u borbi. Narod odnosno naši pristaše prigovaraju i postupku prema takovima u jedinicama, jer se isti uzimaju nakon kratkog vremena u kancelarije, a ima i slučajeva da ih se pušta na dopust. Navodim kao primjer slučaj sa Lucićem iz Benkovca, koji je bio osuđen na 7 godina prisilnog rada i upućen u XX diviziju, nakon kratkog vremena došao je u kancelariju, a za božić pušten je kući na dopust.
Na završetku navodim izjavu opunomoćenika OZN-e XIX divizije, koji mi je kazao da mu opunomoćenik OZN-e zadarskog područja šalje u jedinicu ljude s napomenom da ih se u jedinici na zgodan način likvidira, jer da je nemoguće izvesti ih pred narodni sud pošto ga sud ne bi osudio na smrt.
U koliko u iznesenom ima kakvih nejasnoća mogu po potrebi usmeno razjasniti.

Drago Desput [v.r.]

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 30 Kolovoz 2008, 22:48:29
III. ODSJEK
ODJELA ZAŠTITE NARODA ZA HRVATSKU
Povjereništva za narodnu obranu NKOJ
Broj 246/45-6
13. aprila 1945.
K O M E S A R  U GLAVNOG ŠTABA HRVATSKE

Zapažene greške i nedostatci
u našim jedinicama

U našim jedinicama dešavaju se još dosta česti slučajevi raznih greški i nedostataka, koji su vrlo često razlogom nezdravim i štetnim posljedicama. Raspolažemo sa dosta materijala o sitnijim nedostatcima, a ovdje navadjamo samo nekoje.
/./
Prilikom borbi kod Knina vojno-obavještajni oficir divizije koji je kasnije došao u vojno-obavještajni odsjek GŠH izjavio je da tokom borbi za Knin dva dana nije mogao dobiti na saslušanje nijednog zarobljenika iako su jedinice zarobljavale u velikom broju. Na sektoru gdje se on nalazio kratkim su putem zarobljenici odvadjani još za toka borbe par stotina metara na stran i bez saslušanja strijeljani. Vjerojatno je njegov iskaz kojeg je nama lično dao pretjeran, ali bez sumnje ima takvih pojava u našim jedinicama. Navodno po njegovim riječima rezultat toga je bio da je neprijatelj to primijetio i da se uporno branio i tamo gdje bi inače njegov otpor bio popustio.
Jedinice 34. divizije i to karlovačka brigada 17. II. o.g. zarobila je 4 ustaše. Saslušao ih je vojno-obavještajni oficir te brigade Ačić Milan te ih svukao do gola, pobio i bacio u Kupu. Voda ih je izbacila kod sela Ljetovaniča i taj se dogadjaj dosta prepričavao.
/./

Smrt fašizmu - Sloboda narodu !
Za Odsjek, šef
major
_____________

Kopija, strojopis
HDA, Zagreb, 1491, 2.26.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 30 Kolovoz 2008, 22:48:37
II. OTSJEK ZAŠTITE NARODA
ZA OBLAST X. KORPUSA ZGB.
NOV i POJ
Službeno 362/I
Dne 17. V. 1945.

ODSJEKU ZAŠTITE NARODA II
Za Zagrebačku Oblast

Negdje prilikom nailaska naše vojske u mjesto Ivanić-Grad, dne 8. V. ove godine bili su uhvaćeni po jedinicama 21. Makedonske divizije slijedeći:
Posilović Josip, Ištok Josip st., Ištok Josip ml. i Čauš Djuro. Svi su iz sela Caginca. Kauzlarić Franjo i Novosel Stjepan iz sela Lonje, Kihanj Mirko i Radošević Josip iz sela Graberja. Drugovi iz OZN-a 21. Makedonske divizije obratili su se na povjerenika OZN-a II. za kotar Čazmu, Gretić Rudu, da im dade podatke za imenovane hapšenike. Iako drug Gretić znade jako dobro direktive i poznaje lično uhapšene, rekao je drugovima iz OZN-a 21. Divizije, da su to banditi i da su svi aktivni ustaše, što nije tačno i tako su svi prema tim podacima bili streljani u selu Lupoglavu dana 10. V. o.g. Neki od pomenutih bili su čak odbornici u mjesnim NOO-ima, pa je narod jako ogorčen zbog toga dogadjaja. Prilikom same likvidacije Ištok Josip st. dobio je 7 metaka i usprkos toga svejedno je ostao živ i nalazi se kod svoje kuće u Cagincu. Mišljenja smo da druga Gretić Rudu pozovete na odgovornost i najstrožije kaznite, radi nepravilnog postupka.

Smrt fašizmu - Sloboda narodu !

Za OZN-a III:
Leš Mato [v.r.]



M.P.

Izvornik, strojopis
HDA, Zagreb, 1491, 12.3.1.
sub kol 30, 2008 11:41 am Korisnički profil Pošalji privatnu poruku

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 30 Kolovoz 2008, 22:48:52
1945., svibanj 21.

Iz knjiga depeša 15. majevičke brigade upućenih Štabu XVII. divizije o likvidiranju skupine ustaša te o nastavku strijeljanja zarobljenih četnika i ustaša
_____________

20-V-45.
No 25. dr. 70

Jedan bat. uputili smo po naređenju u St. Veit - Miklauš. Ima zadatak da sa prvim bat. šeste brig. likvidira Ustaše od 5 stotina koji su na sektoru Miklauš. Jedan bat. ostavili smo za obezbeđenje svih brig. logora. Sa jednim bat. krećemo čim dođu Vojvođanske jedinice.

Miki
No 26.dr. 75

Brigada je stigla dvadesetog u 6 sati. Povezani smo sa O.Z.N.-om. Zadatak naše brigade je likvidacija četnika i Ustaša kojih ima dve i po hiljade. Juče nam je poginuo nesrećnim slučajem komandant drugog bataljona na strelištu drug Moma Divljak. Danas smo nastavili sa streljanjem. Brigada je smeštena u Gradu.

Miki
21-V-45
No 27. dr. 55

Nalazimo se na istoj prostoriji. U toku celog dana radili smo isto što i juče (likvidacija). Po naređenju uputili smo jedan voz. sa jednim članom štaba - bat. da sprovodi zarobljenike za Zagreb, kad se vrate javićemo.

Miki
Izvornik, rukopis
VA VII, Beograd, Arhiva NOB, kut. 993, reg. br. 8/8.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 30 Kolovoz 2008, 22:49:10
1945., svibanj 25.
Maribor

Iz operacijskog dnevnika Trećeg bataljuna 6. istočnobosanske brigade XVII. istočnobosanske divizije III. JA o "likvidiranju narodnih izdajnika" u razdoblju od 23. do 25. svibnja 1945.

23. maj 1945.
vreme: sunčano
mesto: Maribor 3 bataljon
oficira:
p.oficira:
boraca:
Po naređenju štaba naše brigade, bataljon je imao zadatak likvidiranje narodnih izdajnika.
Zbog izvršavanja postavljenog zadatka nije se nikakav rad odvijao u toku dana.
Ishrana i zdravstveno stanje bataljona su zadovoljavajući.


24. maj 1945.
vreme:
prepodne - kišovito
po podne - oblačno
mesto: Maribor 3 bataljon
oficira:
p.oficira:
boraca:

Kao i prošlog dana bataljon je imao isti zadatak.
Ishrana i zdravstveno stanje bataljona su zadovoljavajući.


25. maj 1945.
vreme:
sunčano
mesto: Maribor 3 bataljon
oficira:
p.oficira:
boraca:

Kao i prošlog dana bataljon je imao isti zadatak.
Ishrana i zdravstveno stanje bataljona su zadovoljavajući.
U bataljon je prekomandovano osam novih boraca.
Pred veče bataljon se po svršetku zadatka razmešta u gradu počevši pravi kasarnski život.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 30 Kolovoz 2008, 22:49:26
Izvješće OZN-e za okrug Banija upućen OZN-i za Hrvatsku o svojem radu, o masovnoj likvidaciji kod Kostajnice i o radu Oblasnog suda Banije
_____________

Odjeljenje zaštite naroda
Za okrug Baniju
Broj 87/45, dne 6. VI. 1945. g.

Zemaljskom odelenju zaštite naroda za Hrvatsku

Dostavljamo Vam izveštaj: politički, djelovanje banditizma, popis židova, koji su otišli sa ovoga okruga, generalije čl. ZAVNOH-a sa ovog okruga, brojno stanje mreže, radni izveštaj i jedan zapisnik o kojem Vi dajte svoj sud t.j. da vidite kao naši sudovi osudjuju teže okrivljene.
Iz ovih izveštaja, koje Vam šaljemo možete vidjeti pregled političkoga stanja, kao i razne banditske grupe, koje krstare po našem teritoriju.
Dosadašnje izveštaje, koje smo slali po sektoru rada t.j. po: I.S., četništvu, UNS-u i Gestapou, ovaj put Vam ne šaljemo pošto referenti, koji su zaduženi po tim sektorima rada u glavnom su svi vodili istrage po kotarevima, tako da su u glavnom izgubili iz vida svoje sektore rada, te u mjesto dosadašnjih izveštaja po UNS-u, Gestapou i četništvu pisali su o pojedinim grupama bandita na teritoriju, kao i parolama koje uskrsavaju.
Rad I.S-a, u koliko smo Vam dosada slali izveštaje mogli ste vidjeti da su nosioci u glavnom Jevreji, koji su bili nastanjeni u Glini, Topuskom, te u pojedinim našim ustanovama. Skoro svi Jevreji napustili su naš okrug što možete vidjeti i iz priloženog popisa u kojima su pravcima otišli.
Vjerujem da su oni iza sebe ostavili vezu na domaćim ljudima, što se može vidjeti iz parola, koje uskrsavaju u selima kao i banditskim grupama.
U ovom mjesecu otkrili smo dve četničke grupe, i to: jedna na Dvorskom kotaru, kojoj je na čelu čovek iz Kotarske J.[edinstvene] Fronte, a druga u Vojnoj komandi Glina. Svaka grupa broji 3 - 5 članova, koje su održavale svoj sastanak unazad osam dana. Grupa na Dvorskom kotaru, poznat nam je i sadržaj sastanaka, pošto je lično naš poverenik slušao t.j. grupa je zaključila, da je sada momenat da se okupi srpski narod, te da se digne ustanak, ali da ovaj ustanak neće biti dug kao što su partizani radili, pošto će im Englezi priteći u pomoć, kao i da već postoje četničke formacije u Bosni, koje su već zauzele Banja Luku i Sarajevo. Mi ovu grupu još nismo uhapsili, pošto smo dali povereniku u zadatak da dobro ispita skim su vezani te dali će još koji sastanak održali.
O vojnoj glinskoj grupi nemamo detaljnijega pregleda, što je dat zadatak povereniku da se nekoga ubaci u njihovu grupu. U hrvatskim selima u priličnoj mjeri osjeća se rad Mačekovih agenata, nažalost glavniji agenti jesu iz N.O.O-a, i J.N.O.F-e, a mislim što nisam siguran da Mačekovi agenti dobivaju direktive od bivšeg kotarskog člana HSS-a Mate Patarana, koji se sada nalazi u Okružnoj J.N.O.F-i Banije, koji je bio godinu dana na našem oslobodjenom teritoriju. Pataran je već na više mjesta vršio intervencije za pojedine uhapšenike, kao što je 1. VI. sazvao jedan sastanak u gradu Petrinji od tz. rodoljuba, koje smo zatekli u uporištu, te su na sastanku tražili da bi se formirala komisija od gradjana Petrinje, koji bi otišli obići logore da vide kako logoraši žive. Mi smo pravovremeno saznali za taj sastanak, te su i naši članovi J.N.O.F-e okružne išli na taj sastanak. Na samome sastanku kritikovali su Patarana kako to da je sazvao taj sastanak, on se izgovara da nije sazvao taj sastanak već da je to inicijativa samih rodoljuba u gradu, pošto oni osjećaju da se u logoru narod pati. Mi pratimo djelovanje Patarana te prikupljamo podatke o njegovom kretanju i ljudima sa kojima se druži.
Usmeno sam Vas upoznao o stanju u II. bat. N.[arodne] Obrane, do danas se nije skoro ništa učinilo, da se nekoji rukovodioci tamo smijene, kao napr. Pomoćnik komesara zvani Firga. Moje mišljenje je da on imade podršku iz štaba brigade te Vi trebate nastojati da se već jednom sredi stanje u ovom bataljonu. Ponovno Vas upozoravam o likvidaciji, koja je izvršena unazad 5 - 6 dana. Sa istom likvidacijom rukovodio je Firga, koji je odveo jednu grupu od 194 te ih likvidirao u blizini sela Knezovljana, svega udaljenosti kilometar od sela i 40 - 50 metara daleko od puta, kod same likvidacije bili su odbornici sela tako da za likvidaciju znade cijelo selo, pošto su nekoji dobili i robe od ubijenih. Nedaleko od samoga mjesta gdje su ovi likvidirani imade jedan bunar, u kojemu se pojavila sama krv. Pošto likvidirani nisu bili dobro zakopani, dali smo u zadatak da se odmah nabaca još zemlje, pošto su već počeli smrditi, a ujedno da se sam bunar zatrpa.
Zapisnik koji Vam prilažemo o osudjenoj Jajčinović Kati, možete vidjeti njezin neprijateljski rad kao i smrt odbornika, za kojega je ona u glavnom kriva, a osudjena je svega tri godine. Po mome mišljenju nešto nije u redu u Oblasnom sudu, pošto se tamo nalazi Branko Novaković, koji je mislim nešto bio zapleten blizu četničke afere na Kordunu te je poslije poslan na Baniju, a sada je ponovno povučen na višu dužnost u Vojnu oblast IV. korpusa, navedeni češće puta dolazi u Vojni sud našeg Područja, gdje im daje sugestije, kako treba suditi. Tako je jednom prilikom rekao jednome na sudu Banijskog područja, kada je bilo pitanje da se nekoga Lazića osudi na smrt što je OZN-a predložila, rekao je ne možemo ga suditi na smrt, dosta je 5 godina robije, pošto ustaše koji su mnogo više krivi i njih se pušta na slobodu. Nije ovo samo jedan zapisnik, desetak zapisnika imade kod mene, koji se po mome mišljenju nepravilno izrečene osude. Još se je jedno moglo zapaziti kod suda da ona lica, za koje mi pravimo smrtnu kaznu neće da donesu, dok za ona za koja zatražimo par godina robije, osude na smrt, kao napr. Mi smo tražili 5 - 7 godina da se osudi bivši odbornik Nikola Srbić, kojega su oni osudili na smrt, mi nemamo ništa protiv toga ako oni nekoga još oštrije osude, ali ne možemo se stime složiti da [za] ovako teške optužbe kao što vidite iz zapisnika dobije samo tri godine.
/./

Smrt fašizmu - Sloboda narodu !
M.P.
Načelnik major
Putnik [v.r.]

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 30 Kolovoz 2008, 22:49:44
Z A P I S N I K

Sastavljen pri Opunomoćstvu OZN-e XII Proleterske brigade dana 14. XI. 1945. u 14,30 časova. Saslušani polit. komesar Krajačić Vjekoslav, koji izjavljuje slijedeće:
Prije toga je imenovani upozoren na davanje netočnih izjava, što povlači za sobom i snosi tešku odgovornost, na pitanja odgovara :

1. OPŠTI PODATCI:
Zovem se Krajačić Vjekoslav, rodjen 28. II. 1924. u Banja Luci, općina i kotar ista, Hrvat, neženjen, svršio 8 razreda realne gimnazije u Zagrebu, zanimanjem djak, otac Ivan i majka Ana, rodjena Zmailović, brat Otmar, oficir u J.A. Miroslav, sekretar P.O.J. i sestra Margareta udata Turkulin, kućanica, ne posjedujem ništa, stupio u NOV 12. VI. 1943.

2. TKO VAM JE DAO
DIREKTIVU ZA HAPŠENJE I PO ČIJEM NAREDJENJU STE TO RADILI?
Dana 7. XI. ov. g. imali smo sastanak Polit. otsjeka, na kojem nam je prenjeo direktive Polit. kapetan Aleksić Risto, instruktor za kadrove XIII. divizije. Nakon završenog sastanka došao je komandant brigade Živković Milan, koji je imao sastanak sa

komandantom XII. Ud. divizije Četnik Gjurom, koji je trajao oko dva sata nasamo. Komandant brigade nam je prenjeo direktive i to: ukida se radno vrijeme, svi oficiri imaju spavati u kasarnama, strogo pripremno stanje u Vukovaru da je bio Luburić , a isto da je vidjen na stanici u Vinkovcima u činu našeg kapetana. Patrole treba sastavljati samo od komunista. Svakog onog koji piše neprijateljske parole i kida naše letke na licu mjesta treba ubiti, za biračka mjesta gdje se nalaze naše jedinice odgovarat ćemo glavom. Direktivu, koju nismo pisali u notese a niti će postavljat pitanja za to divizija i armija, a to je slijedeće: da sve one, koji bi mogli ometati i spriječavati izbore na pametan način nestanu. Ne mogu reći da je on mislio da ih ubijamo, ali ja sam to shvatio kruto, na rastanku, pri prelasku u bataljon ja sam rekao drugu Aleksiću Risti - vidjet ćeš kako će tamo izbori uspjeti i kako ću ja tu bandu očistiti. Ja sam krenuo u Sl. Šamac 8. XI. ov.g. i stigao istog dana oko pola noći.

3. ŠTO STE RADILI U SL. ŠAMCU?
Odma tog dana održao sam sastanak sa komandantom bataljona i rekao sam mu da svi oni koji bi mogli omesti izbore tokom noći imadu nestati, tj. da će mo ih ubiti.

4. ŠTO VAM JE NA TO REKAO KOMANDANT?
Komandant Prodanović Stojan nije mi ništa rekao a niti pitao tko je izdao naredjenje nego sam ja rekao, da smo imali sastanak u brigadi i da za tu stvar neće nitko stavljati pitanje, tj. brigada, divizija a niti armija. Na to je komandant otišao do Mihajla Nikolića i prikupio podatke odn. samo popise za ljude koje treba hapsiti.



5. ZA KOLIKO STE LJUDI IMALI POPIS OD MIHAJLA
Nakon prve noći bilo je uhapšeno 11 ljudi, koje je dao Mihajlo, sem jednoga, koji je doveden iz Strizivojne, a za kojega Mihajlo nije dao nikakve podatke. Što se tiče samog popisa imena nije mi poznato.

6. TKO JE RUKOVODIO HAPŠENJEM? STRELJANJEM I TKO JE IZDAO NAREDJENJE ?
Prvu noć, tj. 8. XI. ja sam hapsio petoricu u Šamcu, dočim drugu noć je imao sve podatke o hapšenicima komandant bataljona Prodanović Stojan. Streljanjem sam rukovodio lično ja.



7. GDJE STE VRŠILI STRELJANJE I NA KOJI NAČIN ?
Streljanje smo izvršili poslije pola noći na lijevoj obali rijeke Save sa pištoljima u zatiljak i metnuli ih u čamac i pobacali ih u sredinu Save. Nakon toga u jutro izvršili smo pregled obale da se moguće ne bi što primjetilo po danu, ali medjutim nismo ništa primjetili.



8. KOLIKO JE SVEGA STRELJANIH OSOBA ?
Prvu noć, tj 8. XI. ubijeno je 11, medju njima i dvije žene, dok drugu noć ubijeno je 10 od kojih je bila isto jedna žena.


9. ZAŠTO STE VRŠILI PROVOKACIJU KADA STE IŠLI HAPSITI ?
Provokaciju po kućama nismo vršili, a može se i kazati da to nije bila provokacija ako smo unišli u kuću pod imenom "križara". To je bila moja želja da vidim kako će se ponašati kada im kažem da smo križari.

10. TKO JE SVE UČESTVOVAO U TOM UBISTVU I HAPŠENJU ?
U hapšenju su sudjelovali slijedeći: Kreačić, Prodanović Stojan, komandant bataljona, Magdić Drago, vodnik veze, Vukelić Savo komandir, Filković Pero, komandir, Matić Stevo i Mihailo Nikolić. Za ostale mi nije poznato. Kod ubijanja su isto sudjelovali ovdje navedeni.


11. NA TEMELJU ČEGA STE UBIJALI TE LJUDE ?
Prema podatcima koje smo dobili od Mihajla Nikolića, koje je on dao komandantu bataljona Prodanović Stojanu na temelju kojih smo streljali. Istrage nismo vršili nikakve nad hapšenicima. Hapšenici su dolazili u štab bataljona vezani u žicu i bili tučeni samo pojedinci.

12. ZAŠTO STE HAPSILI ŽENE ?
Žene smo hapsili zato što su imali veze sa "križarima" i davale pomoć u novcu, hrani i sanitetskom materijalu, što su one priznale kod svoje kuće kada smo došli kao križari.



12. TKO JE IZVRŠIO HAPŠENJA U SIKIREVCIMA I JARUGA[MA] ?
Dana 9. XI. vršili su hapšenja komandant Prodanović Stojan i Mihajlo Nikolić. Od vojnika nije mi poznato dali je tko bio. Ja sam samo vidio kada su došli hapšenici iz Sikirevaca i Jaruge i to desetorica, za koje nisam znao imena. Dopratio ih je komandant i Mihajlo Nikolić. Hapšenici su bili vezani u žicu i obučeni u civilno odjelo.

13. ŠTO VAM JE POZNATO O SLUČAJU U KOPANICI ?
Poznato mi je da je dotjeran u štab bataljona jedan civil, koji je kidao parole i zamazao sliku Tita u Kopanici. Kada je došao isti je bio streljan sa ostalima, a tako isto i onaj civil iz Strizivojne, kojeg je uputio komandant brigade, s tim da se stavi samo u pritvor dok ne prodju izbori.

14. DALI ZNATE IMENA LJUDI KOJI SU POBIJENI, NJIHOVU PROŠLOST I NA TEMELJU ČEGA SU HAPŠENI ?
Poznato mi je samo da sam ja hapsio i to u Sl. Šamcu. 1. Nikola Crnolatac iz Sl. Šamca, ustaški dojavnik od 1941., sada govorio kako ova vlast neće opstati, jer naši križari će nas spasiti, jer su oni jedini branioci Hrvata. Dao podatke Mihajlo Vukelić. 2. Nikola Crnolatac, sin, aktivni ustaški avijatičar, oficir, poručnik isto kao i otac. Za ženu i snahu nemam imena, a o njima samo znadem da su govorile kako je kod njih bio jedan križar iz Škicine grupe i kako su davale matrijal i hranu koju su skupljale po selu. Tako isto i nama su htjele dati novaca i plahte, ali mi nismo primili. 3. Tomašić Stipo. Za njega smo dobili podatke od Mihajla, da on je pričao da kod njega stanuje jedan komunistički bandit i kako ga mi moramo ubiti. Isto tako nam je rekao da će tokom sutrašnjeg dana od bilježnika nabaviti dvadeset propusnica sa štambiljem, jer je on naš čovjek. Za ostale podatke neznam, nego kažem da su svi dobiveni od Mihajla a predati komandantu bataljona.

15. KAKOVU SI DIREKTIVU PRIMIO OD KOMESARA BRIGADE ?
Od komesara brigade primio sam samo političke direktive po pitanju izbora, a on nije znao što sam ja uradio. Jedino je bio prisutan komandant ovom razgovoru poslije sastanka.



16. ŠTA JE PRENIO KOMANDANT BRIGADE ?
Komandant brigade prenio je samo direktive što se napomenulo pod točkom dva, a načelnik brigade uopće nije bio prisutan tom sastanku.



17. DA LI JE BIO PRISUTAN TKO KADA JE KOMANDANT PRENIO DIREKTIVU KOMANDANTA DIVIZIJE ?
Drug Risto bio je prisutan ali nije ništa na to odgovorio, a niti se mješao u razgovor.



18. IMAŠ LI JOŠ ŠTA DA KAŽEŠ ?
Imam da kažem, da opozivam svoju izjavu u vezi sa čamcem nego napominjem da su ubijeni na obali Save i gurnuti u vodu, u tok rijeke Save.

Zapisnik mi je pročitan i sve su moje riječi tačno u njega upisane.

Dovršeno 14. XI. 1945. u
16 sati.

Saslušao: Saslušani:
Kapetan Vedriš, s.r. Kapetan Kreačić Vjekoslav s.r.

Za točnost prepisa jamči i ovjerava:
Zamjenik opunomoćenika OZN-e XII Ud. divizije
Kapetan Vedriš Franjo s.r.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 30 Kolovoz 2008, 22:49:55
1945., prosinac 9.

Izvješće OZN-e upućeno Centralnom komitetu KPH o ubojstvu svećenika don Eugena Šutrina u Privlaci kod Zadra
_____________

ODJELJENJE ZAŠTITE NARODA (OZNA)
Z A  H R V A T S K U
MINISTARSTVA NARODNE OBRANE
FEDERATIVNE JUGOSLAVIJE
Br. 4993
9. XII. 1945.
ZAGREB

CENTRALNOM KOMITETU K.P. HRVATSKE

Dostavljamo Vam radi znanja slijedeće depeše:

Iz Zadra: Prošle noći odveden je od nepoznate dvojice župnik iz Privlake, kotar Zadar, Don Eugen Šutrin, zatim ubijen i lješ bačen u more, gdje je jutros pronadjen. Na osnovu indicija utvrdjenih istragom, jednodušnog zahtjeva naroda u Privlaci, uhapšena kao osumnjičenica za organizovanje ubijstva Mata Cintaša, sestra bivšeg župnika Privlake, koja se sada nalazi na izdržavanju kazne prisilnog rada. 28. XI. 45. br. 687

Istragom po ubojstvu Don Eugena Šutrina iz Privlake, ustanovljeno je da je isto izvršio sekretar Općinskog komiteta Nin. Postoji mogućnost da se po indicijama krivične odgovornosti prebaci na Matacin Stošu, koja je uhapšena, a ovo predlaže Okružni komitet iz političkih razloga. Sa činjenicom je upoznato u sve 12 članova K.P. Vodimo istragu za ustanovljenje inspiratora djela. Javite kakav stav da zauzmemo. 30. XI. 45. br. 739.

Osim činjenice da su ubojstvom popa u Privlaci Don Eugena Šutrina izvršili sekretar Općinskog komiteta Nin, Djani Pavlović i član KK. KP. Pere Ćurke, kako smo već izvjestili tokom provedene istrage konstatovano je: djelo je izvršeno iz razloga ličnog nepoznavanja partijske linije u raspoloženju djelomično uslovljenim pogrešnim stavom i postupcima Kotarskog Komiteta Zadar. Momentalni povod za to ubojstvo bila je obljetnica smrti Lole Ribara . U zatvoru Javnog tužioca nalazi se i dalje osumljičena Mata Cintaša, ustaški element, omrznut od naroda zbog svoje ranije saradnje sa okupatorima i ustašama i još uvijek od naroda sa velikom vjerojatnošću osumnjičena za ubijstvo, radi njezinih ranijih izjava, koje se sa počinjenim djelom mogu povezati. Donekle postoji mogućnost da se inscenira povezanost krivične odgovornosti, izvršioca Ćurka sa osumnjičenjem Matacin t.j. kao inspiratora djela. Ćurko kao izvršioc neprijateljske provokacije. Okrivljenje u cjelini izvršioca imali bi štetnih i dugotrajnih posljedica po interese partije na okrugu, obzirom da je sam okrivljeni Djani Pavlović poznat kao sekretar Opć. komiteta. Javite nam svoj stav. 7. XII. 1945. 867

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 30 Kolovoz 2008, 22:50:21
1945., [siječanj]

Izvješće o razlozima likvidacija domobranskih časnika i vojnika koji su se odazvali amnestiji, od strane pripadnika OZN-e VI. korpusa NOV i PO Jugoslavije, u razdoblju od 15. rujna 1944. do 1. siječnja 1945.
_____________

O.Z.N.-a III. VI. KORPUSA
1/ Stanje u sekciji:
Prema depeši druga Gašpara , kojom je tražio smenjivanje majora Laze Vidovića sa dužnosti šefa sekcije, i postavljanje na njegovo mjesto Ivana Miškovića -"Brke", te prema aljkavom odnošaju te sekcije prema odsjeku i nesavjesnosti u izvještavanju, znali smo da stanje u III. Sekciji O.Z.N.-e VI. Korpusa nije dobro i da im je potrebna pomoć kao i smjenjivanje izvjesnih drugova. Na putu sam sreo druga Gašpara koji me upozorio da narod priča, kako je O.Z.N.-a III pobila bez suda veliki broj bivših domobranskih oficira i vojnika /oko 200-300/ koji su prešli na našu stranu na poziv druga Tita poslije 15. IX. 1944 godine. Takodjer sam se na putu našao sa drugom Culom sekretarom Oblasnog Komiteta, koji me je upozorio na nedostatke naše III. Sekcije u Slavoniji.
Do dolaska Brka za šefa sekcije, sastav te sekcije bio je slijedeći:
1/ Lazo Vidović - šef sekcije
2/ Florijan Vidović - zamjenik šefa
3/ Valter Andjelko - pomoćnik
4/ Olhovi Pero - pomoćnik
Prilikom mog dolaska Brk je već bio preuzeo dužnost i u sekciji su se nalazili ovi drugovi:
1/ Ivan Mišković - Brk - šef sekcije
2/ Lazo Vidović - zamjenik šefa
3/ Florijan Vidović
4/ Djuka Balenović
5/ Valter Andjelko - pomoćnici
/./
3/ RAD SEKCIJE I OPUNOMOĆENIŠTVA
/./
c/ Likvidacija domobranskih oficira i vojnika.
Odmah po dolasku u VI. Korpus poveo sam istragu u vezi sa likvidacijom domobranskih oficira i vojnika o čemu mi je govorio drug Gašpar. Ustanovio sam da su prilikom ovoga učinjene zamašnije greške:
1/ Prema podacima koje sam mogao sakupiti likvidirano je:
a/ kod III. sekcije VI. Korpusa 17 ljudi
b/ Kod Požeškog Područja 29 "
c/ Kod Novogradiškog Područja 4 "
d/ u XII. Diviziji 13 "
e/ u XL. Diviziji 14 "
f/ Četnika, Nedićevaca 25 " /Kod Ist.[očne] Grupe Odr.[eda]/
U k u p n o 102
Ova je cifra samo približna. Manji dio streljan je presudom suda, dok je većina likvidirana bez suda.
/./
Prilikom ispitivanja ovoga ustanovio sam nadalje da su likvidacije vršene neodgovorno kako kod same sekcije, tako i kod Štabova Divizija i Komandi Područja. Prije likvidacije nije proveden potreban postupak, kojim bi se dokazalo krivice pohapšenih, nekima čak nisu uzete ni potrebne generalije. Šef sekcije Lazo Vidović nije centralizirao ovaj posao u svojim rukama, te su pojedini članovi sekcije vršili likvidaciju na svoju ruku i davali naloge za izvršenje istih. Razlog ovim likvidacijama bilo je stanovište, koje u Slavoniji uzela ne samo O.Z.N. a III, nego i druge ustanove, a koja se svodi na ovo:
Bez mnogo skrupula treba likvidirati sve one za koje znamo da su nam neprijatelji i koji će sutra biti protiv nas.
Karakteristično je da je većina likvidacija izvršena na sugestiju, koje su davane O.Z.N.-i III od strane pojedinih članova Štaba Korpusa, tako su pozvali drugove iz O.Z.N.-e komandant Kopusa Mato Jerković, njegov zamjenik potpukovnik Toljan , načelnik Štaba pukovnik Milan Stanivuković i postavljali im pitanja: "Šta je stim i stim, zar ga još niste ubili, odmah ga ubijte." Ako se uzme u obzir da je naša sekcija u Slavoniji bila nesamostalna i da se u njoj nalazili ljudi, koji su ranije, kao podređeni izvršavali naredjenja pojedinih članova Štaba bez pogovora, lako se može razumjeti, da su i ove sugestije imali kao neku vrst naredjenja i na lak način prilazili likvidacijama. Razlog, zašto su većina od ovih likvidirani bez suda, leži u tome, što u samoj III. Sekciji postoji nepovjerenje prema odlukama suda u kome sjedi sudija Jelavić iz Broda.
Nakon održanog sastanka sa mnom drugovi su uvidjeli greške i spoznali kamo ih je vodio ovakav rad, te je odlučeno da se skupi sav materijal o izvršenim likvidacijama i pošalje u odsjek, a za buduće da nemože niko vršiti hapšenja ove vrste bez znanja i odobrenja šefa sekcije, dok za sve likvidacije treba tražiti odobrenje od gore.
/./
Logori
U Slavoniji postoji tri vrste logora:
1/ Zarobljenički logori - pri svakoj komandi područja
2/ Kažnjenički logori
3/ Logori za internaciju.
U kažnjeničkim logorima rukovodi neposredno O.Z.N.-a III. Odlučeno je da se pojača kontrola sekciji nad tim logorima, te će u buduće kod izvještaja biti saopćeno i o stanju i promjenama u tim logorima. Kažnjenički logori su pod komandom Korpusne Vojne Oblasti i suda. U njima je bilo za vrijeme mog boravka u Slavoniji oko 1.000 ljudi, od kojih su neki u medjuvremenu, na osnovu naredjenja G.Š.H. pušteni, odnosno uvršteni u jedinice.
Logori za internaciju su pod rukovodstvom II. sekcije O.Z.N.-e. U tim logorima bilo je oko 300 interniranih.
/./




Izvornik, strojopis
HDA, Zagreb, 1491, 2.25.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 30 Kolovoz 2008, 23:19:04
Zapisnik sa sastanka boraca Suhopolja upućen Andriji Hebrangu, u kojem prosvjeduju protiv kolonizacije Srba u Viroviticu, masovnog protjerivanja katolika iz kotara Virovitica, te ubijanja zarobljenih Hrvata

Suhopolje, dne 20. jula 1945.

Drugu Ministru
Andriji Hebrangu
Beograd

Dragi druže Andrija !

Potpisani borci iz Suhopolja slobodni smo Ti se obratiti sa par riječi, koje će Te zanimati zbog dogadjaja koji se odigravaju ovdje oko nas. Ja sam Ivan Lucović baš ovdje u Suhopolju sa još nekoliko drugova Suhopoljčana, koji smo radi tih nepravednih činjenica došli ovamo i ustanovili sve kako smo opisali u zapisniku koji Ti prilažemo.
Ja sam Ti već više puta pisao, ali nisam primio odgovora.
Ovdje se toga mnogo svašta čini, što ide na štetu pokreta, pa bi to trebalo na neki način odstraniti, jer je po Srbima veliki teror, a izgleda koji to čine, da šire propagandu i sigurno hoće da se vrati Kralj Petar.
Pred nekoliko dana bio sam sa Tvojom sestrom Ilonkom i rekao da ću doći u Suhopolje do Pauline, kamo i ona ima doći i odovud do Tebe u Beograd, da Ti sve podnese o tome izvještaj, a širje obrazloženje imadeš u ovom našem zapisniku, kojega Ti dostavljamo.
Treba što prije nešto poduzeti, ne momentalno velikom strogoćom već postepeno i na dobar način, time da i Vi od Vaše strane ispitate te pojedinosti koje se dogadjaju ovdje.
Ja sam onaj Bosanac koji sam bio odhranjen kod Magenhajma, a zadnji puta bio sa tobom u Zailama kada smo Te zamjenili sa onim dvojicom ustaških glavešina, Futucom i Vagnerom .
Uz drugarski pozdrav.
Smrt fašizmu - Sloboda narodu !

Lucović Ivan intendant Lucović Ivan [v.r.]
Gl. Inten. Slagalište Zagreb Reder Stjepan [v.r.]
Reder Stjepan prop. Odsjek Mirko Vinter [v.r.] Ferdinand Lisinski [v.r]
34. Udar divizije Gjuro Stipić [v.r.]
Vinter Mirko borac Virovitičke Škvoc Josip [v.r.]
udarne brigade
-.-

Z A P I S N I K

Sastavljen dana 20. jula 1945. u Suhopolju po potpisanim drugovima borcima, koji su iz jednica došli svojim kućama radi toga što im su ugrožene obitelji i roditelji zbog internacije.
Mi potpisani došli smo svojim kućama u Suhopolje i došli u dodir sa ljudima ovog mjesta kao i iz drugih sela naročito sa drugovima: predsjednikom NOO Suhopolje Stipić Gjurom, bivšim tajnim predsjednikom Suhopolja Škvorc Josipom, Lisinski Ferdom, te mnogim drugima, pa smo ustanovili slijedeće:

1./ POPIS OBITELJI KOJE IMAJU NJEMAČKA PREZIMENA.
U Suhopolju je došlo do nervoze izmedju naroda zbog toga, jer su već u kratko vrijeme bili popisani svi oni koji imadu Njemačko prezime, bez obzira na to, što nisu nikada bili upisani u Njemačke organizacije. To je naišlo na nezadovoljstvo medju narodom, Hrvatima koji ovdje žive jer se uvidja da pravoslavci Srbi svoje provadjaju i ubacuju svoje srpstvo na svakom koraku.

2./ PRESELJAVANJE I KOLONIZIRANJE NARODA
Iz kotara Daruvar kolonizira se narod u kotar Viroviticu i to samo Srbi pravoslavci a najviše u okolicu Suhopolja. Oni svakako nastoje da ovdje dobiju apsolutnu prevlast pa zato ovo i čine. Hrvati koji se i nalaze na nekim malim dužnostima, moraju samo klimati glavama, nesmiju nigdje ništa govoriti, nalaze se samo na manjim sporednim mjestima gdje moraju šutjeti i gledati nepravdu koja se čini katoličkom narodu bez obzira na naciju. Zbog toga dolazi do velike reakcije medju narodom i veliko nezadovoljstvo se kuje, a to sve ide na šteu današnjeg poredka koji je krvavo stečen. Narod ništa ne radi zbog toga, svaki se pita što će dalje biti, dakle živi u neizvjesnosti.
Prema ustanovljenju može se konstatirati da pravoslavci traže nešto treće jer provadjaju svoju srpsku nacionalnost i izgleda da hoće urušiti današnji poredak.
Dobrovoljci koji su se iz Srbije povratili govore, da oni ovdje nisu došli raditi, već da će za njih drugi raditi /misle na Hrvate/ a oni će gotove crpiti plodove tuđih žuljeva.
Isti Solunski dobrovoljci ispoljavaju se kao Veliko Srbi i neće da odgajaju jedinstvo medju narodom, već svakako nastoje svojim srpstvom razjediniti što sve koči radu današnjih probitaka.
Pravoslavci govore, da će oni likvidirati i sa Hrvatima komunistima za probitak svojih ciljeva.

3./ MASOVNO UBIJANJE HRVATA ZAROBLJENIKA
Pred oko mjesec dana bilo je dotjerano u Suhopolje nekoliko stotina zarobljenika, koje su otpremili u obližnju šumu i tamo sve potukli. Iste su najprije izprebijali, pa su onda klali. To su izvršili drugovi iz 4. bataljona V. Proleterske Crnogorske brigade koji su bili onda u Suhopolju, a kada su se vraćali u Suhopolje govorili su narodu kako su ih klali.
Ovi isti drugovi koji su bili u V. Prolet.[erskoj] Crnogorskoj brigadi govorili su narodu da su ranije bili četnici, a sada su prešli u partizane.
Iz toga se može zaključiti, da ovi Srbi sada kao četnici pod drugom firmom /maskom/ ubijaju nemile Hrvate.
Na ovo narod ne gleda dobro, time je takodjer krnjen današnji probitak.
Prije nego što su prešli na klanje zarobljenika brusili su noževe po kućama i kupili štrikove.
Zbog toga je došlo do kritike na sastanku AFŽ. U Suhopolju dana 1. VII. 1945.
Došla je jedna drugarica iz Kotarskog AFŽ. I kritizirala radi toga što drugarice ne dolaze na sastanak, a predsjenica AFŽ. Drugarica Micika Huber odgovorila joj, da je narod nezadovoljan zbog ubistava masovnog koji se vrši oko Suhopolja, jer su vidjeni mrtvi kojima je vadjeno srce i razni djelovi tjela, pa su govorili da nije to možda moj brat, sin i t.d. a zašto da onda idemo na sastanke i t.d.
Drugarica iz Kotara pitala i dala pozvati Komandanta 4. Bataljona V. Prol.[eterske] Crn.[ogorske] Brigade i istoga pitala "kakvo se ovo klanje vrši" a on je govorio, da to nije istina, medjutim u suočenju sa drugaricom Huber Micikom predsjednicom AFŽ. Isti nije to mogao poreći, već pocrvenivši odgovorio, nasotjati ćemo, da se ovo više ne dogodi.
Kada su prolazili domobrani /zarobljenici/ kao i ustaše nisu dozvolili da im narod nosi bilo kakvu hranu i ako je kotar odredio da se hrana pripravi za zarobljenike koji imadu doći, već su bili tučeni i dalje tjerani, a kada su naišli četnici dobili su oni jesti, dapače su neki Srbi iz općine išli i ljubili zarobljenike četnike.
Ovo je kritizirala drugarica Micika Huber na masovnom sasanku 1. VII. 1945.
Sve ovo bilo je na željezničkom transportu zarobljenika koji je prolazio kroz Suhopolje.
Zbog toga je ova drugarica Micika Huber skinuta sa dužnosti predsjednice AFŽ. Kao i izbačena iz Mjesnog NOO Suhopolje, a ne obazirajući se na to da je njezin drug Zdenko još i danas kao stari borac u NOV.
Ustanovljeno je, da je ukupno ubijanje zarobljenika izmedju Pitomače i Sladojevaca 1416 ljudi.

4./ INTERNIRANJE HRVATA U MADJARSKU.
Još u jeseni 1944. mjeseca studena bilo je internirano u Madjarsku oko 15 obitelji koji nisu bili presudjeni niti po narodnom niti po vojnom sudu.
Medju istima bio je interniran i Mijo Fett nekada načelnik općine Suhopolje. On je sa obitelji bio dignut iz kuće i pred večer pušten kući, istoga dana na večer bio je masovni sastanak u Suhopolju na kojemu je govorio predsjednik Okružnog NOO Virovitica Latinović /Mili/ i rekao je na tome sastanku da je Fett Miju oslobodio jer su mu okolišni ljudi iz drugih sela kao i pravoslavci rekli, da je Fett ispravan čovjek i da mu se neće niša dogoditi. Došlo je drugi dan u jutro pa je Fett ponovno bio dignut i otjeran u Madjarsku.
Dakle oni su govorili narodu ovako, a provelo se opet drugačije.
Znade se točno, da su ove familije još 1942. pomagale narodni pokret, i ako je bilo u pitanju život njihov i njihovih familija, a ako su već bili internirani onda je to trebao presudi[ti] narodni sud, dok je narod javno vikao na masovnom sastanku, da nije zato, da se isti interniraju jer nisu krivi pa su svejedno bili prebačeni u Madjarsku protiv narodne volje. Sva njihova imovina pokradena odmah iste noći bila je razvučena po selima tako da vlast uopće nije imala nikakav pregled a niti izvršen popis. Nakon 14 dana došao je izaslanik iz kotara da vrši popis, ali u kućama nije ništa nadjeno. Protiv krivaca ovog razvlačenja nije ništa poduzeto.
Fetta Miju dao je internirati neki Crnja iz Okružnog NOO. Virovitica radi rakije koja je 1941. god. bila zaplenjena po financima u Suhopolju i pohranjena u općinu na čuvanje, a kada je naišla Njemačka vojska istu rakiju je razvukla, pa je radi toga Fett bio kriv sada zbog nestanka rakije i radi toga bio po istome Crnji interniran u Madjarsku.
Ista rakija bila je vlasništvo nekog Kuprešana iz okolice Požege koji je ovdje bio u Suhopolju i govorio, da je on sve uredio kod njegovoga rodjaka Crnje u Okružnom NOO. I da će Fetta radi toga udesiti. To su stvarno i proveli.
Na masovnom sastanku rekao je predsjednik /Mili/ Latinović, da je dozvoljeno svakome braniti, a neka se svaki pazi koji brani bandita. Time je odmah utukao svakoga poštenog čovjeka koji pošteno misli i radi.
Vukelić Nikola koji je još 1942. bio predsjednik opštinskog NOO Suhopolje /u šumu/ branio je Fetta jer je snjime suradjivao za pokret, pa ga je poznavao kao dobrog i poštenog čovjeka, pa je isti Vukelić radi toga nedavno kažnjen na gubitak časnih prava kroz 2 godine.
U to vreme baš kada je bilo dizanje tih ljudi bio je takodjer zatvoren i bivši predsjednik Mjesnog NOO. Škvorc Josip samo radi toga da nemože braniti ljude koji su pravedni.

5./ OMALOVAŽAVANJE MJESNOG NOO SUHOPOLJE.
U mjesni NOO. Suhopolje birani su ljudi koji su bili predloženi po predstavnicima Srba iz općine Suhopolje.
Isti drugovi u mjesnog NOO. Nemaju nikakva prava već samo dužnosti.
Na primjer: Mjesni odbor u Suhopolju izdao je potvrdu drugarici Rak Heleni, kojoj se drug nalazi u NOV da nije bila u Njemačkoj skupini, i tu potvrdu trebao je potpisati tajnik opć.[inskog] NOO. Ogrizović, ali ju nije htjeo prijepis već ju poderao govoreći "vi bi svakome krvniku izdali potvrdu". Takvih slučajeva je bilo mnogo, jer svaku potvrdu koju je izdao mjesni NOO Suhopolje nije općina htjela potpisati.
Niti jednu napuštenu kuću u Suhopolje nemože mjesni NOO. Suhopolje nikome podjeliti pa makar to bio i borac NOV. Hrvat, već Srbi iz općinskog NOO. Suhopolje naguravaju svoje Srbe.
Svaki drug brani se biti biran u mjesni NOO. Jer kaže "zašto da budem figura i da izvršavam naredjenja kao kakav bandit, a prava nemam nikakva".
Dana 16. VII. biran je na masovnom sastanku odbor Mjesnog NOO. Suhopolje. Birano je 5 odbornika od toga 3 Hrvata i 2 pravoslavca. Pravoslavac Obrad Stojanović rekao je, da nemože biti Hrvat predsjednik, pa se postavlja pitanje, dali mogu biti birani oni koji su davali i radili na NOP. Ili oni koji su kao što i sam Stojanović i drugi pravoslavci koji su došli sada iz Srbije, a nisu niti poznati kakvi su. Sami Srbi koji ovdje žive kao starosjedioci i pomagali pokret kroz 4 godine govore da kako dolaze do toga oni koji se vraćaju iz Srbije i hoće imati ovdje veliko pravo, a uopće se nezna što su tamo radili i kakovi su bili.
Oni Srbi koji se vraćaju kažu i ovdašnjim Hrvatima i Srbima, kako mogu doći u odbor kada su svi ustaše, dok se iz toga može vidjeti da se svi iz Srbije vraćaju do jednoga, jer su si tamo sačuvali glave, a da su se tukli i borili kao ovaj narod ovdje nebi se svi mogli vratiti.
U Suhopolju imade 36 kuća pravoslavaca a preko 150 kuća katolika, pa nije moglo biti birano u odbor 2 pravoslavca koji su jedan podpredsjednik a drugi tajnik /naprama 3 trojice katolika/. To nisu starosjedioci već dobrovoljci.
Znade se da dobrovoljci iz Soluna nisu nikakvi gospodari seljaci, jer su većinom svoju zemlju davali obrađivati na pola domaćim ljudima koji imadu malo zemlje.

6./ ISTJERIVANJE ZAGORACA.
Godine 1941. naseljeni su po NDH. Zagorci koji su ovdje dobili agrarnu zemlju /podkućnice/ i na tim zemljama načinili kuće i gospod. zgrade. Ti Zagorci su sve svoje prodali što su imali u Zagorju i krvlju i znojem došli do krova nad glavom, pa sada hoće ovi Srbi koji se vraćaju /samo radi zemlje/ da ih iz kuća iztjeraju i da se oni usele u ove kuće. Narod govori, da imadu apsoluno veće pravo na ove kuće oni koji su ih znojem i žuljevima sagradili, negoli lijeni dobrovoljci koji bi htjeli sve dobiti gotovo i uvijek samo državne pomoći. Neke Zagorce su potpuno očistili oteli marvu i hranu i sve što su imali i na čisto ih preselili i poslali u Hrastovac kotar Daruvar na praznu i golu zamlju, ne čekajući niti dok si pokose i skinu usjeve koje su zasijali na zemljištu.
Ako je već to moralo ovako biti, onda je to trebalo da odredi narod i da se pravedno izvrši, a ne da ovakove činjenice provadjaju samo pojedinci na štetu jednoga naroda, a ne misleći nato, da se time dolazi do nacionalnog neprijateljstva.
U komisiji za preseljavanje nalaze sami pravoslavci, koji bez ikakvih naredjenja dolaze i naredjuju zaplašenom narodu, da mora seliti, a nitko se neće potpisati po čijem se naredjenju ovo radi, već samo dolaze sa oružjem i govore seli tamo i tamo.
Takvim načinom preseljeno je do sada iz kotara Virovitica oko 1.700 obitelji. Jedni se vraćaju i nazad u stari kraj Zagorje, pa makar da i nemaju tamo više ništa, ali ih tamošnji NOO. Vraćaju nazad ovamo, jer tamo nemaju ništa pošto su prodali, a kada se ovamo ponovno vrate, dolaze u logore.
Narod priznaje i znade, da su pravoslavci stradali, pa bi im priskočio u pomoć u izgradnji domova na lijepi pravedni i pošteni način, ali se ta metoda nije upotrebila, već terorom i nasiljem hoće doći do svojih ciljeva i do onoga što su izgubili za vrijeme rata.
Srbi koji se vraćaju traže i zadnji čavao kojega su ostavili u kućama, pa kada im se kaže neka budu zadovoljni što su našli čitave kuće oni kažu "bolje da u njoj nije nitko stanovao i da je izgorila".
________
Mi domaći borci vidjevši nepravde i patnje kojega proživljava narod u ovome kraju boreći se za probitke Srbskog i Hrvatskog naroda i kovali to naše jedinstvo, pa zato ovo opisujemo i pitamo se, gdje su one naše žrtve koje su pale za ovu borbu kao i oni drugovi koji su bili po tamnicama, sigurno su vodili računa i mislili na izgradnju takve države i domovine, koja će biti svakome gradjaninu osigurana, dobar i česti život, a tako isto i za njegova pokoljenja. A ne sada nakon toliko godina borbe krvlju stečeno traži nešto treće i očito se vidi po raznim pjevanjima poznate već pjesme "Nećemo Tita hrvatskog bandita- Hoćemo Kralja ako ne valja".
Stečeno je uvjerenje, da pravoslavci pojedine njihove reakcije koje su ubačene medju narod i čine razdor traže nešto treće što se vidi po tome, što je pred kratko vreme došao kod predsjednika Mjesnog NOO. Stipić Gjuru jedan drug Srbijanac i rekao "bio sam zarobljen u Sloveniji kao četnik a sada sam dobio pušku i partizan sam. Kada sam bio kao četnik sa Njemcima imao sam sve bolje nego sada i radio što sam htjeo."
Da se to u buduće ne dogadja bilo bi poželijo da se poduzmu koraci da se to ovo suzbije, jer se traži, da se zaštiti sav pošteni živalj bez obzira na vjeru i naciju i jedino time će se očuvati tekovine naše borbe, koje su tako krvavo stečene.

Smrt Fašizmu - Sloboda Narodu!
_____________

Izvornik, strojopis
HDA, Zagreb, 1561/1, spis br. 309

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 31 Kolovoz 2008, 14:07:19
1945., lipanj 20. - kolovoz 18
Zagreb

Vojni sud II. JA odobrava smrtnu presudu, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine katoličkom svećeniku dr. Ivanu Šimunoviću iz Ivanić Grada, Vojnog suda Vojne oblasti zagrebačke JA

_____________

[.]
VOJNI SUD
VOJNE OBLASTI ZAGREBAČKE
JUGOSLAVENSKE ARMIJE
Sud.....462........... /1945.
Primljeno:............../194...
Riješeno: 20. juna /1945.

U IME NARODA JUGOSLAVIJE!
Vojni sud Vojne oblasti zagrebačke Vijeće kod te oblasti sastavljeno od kapetana Kezele Slavke, pretsjednika ovoga suda kao pretsjedavatelja, te kapetana Remenar Karla k-danta vojne obalsti zagrebačke i sudicki Vlade v.d. polit. delegata straže ovoga suda kao članova vijeća, te zastavnika Štok Franje, sekretara ovoga suda kao zapisničara a u prisutnosti Pavlović Milana suca istražitelja ovoga suda kao zastupnika optužbe u krivičnom predmetu protiv okrivljenog Šimunović Dr. Ivana radi djela aktivnog ustaštva, špijunaže, organizatorstva teror. oruž, formacije i učešća u masov. hapšenju i ubijanje nakon održanog glavnog pretresa u prisutnosti okrivljenog donio je dana 30. juna 1945 sljedeću



PRESUDU

Okrivljeni Šimunović dr. Ivan, sin Franje i Jele r. Marošević rođen 22.XI.1892 u Godinjaku, opć. Staro Petrovo selo, kotar N. Gradiška, zadnje boravišta u Ivanić Gradu, zanimanje rkt. župnik, neoženjen, Hrvat, pismen, posjeduje u Pakracu u Trumbićevoj ulici kuću, u NOV nema nikoga a u neprijateljskoj vojsci ima nećaka, navodno nekažnjavan,

kriv je

kao nepotrebno ispušteno.

Stoga se temeljem člana 5,16 i 17 Uredbe o vojnim sudovima

osuđuje

Na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanske časti i na konfiskaciju njegove cjelokupne imovine.
Presuda će biti izvršna nakon odobrenja višeg vojnog suda u smislu čl.29. Uredbe o voj. sudovima.

OBRAZLOŽENJE

Kao nepotrebno ispušteno,

Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

Zapisničar zastavnik, Predsjedatelj kapetan,
Franjo R. Štok v.r. M.P. Slavko Kezele v.r.

Da je prepis istovjetan sa svojim izvornikom tvrdi
Sekretar
. [v.r.]

Ova je presuda odobrena po vojnom sudu II.J.A. II. sud br 2006-2013 od 18. kolovoza 1945.

Smrt fašizmu - Sloboda narodu!
Sekretar
. [v.r.]
_____________

Ovjereni prijepis, strojopis

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 31 Kolovoz 2008, 21:26:24
1945., rujan 7.
Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je trgovac Josip Turk (1905.) iz Zagreba, zbog "suradnje sa neprijateljem" osuđen 16. lipnja 1945. na kaznu lišenja slobode s prisilnim radom od pet godina i gubitak svih političkih i pojedinih građanskih prava, osim roditeljskih, i konfiskaciju nekretnina
_____________

[...]
VOJNI SUD
KOMANDE GRADA ZAGREBA

dana 7. IX. 1945. g.

Zemaljskoj upravi narodnih dobara
Z A G R E B

Presudom ovog suda broj 486/45. od 16.VI.1945. g.
presudjen je Turk Josip sin Andrije i pok. Jelene r. Mihalinec r. 10.I.1905 g. u Bedekovčini, opć. i kot. Zlatar, prebivalištem u Zagrebu stan Krajiška br. 11. trgovac, oženjen. Dvoje djece, rkt. Hrvat.
zbog djela suradnje sa neprijateljem na kaznu liš. slob. sa prin. rad. od 5 g. i gubit. svih polit. i pojed. gradj. prava po čl. 5. Zak. o. k. osim roditelj. kroz 5 g. i konfiskaciju nekretnina.
Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak
četverokatnicu u Krajiškoj br. 11, 760 hvati zemlje, kučicu u Vinogradskoj i trgovačku radnju u Ilici br. 182.

Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

M.P. Pretsjednik, kapetan:
Vlado Ranogajec [v.r.]



Izvornik, strojopis

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 31 Kolovoz 2008, 21:26:38
1945., rujan 7.
Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje obitelj Sallopek iz Zagreba, da je ljekarnik Josip Sallopek (1891.) "zbog dosl.[uha] sa okupatorom" osuđen 3. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem , trajan gubitak građanskih prava i konfiskaciju imovine

[...]
VOJNI SUD
KOMANDE GRADA ZAGREBA

dana 7. IX. 1945. g.

Obitelji Salopek
Z A G R E B

Presudom ovog suda broj 222./45. od 3.VII.1945. g.
presudjen je Salopek Josip r. 11.III.1891. g. u Sisku zavičajan u Zagrebu stan Gvozd br. 19 apotekar, oženjen, rkt. Hrvat.
zbog djela dosl.[uha] sa okupatorom na kaznu smrti strijeljanjem trajan gubitak gradjanskih časti i konfiskaciju imovine u vezi čl. 6. Zakona o konfiskaciji.
Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak
pol vile na Gvozdu br. 19, apoteku Zrinjevac sa inventarom i robom, 1 milijon 800 hiljada kuna.

Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

M.P. Pretsjednik, kapetan:
Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 31 Kolovoz 2008, 21:27:16
1945., rujan 8.
Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je dirigent ruskog umjetničkog zbora u Zagrebu Aleksandar Kosmainkov (1888.) zbog "djela ratnih zločinaca" osuđen 10. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava i konfiskaciju imovine

[...]
VOJNI SUD
KOMANDE GRADA ZAGREBA

dana 8. IX. 1945.


Zemaljskoj upravi
narodnih dobara
Zagreb

Presudom ovog suda broj 384-II/45. od 10.VII.1945.
presudjen je KOSMAINKOV ALEKSANDAR, rodjen 23.XI.1888. g. u Rostovu, na Donu, zavičajan u Zagrebu, sa stanom Zgb. Ilica 7. neoženjen.zbog djela ratnih zločinaca na kaznu smrti streljanjem, trajan gubitak polit. i gradj. prava te konfiskacijom imovine
Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak
.--.

Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

M.P. Pretsjednik, kapetan:
Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis
Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 31 Kolovoz 2008, 21:28:02
1945., rujan 10.
Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Zemaljsku upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je Ante Sušić (1912.) iz Zagreba, kao "narodni neprijatelj" osuđen 11. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i pojedinih građanskih prava i konfiskaciju imovine

[...]
VOJNI SUD
KOMANDE GRADA ZAGREBA

dana 10. IX. 1945.


Zemaljskoj upravi narodnih dobara
Zagreb

Presudom ovog suda broj 376-II/45. od 11-VII.1945.
presudjen je Sušić Ante, sin Miroslava i Vjekoslave r. Krišković, rodj. 11.IX.1912. u Sušaku, zavičajan i nastanjen u Zagrebu Solovljeva 14. državni činovnik, oženjen, otac dvoje djece, Hrvat, rkt. vjere.
zbog djela narodnih neprijatelja na kaznu smrti streljanjem, trajan gubitak polit. i pojedinih gradjanskih prava, te konfiskacijom imovine.
Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak
._.

Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

M.P. Pretsjednik, kapetan:
Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis
Državni arhiv u Zagrebu, 0037, GUND

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 31 Kolovoz 2008, 21:30:09
u konsificirane stanove, kasnije useljavaju današnji "autohtoni purgeri", došli ravno iz šume, obrijani negdje na kakvom potočiću usput...

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 31 Kolovoz 2008, 21:30:35
1945., listopad 18.
Zagreb

Izvadak iz presude Vojnog suda Komande zagrebačkog vojnog područja Zdravku Berkoviću (1908.) iz Varaždina, kojom je kao "ratni zločinac" osuđen 20. srpnja 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine

[...]
Komanda zagrebačkog vojnog područja
V o j n i s u d
Broj: Sud. 177/1945
dana 18/X. 1945.


IZVADAK IZ PRESUDE : SUD Broj: 177/45.

Okrivljeni BERKOVIĆ ZDRAVKO, sin Franje i Marije rodjene Segina rodjen 12. VII. 1908 g. rkt. vjere, Hrvat, živi u Varaždinu, trgovac, pismen, oženjen, otac jednog djeteta, posjeduje trgovinu željezne robe i jednu kuću u Varaždinu i jednu u Zagrebu, jugoslavensku vojsku služio od 1929 g. do 1930 g. 18. mjeseci u Sarajevu u telegrafskom puku za vrijeme NDH nije služio, u J.A. i neprijateljskoj vojsci nema nikoga, neosudjivan, uhapšen dne 23.V.1945. - presudjen je presudom Vojnog suda Vojne oblasti "Zagrebačke" J.A. - vijeća kod Varaždinske Komande područja od 20. srpnja 1945. Broj Sud: 177/45 na KAZNU SMRTI STRIJELJANJEM TRAJAN GUBITAK GRADJANSKIH ČASTI, TE KONFISKACIJU NJEGOVE IMOVINE uz ograničenje čl. 6. Zakona o konfiskaciji radi djela ratnih zločinaca i narodnih neprijatelja opisanih u čl. 13. odnosno 14. Uredbe o vojnim sudovima.
Presuda je izvršna i pravomoćna.
Ovaj izvadak iz presude imade služiti kao pravni oslon za sprovodjenje konfiskacije.

SMRT FAŠIZMU - SLOBODA NARODU!

M.P. Sekretar:
... [v.r.]
Dostavljeno:
1. Kotarskom narodnom sudu Varaždin
2. Upravi Narodnih dobara za okrug Varaždin
3. Gradskom Narodnom Odboru Varaždin
4. Javnom tužitelju za okrug Varaždin
5. Kotarskom Narodnom Odboru Zagreb
Upravni odjel.

Izvornik, strojopis
Državni arhiv u Varaždinu, 0652, 10/45.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 31 Kolovoz 2008, 21:30:59
Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Kotarski narodni sud Zagreb, da je Gabrijel Kompanec (1890.), Ukrajinac pravoslavne vjere iz Zagreba, osuđen 31. srpnja 1945. na smrt strijeljanjem i konfiskaciju imovine, te da je kazna izvršena 3. studenoga 1945.

P R I J E P I S

VOJNI SUD
KOMANDE GRADA ZAGREBA
Br. 1112/45
Zagreb, 10. studeni 1945

KOTARSKOM NARODNOM SUDU
Z A G R E B

Presudom ovog suda broj 1112/45 od 31.7.45 presudjen je KOMPANEC GABRIJEL, sin Gordeja i Marije, rodjen 25.3.1890 g. u Kijevu, Ukrajina, zavičajan u Zagrebu Horvatovac, elektrotehnički obrtnik, oženjen, otac jednog djeteta, vjere pravoslavne, Ukrajinac,
Na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak polit. i gradj. prava i konfiskaciju njegove imovine uz ograničenje čl. 6 Zak. o konfiskaciji.
Ova presuda je izvršena. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje električno poduzeće, Jurišićeva 23.Kazna je izvršena 3.11.1945.

SMRT FAŠIZMU - SLOBODA NARODU!

Žig: Predsjednik kapetan
Komanda Zagrebačkog potpis nečitljiv
vojnog područja
vojni sud

Kopija, strojopis
HDA, Zagreb, 0365, 2288, svežanj 178.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 31 Kolovoz 2008, 21:31:55
302.

1945., studeni 13.
Zagreb

Vojni sud Komande grada Zagreba izvješćuje Okružnu upravu narodnih dobara u Zagrebu, da je Ante Buć (1890.) iz Dubrovnika/Zagreba, zbog "djela ratnih zločinaca" osuđen 26. kolovoza 1945. na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava i konfiskaciju imovine, te da je kazna izvršena 10. studenoga 1945.

[...]
VOJNI SUD
KOMANDE GRADA ZAGREBA

Br. 2126/45
Zagreb 13. studeni 1945.


UPRAVI NARODNIH DOBARA
ZA OKRUG Z A G R E B

Presudom ovog suda broj 2126/45. od 26.VIII.1945.
presudjen je BUĆ ANTE, sin pok. Mihe i pok. Mare, rodj. 28.II.1890. u Orašcu, opć. Orašac, kotar Duborvnik, gdje je i nastanjen, Hercegovačka 8, a u Zagrebu nastanjen Pod Zidom 5, bivši veliki župan u Dubrovniku, oženjen, otac dvoje djece rkt., Hrvat, zbog djela ratnih zločinaca
na kaznu smrti streljanjem trajan gubitak polit. i gradj. prava i konfiskaciju njegove imovine uz ograničenje čl. 6. Zakona o konfisk.
Ova presuda je izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje peti dio zemljišta u Orašcu i kuću u Dubrovniku (navodno ženin miraz, a na njegovo ime)
Kazna je izvršena dne 10. XI.1945.

SMRT FAŠIZMU - SLOBODA NARODU!

M.P. Predsjednik, kapetan:
... [v.r.]

Izvornik, strojopis
Državni arhiv u Zagrebu, 0037.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 31 Kolovoz 2008, 21:32:15
319.

1945., prosinac 12.
Zagreb

Okružni narodni sud za grad Zagreb osuđuje tiskarskog obrtnika Milana Kralja (1876.) iz Zagreba, jer je "za vrijeme rata u svom tiskarskom poduzeću proizvodio predmete, koji su omogućavali uredno funkcionisanje vojne administracije okupatora - i prema tome jačali njegov ratni potencijal", na gubitak političkih i građanskih prava na vrijeme od tri godine i konfiskaciju tiskare i ostale njegove pokretne i nepokretne imovine

Kz. 402/45
U IME NARODA

Okružni narodni sud za grad Zagreb sastavljen od predsjednika vijeća Novak dr. Tomislava prisjednika Pavlović Gjure i Cetina Josipa i zapisničara Milojević Ljubice u krivič. predmetu protiv Kralj Milana radi djela proti naroda i države na javnoj glavnoj raspravi održanoj u Zagrebu 12.XII.1945. g. u prisustvu zastup. javnog tužioca za grad Zagreb Dr. Be[...] Ive, optuženog Kralj Milana i branitelja Farkaš dr. Željka donio je ovu

Presudu:

KRALJ MILAN sin pok. Ivana i Julijane rodj. Crnić, Jugoslaven. drž., hrvatske narodnosti, rkt. vjere, rodjen 8.IX.1876 u Zagrebu gdje i živi - Medveščak 39, tiskarski obrtnik, neoženjen, vojsku nije služio, vlasnik nekretnina u Zagrebu, neosudjivan,

kriv je

što je za sve četiri godine rata dobrovoljno dobavljao za ministarstvo domobranstva, odnosno oružanih snaga bivše NDH razne tiskanice kao pozive, listine i proglase za rekrutacije, te razne formulare u količinama po 20.000 do 50.000 primeraka kod svake narudžbe, tako da je njegova tiskara za to vrijeme radila pretežno za vojne potrebe, a manje za privatne mušterije;
dakle je za vrijeme rata u svom tiskarskom poduzeću proizvodio predmete, koji su omogućavali uredno funkcionisanje vojne administracije okupatora - i prema tome jačali njegov ratni potencijal,
pa je time počinio zločin iz čl. 10 Zakona o krivičnim djelima proti naroda i države, kažnjivo po istom članu istog zakona,
pa ga sud obzirom na čl. 18 istog Zakona a primjenom čl. 3 Odluke o zaštiti nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj osudjuje na gubitak političkih i gradjanskih prava na vrijeme od tri (3) godine i konfiskaciju tiskare te cjelokupne njegove pokretne i nepokretne imovine.-

Obrazloženje:

Javno tužioštvo za grad Zagreb tuži Kralj Milana za djelo navedeno optužnici. Optuženi u glavnom priznaje djelo ali - tvrdi, da je za domobranstvo radio po prilici 1/3 za privatnike 2/3 cjelokupnog posla, ustaše nije uopće radio
Na osnovu prijave i iskaza Hirš Leandra a što je pročitano na glavnoj raspravi kao i na osnovu djelomičnog priznanja samog optuženog sud smatra utvrdjenim da je optuženi počinio djelo navedeno u optužnici.
Obrana optuženoga da je radio za domobranstvo samo 1/3 i da nije radio uopće za ustaše opovrgnuta je dokaznim postupkom i to i prijavom i iskazom svjedoka Hirš Leandera. Tim je utvrdjen i objektivni učin i subjektivna krivnja optuženoga pa pošto se u djelu stiču sva kriterija inkriminisanog kriv. djela to ga je sud za to djelo krivim i proglasio. Prigodom kažnjavanja optuženoga sud je primjenio propise Odluke o zaštiti nacionalne čast, jer je djelo počinjeno prije stupanja na snagu Zakona o kriv. djelima proti naroda i države, a propisi odluke su blaži kod odmjeravanja kazne uzeto je u obzir, da je optuženi starac od 70 godina, koji boluje od tuberkuloze, kako je to utvrdjeno podnešenom liječničkom svjedodžbom, pa pošto stepen njegove opasnosti ne traži ni njegovu izolaciju, a njegova starost vršenja prinudnog rada, to ga je sud osudio kako je navedeno u dispozitivu, smatrajući da takova kazna odgovara stepenu njegove krivice.

Smrt fašizmu Sloboda narodu!

Okružni narodni sud za grad Zagreb
12.XII.1945g.

Presuda pravomoćna Predsjednik vijeća:
potpis nečitljiv v.r. Dr. Tomislav Novak
M.P. M.P. za točnost otpravka
otpravništvo
potpis nečitljiv v.r.
/.../

Ovjereni prijepis, strojopis

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 31 Kolovoz 2008, 21:32:40
348.

1946., travanj 27.
Varaždin

Izvješće Okružnog komiteta KPH Varaždin upućeno Centralnom komitetu KPH o likvidaciji četvorice mještana Lepoglave od strane članova Kotarskog komiteta KPH Ivanec

O.K. K.P.H. Varaždin
Broj: 28/46.
27. travnja 1946.

Centralnom Komitetu K.P.H.
Z a g r e b

Dragi drugovi !

Mi smo oformili partijsku komisiju za ispitivanje Josipa Špiranca, upravnika Lepoglave, Augusta Šoštareka i Uršanić Andriju u vezi sa ubijanjem četvorice mještana u Lepoglavi.
U komisiji su bili drugovi Galić Josip, sekretar K.K. Ivanec, Kolar Josip i Tucman Josip, članovi našeg Komiteta.
Na ispitavanju se ustanovilo, da inicijativa za takovo obračunavanje nije potekla samo od drugova u Lepoglavi, već je i Kotarski komitet donio takav zaključak na svojoj sjednici 27. ožujka, koji je omogućio ovakav postupak. U vezi sa kampanjom čišćenja naše zemlje od banditskih naoružanih grupica drugovi su održali sjednicu, ali se nisu pridržavali samo onoga, što je postavljeno, da se ubijaju samo oni ljudi, koji se zateknu sa oružjem u šumi ili iz sela bježe sa oružjem, već su na sastanku postavili, da se može ubiti i pojedine ljude u selu za koje se zna, da imadu vezu sa križarima i rovare protiv pokreta. Kod toga su postavili da to mogu izvršiti samo dobri članovi Partije, da bi to ostalo konspirativno. Na osnovu takovog zaključka Komiteta drug Špiranec je učinio plan sa navedenom dvojicom drugova, kojeg je uz pomoć narodne odbrane proveo u djelo.
Ljudi, koji su potučeni imali su vezu sa križarima i rovarili su protiv narodno-oslobodilačkog pokreta, ali su to radili tako perfidno, da se za njih nije moglo pronaći konkretnog materijala, kako bi ih se moglo izvesti pred sud. Naši drugovi idući linijom manjeg otpora željeli su, da ih se riješe, umjesto da vode s njima političku borbu i da ih zakonitim putem onemoguće u njihovom daljnjem rovarenju.
Odmah iza toga čina drugovi iz K.K. Ivanec uvidjeli su pogrešku svojeg stava, a to se vidi po tome, što je drugi dan iza ubijanja ove četvorice vojska narodne odbrane uhvatila trojicu domaćih križara i dovela ih u Lepoglavu, gdje su ih htjeli likvidirati. Tu se je suprostavio Kotarski Komitet, a naročito sekretar Komiteta i tako su ta trojica izvedena pred narodni sud.
Za ubijenu četvoricu po dogovoru sa sekretarom našeg Komiteta drugom Ivicom Gretić drugovi iz K.K. Ivanec preko Fronte objasnili su narodu u Lepoglavi da su to ubijanje izvršili ustaše, koji su isti dan pobjegli iz Lepoglave i razoružali jednog milicionera, a da je to priznao jedan od pobjegle četvorice ustaša, koji je uhvaćen u Novom Marofu. Narod u Lepoglavi uopće više ne postavlja pitanje za ubijenu četvoricu, po čemu izgleda da vjeruje objašnjenju.
Navedenu dvojicu osim Špiranca mi nismo ispitivali iz razloga, što je to bila direktiva njihovog rukovodstava. Mi smo mišljenja, da za taj slučaj treba snositi odgovornost i posljedice čitavi Komitet, pošto je on kao cjelina dao takovu liniju. No jedno moramo podvući, da se kod istog Komiteta nikad nije osjećala neka samovolja i vjerujemo, da se istom Komitetu takav slučaj neće više ponoviti.
Molimo Vas, da dadete Vi svoje mišljenje po gore navedenom slučaju, kako bi mi mogli prići njegovom konačnom rješenju.

Smrt fašizmu - Sloboda narodu !
Uz drugarski pozdrav:

Kopija, strojopis
HDA, Zagreb, 1223/5, kut. 67

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Ratnik svjetlosti na 31 Kolovoz 2008, 21:39:06
Valjalo bi imati skeniranu arhivu i posložiti u on-line povijesni muzej.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 31 Kolovoz 2008, 21:45:09
ovi dokumenti su pretežo sasvim slučajno spašeni.
naime, kad bi udba likvidirala nekog, odmah je slala izvješće uredu za upravu gradskom imovinom kako bi se odmah znalo koji stan je slobodan i kako bi se u njega moglo useliti nekog od doseljenih "šumara".
tako su ovi spisi ostali u uredu koji je kasnije postao legalno gradsko i državno tijelo uprave, a netko se mudar toga sjetio i... dakle, skenovi postoje.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Ratnik svjetlosti na 31 Kolovoz 2008, 21:54:44
Pravna znanost tvrdi da su najteži stupnjevi zločina oni s računicom. Komunističke tajne službe, kako jugoslavenska udba u Hrvatskoj, tako na primjer i KGB u SSSR-u čistili su sve tragove, da se nikad ne sazna, da dokazi ne postoje, proračunato, hladno čišćenje ljudi i ideja.

Citat:
ovi dokumenti su pretežo sasvim slučajno spašeni.
naime, kad bi udba likvidirala nekog, odmah je slala izvješće uredu za upravu gradskom imovinom kako bi se odmah znalo koji stan je slobodan i kako bi se u njega moglo useliti nekog od doseljenih "šumara".
tako su ovi spisi ostali u uredu koji je kasnije postao legalno gradsko i državno tijelo uprave, a netko se mudar toga sjetio i... dakle, skenovi postoje.

Odlični tragovi, jer ne postoji savršen zločin, u smislu da se za njega ne bi moglo nikad saznati, čak ni kad se pomno i dugotrajno uspješno skriva.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Ratnik svjetlosti na 31 Kolovoz 2008, 22:20:01
Citat:
naime, kad bi udba likvidirala nekog, odmah je slala izvješće uredu za upravu gradskom imovinom kako bi se odmah znalo koji stan je slobodan i kako bi se u njega moglo useliti nekog od doseljenih "šumara".

Jezive stranice povijesti!!!
Doživotno bi me pekla savjest i boljela duša stanovati u stanu likvidiranih vlasnika. Zar bi mogla imovina stečena nečasnim metodama i s prolivenom krvlju ikome donijeti sreću!?

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: belevarac na 31 Kolovoz 2008, 23:14:27
Citat: Insomnia na 31 Kolovoz 2008, 14:07:19
...

kriv je

kao nepotrebno ispušteno.

...


OBRAZLOŽENJE

Kao nepotrebno ispušteno,

...

To je bila paradigma.

SMRT VASHIZMU, BAKO!

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 01 Rujan 2008, 13:54:25
1945., svibanj 15.

Depeša Štaba III. JA upućena Generalštabu JA o predaji više od 20.000 ustaša kod Poljane, uz napomenu da su se ustaše jednim dijelom uspjele probiti prema Bleiburgu

ŠTAB III ARMIJE
15.V.1945.

Nanevši u poslednjim borbama vrlo osetne gubitke ustašama, a u današnjim borbama slomljen njihov otpor, pojedine ustaše počeli masovno da se predaju. Do sad se predalo, kapituliralo oko 20.000 ustaša. Razoružavanje se nastavlja na Dravogradskom frontu.
Ustaška grupacija na našem sektoru uglavnom likvidirana u jačini od preko 20.000. Za sada kod nas nepotrebno dejstvo avijacije. Jedan deo ustaša uspeo preć Poljane i Blajburg i jugozapadno od Dravograda. Na sektoru s. Crsa, s. Solčava, sjeverozapadno od Šoštanja, za oko 20 km Vražija div. sa delom ustaša nastoji da se probije preko granice. Potrebno izviđanje gore označenih mjesta u toku 15 o.m.

Pukovnik Subotić u 0130 č.

M.P.
Primljeno u 0830 h

Izvornik, strojopis
VA VII, Beograd, Arhiva NOB, kut. 258 A, reg. br. 23/7.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 01 Rujan 2008, 13:55:53
Vaš rad u Zagrebu je nezadovoljavajući.
Za 10 dana u oslobođenom Zagrebu streljano je samo 200 bandita.
Iznenađuje nas ova neodlučnost za čišćenje Zgb-a od zlikovaca.
Radite suprotno od naših naređenja jer smo rekli da radite brzo i energično i da sve svršite u prvim danima.
Zaboravljate da u Zagrebu sada ima skoro milion stanovnika i da se tu slegao sav ustaški aparat koji je bježao iz unutrašnjosti pred našom vojskom.
Sem hapšenja istaknutih H.S.S. - ovaca koji su bili protivnici našeg pokreta ili aktivno radili za ustaše . može koristiti u pogledu njihovog raskrinkavanja.
Međutim šef II. odsjeka Zagrebačkog odjeljenja ima neki svoj stav.
Njega i inače smjenjujemo s ove dužnosti i tražimo da nam predložite drugog.
Ovu depešu pokazati Vladi, potvrdite prijem i budite češće u kontaktu s nama.

Ranković

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 01 Rujan 2008, 14:20:37
"Kozina je posljednji sišao s kamiona, prvo što je ugledao bila je skupina partizana; bili su opremljeni pažnje vrijednom improviziranom zbirkom pomagala za ubijanje i mučenje: sjekire, vile,nazubljeni noževi nataknuti na štapove. Kozina je doveden do ruba jame, odvezan je od svoga partnera, a onda mu je naređeno da se razodjene do donjeg rublja. Gurnut je prema jami. Prepoznao je svoga krvnika, bio je to Karel Francu iz sela u susjedstvu njegovoga. Unatoč tomu, France ga je gledao u oči i zatražio da mu kaže ime i prezime i mjesto rođenja. Kratkim pogledom Kozina je sa strane spazio kutiju za municiju punu zlatnih zuba, satova i prstenja.
France mu je naredio da čučne, čim je to Kozina učinio oružje je zagrmjelo..........."

Kozina, slovenski domobranac, nasreću je preživio, metak mu je prošao kroz gustu kosu i ranio ga u glavu ali ne toliko da bi izgubio svijest. Pao je u jamu iz koje se tokom iduće noći uspio izvući i kao domorodac koji poznaje kraj već nekako preživjeti kod nekih seljaka, te poslije emigrirati u Italiju.

Rezultati iskanja - Ušli so smrti: Kozina France, Zajec Milan, Dejak France - Največja spletna knjigarna (Rezultati iskanja - Ušli so smrti: Kozina France, Zajec Milan, Dejak France - Največja spletna knjigarna)

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 03 Rujan 2008, 10:25:53
1945., svibanj 15.-19.
Maribor

Iz operacijskog dnevnika XL. slavonske divizije III. JA o borbenom djelovanju kod Dravograda, te o sprovođenju zarobljenika do Zagreba

/./

15. V.
Na sektoru Dravograd Omladinska brigada nalazi se na čukama na desnoj obali rijeke Drave povrh Dravograda.
Ustaše, ustaški oficiri visoki i domobranski oficiri neće da se predaju partizanima, a niti Sovjetima. Oni žele i nude predaju Englezima koji se nalaze u Koruškoj sa svojim tenkovima i kamionima sa voženom pješadijom.
Konačno se jedna velika grupa predaje Engleskom generalu Viktoru, prolazi nekoliko stotina osobnih automobila punih ustaškim oficirima, naoružanih šmajserima i pištoljima. Voze se u koloni i šute. Međutim ih Engleski general Viktor predaje partizanima 51. vojvođanske divizije, jer su činili zlodjela na teritoriji Jugoslavije, a prema zaključcima međunarodne konferencije imaju se predati narodu i državi gdje su se sakrivali.

Omladinska četa Prve vojvođanske brigade se sastojala od dječaka 13-16 godina koji su imali zadatak likvidacija. Scenarij: napuni se vlak zarobljenika,20-etak vagona,vlak vozi prema Jesenicama e da bi malo nakon polaska stao u Hruščici i tu bi se ukrcali ti klinci te tokom vožnje ubijali zarobljenike.kad bi došli na most na Savi tada bi leševe izbacivali iz jurećeg vlaka i pljas u Savu.
Taj dokumenat donosi Tolstoy u svojoj knjizi a temelji se na izjavi jednog srbina partizana,Branislava Todorovića, koji je bio pratilac tog vlaka u nekoliko navrata,no sve to mu se zgadilo i pobjegao u Italiju.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 03 Rujan 2008, 10:27:03
Izvješće Okružnog komiteta KPH Nova Gradiška upućeno Oblasnom komitetu KPH Osijek o stanju u kotaru nakon preuzimanja vlasti

Okružni komitet K.P.H.
Nova Gradiška
Broj 342/1945
Dana 2. VI. 1945.

I Z V J E Š T A J
Oblasnom komietu K.P.H.
O S I J E K

prvi dio izvještaja nevažan i dugačak/ napomena metodolog/
ostatak izvještaja:

Iz ovoga se vidi udaranje po našoj partiji da bi je narodu prikazali kao nenarodnu partiju. Sličan slučaj tih namjera pojavio se u Požegi u kojoj je osvanula jedno jutro parola: "Dole ciganska partija-Hrvati na okup protiv komunista". Za suzbijanje takovog rovarenja rešili smo da pojedinačno prilazimo onim popovima i da im ukažemo na ispravnost rada i uprotivnom na posljedice i na odgovornost pred narodnom vlašću ako nastave sa takovim rovarenjem. Trvenje između Srba i Hrvata pojavilo se na cijelom Okrugu i naročito se ta mržnja raspiruje otkako su došli izbjegli Srbi iz Srbije i iz Njemačkih logora. Pridošli Srbi poslije oslobođenja postavljaju zahtjev osvete nad Hrvatima, pa čak pojedinci idu toliko dalako da govore da nema poštenih Hrvata. Reakcija je imala u tom uspjeha što se vidi da pojedinci iz nekih krajeva postavljaju pitanje: zašto Srbi nebi imali svoju federalnu Slavoniju gdje bi Srbi imali više prava nego Hrvati. Konkretan primjer u Kukunjevcu Pakrački kotar, gdje su pojedinci se izjašnjavali za takovu federalnu Slavoniju. Sličan primjer pojavljuje se u Požeškom kotaru gdje se govori zašto nebi sve Srbe u Hrvatskoj naselili u Slavoniju, ili da se Hrvati isele iz Srbije u Hrvatsku, a Srbi da se isele u Srbiju. Iz ovog se vidi povezan rad reakcije po tom pitanju. Jasno je da je reakcija upotrebila one koji su živjeli pod uticajem Nedića i četnika za jurišače na bratstvo i jedinstvo.
U Novoj Gradiški desio se slučaj da je Opunomoćeništvo OZN-e IX. Brigade iz X. divizije postreljalo neke ljude i plitko ih zakopalo da su odmah poslije dva tri dana otkrili i virili iz groba pojedini djelovi tijela. Reakcija je u gradu preko tog pitanja rastrubila da mi radimo ko i ustaše, da ubijamo krijući i sl. Po ovome je opomenut Štab IX. Brigade, a Štab X. divizije izvješten je od Gradskog povjerentva OZN-e.
Grešku koju je načinilo povjerenstvo OZN-e u Novoj Gradiškoj dalo je povoda za nezdrava komentarisanja po gradu i rovarenje preko te greške. Povjerenstvo OZN-e streljalo je jedne noći neka lica iz grada, za vrijeme tog streljanja pobjegao je jedan civil iz rupe u koju je trebao da bude sahranjen a koji je takodjer doveden na streljanje. Taj isti civil razotkrio je čitavu stvar da su ti ljudi bili streljanji bez sudjenja. Taj čovjek se zove Dragan Ivančević, rodjen u Dragaliću, a živeo je u Novoj Gradiški.
U Požegi su se pojavile neke nagazne mine u vidu naliv pera, tako da je pred Komandom Mjesta Požega od iste takove mine nastradalo troje djece koja je bila podmetnuta na sam ulaz u Komandu Mjesta.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 04 Rujan 2008, 22:29:57
1944., listopad 18.

Vojni sud Vojne oblasti X. korpusa "Zagrebačkog" NOVJ osuđuje Roberta Koselja (1914.) i Jurja Karamarka (1909.) iz Zagreba zbog "bjegstva iz radne čete sa prisilnog rada" na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine

VOJNI SUD
VOJNE OBLASTI X. KORPUSA
"ZAGREBAČKE" NOVJ.
VIJEĆE KOD X. KORPUSNE VOJNE
OBLASTI "ZAGREBAČKE" NOVJ
Sud 22-44.

PRESUDA
U ime naroda Jugoslavije!

Vijeće Vojnog suda X. Korpusne vojne oblasti Zagrebačke NOVJ kod ove oblasti, na svom zasjedanju od 18. listopada 1944. pod predsjedanjem podpredsjednika suda kapetana Kezele Slavka, te uz sudjelovanja članova vijeća Santo Gabrijela, šefa mobilizacionog odsjeka ove oblasti i Jurić Antuna, stražara kod te oblasti, a u prisutnosti sekretara ovog vijeća Štok Franje, kao zapisničara, i suca istražitelja ovoga vijeća Matulović Jerka, kao tužitelja, u krivičnom predmetu protiv KOSELJ ROBERTA i KARAMARKO JURAJA, radi bjegstva iz radne čete sa prisilnog rada presudilo je:
I. Koselj Robert, sin Lovre i Josipe r. Starić, rođen 1.II.1914. u Zagrebu, zadnjeg prebivališta u Zagrebu, Maksimirska cesta 39., rkt. vjere, Hrvat, pismen, svršio 4. razr. osn. škole, trg. pomoćnik, oženjen, bez djece, služio biv. jugoslavensku vojsku i neprijateljsku kao legionar, bez imetka, kažnjen sa 3 godine prisilnog rada i pet godina gubitka građanskih časti po ovom sudu radi službe neprijatelju,
II. Karamarko Jure, sin Grge i Lucije r. Vrkić rođen 11. [...] 1909. u Kurševcu, kotar Benkovac, rkt. vjere, Hrvat, nepismen, brijački pomoćnik, oženjen, zadnjeg prebivališta u Zagrebu, kažnjen u hrvatskoj vojsci sa 134 dana zatvora i po vijeću vojnog suda sa 3 godine teškog prisilnog rada i 10 godina gubitka građanske časti radi službe neprijatelju,

krivi su:

što su 6. listopada 1944. pobjegli iz radne čete Komande Moslavačkog područja sa prisilnog rada u namjeri da se prebace u neprijateljsko uporište u Kutinu,
dakle što su počinili krivično djelo bjegstva sa prisilnog rada navedeno u čl. 14. Uredbe o vojnim sudovima, pa se stoga na temelju čl. 5., 16., 17. i 27. spomenute Uredbe

osuđuju:

I. Okr. Koselj Robert i II. okr. Karamarko Jure na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanske časti i na konfiskaciju njihovog dijela imovine u korist NOFonda.
Ova presuda postaje izvršna nakon odobrenja Višeg Vojnog suda, a u smislu čl. 29. gore spomenute Uredbe.

OBRAZLOŽENJE

Okrivljeni Koselj bio je osuđen po ovome sudu na kaznu teškog prisilnog rada od 3 godine i na gubitak građanskih časti od 5 godina radi službe neprijatelju, jer je kao legionar dobrovoljno borio se u sastavu 369 vražje divizije od 5.VII.1941. do 1.III.1942. na istočnom bojištu protiv Sovjetskog saveza, a po povratku iste divizije u Hrvatsku u njenom sastavu u okolici Gline, Sv. Nikole i Kupresa protiv NOV od 8.I. do 8.III.1943., te je upućen na izdržavanje kazne u radnu četu Komande moslavačkog područja.
Okrivljeni Karamarko bio je osuđen po ovom sudu na kaznu teškog prisilnog rad u trajanju od 3 godine i gubitak građanskih časti u trajanju od 10 godina radi služenja neprijatelju kao doušnik i radi pomaganja okupatoru, jer je kao domobran služio u neprijateljskoj oružanoj formaciji, te što je 12.IX.1944. kao domobran pošao u Dubravu kraj Zagreba sa dvojicom policijskih agenata u namjeri da hvataju domobrane i civile koji idu iz Zagreba u NOV na poziv maršala Tita i što je služio neprijatelju kao špijun u redovima domobranstva, pa je bio upućen u radnu četu Komande Moslavačkog područja na izdržavanje kazne.
Obojica okrivljenih sastali su se 6. listopada o.g. u Podgariću, te su odlučili da vlakom odputuju prema Garešnici i da se zatim prebace u neprijateljsko uporište Kutina, ali su po patroli Komande mjesta Garešnice uhapšeni. Okrivljeni u svojoj obrani navode da su imali namjeru ići u Garešnicu kako bi Koselj nabavio odijela i novaca od svog poznatog, a Karamarko da kupi cigaret papira, te da se nakon obavljenog posla vrate u radnu četu. Priznali su da su samovoljno napustili radnu četu uz navod da to rade i ostali kažnjenici, koji odlaze čak i svojim kućama na nekoliko dana. Poriču da bi imali namjeru pobjeći u uporište Kutinu, jer u tom slučaju išli bi šumom, a ne prugom.
Nakon temeljito provedene istrage sud se je uvjerio da su okrivljeni imali namjeru pobjeći sa prisilnog rada što dokazuje činjenica da su išli prugom samo zato da zaobiđu šumu i da se probiju do terena koji nije tako strogo kontroliran po našim jedinicama. Okrivljeni su bili nakon upućivanja na prisilan rad u radnu četu upućeni u posljedice samovoljnog napuštanja radne čete i bjegstva sa prisilnog rada, te su znali da mogu u slučaju nužne potrebe dobiti sve ono što im je neophodno potrebno, te da mogu sa poznatima saobraćati pismenim putem. Isto tako dokazano je da kažnjenici ne mogu samovoljno napuštati radnu četu i da se nad kažnjenicima vodi stroga kontrola iz čega proizlazi da su okrivljeni u svojoj obrani dali lažne podatke kako bi sud zaveli u bludnju.
Radi svega toga sud ih je osudio na najtežu kaznu koja ima služiti ujedno kao opomena svima onima koji bi se poveli za okrivljenima i koji bi se na takav način ogriješili o interese Narodno oslobodilačke borbe.

Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

Položaj, 18. listopad 1944.

Zapisničar: Predsjedatelj - kapetan:
Franjo Štok, v.r. M.P. Slavko Kezele, v.r.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 04 Rujan 2008, 22:30:14
1945., veljača 16.

Upravni odjel Kotarskog NOO-a Petrinja dostavlja Komandi mjesta Donja Mlinoga prijedlog za konfiskaciju imovine dvadeset i jedne osobe "koji su izbjegli na stranu neprijatelja"

Kotarski NOO Petrinja
Upravni odjel
Broj: 251/1945.
Dne: 16.II.1945.

Predmet: Antolčić Stjepan iz Komareva i dr.
Predlog za izvršenje konfiskacije šalje.

Komadni Mjesta.
D.Mlinoga

Dostavlja Vam se popis tj. predlog kod onih lica koji su izbjegli na stranu neprijatelja kod kojih se treba vršiti konfiskacija i to:
1. Antolčić Stjepan, kbr. 62. iz Komareva, pobjegao u Petrinju 10.X.1944. gdje se i sada nalazi u civilu, žena Katica, sin Ivica, sin Zvonko i kći Dragica pobjegli 5.XII.1944. k njemu u Petrinju i njegova familija loše se odnosi prema N.O.B. od imovine imade 1. kuću i 5. rali zemlje.
2. Brodarac Mijo, kbr. 111. iz Komareva pobjegao 10.X.1944. u Caprag i sada se nalazi kao željezničar u Capragu, žena Jaga i kći Maca nalaze se s njime, a koji se loše odnose prema N.O.B., od imovine imade 1. kuću i pola rali zemlje.
3. Kovačić Gjuro, kbr. 11. iz Komareva pobjegao 27.XII.1944. u Sisak i nalazi se u civilu, sin Ivo ustaša od početka N.D.H. sin Mato ustaša u Bosni od 12.IX.1942. g. žena Gjurina Kata nalazi se kod kuće, žena Ivanova Jaga, sin Ivica, kći Marica pobjegli 10.XI.1944. u Prelošnicu, od imovine posjeduje 1 kuću, 1 kravu, 100 kg. kukuruza, 1 sijač, 1 berač, 3 rali zemlje, familija se loše odnosi prema NOP.
4. Kovačić Stjepan, kbr. 44 iz Komareva, pobjegao 10.X.1944. u Topolovac i nalazi se u civilu, žena Jaga isto se nalazi s njime, od imovine imade 1 kuću, 1 štalu, 1 ral zemlje, loše se odnosi prema NOP.
5. Mitar Janko br. 28 iz Komareva, pobjegao 5.X.1944. u Caprag, a sada se nalazi kao cestar, žena Mara, sin Ivo i kći Barica nalaze se s njime, od imovine imadu 1 kuću, 1 štalu, 10 rali zemlje, familija se loše odnosi prema NOP.
6. Domitrović Ivo kbr. 25 iz Komareva, pobjegao 10.X.1943. u Petrinju i obukao se u ustaše, žena Kata, sin Joso ustaša u Petrinji, kći Bara i žena pobjegli u Brest, od imovine imade 1 kuću, 1 štalu, 10 rali zemlje, familija se loše odnosi prema NOP.
7. Domitrović Janko kbr. 70 iz Komareva, pobjegao 16.X.1943. u Petrinju i obukao se u ustaše, žena Ana, mati Jaga obadvije kod kuće, sin Pavao ustaša u Petrinji od 10.X.1943, sin Alojz u bolnici u Petrinji, od imovine imade 1 kuću, 6 rali zemlje, 2 konja, 1 kravu, 1 kola, 1 plug, 1 brnaču, 500 kg. kukuruza, 10 rali zemlje, familija se loše odnosi prema NOP.
8. Benčić Pavao kbr. 64 iz Komareva, žena Mara obadvoje kod kuće, sin Štefo ustaša u Petrinji od 10.V.1944. g., žena Štefina Kata, sin Mato i Ivo pobjegli k njemu u Petrinju 6.VI.1944, od imovine imadu 1 štalu, 1 kravu, 2 prasca, 300 kg. kukuruza, 1 plug, 1 brnaču, 1 sijač, 10 rali zemlje, familija se loše odnosi prema NOP.
9. Kovačić Stjepan kbr. 66 iz Komareva, od početka na fabrici u Capragu, žena Jaga s njime, od imovine imadu 1 kuću, 1 plug, 1 brnaču, 4 rali zemlja, familija se loše odnosi prema NOP.
10. Šipuš 113 Mato iz Komareva, pobjegao 10.X.1944. u Sisak kao ustaša, žena Kata, sin Josip, sin Antun, sin Mato, kći Marija nalaze se svi s njime u Sisku, od imovine imade 1 kuću, 1 štalu, 1 kravu, 1 plug, 7 rali zemlje, familija se loše odnosi prema NOP.
11. Kasun 114 Janko iz Komareva, pobjegao 6.X.1944. u Caprag, a sada se nalazi u civilu, žena Jaga kod kuće, mati Jaga kod ćeri u Krivaji, od imovine imade 1 kuću, 1 štalu, 1 kravu i 3 rali zemlje, familija se loše odnosi prema NOP.
12. Kovačić Janko kbr. 67 iz Komareva, pobjegao 16.X.1944. u Crnac i sada se nalazi u civilu, žena Mara s njime se nalazi, od imovine imade 5 rali zemlje, familija se loše odnosi prema NOP.
13. Mitar Joso kbr. 2 iz Komareva, pobjegao 15.VII.1944. u domobrane u Vel. [...] , žena Jana kod sestre u Komarevu, mati Mara kod kuće, sin Lojz, kći Kata, kći Ljuba, kći Marica sa materom kod tetke, od imovine imadu 1 kuću, 1 kravu i 5 rali zemlje, familija se loše odnosi prema NOP.
14. Mitar 105 Ivo iz Komareva, pobjegao 10.X.1944. u Sisak i nalazi se u civilu i radi u staklani, žena Kata, kći Mara, kći Ljubica kod kuće, sin Rudolf kod babe i djeda u Prelasnici, od imovine imade 1 kuću, 1 štalu, 2 krave, 1 plug, 1 brnaču, 13 rali zemlje, 500 kg. kukuruza, familija se loše odnosi prema NOP.
15. Mitar Mato kbr. 72 iz Komareva, od početka ustaša u Petrinji, žena [...] , kći Kata, otišli k njemu u Petrinju 10.XI.1944., od imovine imade 1 kuću, 1 štalu, 6 rali zemlje.
16. Mitar Mijo kbr. 74 iz Komareva, bio ustaša i poginuo u Mošćenici prilikom napada, žena Kata, kći Ljubica i mati Jaga kod kuće, od imovine imadu 1 kuću, 1 kravu, 500 kg. kukuruza i 5 rali zemlje, familija se loše odnosi prema NOP.
17. Domitrović Franjo kbr. 57 iz Komareva, žena Mara, kći Marta kod kuće, sin Štefo ustaša od početka u Petrinji, žena Štefina Kata kod kuće, od imovine imade 1 kuću, 1 štalu, 2 krave, 1 konja, 500 kg. kukuruza, 100 kg. krumpira i 10 rali zemlje, familija se loše odnosi prema NOP.
18. Barić Mato kbr. 40 iz Komareva, pobjegao 8.X.1944. u Sisak i sada je kao željezničar, sin Joso domobran u Capragu od 10.XI.1944., sin Ivo bio u NOV mjesec dana i pobjegao 10.XI.1944. u Petrinju i obukao se u ustaše, od imovine imade 1 kuću i 7 rali zemlje, familija se loše odnosi prema NOP.
19. Mitar Ivo kbr. 32 iz Komareva, pobjegao 10.VII.1944. u Caprag i nalazi se u radničkom bataljonu, žena Kata, kći Mara, kći Katica, sin Djuro svi kod kuće, od imovine imadu 1 kuću, 1 kravu, 300 kg. kukuruza, 1 kola, 1 plug, 1 kopač i 9 rali zemlje, familija se loše odnosi prema NOP.
20. Kraljević Mirko kbr. 68 iz Komareva, pobjegao 10.X.1944. u Caprag i radi na prugi, žena Bara, kod kuće, sin Milan kod kuće, od imovine imadu 1 kuću, 1 štalu, 2 krave, 1 kobilu, 1 plug, 1 brnaču, 10 rali zemlje, familija se loše odnosi prema NOP.
21. Mitar Joco kbr. 77 iz Komareva, kod kuće, žena Jela i baba Jaga kod kuće, sin Ivo ustaša od 22.III.1943. u Topolovcu, od imovine imadu 1 kuću, 2 krave, 2 konja, 500 kg. kukuruza i 7 rali zemlje, familija se loše odnosi prema NOP.
Ovaj predlog je izvršen u sporazumu sa svim organizacijama našeg kotara.

Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

Pročelnik: Pretsjednik:
... [v.r.] S.O.

Izvornik, strojopis
Državni arhiv u Sisku, Sabirni arhivski centar Petrinja, 0020, Opći spisi, kut. 33, 251/45.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 04 Rujan 2008, 22:30:35
OZN-a IV. za zagrebačku oblast podnosi izvješće OZN-i IV. za Hrvatsku o radu za veljaču 1945.

Odsjek Zaštite Naroda
za Zagrebačku Oblast
IV. sekcija
Broj....39/1945
Dne: 1. ožujka 1945

Odjelu Zaštite Naroda za Hrvatsku
IV. odsjek

Izvještaj o radu za mjesec veljaču 1945:

U vremenu od 30.I. do 28.II. o.g. rad ove sekcije sastojao se u slijedećem: u kartotečne listove za Zagreb i njegovu okolicu unešeno je daljnih 513 lica i to od rednog broja 2828 do red. br. 3341;
u evidenciju po okruzima, uključivši ovdje i Medjimurje, unešeno je novih 414 lica t.j. od rednog broja 4339 do red, broja 4753. Od toga otpada na Medjimurje 90 lica;
u vojnu evidenciju, koja obuhvaća grad Zagreb, Zagrebačku Oblast i teritorij izvan Zagrebačke Oblasti unešeno je daljnjih 405 lica i to od rednog broja 6046 do red. broja 6441;
u spisak za provjeravanje lica u gradu Zagrebu unešeno je daljnjih 68 lica tako da sad ima ukupno 974 lica;
Spisak istražnog materijala broji 104 predmeta - unešeno u toku februara samo jedan predmet;
Evidencija streljanih broji 505 lica;
Evidencija kažnjenih na prisilni rad i gubitak časnih prava broji 525 lica.
Spisak lica puštenih nakon istrage na slobodu iznaša 117 lica.
Evidencija lica izvadjenih iz Narodnih novina i neprijateljske štampe broji 253 lica.
Evidencija neprijateljske zapljenjene arhive broji 76 predmeta.
Osim redovitog posla t.j. popunjavanje evidencije, radilo se u toku mjeseca uglavnom na prepisivanju zagrebačke evidencije u spiskove, koji se nakon dovršetka trebaju dostaviti IV. odsjeku za Hrvatsku. U njih je unešeno ukupno 3756 lica.
Pregled zapisnika i novina ovog se mjeseca nije vršio, jer nam I. i II sekcija nisu taj materijal dostavljale. Isto tako u spiskove kažnjenih nije unašano ništa, pošto nijesu primljeni spiskovi od druge sekcije, za koje se sad urgiralo.
U toku ovog mjeseca predano je odnosno primljeno te šifrirano odnosno dešifrirano 64 depeše. Depeše su primljene odnosno predane: Odjel Hrvatske 31 kom, Kalnik 19 kom, Slavonija 14 kom. U ovaj broj uračunato je i 10 depeša, koje se tiču ove sekcije.
Počelo se na izradi spiska oduzetih legitimacija i dokumenata od uhapšenih lica na teritoriju ove Oblasti. Takodjer je u toku prepis Oblasne evidencije u kartice koje se izradjuju u dva primjerka, od kojih će jedan primjerak ostati u ovoj sekciji, a drugi primjerak bit će predan II. sekciji na upotrebu. Kartice će biti složene po abecednom redu, za svaku grupu neprijatelja posebno tako, da će svaki referent istražnih organa imati pri ruci onu evidenciju, koja se njega tiče. Pod konac svakog mjeseca prepisivat će se daljnja unešena u evidenciju lica i dostavljati sekciji II. radi ulaganja u svoje grupne evidencije.
Nakon povratka rukovodioca ove sekcije iz Slavonije održan je radni sastanak ove sekcije 26.II. o.g. na kome se podijelio rad unutar rukovodstva, a predvidjena je i podijela rada medju kancelarijsko osoblje nakon izvjesnog osposobljenja novih kancelarijskih sila.
Rad u rukovodstvu uglavnom podijeljen je ovako: rukovodic nadzor nad sveopćim radom sekcije sa ukazivanjem pomoći, radioslužba i šifranti, evidencija karakteristika sekcijskog osoblja te dopisivanje. Zamjenik rukovodioca: ekonomija, pregled zapisnika uhapšenika koji su bili pod istragom u II. sekciji, pregled službene i informativne neprijateljske štampe lično vodjenje evidencije I.S. te nadzor nad radom kancelarijskog osoblja po odsustvu rukovodioca. Pomoćnik: rukovodjenje svim kancelarijskim radom, te nadzor nad slikarskim odjeljenjem, lična odgovornost nad pregledom zapisnika Okružnih opunomoćeništava OZN-e Zagrebačke Oblasti i karakteristike novo pridošlih u NOV.
Ostalog važnijeg rada u toku ovog mjeseca nije bilo.

Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

M.P. Za sekciju:
Milan [v.r.]



Izvornik, strojopis
HDA, Zagreb, 1491, 75/45., kut. 14.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 04 Rujan 2008, 22:30:48
1945., svibanj 5.
Topusko

Načelnik OZN-e za Hrvatsku, Ivan Krajačić-Stevo izvješćuje političkog sekretara CK KP Hrvatske, Vladimira Bakarića i organizacijskog sekretara CK KP Hrvatske, Dušana Brkića, "da bi bilo poželjno dogovoriti se sa Gen.[eral]Štabom o operativnom planu i raspodjeli jedinica koje će napadati na Zagreb", jer je saznao da su pripadnici II. JA bili "vrlo [...] kruti [...] na svom putu kroz Baniju"

5. V. 1945.

Drugovima Vladi i Dušku. Mislim da bi bilo poželjno dogovoriti se sa Gen.Štabom o operativnom planu i raspodjeli jedinica koje će napadati na Zagreb. Danas sam ovdje u Topuskom saznao da u ovom kraju t.j. sa južne strane Zagreba nema niti jedne naše domaće jedinice, sve su izgleda iz druge armije. Vrlo su kruti bili na svom putu kroz Baniju. Mislima da bi to politički slabo odjeknulo u slučaju njihovog ulaska u Zagreb.
Stevo.


Izvornik, strojopis
HDA, Zagreb, 1002, kut. 116.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 04 Rujan 2008, 22:31:14
Presude Divizijskog vojnog suda JA u Bjelovaru od početka svibnja do kraja kolovoza 1945.

[PRESUĐENI U MJESECU SVIBNJU, LIPNJU I SRPNJU 1945.]

1. Filipović Josip, Tome, ratar, 1898, Vel. Trojstvo, Bjelovar, Sud. br. 160a/45. od 8.V.1945. na kaznu 6 mjeseci prisilnog rada i konfiskacija imovine, prokazivanje, dosluh, pomaganje neprijatelja.
2. Majtin Gjuro, Nikole, ratar, 25.III.1898, Rača, Bjelovar, Sud. br. 161a/45. 3 godine prisilnog rada, gubitak građanske časti trajno, aktivno ustaštvo, funkcioner, agitacija.
3. Pobi Pavao, Mirka, 21.I.1907., Gola, Koprivnica, živi Otočka, Sud. br. 163a/45. od 21.V.1945. na kaznu prisilnog rada od pet godina i gubitak građ. časti tri godine, aktivno ustaštvo i pljačka.
4. Jakupec Marzin-Jakopa, ratar, 9.XI.1896. Pitomača, Sud. br. 212/45. od 21.V.1945. na kaznu prisilnog rada od tri mjeseca i 1 godinu gubitak građ. časti, milicija, utaja oružja.
5. Nemec Stjepan, Stjepana, postolar, 9.VIII.1912. u Podr. Kloštru, Đurđevac gdje i živi, Sud. br. 217/45. od 21.V.1945. na kaznu prisilnog rada, dvije godine gubitka građ. časti, milicioner.
6. Čekada Stjepan, Jakopa, ratar, 22.VIII.1911. u Ždali, Koprivnica gdje i živi, Sud. br. 228/45. od 5.VI.1945. na kaznu prisil. rada od dvije godine i jednu godinu gubitka građ. prava, milicija i pljačka.
7. Crnjak Ivan, Mate, ratar, 2.VIII.1909. Šandrovac, Bjelovar, Sud. br. 230/45. od 21.V.1945. na kaznu prisilnog rada od 2 god. građ. prava od dvije godine, pripadništvo neprijateljskoj oružanoj formaciji, aktivno ustaštvo.
8. Osmanović Ivan, Mije, ratar, Pitomača, Đurđevac, 27.IX.1909., Sud. br. 236/45. od 20.V.1945. na kaznu prisil. rada od 18 mjeseci i j godina gubitka građ. časti, aktivno ustaštvo.
9. Giba Mato, Ivana, ratar, 10.V.1895. u Pitomači, Đurđevac, Sud. br. 240/45. od 25.V.1945. na kaznu prisil. rada od 2 god. i tri god. gubitka građ. časti, mobilizacija u korist neprijatelja, izdaja NOB.
10. Lukšić Nikola, Tome, ratar, 13.X.1901. Gornje Plavnica, Trojstvo, Bjelovar, Sud. br. 245/45. od 9.VI.1945. na kaznu prisil. rada od 5 godina, gubljenje građ. časti 10 godina, konfiskacija imovine, razoružavanje bivše Jugosl. vojske, agitacija u korist neprijatelja.
11. Šignjar Lovro, Martina, ratar, 9.VIII. 1904, Šemovac, Đurđevac, Sud. br. 249/45. od 7.VI.1945. na kaznu prisil. rada od godine dana, gubitak građ. časti dvije godine, milicioner, pljačka.
12. Sesvečan Ivan, Gjure, krojač, 23.VIII.1901, Otrovanec, Pitomača, Đurđevac, Sud. br. 251/45. od 7.VI.1945. na prisil. rad od jedne god., 2 god. gubljenje građ. časti, dosluh i izdaja NOP-a.
13. Škec Stjepan, Florijana, ratar, 5.VII.1907, Virje, Sud, br. 253/45. od 25.V.1945. na kaznu prisil. rada od 6 mj. i 1 god. građ. časti, milicioner.
14. Bjelovarac Ivan, Mate, ratar, 7.XII.1900. u Dautanu, N. Rača, Bjelovar, gdje i živi, Sud. br. 263/45. od 9.VI.1945. na kaznu prisil. rada od 10 godina, gubitak građ. časti 15 god., aktivno ustaštvo, prokazivanje, odmetnuće od narodne vlasti.
15. Čižmeković Stevo, Luke, ratar, 1913. u Paul. Kloštru, Kapela, Bjelovar, Sud. br. 269/45. od 20.VI.1945. na kaznu prisil. rada od 5 godina, i gubljenje građ. časti od 5 god, aktivno ustaštvo, milicija.
16. Rabađija Ivan, Mije, podvornik, 17.V.1917. Križevci, gdje i živi, Sud. br. 273/45. od 14.VI.1945. na kaznu prisil. rada od tri godine gubljenje građ. časti 4 god., aktivno ustaštvo, pljačka.
17. Vukelić Vlado, Stjepana, 23.III.1925. u Gospiću, Križevac, Sud. br. 287/45. od 5.VI.1945. na kaznu prisil. rada od jedne god. i 2 god. građ. časti, aktivno ustaštvo.
18. Čerpinko Ivan, Mirka, 5.V.1911. Pitomača, Đurđevac, Sud. br. 291/45. od 15.VI.1945. na kaznu prisil. rada od 5 mjeseci i 2 god. građ. časti, milicioner.
19. Stružan Josip, Mije, ratar, 28.II.1910. Novo Virje, Đurđevac, Sud. br. 296/45. do 9.VI.1945. na kaznu prisil. rada od 10 god. i 10 godina građ. časti, milicija, masovno ubijanje stanovništva, i saučesništvo.
20. Korpić Ivan, Blaža, 2.VII.1891. Križevac, živi u Koprivnici, Sud. br. 302/45. od 14.VI.1945. na kaznu prisil. rada od dvije godine i 10 gubitka građ. časti, agitacija u korist neprijatelja, aktivni suradnik neprijateljske oružane formacije.
21. Krleža Gjuro, Tome, ratar, 23.IV.1917. u Koprivnici gdje i živi, Sud. br. 319/45. od 11.VI.1945. na kaznu prisil. rada 15 god. teškog i gubitka građ. časti 10 godina, dezerterstvo iz J.A., izdaja NOB-a, pljačka.
22. Keti Stjepan, Mije, 8.IX.1902. Koprivnica, gdje i živi, Sud. br. 324/45. od 18.V.1945. na kaznu prisil. rada od 1 god. 2 god. gub. građ. čast, prokazivač.
23. Vukotić Franjo, Adama, 24.IX.1922. u Peterancu, Koprivnica, Sud. br. 330/45. od 14.VI.1945. na kaznu prisil. rada od 5 god. i gub. građ. časti 10 godina, 30% konfiskacija imovine, milicija, pljačka.
24. Bajcer Ivan, Josipa, ratar, 15.II.1902, Suha Katalena, Kloštar, Đurđevac, gdje i živi, Sud. br. 350/45. od 18.VI.1945. na kaznu prisil. rada od 8 mj. gub. građ. čast 2 god., dostavljač i milicija.
25. Mesar Bolto, Gjure, ratar, 4.I.1903. Suha Katalena, Đurđevac, Sud. br. 351/45. od 15.VI.1945., tri god. prisil. rada i pet god. gub. građ. časti, milicija, agitacija.
26. Cik Josip, Valenta, ratar 1915. u N. Virju, Đurđevac, Sud. br. 357/45. od 14.VI.1945. na kaznu prisil. rada od tri god. gubljenje građ. časti pet god., milicija, pljačka.
27. Mađerić Ivan, Stjepana, ratar, 18.II.1912. Gjelkovac, Koprivnica, Sud. br. 369/45. od 15.VI.1945. na kaznu 1 god. prisil. rada i 1 god. gubljenje građ. časti, aktivno ustaštvo, dezerterstvo iz J.A.
28. Lukač Ivan, Ignaca, ratar, 13.VIII.1908., Peteranec, Koprivnica, Sud. br. 420/45. od 15.VI.1945. na kaznu 15 god. teškog prisil. rada, 10 god. gubljenja građ. časti i konfiskacija 1/3 cjelokupne imovine, aktivno ustaštvo, milicija i pljačka.
29. Piljar Ivan, Luke, ratar, 29.XII.1897. u Kakincu, Gudovac, Bjelovar, Sud. br. 260/45. od 7.VII.1945. na kaznu prisil. rada od 5 god., 5 god. gubljenje građ. časti, masovno iseljavanje Srba i odvođenje u logor.
30. Bačeković Milko, Ivana, ratar, 20.VIII.1902., Kakinac, Hudovac, Bjelovar, Sud. br. 661/45. od 6.VII.1945. na kaznu prisil. rada od 5 g. gubljenje građ. časti 5 god., masovno iseljavanje i odvođenje u logor.
31. Pisatić Vlado, Stjepana, mehaničar, 10.IV.1920. u Koprivnici, gdje i živi, Sud. br. 306/45. od 7.VII.1945., na kaznu 2 god. prisil. rada i 2 god. gubitka građ. časti, aktivno ustaštvo.
32. Krnjašić Pavao, Pavla, ratar, 15.I.1904. u Bregima, opć. i kotar Koprivnica, sud. br. 311/45. od 9.VII.1945. na kaznu prisil. rada 2 god. i 3 god. gubljenja građ. časti, aktivni ustaša i špijunaža.
33. Dečina Tomo, Mije, ratar, 16.XI.1905. u Đurđevcu gdje i živi, Sud. br. 360/45. od 7.VII.1945. na kaznu 2 god. prisil. rada i 5 god. gubljenja građ. časti, milicioner, rad protiv NOP-a.
34. Mihoković Mato, Franje, ratar, 17.II.1914., u Miholjancu, opć. Virje, kotar Đurđevac, Sud. br. 362/45. od 6.VII.1945. na kaznu 10 god. prisil. rada te na 10 god. gubljenja građ. časti, milicioner.
35. Sabolivić Jozo, Steve, ratar, 28.I.1928. Tomaš, Prespa, kot. Bjelovar, Sud. br. 367/45. od 7.VII.1945. na kaznu tri god. prisil. rada i pet god. gubljenja građ. prava, špijunaža i dezerter iz J.A.
36. Satajić Franjo, Mije, ratar, 1904., Drnje, Drnje, kot. Koprivnica, gdje i živi, Sud. br. 400/45. od 9.VII.1945. na kaznu tri god. prisil. rada i pet god. gubljenja građ. časti, milicioner.
37. Horvat Ivan, Martina, ratar, 20.XI.1919. Delovi, Novigrad kotar Koprivnica, Sud. br. 403/45. od 7.VII.1945. na kaznu 15 god. prisil. rada i gubljenja građ. prava 15 god., aktivno ustaštvo.
38. Picek Milan, Stjepana, ratar, 23.VI.1921., Starigrad, Sud. br. 410/45. od 6.VII.1945. na kaznu prisil. rada i 10 god. gubljenja građ. prava, aktivno ustaštvo.
39. Maljak Martin, Ljudevita, ratar, 8.XI.1900., Hudovljani, Kapela, Bjelovar, Sud. br. 412/45. od 6.VII.1945. na kaznu tri god. prisil. rada i tri god. gubljenja građ. časti, aktivno ustaštvo i pljačka narodne imovine

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 04 Rujan 2008, 22:31:30
40. Hanžek Ivan, Gjure, zidar, 19.V.1921. u Koprivnici, gdje i živi, Sud. br. 415/45. od 6.VII.1945. na kaznu prisil. rada od 2 god. i 2 god. gubljenja građ. časti, aktivno ustaštvo.
41. Kendjel Tomo, Andrije, ratar, 4.XII.1919., u Rijeki, opć. Sokolovac, Koprivnica, Sud. br. 417/45. od 6.VII.1945. na kaznu prisil. rada od 1. god. i 2 god. gubljenja građ. časti, aktivno ustaštvo.
42. Rupić Bolto, Bolte, 16.VI.1915., Glogovac, Novigrad, Koprivnica, Sud. br. 418/45. od 8.VII.1945. na kaznu prisil. rada 7 god. i 7 god. gubljenja građ. časti, aktivno ustaštvo i pljačka narodne imovine.
43.
44. Androtić Ignac, Andrije, ratar, 17.VII.1910. Peteranec, Koprivnica, Sud. br. 421/45. od 6.VII.1945. na kaznu prisil. rada 5 god. i 5 gubljenja građ. časti, aktivno ustaštvo i milicija.
45. Barošić Martin, Stjepana, ratar, 1890. Novigrad, Koprivnica, Sud. br. 434/45. od 7.VII.1945. na kaznu pet god. prisil. rada i 15 god. gubljenja građ. časti, agitacija u korist neprijatelja.
46. Hodalić Ferdo, Josipa, kolar, 28.V.1906. u Đurđevcu kotar isto, Sud. br. 445/45. od 8.VII.1945. na kaznu prisil. rada od 6 mj. milicioner.
47. Zlatec Petar, Martina, ratar, 28.VI.1903. u Đurđevcu, gdje i živi, Sud. br. 446/45. od 6.VII.1945. na kaznu prisil. rada 7 god. i 7 god. gubljenja građ časti, milicioner.
48. Dijanić Ivan, Nikole, ratar, 8.VII.1911. Dišnik, Garešnica, Sud. br. 455/45. od 9.VII.1945. na kaznu prisil. rada 5 god. i 7 god. gubljenja građ. časti, milicioner.
49. Papić Ivan, Šimuna, ratar, 13.X.1919. Martinac, Štefanje, Čazma, Sud. br. 465/45. od 7.VII.1945. na kaznu 6 mjeseci prisil. rada, dezerterstva iz J.A.
50. Pavlec Ivan, Pavla, stolar, 27.X.1910., D. Poljani, Posavski Bregi, Dugo Selo, Sud. br. 467/45. od 7.VII.1945. na kaznu prisil. rada 5 god. i pet godina gubljenja građ. časti, masovno iseljavanje i pljačka.
51. Šoštarić Ivan, ratar, 29.VIII.1898. Bartolovac, Varaždin, sud. br. 460/45. od 7.VII.1945. na kaznu prisil. rada 3 god. i tri god. gubljenja građ. časti, milicioner.
52. Antolić Martin, Nikole, ratar, 11.XII.1909. u Otočka, opć. Gola, kotar Koprivnica, Sud. br. 500/45. od 6.VII.1945. na kaznu prisil. rada 3 god. i 3 god. gubljenja građ. časti, milicija.
53. Vukotić Pavao, Mate, ratar, 1901, Otočka, Gola, Koprivnica, Sud. br. 503/45. od 6.VII.1945. na kaznu prisil. rada 3 godine i 3 god. gubljenja građ. časti, aktivno ustaštvo.
54. Benkotić Franjo, Blaža, ratar, 28.XI.1901. Otočka, Gola, Koprivnica, Sud. br. 504/45. od 6.VII.1945. na kaznu prisil. rada od 4 god. i 4 god. gubljenja građ. časti, aktivno ustaštvo i milicija.
55. Antolić Stjepan, Nikole, ratar, 8.VIII.1907., Otočka, Gola, Koprivnica, Sud. br. 505/45. od 7.VII.1945. na kaznu prisil. rada 5 god. i 5 god. gubljenja građ. časti, milicioner.
56. Vincek Stjepan, Stjepana, trgovac, 23.XII.1914. Koprivnica, Sud. br. 506/45. od 6.VII.1945. na kaznu prisil. rada 7 godina i z god. gubljenja građ. časti, aktivno ustaštvo.
57. Tonković Stjepan, Ivana, poreski činovnik, 24.II.1908., Sinjac, kotar Otočac, živi u Križevcima, Sud. br. 277/45. od 8.VII.1945. na kaznu prisil. rada 6 mjeseci, aktivno ustaštvo.
58. Vuček Mato, pok. Petra, ratar, 22.III.1909., Ferdinandovac, Đurđevac, sud. br. 510/45. od 7.VII.1945. na kaznu prisil. rada od 2 god. i 5 god. gubljenja građ. časti, milicioner.
59. Bermanec Pavao, Mije, ratar, 23.I.1904. Miholjanec, Virje, Đurđevac, Sud. br. 511/45. od 6.VII.1945. na kaznu prisil. rada od 5 god., 10 godina gubljenja građ. časti, milicioner.
60. Tkalec Josip, pok. Ivana , ratar, 12.III.1918. Ferdinandovac, Đurđevac, ratar, Sud. br. 516/45. od 8. VII.1945. na kaznu prisil. rada od 10 godina i 10 god. gubljenja građ. časti, milicioner, masovno hapšenje.
61. Stivan Ljubica, Alojza, kućanica, 25.IX.1918. Nova Rača, kotar Bjelovar Sud. br. 520/45. od 6.VII.1945. na kaznu prisilnog rada od 3 godine i 5 god. gubitka građ. prava, dosluh sa neprijateljem.
62. Radočaj Josip, Pavla, mesar, 19.III.1907. Veliko Brdo, Popovača, Kutina, Sud. br. 529 od 7.VII.1945. na kaznu 10 godina prisilnog rada i 15 godina gubitka građ. časti, prokazivač i vodič.
63. Međimorec Zlata, Vladimira, kućanica, 16.VI.1929. Apatovac, Vojakovac, Križevci, Sud. br. 530 od 9.VII.1945. na kaznu pet godina prisilnog rada, dosluh sa neprijateljem.
64. Gabaj Franjo, Andrije, ratar, 4.III.1919. Hlebine, Koprivnica, Sud. br. 533/45 od 7.VII.1945. na kaznu 10 godina prisil. rada 15 godina gubljenja građ. časti, aktivno ustaštvo.
65. Horvat Zvonko, Marka, ratar, 27.VI.1919. Ladislav, Sokolovac, Koprivnica, Sud. br. 535 do 6.VII.1945., 7 godina prisil. rada, 10 godina građ. prava, dostavljač.
66. Šmid Gjuro, Franje, ratar, 11.X.1909. Kraljevac, Sv. Ivan Žabno, Križevac, Sud. br. 538 od 7.VII.1945., 10 godina prisilnog rada i 10 godina gubitka građ. časti, aktivno ustaštvo.
67. Skupnjak Stevo, Andre, ratar, 9.IX.1913. Vojakovac, kotar Križevci, Sud. br. 540 od 7.VII.1945. na kaznu pet godina prisil. rada i pet godina gubitka građ. časti, dezerterstvo i prokazivanje.
68. Kraus Andrija, Josipa, ratar, 1901. Pitomača, Đurđevac, sud. br. 543 od 7.VII.1945. pet godina prisil. rada i pet godina gubljenja građ. časti, aktivno ustaštvo.
69. Vučko Franjo, Josipa, ratar, 16.XI.1921. Velika Črešnjevica, Pitomača, Đurđevac, Sud. br. 547 od 7.VII.1945. na kaznu 8 godina prisil. rada i osam godina gubitka građ. časti, dezerter i milicioner.
70. Siladić Jakob, pok. Andre, ratar, 10.VII.1892. Velika Črešnjevica, Pitomača, Đurđevac, sud. br. 548 od 6.VII.1945., šest mjeseci prisil. rada i 2 godine gubitka građ. časti, aktivno ustaštvo i milicija.
71. Antolić Tomo, pok. Mate, ratar, 14.XII.1904. Kakinac, Gudovac, Bjelovar, Sud. br. 544 od 7.VII.1945. 6 mjeseci prisil. rada i tri godine građ. časti, odmetnuće od NOO vlasti.
72. Popović Franjo, Mate, ratar, 27.IX.1904. Stari Pavljani, Gudovac, Bjelovar, Sud. br. 555 od 7.VII.1945. na pet godina prisilnog rada i pet godina građ. časti, aktivno ustaštvo i masovno iseljavanje.
73. Popović Mirko, Franje, ratar, 9.I.1925. Stari Pavljani, Gudovac, Bjelovar, Sud. br. 554 od 7.VII.1945. šest mjeseci prisil. rada i tri godine građ. časti, odmetnuće od NO vlasti.
74. Markov Ivan, Blaža, ratar, 22.III.1927. Babinac, Severin, Bjelovar, živi u Šandrovcu, Sud. br. 565 od 8.VII.1945. na šest mjeseci prisil. rada, pljačka narodne imovine.
75. Ivanček Stjepan, Tome, ratar, 11.VII.1913. Kalnik, općina Sv. Petar Orehovec, Križevci, Sud. br. 573 od 6.VII.1945. na kaznu dvije godine prisil. rada i 2 godine gubitka građ. časti dezerter i milicioner.
76. Bolfan Stjepan, Marka, ratar, 8.IX.1918. Kalnik, Sv. Petar Orehovac, Križevci, Sud. br. 574 od 6.VII.1945., tri godine prisil. rada i tri godine građ. časti, milicija i dezerter.
77. Dvečko Gjuro, Marka, ratar, 4.VIII.1909. Kalnik, Sv. Petar Orehovac, Križevci, Sud. br. 576 od 6.VII.1945. tri godine prisil. rada i tri godine građ. časti, milicioner i dezerter.
78. Plentak Stjepan, Franje, rudar, 5.VIII.1912. Sv. Petar Čvrstec, Križevci, Sud. br. 577 od 7.VII.1945. pet godine prisil. rada i pet godina građ. časti, aktivno ustaštvo.
79. Košutar Zvonko, Andre, rudar, 19.VII.1922. Donjara, Sokolovac, Koprivnica, Sud. br. 579 od 6.VII.1945. 15 godina prisil. rada i 10 godina gubitka građ. časti, aktivno ustaštvo.
80. Vikdaković Andro, Valenta, ratar i zidar, 22.VIII.1916. Kalnik, Sv. Petar Orehovac, Križevci, Sud. br. 581 od 6.VII.1945. pet godina prisil. rada i pet godina građ. časti, aktivni ustaša i milicioner.
81. Žibrin Mato, Valenta, ratar, 22.II.1917. Kalnik, Sv. Petar Orehovac, Križevci, Sud. br. 582 od 7.VII.1945. tri godine prisil. rada i pet godina gubitka građ. časti, dezerter i milicioner.
82. Odoran Imbro, Martina, ratar, 16.I.1912. Kalnik, Sv. Petar Orehovac, Križevci, Sud. br. 583 od 7.VII.1945. na kaznu tri godine prisil. rada i pet godina građ. časti, dezerter i milicioner.
83. Čuklić Gjuro, Ivana, ratar, 23.IV.1919. Kalnik, Sv. Petar Orehovac, Križevci, Sud. br. 584 od 7.VII.1945. 1 godinu prisil. rada i 2 godine građ. časti, milicioner.
84. Katana Lovro, Imbre, ratar, 2.VI.1909. Kalnik, Sv. Petar Orehovac, Križevci, Sud. br. 585 od 7.VII.1945. pet godina prisil. rada i pet godina građ. časti, dezerter, milicioner i aktivno ustaštvo

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 04 Rujan 2008, 22:31:48
85. Gjurec Marko, Andre, vapnar, 7.III.1913., Kamešnica, Sv. Petar Orehovac, Križevci, sud. br. 586 od 7.VII.1945., tri godine prisil. rada i pet godina građ. časti, dezerterstvo i milicija.
86. Gjurec Vilim, Andre, vapnar, 12.VIII.1904., Kamešnica, Sv. Petar Orehovac, Križevci, sud. br. 587 od 7.VII.1945., na 10 godina prisil. rada i 15 godina građ. časti, milicioner.
87. Tuk Ivan, Tome, ratar i obućarski pomoćnik, 8.VIII.1917. Veliki Brezovac, Gradec, Križevci, Sud. br. 588 od 7.VII.1945. na kaznu 10 godina prisil. rada i 10 godina građ. časti, aktivno ustaštvo.
88. Čučurić Pavao, Ivana, ratar, 17.IV.1917, Gaj, Vrbovec, Križevci, Sud. br. 593 od 9.VII.1945. na kaznu 7 godina prisil. rada i 10 godina građ. časti, milicioner.
89. Zobec Valent, Mate, ratar, 29.I.1910., Sv. Petar Orehovac, Križevci, sud. br. 597 od 6.VII.1945. pet godina prisil. rada i pet godina građ. časti, aktivni ustaša i milicioner.
90. Kos Andrija, Martina, ratar, 3.XI.1915. Pitomača, Đurđevac, sud. br. 598 od 6.VII.1945. na kaznu pet godina prisil. rada i 10 godina građ. časti, aktivno ustaštvo.
91. Majcan Ivan, Martina, ratar, 29.V.1924., Petrička, Ivanska, Bjelovar, sud. br. 1092 od 14.VII.1945. na kaznu lišenja slobode prinudnim radom od 10 godina, gubitak političkih i građ. prava od 10 godina, izdaja NOP-a, masovno odvođenje.
92. Belec Mijo, Gjure, ratar, 29.XI.1912. Hlebine, Koprivnica, sud. br. 1129 od 16.VII.1945. na 20 godina prisil. rada i 10 godina građ. časti, pripadnik terorističke organizacije i pljačka imovine.
93.
94. Gjurić Stevo, Pavla, ratar, 10.I.1922. Petrička, Ivanska, Bjelovar, Sud. br. 1093 od 14.VII.1945. na pet godina prisil. rada i pet godina građ. časti, masovno hapšenje izdaja NOB-a.
95. Majcan Mato, Martina, ratar, 7.IX.1923. Petrička, Ivanska, Bjelovar, sud. br. 1086 od 14.VII.1945. na 1 godina prisil. rada, izdaja NOB-a i dezerterstvo.
96. Erhat Mijo, Vida, ratar, 28.IX.1919. Štefanje, Čazma, Sud. br. 1084 od 14.VII.1945. na kaznu prisil. rada od 1 godine, dezerterstvo.
97. Sabo Mijo, Stjepana, željezničar, 7.VII.1943., Koprivnica, sud. br. 1132 od 16.VII.1945. na kaznu prisil. rada od 20 godina i 10 godina građ. časti, masovno mučenje stanovništva, stražar u logoru.
98. Tiljak Ivan, Josipa, elektromehaničar, 24.VII.1910., Karlovac, boravi u Koprivnici, sud. br. 1133 od 16.VII.1945. na kaznu lišenja slobode 20 godina prisil. rada i 10 godina građ. časti, aktivno ustaštvo, propaganda i špijunaža.
99. Martinčić Andrija, Mate, krojač, 27.XI.1904. Miholjanec, Virje, Đurđevac, sud. br. 248 od 5.VI.1945. na 15 godina robije i 10 god. građ. časti, konfiskacija imovine, radi djela naoružavanja neprijatelja, izdaja NOP-a, milicioner, pljačka narodne imovine i razaranje J.A.
100. Pavliček Stjepan, Pere, kolar, 3.VIII.1909. Miholjanec, Virje, Đurđevac, sud. br. 294 od 5.VI.1945. na kaznu 20 godina robije i 10 godina građ. časti, milicioner, izdaja NOB-a pljačka i funkcioner.
101. Bajić Ivan, Luke, limar, 1.IX.1905. u Bajiću, opć. Imotski, živi u Bjelovaru, sud. 717 od 7.VII.1945. na kaznu prisil. rada od 2 godine i pet godina građ. časti, masovno iseljavanje.
102. Njavro Fanika, Gjure, kućanica, 9.V.1913. Sredska, Ivanska, Bjelovar, sud. br. 720 od 9.VII.1945. na 10 godina prisil. rada i 10. god. građ. časti, sakrivanje neprijatelja odmetnuće od NO vlasti.
103. Pelikan Dragica, Josipa, činovnica, 1924. u N. Plavnicama Bjelovar, sud. br. 723 od 6.VII.1945. na 20 godina prisil. rada i 20 godina prisil. rada i 20 godina građ. časti, aktivno ustaštvo, agitacija u korist neprijatelja.
104. Pelikan Zdenka, Josipa, činovnica, 14.X.1919. Nove Plavnice Bjelovar, sud. br. 736 od 6.VII.1945. na 5 godina i pet građ. časti, aktivno ustaštvo.
105. Horvat Mato, Ivana, postolar, 20.VI.1914. Šandrovac, Bjelovar, sud. br. 768 od 7.VI.1945. na kaznu prisilnog rada od 6 godina i šest godina građ. časti, dezerter iz J.A., aktivno ustaštvo.
106. Pavanić Mirko, ratar, 1899. Predavac, Ivanić Kloštar, Čazma, sud. br. 769 od 7.VII.1945. na pet godina prisil. rada i pet godina građ. časti, agitacija u korist neprijatelja.
107. Jakšeković Ferdo, Gjure, ratar, 24.V.1914., Šandrovac, Bjelovar, sud. br. 768 od 7.VI.1945. na kaznu prisil. rada od 6 godina i 6 god. građ. časti, dezerter iz J.A. i aktivno ustaštvo.
108. Santo Ladislav, Ladislava, Bjelovar, ratar, 26.V.1926. Kozarevac, Bjelovar, sud. br. 770 od 9.VII.1945. na 10 godina prisil. rada i 10 god. građ. časti, aktivno ustaštvo i pljačka.
109. Berut Andrija, Josipa, ratar, 21.XI.1903. Drnje, Koprivnica, sud. br. 776 od 7.VII.1945. na 2 godine prisil. rada i 2 god. građ. prava, aktivno ustaštvo i pljačka.
110. Rajn Gjuro, Stjepana, ratar, 22.VI.1901., Sigetac, Drnje, Koprivnica, sud. br. 777 od 9.VII.1945. na 3 godine prisil. rada i tri godine građ. časti, aktivno ustaštvo.
111. Lončarić Jakob, Ivana, ratar, 12.VII.1907. Sigetec, Drnje, Koprivnica, sud. br. 778 od 7.VII.1945. na tri godine prisil. rada i pet godina građ. časti, milicioner.
112. Rauker, Josip, Josipa, ratar, 16.III.1906., Sigetec, Drnje, Koprivnica, sud. br. 779 od 7.VII.1945. na 1 godinu prisil. rada i tri godine građ. prava, milicioner.
113. Drh Josip, Valenta, ratar, 11.XI.1920. Koprivnička Rijeka, Sokolovac, Koprivnica, sud. br. 780 od 9.VI.1945. na 7 godine prisil. rada i 10 godina građ. časti, pripadništvo neprijateljskoj oružanoj formaciji i ofenziva Kozara.
114. Maltarić Josip, Ivana, ratar, 6.I.1920., Hlebine, Koprivnica, sud. br. 781 od 8.VII.1945. na 10 godina gubitka građ. časti, org. milicije, aktivno ustaštvo.
115. Gabaj Mirko, Tome, 21.I.1921. u Hlebinama, Koprivnica, sud. br. 782 od 7.VII.1945. na 15 godina prisil. rada i 20 godina građ. časti, dezerterstvo iz J.A. i pljačka.
116. Peršić Pavao, Stjepana, 25.I.1898, Gjelkovac, živi u Komotnici, općina Drnje, Koprivnica, sud. br. 786 od 7.VII.1945. na 5 godina prisil. rada i 10 godina građ. časti, aktivno ustaštvo.
117. Belec Franjo, Gašpara, ratar, 27.I.1902, Hlebine, Koprivnica, sud. br. 787 od 8.VII.1945. na 5 godina prisil. rada i pet godina građ. časti, aktivno ustaštvo i masovno hapšenje.
118. Cimerman Ivan, Franje, ratar, 24.VI.1902, Gola, živi u Hlebinama, Koprivnica, sud. br. 788 od 6.VII.1945. na 15 godina prisil. rada i 15 godina građ. časti, milicija, hapšenje.
119. Prvčić Ivan, Stjepana, ratar, 12.I.1915. Koprivnica, sud. br. 792 od 6.VII.1945. na 5 godina prisil. rada i pet godina građ. časti, aktivno ustaštvo.
120. Strnat Martin, Gjure, željezničar, 2.X.1898. Koprivnica, gdje i živi, sud. br. 793/45 od 7.VII.1945. na 6 mjeseci prisilnog rada, ustaštvo.
121. Dudaš Pavao, Miška, ratar, 12.I.1908, Sigetec, Koprivnica, sud. br. 795 od 7.VII.1945. na 7 godine prisilnog rada i 7 godina gubitka građanskih časti, milicija, pljačka.
122. Posavac Blaž, Josipa, radnik, 1900, u Jagnjedovcu, Koprivnica, sud. br. 796 od 8.VII.1945. na 12 godina prisil. rada i 12 god. građ. časti, pljačka.
123. Blažutinec Franjo, Andre, ratar, 5.V.1909., Sigetec, Koprivnica, sud. br. 797 od 6.VII.1945. na 5 godina prisil. rada i 10 godina građ. časti, pljačka narodne imovine, milicija.
124. Havaić August, Stjepana, ratar, 5.VIII.1904., Drnje, Koprivnica, sud. br. 798 od 6.VII.1945. na 10 godina prisil. rada i 10 godina građ. časti, pljačka narodne imovine, milicija.
125. Zlatar Martin, Tome, ratar, 9.IX.1917., Sigetec, Drnje, Koprivnica, sud. br. 799 od 6.VII.1945. na 10 godina prisil. rada i 10 godina građ. časti, milicioner, pljačka.
126. Kovač Ivan, Jakopa, ratar, 9.V.1921., Sigetec, Drnje, Koprivnica, sud. br. 800 od 7.VII.1945. na 10 godina prisil. rada i 10 godina građ. časti, milicioner, pljačka.
127. Štancer Josip, Franje, ratar, 24.III.1903., Botovo iz Sigetca, Drnje, Koprivnica, sud. br. 801 od 8.VII.1945. na 5 godina prisil. rada i 5 godina građ. časti, pripadništvo milicije.
128. Biščan Stjepan, Stjepana, ratar, 3.VII.1926. iz Repušnice, Kutina, sud. br. 805 od 8.VII.1945. na 10 godina prisilnog rada i 10 godina građ. časti, dezerterstvo iz J.A. izdaja NOP-a, hapšenje.
129. Ratković Draga, kućanica, 1907. u Kloštru Ivaniću, Čazma, sud. br. 809 od 7.VII.1945. na 15 godina prisil. rada i trajno gubljenje građ. časti, pljačka narodne imovine.
130. Kranjc Ivan, ratar, 13.V.1893., Novaki-Dubrava, Čazma, sud. br. 810 od 7.VII.1945. na tri godine prisil. rada i tri godine gubljenja građ. časti, mobilizacija aktivnih ustaša.
131. Klančić Slavica, Slavka, kućanica, 18.VI.1920., Osekovo, Popovača, Kutina, sud. br. 812 od 8.VII.1945. na 7 godina prisil. rada i 10 godina građ. časti, aktivno ustaštvo, agitacija.
132. Žalac Milan, Mate, 28.VIII.1909., Sinac, Otočac, sud. br. 813 od 6.VII.1945. na 10 godina prisil. rada i 10 godina građ. časti, aktivno ustaštvo.
133. Blagaj Slavko, Imbre, rudar, 6.I.1918., Dedina, Sv. Petar Orehovac, Križevci, sud. br. 814 od 6.VII.1945. na tri godine prisil. rada i tri godine građ. časti, pripadništvo neprijateljskoj oružanoj formaciji.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 04 Rujan 2008, 22:32:03
134. Jembrik Vilim, Ivana, 1906. u Garešnici, Orehovac, Križevci, sud. br. 815 od 6.VII.1945. na 3 godine prisil. rada i tri godine građ. časti, milicija.
135. Kolarić Krešimir, Vilima, činovnik, 17.II.1919. Križevac, sud. br. 817 od 6.VII.1945. na 20 godina prisil. rada i 20 godina građ. časti, aktivno ustaštvo.
136. Meštrović Zlata, Petra, učiteljica, 6.II.1924. Cetin, sud. br. 819 od 6.VII.1945. na 1 godinu prisil. rada i tri godine građ. časti, ustaški funkcioner.
137. Blagaj Stjepan, Marka, rudar, 6.I.1915. Križevac, sud. br. 820 od 6.VII.1945. na tri godine prisil. rada i tri godine građ. časti, milicioner.
138. Konjišić Stjepan, Marka, 1900, Kalnička Ludina, Orehovac, Križevac, sud. br. 821 od 7.VII.1945. na pet godina prisil. rada i pet godina građ. časti, aktivni ustaša i legionar.
139. Vuković Stjepan, Tome, ratar, 5.VIII.1910. Đurđica, Vojakovac, Križevci, sud. br. 822 od 7.VII.1945. na 7 godina prisil. rada i 7 godina građ. časti, aktivni ustaša, pljačka.
140. Koren Barica, Petra, 21.I.1902. Đurđevac, sud. br. 826 od 9.VII.1945. na 2 godine prisil. rada i 4 godine građ. časti, agitacija, dostavljač i odmetnuće od NO vlasti.
141. Čop Stjepan, Petra, ratar, 20.IX.1910, Pitomača, sud. br. 828 od 9.VII.1945. na pet godina prisil. rada i pet godina građ. časti, dezerterstvo iz J.A., sakrivanje neprijatelja.
142. Bosorić Mijo, Mate, ratar, 12.IX.1914., Virje, Đurđevac, sud. br. 829 od 8.VII.1945. na 7 godina prisil. rada i 7 godina građ. časti, milicija, agitacija, pljačka i mučenje.
143. Prebeg Mijo, Stjepana, ratar, 4.IX.1923., Voloder, Popovača, Kutina, sud. br. 838 od 9.VII.1945. na 15 godina prisil. rada i 10 godina građ. časti, aktivno ustaštvo, pljačka, palež.
144. Martinčević Bartol, Martina, 1917, Mostari, Kloštar Ivanić, Čazma, sud. br. 840 od 7.VII.1945. na pet godina prisil. rada i pet godina građ. časti, aktivno ustaštvo, mučenje stanovničtva.
145. Židovec Gjuro, Ivana, ratar, 15.III.1895. Virje, Đurđevac, sud. br. 846 od 7.VII.1945. na 6 godina prisil. rada i 10 godina građ. časti, suradnik milicije.
146. Igrec Josip, Andrija, tesar, 10.IX.1913. Gola, Koprivnica, sud. br. 851 od 7.VII.1945. na kaznu prisil. rada od 8 godina i osam godina građ. časti, aktivno ustaštvo.
147. Begović Mila, Mate, kućanica, 1921. g. u Donja Velika, Kapela, Bjelovar, sud. br. 854/45 od 7.VII.1945. na 3 godine gub. građ. časti i 3 god. prisilnog rada. Dosluh s neprijateljem.
148. Evačić Josip, Josipa, ratar, 14.V.1919 god. Klenovnik, Riječno polje, Sokolovac. Koprivnica, sud. br. 856/45 od 7.VII.1945 na kaznu prisilnog rada 6 mjeseci i 1 godina gubitka građ. časti. Aktivni ustaša.
149. Jambrek Jana, Martina, kućanica, 1912 god. D. Velika, Kapela, Bjelovar, sud. br. 858/45 od 6.VII.1945 na kaznu prisiln. rada od 6 god. i gubitak građ. časti od 6 god. Sakrivanje neprijatelja odmetnuće od narodne vlasti.
150. Jambrušić Kata, kućanica, 1900 god. Donja Velika, Kapela, Bjelovar, sud. br. 858/45 od 6.VII.1945 na kaznu prisilnog rada od 10 godina i 10 godina gubit. građanske časti. Sakrivanje neprijatelja, odmetnuće od narodne vlasti.
151. Lojan Stjepan, Valenta, ratar, 25.VII.1912 god. iz Gole, sud. br. 860/45 od 6.VII.1945 na kaznu prisilnog rada od 5 god. i 5 god. gub. građanske časti. Milicioner.
152. Mrnjavčić Josip, trgovac, 1907 god. 28.III. u Križevcu, sud. br. 863/45 od 6.VII.1945 na kaznu prisilnog rada 7 god. i 10 god. gubitka građanske časti i konfiskaciju imovine. Pljačka narodne imovine, agitacija.
153. Skender Tomo, Gjure, ratar, 1902 god. Đurđic, Vojakovac, Križevac, sud. br. 866/45 od 7.VII.1945 na kaznu prisilnog rada od 3 godine i gubit. građanske časti od 3 godine. Organ terorističkog aparata.
154. Kovačić Marta, Franje, kućanica, 12.VI.1922 god. u Kalinovcu, opć. ista, Đurđevac, sud. br. 867/45 od 7.VII.1945. na kaznu prisil. rada od 1 god. i 3 god. gubit. građanske časti. Pozivanje na odmetništvo.
155. Jandrešić Ivan, trgovac, 23.VII. u Komasičarima, opć. Predavac, Bjelovar, sud. br. 868/45 od 7.VII.1945. na kaznu prisil. rada od 5 god. i 5 god. gubit. građanske časti i konfiskaciju imovine osim dijela djeteta. Član Kulturbunda, šverc.
156. Kolar Ivan, ratar, 1906 god. Ploščičkih vinograda, Garešnica, sud. br. 874/45 od 7.VII.1945 na kaznu prisil. rada od 5 godina i gubitak građanske časti od 10 godina. Odmetnuće od NOVlasti.
157. Batrenjak Antun, ratar, 1921 godine N. Plošćica, Garešnica, sud. br. 879/45 od 7.VII.1945. na kaznu prisil. rada 15 godina i 20 god. gubitka građanske časti. Pripadnik neprijateljske oružane formacije.
158. Fržić Tomo, ratar 21.V.1919 iz Kostanjevca, Garešnica, sud. br. 881/45 od 7.VII.1945. na kaznu prisilnog rada od 3 godine i 5 god. gubit. građanske časti. Dezerterstvo iz J.A.
159. Deželić Stjepan, ratar, 1922 god. V. Trnovitica, Hercegovac, Garešnica, sud. br. 883/45 od 7.VII.1945 na kaznu prisil. rada od 3 godine i 5 godina gub. građanske časti. Izdaja NOB.
160. Vukošić Mato, ratar, 1910 godine, Ruškovac, Garešnica, sud. br. 885/45 od 7.VII.1945 na kaznu prisil. rada od 7 godina i [.] godina gub. građanske časti. Izdaja NOB.
161. Lončarević Stjepan, sin Ivana, ratar, 21.X. 1921 god. u Kaškjevcu, općine Severin, kotar Bjelovar, sud. br. 706/45 od 15.VII.1945 god. na kaznu lišenja slobode s prinudnim radom od 5 god. i 5 god. gubitka političkih i pojedinih građanskih prava. aktivno ustaštvo.
162. Samošćanec Gjuro sin Blaža, željez. činovnik, sud. br. 401/45 od 15.VII.1945 god. na kaznu lišenja slobode s prinudnim radom od 5 godina i na gubitak političkih i građanskih prava kroz 10 god. Špijunaža i prokazivanje.
163. Tomljenović Lela, Franje, činovnica, 11.XI.1920 god. Bjelovar, sud. br. 751/45 od 1.VII.1945 na kaznu prisil. rada od 5 godina i 5 god. gubitak gradske časti. Aktivno ustaštvo, funkcionar.
164. Požgaj Vera, Andrije, činovnica, 25.VIII.1922 u Belcu, Budinšćina, Zlatar, Bjelovar živi, sud. br. 743/45 od 1.VII.1945 na kaznu prisil.rada od 10 god. gubitak građanske časti od 10 god. Aktivno ustaštvo agitacija.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 04 Rujan 2008, 22:32:42
165. Vedriš Marija, Mate, đak, 5.VII.1925 Novigrad Podr. Koprivnica, sud. br. 370/45 od 3.VII.1945 na kaznu prisil. rada od 10 godina i 5 god. gubit. građanske časti. Aktivno ustaštvo, agitacija, sudionik u hapšenju stanovnika.
166. Botinčan Mijo, Ivana, Ždralovi, Prespa, 27.IX.1903, Ždralovi, Prespa, Bjelovar, sud. br. 395/45 od 26.VI.1945 na kaznu prisil. rada od 5 god. i 10 godina gubit. građanske časti. Aktivno ustaštvo, masovno izseljavanje, pljačka.
167. Obramović Ivan, Marka, radnik, 7.VI.1906, D. Kosini, ista, kot. Perušić, sud. br. 750/45 od 3.VII.1945 na kaznu prisiln. rada od 6 mjeseci i lišenje čina poručnika. Krivično djelo vojnih lica.
168. Lauš Mirko, Martina, ratar, 1.XI.1907 god. Virje, ista Đurđevac, sud. br. 760/45 od 3.VII.1945 na kaznu prisilnog rada od 1 godine i 2 godine gub. građanske časti. Ustaški funkcioner.
169. Željezić Micika, Josipa, kućanica, 24.IV.1928. Kop. Bregi, Koprivnica, sud. br. 424/45 od 1.VII.1945 na kaznu prisil. rada od 6 mjeseci i 1 godinu gub. građanske časti. Aktivno ustaštvo, agitacija, dostavljač.
170. Gluhak Andrija, Martina, tesar, 17.XI.1907, Hampovica, sud. br. 333/45 od 24.V.1945 na kaznu prisil. rada od 10 godina, gub. građanske časti 10 god. Naoružavanje neprijatelja, dezerterstvo iz J.A., saučesnik u ubijanju, pljačka.
171. Veselić Štefica, Stjepana, kućanica, 12.II.1922 god. iz Bjelovara, sud. br. 896/45 od 7.VII.1945 na kaznu prisilnog rada od 5 god. 10 godina gubitka građanske časti. Organ neprijateljskog aparata.
172. Tuba Marija, Petra, činovnica, 14.VIII.1924 u Molvama, Đurđevac, Bjelovar živi, sud. br. 897/45 od 7.VII.1945 na kaznu prisil. rada od 15 godina i 15 godina gubitak građ. časti. Organ neprijateljskog aparata, masovno mučenje, agitacija.
173. Frize Miroslava, Josipa, Činovnica, 15.I.1924 god. Bjelovar sud. br. 898/45 od 7.VII.1945 na kaznu prisilnog rada od 1 godine i 3 god. gubit. građanske časti. Ustaški funkcioner.
174. Trulec Mira, Stjepana, činovnica, 6.II.1924, Bjelovar, sud. br. 899/45 od 7.VII.1945 na 15 god. prisil. rada i 18 god. gub. građanske časti. Aktivni ustaša, saučesništvo u masovnom hapšenju i mučenju stanovništva u logoru.
175. Milković Anka, Vinka, kućanica, 28.I.1918 g. Bjelovar, sud. br. 900/45 od 7.VII.1945 na kaznu prisilnog rada od 5 god. i 5 god. gub. građanske časti. Pljačka.
176. Seruga Joisp, Mare, ratar 16.I.1909 god. V. Sredice, Bjelovar sud. br. 911/45 od 7.VII.1945 na kaznu prisil. rada od 4 god. i 7 god. dub. građanske časti. Masovno iseljavanje Srba, aktivno ustaštvo.
177. Milaj Ivan, Josipa, ratar, mlinar, 10.V.1887 god. Kakinac, Gudovac, Bjelovar, sud. br. 919/45 od 6.VII.1945. prisilni rad 3 god. i 5 god. gub. građanske časti. Pomaganje neprijatelja.
178. Mihalić Ivan, činovnik, 1903 god. Deleševac, Karlovac, živi Čazma, sud. br. 922/45 od 6.VII.1945 na kaznu prisiln. rada od 2 god. i 5 god. građanske časti. Odmetnuće od narodne vlasti.
179. Tomašić Josip, Mije, dimnjačar, 27.II.1918 Đelekovac, Koprivnica, sud. br. 923/45 od 7.VII.1945 na kaznu prisil. rada od 20 godina i 20 godina gubit. građanske časti. Pripadništvo neprijateljske formacije.
180. Lebec Milan, Nikole, limar, 2.I.1916 godine D. Petrička, Ivanjska, Bjelovar, sud. br. 927/45 od 7.VII.1945. na 10 god. prisil. rada i 15 god. gubitak građ. časti. Dezerterstvo izi J.A., aktivno ustaštvo.
181. Patrijarka Dragutin, Stjepana, đak, 3.I.1927 god. Koprivnica sud. br. 928/45 od 7.VII.1945 na kaznu prisilnog rada od 5 godina i gub. građanske časti od 5 god. Aktivno ustaštvo.
182. Levanić Vilim, Ferde, činovnik, 4.I.1909 godine, Križevci gdje živi, sud. br. 931/45 od 7.VII.1945 na kaznu prisil. rada od 1 godine i 1 godinu građ. časti. Aktivni ustaša.
183. Grahovac Viktor, Šimuna, mehaničar, 9.II.1920 god. Virje, Đurđevac, sud. br. 932/45 od 7.VII.1945 na kaznu prisilnog rada od 2 god. i 2 godine gubitak građ. časti. Milicioner, pljačka.
184. Kovačić Ivan, Blaža, ratar, 4.IV.1924 god. Ledina, Raven, Križevci, sud. br. 933/45 od 7.VII.1945 na kaznu prisiln. rada od 6 mjeseci i 1 god. gub. građanske časti. Krivotvorenje isprava.
185. Petrić Slavko, Kvirina, ratar, 6.IX.1919 godine. Ivanec, Vojakovac, Križevci, sud. br. 934/45 od 9.VII.1945 na 10 god. prisil. rada i 10 god. gubitak građ. časti. Milicija. Pljačka.
186. Hazulin Ignac, Tite, ratar, 24.IX.1921 god. Prepolje, Sv. Ivan Zelina, živi Vrbovec, Križevci, sud. br. 935/45 od 7.VII.1945 na kaznu prisiln. rada od 10 godina, gubitak građ. časti od 10 godina. Dezerterstvo, prokazivanje, saučesništvo u pljački i mučenju.
187. Frelih Dominik, Vaclava, ratar, 19.IX.1908. Bulinac, Severin, Bjelovar, sud. br. 958/45. od 9.VII.1945. na kaznu prisil. rada od 5. godina i 5. g. gubit. građanske časti. Aktivno ustaštvo.
188. Šamac Mijo, Eve, 25.IX.1895. g. S. Polje, Pivnica, Daruvar, sud. br. 961/45 od 7.VII.1945. na kaznu prisil. rada 5 godina i 5 godina gubit. građ. časti. Aktivan ustaša, masovno hapšenje, agitacija.
189. Blagaj Franjo, Marka, rudar, 3.XII.1909, Dedine, Sv. Petar Orehovac, Križevci, Sud. br. 962/45 od 8.VII.1945. na kaznu prisil. rada od 5. godina i 5 god. gubitak građanske časti. Organizator milicije. Služba neprijatelju.
190. Medven Antun, župnik, 11.X.1889. Medvenova Dragova, kotar Jaska, živi u Križu. Sud. br. 1105/45 od 15.VII.1945. na kaznu lišenja slobode s prinudnim radom od 20 godina i 10 godina gub. polit. i građ. prava. Aktivni ustaša funkcioner, organizator, agitacija, organ. neprij. samouprav. vlasti, organizacija u korist neprij.
191. Vitela Ivan, Stjepana, mehaničar, 28.VIII.1907. Repaš, Gola, Koprivnica. Sud. br. 1104/45 od 15.VII.1945 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 20 godina i 10 god. gub. polit. i pojed. građ. prava. Dezerterstvo iz J.A., milicioner, pljačka, mučenje stanovništva, ugnjetavanje stanovništva.
192. Filip Josip, Ivana, 10.III.1893. Gola, Koprivnica, Sud. br. 1102/45 od 15.VII.1945. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 10 godina, gubit. polit. i pojedinih građ. prava od 10 godina. Ustaša, milicioner, dostavljač, pljačka.
193. Majcan Franjo, Mate, bravar, 25.III.1922. G. Petrička, Ivanjska, Bjelovar. Sud. br. 1094/45 od 15.VII.1945. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 3 godine, gub. građ. prava od 5 god. Dezerterstvo, izdaja NOB.
194. Zebec Martin, Andre, ratar, 9.IX.1913. godine Budrovac, Đurđevac. Sud. br. 1239/45 od 19.VII.1945. na kaznu lišenja slobode s prinudnim radom u trajanju od 5 godina, gubitak politič. i pojedinih građ. prava od 10 godina. Milicija, sudionik kod hapšenja, palež.
195. Gabrica Stjepan, ratar, 21.I.1912. Ledine, Raven, Križevci, Sud. br. 1216/45 od 19.VII.1945. na kaznu lišenja slobode s prinudnim radom od 5 godina. Ubijstvo.
196. Popović Vladimir, Šimuna, bravar, 23.VII.1905. živi u Bjelovar. Sud. br. 1178/45 od 19.VII.1945. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom u trajanju od 10 godina, gubitak polit. i pojedinih građanskih prava od 10 godina. Aktivni ustaša, prokazivanje, agitacija.
197. Novosel Josip, Gjure, trgovac, 8.IX.1905. god. iz Kutine živi Bjelovar. Sud. br. 744/45 od 19.VII.1945. na kaznu lišenja slobode s prinudnim radom od 15 godina, gub. građ. časti od 10 godina. Ustaša, pljačka narodne imovine, iseljavanje Židova.
198. Lončar Valent, Ivana, ratar, 10.II.1918. godine Koprivnički Ivanec, Koprivnica. Sud. br. 1029/45 od 9.VII.1945. na kaznu prisilnog rada u trajanju od 1 godine, gubitak građanske časti od 2 godine. Milicioner.
199. Poljak Martin, ratar, Jerešin, Koprivnica, rođen 1902 godine. Sud. br. 1031/45 od 9.VII.1945. na kaznu prisil. rada od 5 godina, gubitak građanske časti od 5 godina. Zapovjednik milicije.
200. Martinčić Gjuro, Mije, ratar, 1.III.1910. godine. Deinje, Križevci. Sud. br. 1163/45 do 15.VII.1945 na kaznu prisil. rada u trajanju od 1. godine. Pokazivač, saučesništvo u pljački.
201. Hlupić Josip, Ivana, đak, 25.VI.1925. god. Okešinec, Vojni Križ, Čazma. Sud. br. 1067/45 od 14.VII.1945. na kaznu prinudnog rada 2 godine bez lišenja slobode, 5 godina politič. i pojedinih građ. prava. Dezerter iz J.A., pristup teror. oruž. formaciji.
202. Jušta Milan, Ivana, ratar, 16.X.1928. godine Podravski Ses. Đurđevac. Sud. br. 1170/45 od 15.VII.1945. na kaznu prinudnog rada 2 godine bez lišenja slobode. Pomaganje neprijatelja.
203. Šoštarić Luka, Martina, ratar, 16.X.1919. godine Đurđevac. Sud. br. 1037/45 od 8.VII.1945. na kaznu prisil. rada od 7 godina, 10 godina gubitak građanske časti. Dezerterstvo iz J.A., milicioner.
204. Zagorac Tomo, Janka, ratar, 1.XII.1900 god. Berek Garešnica. Sud. br. 975/45 od 13.VII.1945. na kaznu lišenja slobode sa prinud. radom od 20 godina, gubitak polit. i pojedinih građanskih prava od 10 godina. Masovno hapšenje i odvođenje stanovništva u logore.
205. Lončarević Pero, Miška, ratar 8.VI.1922 Gornji Daruvar. Sud. br. 705/45 od 14.VII.1945. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 10 godina, gubitak polit. i građ. prava od 7 godina. Aktivno ustaštvo.
206. Margetić Savo, Dragoljuba, ratar, 21.III.1907 godine Vel. Sredice, Bjelovar. Sud. br. 759/45 od 14.VII.1945. na kaznu lišenja slobode sa prinud. radom od 20 godina, gubitak polit. i pojedinih građanskih prava 10 godina. Špijunaža i pljačka.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 04 Rujan 2008, 22:33:04
207. Sobotić Franjo, Stjepana, ratar, 21.III.1897 Vojni Križ, Čazma. Sud. br. 1066/45 od 14.VII.1945. na kaznu lišenja slobode sa prinud. radom od 15 godina i gubitak građanskih časti od 10 godina. Aktivno ustaštvo, dostavljač, agitacija u korist neprijatelja.
208. Nikolčević Franjo, Ivana 4.XI.1902 godine u Virovitici. Sud. br. 1080/45 od 14.VII.1945. na kaznu lišenja slobode sa prinud. radom od 15 godina i gubitak građanskih časti od 10 godina. Aktivno ustaštvo.
209. Supančić Leopold, Martina, učitelj, 14.XI.1903. Ivanjska, Bjelovar. Sud. br. 1081/45 od 14.VII.1945. na kaznu prisilnog rada od 10 godina, gub. građ. časti od 10 godina. Pljačka narodne imovine, razoružavanje bivše jugosl. vojske.
210. Drvenkar Kata, Gjure, kućanica 15.XII.1900. Podravski Sesveti, Đurđevac. Sud. br. 1168/45 od 14.VII.1945. na kaznu lišenja slobode od 7 godina, gub. politič. i pojed. građ. prava od 10 godina. Pomaganje milicionera.
211. Frize Dragutin, Josipa, činovnik 24.XI.1920. Bjelovar. Sud. br. 1083/45 od 14.VII. na kaznu lišenja slobode sa prinud. radom od 5 godina, gubitak građ. i politič. prava od 5 godina. Aktivno ustaštvo, pljačka.
212. Pintarić Ivan, Alojza, činovnik, 3.IV.1921. Garešnica. Sud. br. 1021/45 od 13.VII.45. na kaznu lišenja slobode sa prinudnim radom od 20 godina, gubit. politič. i pojedinih građ. prava od 10 godina. Ustaški funkcioner, agitacija.
213. Hofer Oskar, Adolfa, mašinski inžinjer, 20.XI.1921. Bjelovar, Sud. br. 1082/45 od 14.VII.45. na kaznu lišenja slobode sa prinud. radom od 15 god. gubitak građanskih časti od 10 godina. Pripadnik Kulturbunda, pomagač neprijatelja, agitacija.
214. Drvenkar Mijo, Ivana, ratar, 29.II.1883. god. Đurđevac. Sud. br. 1169/45 od 14.VII.45. kaznu prisilnog rada od 5 god. i gubitak građ. časti od 10 godina. Pomagač.
215. Križevac Antun, Antuna, ratar, 12.VI.1899. Vel. Korenovo, Gudovac, Bjelovar. Sud. br. 557/45 od 8.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinudnim radom od 10 godina i 3 godine gubitak građ. časti. Aktivno ustaštvo, odvođenje stanov. u logore, agitacija.
216. Kuten Dragutin, Pavla, ratar, 10.VII.1925., Dijaneš, Vrbovac, Križevci. Sud. br. 594/45 od 8.VII.45. na kaznu lišenja slobode sa prinud. radom od 15 god. i 5 god. gubitak građ. časti. Dezerterstvo, izdaja NOP, pljačka, mobil. za neprijatelja, milicija.
217. Juranić Josip, ratar, 9.IX.1922. Kunovac, Koprivnica. Sud. br. 600 od 8.VII.45. na kaznu lišenja slobode sa prinud. radom od 20 god. i 5 god. gubitka građ. časti. Aktivno ustaštvo odvođenje stanovništva u logore, pljačka.
218. Bengez Stevo, Šimuna, ratar, 20.VIII.1913. Žabljak, Predavac, Bjelovar. Sud. br. 605 od 8.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 15 godina i gubitak građ. časti od 5 godina. Aktivno ustaštvo, saučesništvo sa ubijstvom.
219. Kraševac Petar, Franje, ratar, 29.VI.1921., Krivaja, Berek, Garešnica. Sud. br. 623 od 8.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 20 god. 5 godina gubitak građ. časti. Prip. vražje divizije.
220. Blažić Adam, Mate, ratar, 12.XII.1914., Jakopovac, Kapela, Bjelovar. Sud. br. 608 od 8.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 15 god. i 5 god. gubitak građ. časti. Aktivno ustaštvo.
221. Lještak Pero, Tome, ratar, 28.VII.1893., Skucani, Kapela, Bjelovar. Sud. br. 695 od 8.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 5 god. i 2 god. gubitak građ. časti. Prokazivanje.
222. Vlašić Gjuro, Steve, ratar, 29.III.1905., Ždralovi, Prespa, Bjelovar. Sud. br. 704 od 8.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 20 godina i 5 god. gubitak građ. časti. Aktivno ustaštvo, sauč. pljačke, pomaganje neprijateljske mobilizacije.
223. Matešin Ivan, Josipa, lugar, 28.VI.1914. N. Virje, Virje, Đurđevac. Sud. br. 714 od 8.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 20 godina i 5 god. gubitak građ. časti. Aktivno ustaštvo.
224. Vurić Jana, Joze, kućanica 1910. u Obreški, opć. Kl. Ivanić, kotar Čazma. Sud. br. 1215/45 od 15.VII.45. na kaznu smrti strijeljanjem i trajan gubitak građ. časti, te na konfiskaciju njezine imovine. Špijunaža u korist neprijatelja propaganda i agitacija.
225. Stahuljak dr. Ivan, sin Avelina, pravnik 30.XI.1904. god. u Zagrebu. Sud. br. 1167/45 od 15.VII.45. na kaznu smrti strijeljanjem i trajan gubitak polit. i pojedinih građ. prava i na konfiskaciju njegove imovine. Organizator i naredbodavac masovnog iseljavanja, funkcionog upravnog aparata u službi neprijatelja.
226. Cesar Slavko, sin Antuna, rudar 27.III.1903. god. u Vojkovcu, kotar Križevci. Sud. br. 1160/45 od 16.VII.45. na kaznu smrti strijeljanjem i trajan gubitak polit. i pojedinih građ. prava. Aktivno ustaštvo i pljačka.
227. Vidačec Josip, sin pok. Imbre, ratar 3.III.1904. Hlebine, kotar Koprivnica. Sud. br. 1158/45 od 15.VII.45. na kaznu smrti strijeljanjem i trajan gubitak polit. i pojedinih građ. časti. Aktivno ustaštvo, neposredni izvršitelj masovnog hapšenja, saučesnik ubijstvo i milicioner.
228. Mađerić Franjo, sin Josipa, ratar, 10.I.1926. u Piščaniku opć. Sokolovac, kotar Koprivnica. Sud. br. 1128/45 od 16.VII.45. na kaznu smrti strijeljanjem i trajan gubitak polit. i pojedinih građ. prava. Dezerterstvo, izdaja NOP-a, aktivno ustaštvo, saučesništvo u masovnom ubijanju stanovništva, agitacija i špijunaža.
229. Jandroković Gjuro, sin Andre 17.IV.1920. u Cigleni opć. Prespa, kotar Bjelovar. Sud. br. 1114/45 od 16.VII.45. na kaznu smrti strijeljanjem i trajan gubitak polit. i pojedinih građ. časti, te konfiskaciju njegove imovine. Aktivno ustaštvo, sudjelovanje u pljački, paležu narodne imovine i ubijanje stanovništva, pokušaj ubojstva, prokazivanja, agitacije, izdaja NOP-a.
230. Kovač Dragutin, sin Blaža, ratar, 26.IV.1893. god. u Bunjanima, opć. Vojni Križ, kotar Čazma. Sud. br. 1100/45 od 15.VII.45. na kaznu smrti strijeljanjem i trajan gubitak polit. i pojedinih časti. Aktivno ustaštvo, saučesništvo u mučenju i ubijanju stanovništva i milicioner, špijunaža i agitacija.
231. Posavec Ivan, Martina, ratar, 18.XII.1926, Rijeka, Sokolovac, Koprivnica. Sud. br. 789 od 8.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 15 god. i 5 god. gubitka građ. časti. Aktivno ustaštvo, izdaja NOB-a.
232. Magić Stjepan, Jakova, ratar, 12.IX.1920, Kelemen, Varaždin. Sud. br. 857 od 8.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 15 god. i 5 god. gubitka građ. časti. Aktivno ustaštvo.
233. Pribanić Stjepan, Josipa, ratar 24.XI.1923, Šumećani, Kloštar Ivanić, Čazma. Sud. br. 972 od 8.VII.45. na kaznu od 15 godina lišenja slobode s prinud. radom od 5 god. gubitka građ. časti. Milicioner, pljačka, odvođenje stanovništva u logor.
234. Prebeg Mijo, Ivana, ratar, 11.XI.1898 Osekovo, Popovača, Kutina. Sud. br. 1005 od 8.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 12 god. i 3 god. gubitka građ. časti. Aktivno ustaštvo, pljačka, pomaganje ubijstva.
235. Vlahović Slavko, Martina, ratar, 9.IV.1921, Lipovo brdo, Kapela, Bjelovar. Sud. br. 1056 od 8.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinudnim radom od 15 god. i 5 god. gubitka građ. časti. Dezerter, izdaja NOB-a, pljačka.
236. Vunak Ivan, Josipa priv. činovnik 27.XII.1896, Pitomača, Đurđevac. Sud. br. 1046 od 8.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinudnim radom od 15 god. i 5 god. gubitka građ. prava. Aktivno ustaštvo, prokazivač.
237. Bednjačić Josip, Valenta, šim. činovnik 2.IX.1918 Bjelovar. Sud. br. 761 od 8.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prin. radom od 10 god. i 3 god. gubitak građ. časti. Odvođenje stanovnika u logore.
238. Pakasin Tomo, Ivana, ratar 21.III.1911, Hlebine, Koprivnica. Sud. br. 397 od 8.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 15 god. i 5 god. gubitak građ. časti. Ustaša, milicioner, pljačka.
239. Čižmek Antun, Mije, ratar, 11.VI.1904. Đelekovac, Koprivnica. Sud. br. 300 od 8.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 20 god. i 5 god. gubitak građ. časti. Ustaša, pobočnik tabornika, odvođenja stanovnika u logore.
240. Kučić Stjepan, sin Gjure, tes. radnik 23.V.1908 u Bakovčici opć. Novigrad Podravski, kotar Koprivnica. Sud. br. 1026/45 od 9.VII.45. na kaznu od 15 god. robije, gubitak građ. prava od 20 godina. Aktivno ustaštvo, milicioner.
241. Lugomer dr. Vladimir, sin Stjepana, veterinar, 27.XI.1906 u Križevcima. Sud. br. 1022/45 od 9.VII.45. na kaznu od 15 god. robije i 20 god. gubitak građ. časti. Aktivno ustaštvo, naredbodavac, odvađanja stanovništva u logore.
242. Spolodar Dominik, sin Dominika, ratar 30.V.1900 u Banovcu opć. Badljevina, kotar Pakrac. Sud. br. 1012/45 od 9.VII.45. na kaznu robije od 8 god. gubitak građ. prava od 10 god. Natjerivanje naroda da okupatoru preda oružje, masovno hapšenje i ubijanje stanovništva, agitacija, dezerterstvo i organizator u neprijat. oruž. teror formaciji.
243. Brunec Vilim, sin Josipa, ratar 14.VII.1928 u Ludini opć. ista, kotar Kutina. Sud. br. 1004/45 od 9.VII.45. na kaznu doživotne robije i gubitak građ. časti. Služba u oruž. formaciji neprijatelja, dezerterstvo, izdaja NOP-a, aktivno ustaštvo, masovno hapšenje stanovništva i pljačka.
244. Posavac Pero, sin Gjure, ratar 22.II.1894 u Prgomelju opć. Gudovac, kotar Bjelovar. Sud. br. 1000/45 od 12.VII.45. na kaznu robije od 5 god. gubitak građ. časti od 10 god. Aktivno ustaštvo, organ neprijateljske i samoupravne vlasti, mobil. u korist neprijatelja i pljačka.
245. Šeb Nikola, sin Imbre, ratar, 4.XII.1908 god. u Rajiću opć. Gudovac, kotar Bjelovar. Sud. br. 999/45 od 9.VII.45. na kaznu od 20 god. robije i 10 god. gubitak građ. časti. Aktivno ustaštvo i sudjelovanje u masovnom hapšenju stanovništva.
246. Kuštan Gjuro, sin Martina, ratar 19.IV.1904 u Šimljaniku, opć. Berek, kotar Garešnica. Sud. br. 979/45 od 9.VII.45. na kaznu od 10 god. robije i 10 god. gubitak građ. časti. Masovno hapšenje i ubijanje stanovništva te izdaja NOB-a.
247. Radović Stjepan, sin Antuna privatni namještenik 23.XII.1911 u Dol. Mihaljevcu, opć. Sv. Marija, kotar Prelog. Sud. br. 47/45 od 8.VII.45. na kaznu robije od 5 god. te gubitak građ. časti od 3 god. Otuđenje vojne opreme i krađa privatne imovine.
248. Kovačić Stjepan, sin pok. Janka, župnik 17.X.1870 u Zlataru, kotar Zlatar. Sud. br. 971/45 od 9.VII.45. na kaznu robije od 15 god. i trajan gubitak građ. časti. Aktivno ustaštvo, organizator milicije, odmetnuće od narodne vlasti, sudjelovanje u masovnom ubijstvu stanovništva, agitacija.
249. Šopić Stjepan, Josipa 8.X.1919 Đelekovac, Koprivnica, Sud. br. 1144/45 od 19.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 2 god. gubitak građ. prava od 5 godina. Milicioner, odmetnuće od Novlasti.
250. Ormuž Ivan, Gjure, ratar, 26.IV.1905 Novigrad, Koprivnica. Sud. br. 1146/45 od 19.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinudnim radom od 5 god. gubitak polit. i pojedinih građ. prava od 5 god. Dezerter iz J.A. ustaša.
251. Peroš Stjepan, Mije, ratar 12.VIII.1904 Novigrad, Koprivnica. Sud. br. 1249/45 od 19.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 10 godina, gubitak polit i pojedinih građ. prava 10 godina. Ustaša, neprijatelj, samoupravne vlasti.
252. Sirovec August, Mirka, ratar, 13.VIII.1911 Stari Grad, Sokolovac, Koprivnica. Sud. br. 1253/45 od 19.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 10 godina, gubitak političkih i pojedinih građ. prava od 10 godina. Prokazivač, špijunaža, zlostavljanje stanovništva.
253. Fagnjen Franjo, Lovre, ratar 28.X.1896 u Kamešnici opć. Sv. Petar Orehovac, Križevci. Sud. br. 969/45 od 14.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 20 godina i 10 god. gubitak polit. i pojedinih građ. prava. Ustaša, milicioner, organizator, milicije.
254. Periček Stjepan, Jakopa, ratar 30.XII.1884 Mostari, Kloštar Ivanić, Čazma. Sud. br. 976/45 od 13.VII.45. na kaznu lišenja slobode od 15 god. s prinud. radom, gubitak polit. i pojedinih građ. prava od 10 godina. Sakrivanje jataka.
255. Periček Jaga, Franje, kućanica, 1883 god. Mostari, Kloštar Ivanić, Čazma. Sud. br. 976/45 od 13.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 10 god. gubitak polit. i pojedinih građ. prava od 10 god. Sakrivanje jataka.
256. Martinis Nikola, Viktora, ratar 15.V.1902 Pitomača, Đurđevac. Sud. br. 1033/45 od 13.VII.45. na kaznu prisil. rada od 10 god. gubitak građ. časti od 10 godina. Prokazivanje, odmetnuće od NOVlasti, agitacija

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 04 Rujan 2008, 22:33:21
257. Rebić Vinko, Ivana, mlinar, 1914 Garešnica. Sud. br. 941/45 na kaznu prisil. rada od 15 god. i 10 god. gubitak građ. časti. Masovno ubijanje, pljačka.
258. Blažunaj Stjepan, Jakupa, ratar 4.XII.1897 Lipovčani, Čazma. Sud. br. 943/45 od 14.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 20 god. gubitak političkih i pojedinih građ. prava od 10 godina. Ustaški funkcioner, pljačka, mobilizacija, izseljivanje.
259. Borgutin Dragutin, Imre, ratar 22.VIII.1900 Čabraj, Vojakovac, Križevci. Sud. br. 578/45 od 14.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 15 godina, gubitak politič. pojedinih građ. prava. Organ neprijateljske samoupravne vlasti. Saučesnik u masovnom ubijanju stanovništva.
260. Pakasin Josip, Antuna, ratar 18.III.1903 god. u Hlebinama. Sud. br. 1149/45 od 16.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 10 god. gubitak polit. i pojedinih građ. prava od 10 god. Milicija.
261. Vučinić Bara, Gjure, kućanica, 27.IV.1922 god. u Šumaćanima, Čazma. Sud. br. 1164/45 od 15.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 5 god. gubitak građ. i polit. prava od 5 god. Jatakovanje, korist u službi neprijatelja.
262. Horvat Stevo, Ivana, ratar 6.I.1906 god. S. Katalena, Kloštar, Đurđevac. Sud. br. 1165/45 od 15.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 5 god. gubitak politič. i građ. prava od 10 god. Izdaja NOB-a natjerivanje naroda da preda oružje okupatora.
263. Bazijanec Valent, Gregura, župnik 12.II.1900 god. Kalinovac, opć. ista, Đurđevac. Sud. br. 1219/45 od 21.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 15 god. i gubitak građ. časti od 10 god. Aktivno ustaštvo, pljačka, služba neprijatelju agitacija, razaranje J.A.
264. Vlahović Josip, Vjekoslava, policaj, 22.XI.1913 god. Galovac, Gudovac, Bjelovar, živi Bjelovar. Sud. br. 1173/45 od 21.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 12 godina, gubitak politič. i pojedinih građ. prava od 12 godina. Organ neprijateljskoj terorist. aparata, masovno hapšenje.
265. Makvić Jožo, Miška, ratar 1898 godine u Bedeniku, Severin, Bjelovar. Sud. br. 1308/45 od 21.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 10 god, gubitak polit. i pojed. građ. prava od 5 godina. Ustaša, izseljivanje Srba i odvođenje u logor, raspirivanje vjerske mržnje, pljačka agitacija.
266. Vitelić Stjepan, Mije, ratar 12.II.1897 u Ždali, Koprivnica. Sud. br. 1136/45 od 21.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 15 god. gubit. građ. i pojed. građ. prava od 10 godina. Aktivan ustaša, organizator milicije, masovno hapšenje i odvođenje stanovništva u logor, mučenje i saučesništvo u ubijstvu, pljačka.
267. Židovec Stjepan, Ivana, ratar 21.XII.1896 Virje, Đurđevac. Sud. br. 1109/45 od 21.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 5 god. i gubitak polit. i pojed. građ. prava od 10 godina. Organizator milicije, špijunaža, prokazivanje, agitacija.
268. Benotić Andro, Blaža, radnik 23.X.1921 godine Hlebine, Koprivnica. Sud. br. 1256/45 od 19.VII.45. na kaznu s prinud. radom u trajanju od 6 mjesec. Odmetnuće od narodne vlasti.
269. Vučinić Jana, Franje, kućanica, 1888 godine G. Garešnica, kotar Garešnica. Sud. br. 1259/45 od 19.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom u trajanju od 3 godine i 5 god. gubitak polit. i građ. prava. Sakrivanje jataka, terorista.
270. Valjak Josip, Stjepana, župnik 13.IV.1877 god. Leneša, Raven, Križevci. Sud. br. 977/45 od 13.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom u trajanju od 20 godina, gubitak političkih i pojedinih građ. prava od 10 godina. Aktivno ustaštvo, raspirivanje vjerske mržnje, agitacija.
271. Kranjčević Josip, Franje, ratar, 6.III.1909, Carevdar, Križevci. Sud. br. 967/45 od 13.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 20 godina i gubitak polit. i pojedinih građ. prava od 10 godina. Aktivno ustaštvo, pljačka.
272. Tudić (Martina) Antun 1901 god. u Lasovcu, Severin Bjelovar, živi Bjelovar. Sud. br. 945/45 od 14.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom u trajanju od 10 god. gubitak polit. građ. prava od 10 g. Aktivno ustaštvo, pljačka, hapšenje.
273. Friščić Mirko, Josipa, ratar 28.X.1919 u Zablatju, živi Pustakovac. Kop. Ivanec. Sud. br. 1108/45 od 20.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 3 god i gubitak građ. prava od 5 god. Ustaša, pomaganje u pljački.
274. Piškorić Pavao, Franje, kolar 5.II.1906 Lemeš Vojakovac, Križevci. Sud. br. 1111/45 od 20.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 10 god. gubitak polit. i pojedinih građ. prava od 10 god. Aktivno ustaštvo, funkcioner hapšenja.
275. Široki Tomo, Franje, ratar 20.XII.1911 Gola opć. ista Koprivnica. Sud. br. 1142/45 od 20.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom u trajanju od 2 godine, gubitak polit. i pojed. građ. prava od 5 godina. Milicionar.
276. Korporić Mato, Stjepana, limar, 19.VII.1912 g. Pitomača, Đurđevac. Sud. br. 1240/45 od 20.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom u trajanju od 1 god. i 3 godine gubit. polit. i pojedinih građ. prava. Milicioner, agitacija.
277. Hrženjak Gjuro, Jakopa, zidar 2.IV.1917 g. Novo Virje, Đurđevac. Sud. br. 1242/45 od 20.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 10 godina, gubitak polit. i pojed. građ. prava 10 godina. Dezerterstvo, špijunaža, hapšenje, mučenje i ubijanje, saučesnik.
278. Lugarov Mijo, sin Valenta, ratar 29.IX.1909 god. u Konak. Batinska opć. Kalinovac, kotar Đurđenovac. Sud. br. 657/45 od 9.VII.45. na kaznu robije od 10 godina i gubitak građ. prava od 12 god. Milicioner i pomagač kod hapšenja i mučenja stanovništva.
279. Gabaj Ivan, sin Mije, ratar 5.VIII.1906 god. u Hlebinama općina ista, kotar Koprivnica. Sud. br. 472/45 od 7.VII.45. god. na kaznu od 10 godina robije i 15 godina gubitka građ. prava Milicioner i pomagač kod pljačke imovine.
280. Dolenec Tomo, sin Bolte, ratar, 10.XII.1899 god. u Rijeki opć. Sokolovac, kotar Koprivnica. Sud. br. 785/45 od 8.VII.45. na kaznu robije od 15 godina i trajan gubitak građ. prava. Agitacija, dostavljač i organizator terorističke oružane formacije u službi neprijatelja te vodič u služ. neprijatelja.
281. Kapić Izidor, sin Ivana ratar 4.IV.1905 god. u Virju općina ista kotar Đurđenovac. Sud. br. 783/45 od 8.VII.45. na kaznu od 20 godina robije i 20 godina gubitka građ. prava. Aktivno ustaštvo, milicioner i pljačka narodne imovine.
282. Rudnički Ivan, sin Franje, ratar, 9.IV.1892 god. u Redencu, opć. i kotar Ivanec. Sud. br. 758/45 od 8.VII.45. na kaznu robije od 15 godina i gubitka građ. prava od 15 godina. Aktivno ustaštvo, pomagač u hapšenju stanovništva, agitacija i špijunaža.
283. Turković Vinko, sin Petra ratar 15.I.1900 u Mičetincu, općine i kotar Đurđevac. Sud. br. 754/45 od 8.VII.45. na kaznu od 15 godina robije i 15 godina gubitka građ. prava. Aktivno ustaštvo i špijunaža.
284. Hajduković Franjo, sin Markov ratar 9.XI.1897 u Ivanovčanima općine i kotar Bjelovar. Sud. br. 753/45 od 9.VII.45. na kaznu robije u trajanju od 15 godina te gubitak građ. časti kroz 10 godina. Natjerivanje naroda da preda oružje, funkcioner neprijateljskog terorističkog aparata.
285. Kovač Josip, sin Josipa ratar 7.X.1891 god. u Korenovu, opć. Gudovac, kotar Bjelovar. Sud. br. 699/45 od 9.VII.45. na kaznu doživotne robije i trajan gubitak građanske časti i konfiskaciju imovine. Pomaganje u masovnom hapšenju i ubijanju stanovništva.
286. Duić Ivan sin Janka ratar 8.XI.1920 u V. Korenovu opć. Gudovac, kotar Bjelovar. Sud. br. 598/45 od 7.VII.45. na kaznu robije od 20 godina i trajan gubitak građ. časti. Pomaganje u masovnom hapšenju stanovništva.
287. Bačeković Antun, sin Mije, ratar 7.VII.1901 u Kokincu, općina Gudovac, kotar Bjelovar. Sud. br. 662/45 od 8.VII.45. na kaznu robije od 10 godina i na gubitak građanske časti od 10 godina. Pomaganje u hapšenju, stanovništva, tjeranje naroda da okupatoru preda oružje.
288. Martinović Stjepan, Marka ratar, 2.II.1919 Gornje Plavnice. V. Trojstvo, Bjelovar. Sud. br. 752/45 od 8.VII.45., 7 godina prisilnog rada, 10 godina gubitak građ. časti. Masovno hapšenje.
289. Balog Martin, Lovre, ratar, 23.X.1903 Sv. Petar Čvrstec, Križevci. Sud. br. 621/45 od 6.VII.45. 10 godina gubitak građanskih prava. Aktivno ustaštvo.
290. Slani Rudolf, Vinka mlinar 5.VI.1921 Ludbreg, opčina i kotar isti. Sud. br. 629/45 od 6.VII.45. 5 godina prisilnog rada i 5 god. gubitka građ. časti. Aktivno ustaštvo.
291. Pašica Pavle, Ivana ratar 19.I.1914 Gola, Koprivnica. Sud. br. 630/45 od 6.VII.45. 5 godina prisilnog rada i 5 godina gubitka građ. časti. Aktivno ustaštvo i pomaganje neprijatelja.
292. Široki Ivan, Imbre, ratar, 1.IX.1922 Gola, Koprivnica. Sud. br. 631/45 od 6.VII.45. 3 godine prisilnog rada i 3 godine gubitka građ. časti. Aktivno ustaštvo, pljačka narodne imovine
293. Cimerman Josip, Franje, ratar, 15.X.1922. Gola, Koprivnica. Sud. br. 632/45 od 6.VII.45. 3 godine prisilnog rada i 3 godine gubitka građ. časti. Aktivno ustaštvo.
294. Galović Tomo, Steve, ratar, 1903 Sigetec, Drnje, Koprivnica. Sud. br. 633/45 od 9.VII.45. 5 godina prisilnog rada i 7 godina gubitka građ. časti. Milicioner.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 04 Rujan 2008, 22:33:34
295. Tašić Mijo, Josipa, ratar, 1897 Brdovečko, Prigorje, Zagreb. Sud. br. 636/45 - 7.VII.45. 5 godina prisilnog rada i 10 godina gubitka građ. časti. Milicioner.
296. Funjak Miško, Tome, kovač, 16.IV.1924 Mala Mučna, Sokolovac, Koprivnica. Sud. br. 639/45 od 7.VII.45. 5 godina prisilnog rada i 5 godina gubitka građ. časti. Aktivno ustaštvo.
297. Marcapan Šimun, Marka, ratar, 1896 Sigetec, Drnje, Koprivnica. Sud. br. 646/45 od 6.VII.45 5 godina prisilnog rada i 10 godina gubitka građ. časti. Milicioner.
298. Bohanec Franjo, Vida, željeznički ložač, 26.VIII. Koprivnica. Sud. br. 648/45 6.VII.45 10 godina prisilnog rada i 10 godina gubitka građanske časti. Aktivno ustaštvo.
299. Pivar Milan, Karla, radnik, 17.II.1921 Đelekovac, Koprivnica. Sud. br. 649/45 od 6.VII.45. 9 godina prisilnog rada i 10 godina gubitka građanske časti. Aktivno ustaštvo.
300. Tišljar Ivan, Stjepana, lugar 28.V.1905 Vukovje, Virje, Đurđevac. Sud. br. 654/45 7.VII.45. 10 godina prisilnog rada i 15 godina gubitka građ. časti. Aktivno ustaštvo.
301. Mlinarić Franjo, Josipa, ratar, 10.III.1926, Zajezda, opć. Budinšćina, živi Kolarevo selo, Ivanjska, Bjelovar. Sud. br. 1162/45 od 16.VII.45. na kaznu prisilnog rada od 3 godine, gubitak građ. časti od 3 god. Aktivno ustaštvo, pljačka.
302. Kašić Ivan, Pavla, ratar, 24.VII.1905 Gola, Koprivnica. Sud. br. 1155/45 od 16.VII.45. na kaznu prisil. rada od 5 godina, gubitak građ. časti 10 godina. Milicija, pljačka.
303. Čmigović Mijo, Florijana, ratar 1898 godine, Osijek - Vojakovac, Križevci. Sud. br. 1224/45 od 18.VII.45 na kaznu s prinud. radom bez lišenja slobode od 1 godine i 5 godina gubitak političkih i pojedinih građ. prava. Aktivni ustaša, saučesništvo u masovnom hapšenju, izseljavanja stanovništva.
304. Habdija Ivan, Martina, ratar, 1900 godine. Osijek, Vojakovac, Križevci. Sud. br. 1223/45 od 18.VII.45 na kaznu prinudnog rada od 5 godina bez lišenja slobode, gubitak političkih i pojedinih građ. prava od 5 godina. Pomaganje neprijatelja.
305. Čerpinko Franjo, Ivana, ratar, 25.VI.1913 Pitomača, ista, Đurđevac. Sud. br. 1233/45 od 18.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 1 godine i 5 godina gubitak politič. i pojed. građ. prava5 godina. Aktivni ustaša, milicija, pokušaj ubijstva.
306. Šohinger Milan, Mate, ratar, 30.VIII.1895, Pitomača, Đurđevac. Sud. br. 1236/45 od 18.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 20 godina i 10 god. gubitak pol. i pojedinih građ. prava. Ustaški funkcioner, organizator milicije, razoružavanje biv. jugoslavenske vojske.
307. Horvat Stjepan, Mate, ratar, 17.V.1902 godine Garešnica, gdje i živi. Sud. br. 711/45 od 8.VII.45 na kaznu 15 godina robije, gubitak građ. časti od 15 godina. Ustaški funkcioner, agitacija u korist neprijatelja.
308. Ehner Vilim, Ignaca, trgovac, 6.III.1916 Budina, Ptuj, Borovljani, Novigrad. Sud. br. 1137/45 od 16.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom u trajanju od 15 godina i gubitak političkih i pojedinih građ. prava od 10 godina. Pljačka, aktivno ustaštvo.
309. Lukačić Valent, Mate, željezničar, 8.II.1903 Drnje, Koprivnica. Sud. br. 1134/45 od 16.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 20 godina, gubitak polit. i pojedinih građ. prava od 10 god. Saučesništvo u masovnom hapšenju i odvođenje stanovništva u logore.
310. Jelak Ivan, Tome, rudarski radnik, 3.IV.1897 Sredicama, Kapela, Bjelovar, Srem. Sokolovac, Koprivnica. Sud. br. 1147/45 od 16.VII.45 na kaznu lišenja slobode od 3 godine i 10 godina gubitak građ. časti. Agitacija, dosluh i odmetnuće od NOVlasti.
311. Biondić Stanko, Marka, pošt. činov. 6.V.1921 u Drnju, Koprivnica. Sud. br. 1150/45 od 16.VII.45 na kaznu lišenja slobode od 10 godina s prinud. radom, gubitak građ. časti od 10 godina. Aktivno ustaštvo.
312. Premec Nikola, Stjepana, ratar, 4.XII.1908 Gola, opć. ista, Koprivnica. Sud. br. 1140/45 od 16.VII.45 na kaznu prisil. rada od 3 godine, gubitak građ. časti od 5 godina. Milicija.
313. Habdija Josip, Josipa, ratar, 8.III.1914 godine, Trojstvo, Bjelovar. Sud. br. 244/45 od 19.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 5 godina, gubitak polit. i pojed. građ. prava od 10 godina. Aktivno ustaš. organ samoupravne vlasti, pljačka narodne imovine.
314. Puškarić Ivan, Andrije, strojobravar 6.VIII.1922 Koprivnica. Sud. br. 1143/45 od 16.VII.45 na kaznu prisil. rada od 7 god. i 10 god. gub. građ. časti. Dezerterstvo, izdaja NOB. Aktivno ustaštvo.
315. Jilk Dragutin, Aleksandra, trgovac, 7.VIII.1910 Gola, Koprivnica. Sud. br. 1141/45 od 16.VII.45 na prisil. rad od 20 godina i 10 godina gub. građanske časti. Služenje u neprijateljskoj oruž. formaciji.
316. Popović Martin, sin pok. Steve, ratar, 11.XI.1890 god. u Kokincu općina Gudovac, kotar Bjelovar. Sud. br. 552/45 od 7.VII.45 na robiju od 15 godina, te gubitak građ. prava kroz 15 godina. Aktivno ustaštvo, pomagač u hapšenju stanovništva.
317. Dolenec Ivan, sin Andre, 5.V.1908 u Peterancu, opć. ista, kotar Koprivnica. Sud. br. 542/45 od 9.VII.45 na kaznu od 20 god. robije i 20 godina gubitka građ. prava. Dezerterstvo, milicioner, pljačka.
318. Belec Franjo, sin pok. Franje, ratar, 17.III.1912 u Hlebinama, opć. ista, kotar Koprivnica. Sud. br. 534/45 od 11.VII.45 na kaznu od 10 god. robije i 10 godina gubitka građ. prava. Milicioner, aktivno ustaštvo i saučesnik u mobilizaciji naroda.
319. Ipšin Stjepan, sin Mate ratar, 14.VI.1891 u Kl. Ivanić, općina ista, kotar Čazma. Sud. br. 521/45 od 12.VII.45 na kaznu od 10 god. robije i 15 god. gubitka građ. časti. Aktivno ustaštvo, pljačka i izdaja NOB.
320. Fuček Stjepan, sin Petra, ratar, 7.XII.1902 u Ferdinandovcu, opć. ista, kotar Đurđevac. Sud. br. 512/45 od 11.VII.45 na kaznu od 20 god. robije i 20 godina gubitka građanskih prava. Milicioner, sudjelovanje kod masovnog hapšenja stanovništva, agitacija.
321. Tkalec Franjo, sin Ivana, lugar, 19.X.1913 u Ferdinandovcu, kotar Đurđevac. Sud. br. 509/45 od 9.VII.45 na kaznu od 5 god. robije, te 10 godina gubitka građanske časti. Aktivno ustaštvo, milicioner, naoružavanje neprijatelja, agitacija, saučesništvo u ubijstvu i teroriziranje stanovništva.
322. Kertez Andrija, sin Josipa, mesar, 28.IX.1917 u Goli, općina ista, kotar Koprivnica. Sud. br. 499/45 od 12.VII.45 na kaznu od 15 god. robije i 20 godina gubitka građ. prava. Milicioner, hapšenje i mučenje stanovništva.
323. Jakšeković Mato, ratar. Sud. br. 468/45 od 9.VII.45 na kaznu robije od 10 godina i 10 godina gubitka građ. prava. Organizator milicije i špijunaža.
324. Bradić Ivan, sin Tome, radnik, 6.V.1913 u Goli, opć. ista, kotar Koprivnica. Sud. br. 464/45 od 9.VII.45 na kaznu robije od 15 godina, te 10 godina gubitka građ. prava. Milicioner i pljačka.
325. Sabolić Stjepan, sin Bolte, ratar, 27.X.1908 u Peterancu, opć ista, kotar Koprivnica. Sud. br. 463/45 od 9.VII.45 na kaznu robije od 10 god., te 10 godina gubitka građ. prava. Aktivno ustaštvo, dezerterstvo, izdaja NOB i milicioner.
326. Posezi Milka, Tome, kućanica, 30.III.1923 Gola, ista, Koprivnica. Sud. br. 1131/45 od 18.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 7 godina, gubitak polit. i pojedinih građ. prava od 10 godina. Aktivno ustaštvo, funkcioner.
327. Galeković Mirko, Josipa, ratar-lugar, 31.X.1901 Vinici, opć ista, Varaždin, živi Carevdar, Križevci. Sud. br. 1110/45 od 19.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 6 godina, gubitak polit. i pojedinih građ. prava od 5 godina. Aktivno ustaštvo, dosluh.
328. Paša Martin, Mate, ratar, 31.X.1910 Molve, kotar Đurđevac. Sud. br. 1107/45 od 19.VII.45 na kaznu lišenja slobode od 5 god. s prinud. radom, gubitak građ. časti od 5 godina. Aktivno ustaštvo, dezerterstvo iz J.A.
329. Bajc Leon, Josipa, rudar, 29.III.1914 Trešnjevica, Pitomača, Đurđevac. Sud. br. 1101/45 od 16.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 10 godina, gubitak građ. časti od 5 godina. Dezerterstvo, izdaja, pljačka.
330. Tomašegović Nikola, Steve, kovač, 29.VII.1897 Podložanima, Čazma. Sud. br. 1103/45 od 18.VII.45 na kaznu lišenja slobode od 15 god. gubitak polit. i pojedinih građ. prava od 10 godina. Aktivno ustaštvo, odmetnuće od NOVlasti, milicija.
331. Čikać Stjepan, Josipa, ratar, 30.XII.1904 Žagorica, Ivanec, živi Štefanje, Čazma. Sud. br. 1213/45 od 16.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 2 god. i 10 godina gubitak građ. časti. Saučesnik u masovnom hapšenju.
332. Jagust Josip, Ivana, ratar, 29.II.1908 Riječici, Križ, Čazma. Sud. br. 1212/45 od 16.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 5 godina i 10 godina gubitak građanske časti. Saučesništvo pri odvođenju stanov. u logore, pljačka.
333. Galj Tomo, Josipa, ratar, 27.XII.1883 Gola, Koprivnica. Sud. br. 1157/45 od 16.VII.45 na kaznu prisilnog rada u trajanju od 5 godina i 10 godina gubit. građ. časti. Rad protiv NOVlasti, organiz. milicije.
334. Grčić Mato, Gjure, mlinar, 28.II.1901, Ferdinandovac, Đurđevac. Sud. br. 1234/45 od 20.VII.45 na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak polit. i pojedinih građ. prava. Aktivni ustaša, špijunaža, milicioner, pljačka, masovno hapšenje, organizator milicije, mučenje stanovništva.
335. Živoder Stjepan, Luke, ratar, 1913 Dautan, Rača, Bjelovar. Sud. br. 893/45 od 18.VII.45 na kaznu prinudnog rada od 6 mjeseci bez lišenja slobode. Tvorni napadaj na predstavnika NOVlasti.
336. Štefanić Dragutin, Dragutina, činovnik, 4.I.1926 Križevci. Sud. br. 1261/45 od 20.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinudnim radom od 5 godina i 5 godina polit. i pojedinih građ. prava. Aktivni ustaša, funkcioner, dostavljač.
337. Balažin Gjuro, Martina, ratar, 23.IV.1895. Rasinja, Hlebine, Koprivnica. Sud. br. 1254/45 od 20.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom u trajanju od 5 godina, na gub. polit. i pojed. građ. prava od 5 god. Pljačka narodne imovine.
338. Tot Alojz, ratar, 1902 iz St. Ploščica, Berek, Garešnica. Sud. br. 1192/45 od 20.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 10 godina, gubitak građ. časti od 10 godina. Pljačka, mučenje stanovništva.
339. Barić Rok, Luke, ratar, 10.VIII.1907 Kalinovcu, Đurđevac. Sud. br. 618/45 od 20.VII.45 na kaznu 6 mjeseci prisil. rada. Milicioner.
340. Ljubaj Branko, Antuna, đak, 21.XII.1927 Zagreb, živi Koprivnica. Sud. br. 498/45 od 20.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 10 godina, gubitak polit. i pojed. građ. prava od 10 god. Aktivni ustaša, prokazivanje.
341. Benkek Ivan, Mije, ratar, 28.VIII.1922 Novo Virje, Đurđevac. Sud. br. 1243/45 od 20.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 5 godina, gubitak građ. i polit. prava od 5 godina. Dezerterstvo, milicija, pljačka, hapšenje.
342. Kovačić Ivan, Ivana, ratar, 10.X.1919 Ludina, Kutina. Sud. br. 1248/45 od 20.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 20 godina, gubit. polit. i građ. prava od 10 godina. Razoružavanje biv. Jugosl. vojske, milicija, pljačka, hapšenje.
343. Imbri Marica, Andrija, kućanica 10.I.1923 u Delovu, Novigrad Podravski, Koprivnica. Sud. br. 1250/45 od 20.VII.45 na lišenje slobode s prinud. radom od 3 godina. Sakrivanje jataka, terorista.
344. Šalavarda Valent, Pavla, ratar, 10.II.1917 u Sigecu, Drnje, Koprivnica. Sud. br. 1135/45 od 20.VII.45 na kaznu smrti streljanjem i trajan gubitak političkih i pojedinih građanskih prava. Dezerterstvo, organizator milicije, funkcioner milicije, agitacija, pljačka, ubijstvo.
345. Debač Josip, Ivana, bilježnik 14.VIII.1912 St. Rača, opć. Nova Rača, Bjelovar. Sud. br. 1265/45 od 20.VII.45 na kaznu smrti streljanjem, trajan gubitak političkih i pojedinih građ. prava. Aktivno ustaštvo, izseljavanje i odvođenje stanovništva u logore, pljačka, špijunaža, prokazivanje.
346. Garić Ivan, Joze, ratar, 10.IX.1923 Peščaniku, Hođa, Gradačac, živi u Delovima. Sud. br. 1252/45 od 20.VII.45 na kaznu smrti streljanjem i trajan gubitak polit. i pojedinih građ. prava. Aktivan ustaša, jatak, terorista.
347. Katak [.] , Andije, kućanica 6.I.1917 Novigradu iz Delova, opć. Novigrad, Koprivnica. Sud. br. 1251/45 od 20.VII..45 na kaznu smrti streljanjem i trajan gubitak građ. prava. Špijunaža, sakrivanje jataka, terorista.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 04 Rujan 2008, 22:34:09
348. Betlehem Andro, Pavla, postolar 8.XI.1909 Hlebinama, Koprivnica. Sud. br. 1148/45 od 20.VII..45 na kaznu smrti streljanjem, trajan gubitak građ. prava. Aktivni ustaša, milicioner, hapšenje, sauč. ubijstva.
349. Habdija Franjo, Vinko, ratar, 1890 g. Plavnicama, Bjelovar. Sud. br. 243/45 od 15.VI.45 na kaznu robije u trajanju od 5 godina i 15 god. gubitak građanske časti. Natjerivanje naroda da preda oruž. okupatoru, aktivno ustaštvo, agitacija u korist neprijatelja.
350. Šipek Stjepan, sin Josipa, ratar, 21.VI.1900 u Tinjevcu, opć. Podr. Kloštar, kotar Đurđevac. Sud. br. 656/45 od 9.VII.45 na kaznu od 15 god. robije i 15 godina gubitak građ. prava. Milicioner i pljačka.
351. Marčinko Luka, sin Stjepana, ratar, 10.X.1922. u Virju, općina ista, kotar Đurđevac. Sud. br. 652/45 od 9.VII.45 na kaznu robije u trajanju od 20 god. i trajan gubitak građ. časti. Aktivno ustaštvo, milicioner, dezerterstvo, pljačkanje i pomagač u masovnom hapšenju stanovništva.
352. Sabolić Stjepan, sin Martina, ratar, 17.I.1913 u Gabajevoj Gredi, općina ista, kotar Koprivnica. Sud. br. 644/45 od 11.VI.45 na kaznu od 10 godina robije i 10 godina gubitka građ. časti. Dezerterstvo, izdaja NOB, milicioner, prokazivač i pljačka.
353. Loborec Gjuro, sin Gjure, knjižar, 25.II.1904 u Koprivnici, općine i kotar isti. Sud. br. 641/45 od 8.VII.45 na kaznu od 10 godina, te na trajan gubitak građanske časti. Aktivno ustaštvo, pomagač neprijatelju.
354. Balaško Stjepan, sin Mije, ratar, 10.V.1923 u Kunovcu, opć. Ivanec, kotar Koprivnica. Sud. br. 603/45 od 11.VII.45 na kaznu robije od 20 godina, te na gubitak građanske časti u trajanju od 20 godina. Aktivno ustaštvo i palež.
355. Korošec Ivan, sin Josipa, rudar, 20.VIII.1923. u V. Trešnjevici, općina Pitomača, kotar Đurđevac. Sud. br. 602/45 od 6.VII.45 na kaznu robije u trajanju od 15 godina i gubitka građanske časti kroz 10 godina. Aktivno ustaštvo, milicioner i pljačka.
356. Petrić Slavko, sin Stjepana, ratar 9.I.1902 u Vojakovcu, općina ista, kotar Križevci. Sud. br. 591/45 od 9.VII.45 na kaznu robije od 15 godina. Služenje u neprijateljskoj terorističkoj oružanoj formaciji, pomagač kod masovnog hapšenja i mučenje stanovništva.
357. Kurtak Josip, sin Tome ratar, 18.III.1919 u D. Zdelicama, opć. Kapela, kotar Bjelovar. Sud. br. 563/45 od 6.VII.45 na 15 godina robije, te gubitak građ. prava kroz 20 godina. Dezerterstvo, vodič, izdaja NOB, milicioner i utaja oružja.
358. Bikešić Ivan, sin Josipa, ratar, 4.III.1912 u Jabučetu, opć. Kapela, kotar Bjelovar. Sud. br. 562/45 od 8.VII.45 na kaznu robije od 10 godina i gubitka građ. časti kroz 20 godina. Izdaja NOB, dezerterstvo, milicioner, prokazivač i saučesnik u tučnjavi stanovništva.
359. Hrestak Franjo, sin Rudolfa, knjižar, 26.XI.1909 u Bjelovaru. Sud. br. 1057/45 od 9.VII.45 na kaznu robije u trajanju od 10 god. te gubitka građ. časti u trajanju od 10 god. Aktivno ustaštvo, ustaški funkcioner.
360. Gabaj Andro, sin Bartola, ratar, 24.XI.1889 u Hlebinama, opć. ista, kotar Koprivnica. Sud. br. 430/45 od 9.VII.45 na kaznu robije u trajanju od 20 god. te gubitka građanske časti u trajanju od 10 god. Aktivno ustaštvo, pljačka i funkcioner samoupravnog aparata neprijatelju.
361. Mihoci Pavao, sin Ivana, ratar, 5.V.1915 u Goli, opć. ista, kotar Koprivnica. Sud. br. 790/45 od 9.VII.45 na kaznu robije u trajanju od 10 g. i gubitka građ. časti od 15 god. Prokazivač.
362. Ferenčić Ivan, sin Gjure, ratar, 2.VII.1919 u Đurđevcu, opć i kotar isti. Sud. br. 1043/45 od 9.VII.45 na kaznu robije u trajanju od 10 god. i gubitka građanskih časti od 15 god. Dezerterstvo, milicioner, pljačka, saučesništvo u mučenju stanovništva i hapšenju.
363. Varda Mijo, sin Mije, ratar, 7.X.1919 u Ogorelom Polju, opć. Virje, kotar Đurđevac. Sud. br. 1040/45 od 11.VII.45 na kaznu robije od 20 godina, trajan gubitak građanskih časti. Aktivno ustaštvo, sudjelovanje u masovnom hapšenju stanovništva i pljačka.
364. Đurišević Ignac, sin Mije, ratar, 25.VII.1918 u Đurđevcu, opć. i kotar istog. Sud. br. 1039/45 od 9.VII.45 na kaznu robije od 7 god. i gubitak građ. časti od 10 god. Dezerterstvo, izdaja NOP, funkcion, pljačka i masovno hapšenje i mučenje stanovništva.
365. Fuček Franjo, sin Antuna, ratar, 30.XI.1898 u Đurđevcu, opć i kotar isti. Sud. br. 1038/45 od 11.VII.45 na kaznu robije od 10 god. i gubitka časti od 20 godina. Milicioner, pljačka, masovno hapšenje stanovništva i mobiliziranje naroda.
366. Međimorec Florijan, sin Josipa, 2.V.1903 u Trepču, opć i kotar Đurđevac. Sud. br. 1036/45 od 8.VII.45 na kaznu robije od 5 god. i gubitak građanskih časti od 10 god. Dezerterstvo, dostavljač, agitacija i milicioner.
367. Čižmešinkin Martin, sin Ivana, ratar, 15.VI.1920 u Virju, opć. iste, kotar Đurđevac. Sud. br. 1035/45 od 12.VII.45 na kaznu robije od 10 godina i 10 godina gubitka građanskih prava. Aktivno ustaštvo i pljačka.
368. Turković Zlatko, Imre, ratar, 12.V.1922 Čemernica, Kloštar Ivanić, Čazma. Sud. br. 1098/45 od 18.VII.45. 3 god. prisil. rada bez lišenja slobode. Aktivno ustaštvo, izdaja NOV.
369. Popović Anka, Ivana, kućanica 8.VI.1926 Bjelovar. Sud. br. 1121 od 15.VII.45. 1 god. prinud. rada bez lišenja slobode. Aktivno ustaštvo, agitacija za neprij.
370. Jarža Martin, Josipa, pisar, 25.X.1901 Koprivnica. Sud. br. 1221 od 18.VII.45. 7 god. prinud. rada bez lišenja slobode, 10 godina gubitka polit. i pojedin. građ. prava. Dezerterstvo, izdaja NOP.
371. Delac Franjo, Tome, poreski ovrhovoditelj, 29.VI.1922 Gor. Kosina, Perušić. Sud. br. 599/45 od 6.VII.45. 2 god. prisil. rada i 2 god. gubitka građ. časti. Dezerterstvo.
372. Votuc Gjuro, Izidora, ratar, 2.II.1922 Kunovac, Ivanec, Koprivnica. Sud. br. 608/45 od 6.VII.45. 5 god. prisil. rada i 5 god. gubitka građ. časti. Aktivno ustaštvo.
373. Jandroković Milka, kućanica, 26.X.1926 Apatovac, Vojakovac, Križevci. Sud. br. 610/45 od 9.VII.45. 2 god. prisil. rada i 3 god. gubitka građ. časti. Pljačka narodne imovine, špijunaža.
374. Galjar Luka, Antuna, posjednik, 15.IX.1910 Vel. Črešnjevica, Pitomača, Đurđenovac. Sud. br. 613/45 od 6.VII.45. 10 god. prisil. rada i 10 god. gubitka građ. časti. Milicioner, dezerter.
375. Golec Josip, Stjepana, kovač, 6.I.1909 Kunovac, Ivanec, Koprivnica. Sud. br. 614/45 od 6.VII.45. 2 god. prisil. rada i 2 god. gubitka građ. časti. Aktivno ustaštvo.
376. Skender Josip, Gjure, tesar, 1898 Đurđic, kotar Križevci. Sud. br. 615/45 od 6.VII.45. 6 mjeseci prisil. rada. Milicioner.
377. Ivanček Stjepan, Ivana, ratar, 6.XII.1918 Kalnik, Sv. Petar Orehovac, Križevci. Sud. br. 616/45 od 7.VII.45. 7 god. prisil. rada i 7 godina gubitka građ. časti. Milicioner i dezerter.
378. Markov Luka, Mije, ratar, 18.IX.1911 Hrastova Greda, Kalinovac, Đurđevac. Sud. br. 617/45 od 8.VII.45. 6 mjeseci prisil. rada. Milicioner.
379. Božo Ignac, Gjure, ratar, 28.VII.1907 Kalinovac, Đurđevac. Sud. br. 619/45 od 6.VII.45. 3 god. prisil. rada i 6 god. gubitka građ. časti. Aktivno ustaštvo.
380. Betlehem Tomo, sin pok. Franje, ratar, 5.XI.1896 u Peterancu, opć. ista kotar Koprivnica. Sud. br. 462/45 od 8.VII.45. god. na kaznu od 5 godina robije, te 10 god. gubitka građ. časti. Aktivni ustaša, organizator milicije.
381. Šestak Gjuro, sin Imbre, ratar (kovač) 2.IV.1897 u Sv. Petru Čvrstecu, kotar Križevci. Sud. br. 453/45 od 12.VII.45. g. na kaznu robije od 15 god. te trajan gubitak građ. časti. Dosluh s neprijateljem, pomagač kod ubijanja stanovništva.
382. Kašić Andrija, sin Josipa, ratar, 9.X.1920 g. u Sigecu opć. Drnje, kotar Koprivnica. Sud. br. 428/45 od 7.VII.45. na kaznu robije od 10 god. te gubitak građ. prava kroz 15 godina. Milicioner i pokušaj silovanja.
383. Šesi Vinko, sin Stjepana, ratar, 16.I.1893 u Koprivnici. Sud. br. 425/45 od 12.VII.45. na kaznu robije od 15 god. i trajan gubitak građ. časti. Odmetnuće od narodnih vlasti, špijunaža, ustaški funkcioner.
384. Kovačić Ignac, sin Ivana, kovač, 12.VIII.1917 u Drnju, kotar Koprivnica. Sud. br. 407/45 od 12.VII.45. na kaznu robije od 15 god. te 20 god. gubitka građ. prava. Milicioner, ustaštvo, pljačka i dostavljač.
385. Lengelić Ivan, sin Franje, ratar, 8.II.1910 u Sigecu, opć. Drnje, kotar Koprivnica. Sud. br. 406/45 od 8.VII.45. na kaznu od 10 god. robije i 10 god. gubitka građ. prava. Aktivno ustaštvo, pljačka i mučenje stanovništva.
386. Mikšić Marko, sin Ivana, mlinar, 18.V.1905 u Pitomači, kotar Đurđevac. Sud. br. 354/45 od 12.VII.45. na kaznu robije od 15 god. i gubitak građ. prava od 15 godina. Aktivno ustaštvo, dostavljač, agitacija, pomagač kod pljačke.
387. Megec Marko, sin Stjepana, zidar, 6.IV.1907 u Kataleni opć. i kotar Đurđevac. Sud. br. 349/45 od 12.VII.45. na kaznu robije od 15 god. te gubitka građ. prava od 15 godina. Milicioner i pomagač masovnog hapšenja, vodič u službi neprijatelja.
388. Šesi Slavko, sin Tome, dočinovnik, 30.IV.1920 u Koprivnici. Sud. br. 314/45 od 12.VII.45. na kaznu robije od 15 god. te gubitak građ. prava od 15 godina. Izdaja NOB, pljačka i dostavljač u službi neprijatelja.
389. Došan Gjuro, sin Andrije, lugar, 13.VI.1913 u Došendablu opć. Karlobag, kotar Gospić. Sud. br. 299/45 od 12.VII.45. na kaznu robije od 10 god. te gubitak građ. prava od 10 godina. Aktivno ustaštvo, dostavljač i agitacija u službi neprijatelja.
390. Tarandek Mijo, sin Mihovila, trgovac 10.III.1895 u Novigradu, kotar Koprivnica. Sud. br. 298/45 od 9.VII.45. na kaznu od 20 god. robije i trajan gubitak građ. prava. Aktivno ustaštvo, pomagač u izseljavanju stanovništva, pljačka i agitacija u korist neprijatelja.
391. Jambrečina Franjo, sin pok. Mije, ratar, 6.V.1895 u Jakšincu opć. gor. Stubica, kotar Dol. Stubica, živi u Šumećanima, opć. Križ, kotar Čazma. Sud. br. 1099/45 od 15.VII.45. na kaznu smrti streljanjem i trajan gubitak polit. i pojedinih građ. časti. Aktivno ustaštvo, saučesništvo u masovnom mučenju i ubijanju stanovništva, izseljavanju stanovništva i dezerterstvo.
392. Antolić Jakob, sin Steve, ratar, 25.V.1918 g. u G. Petričkoj, opć. Ivanjska, kotar Bjelovar. Sud. br. 1090/45 od 15.VII.45. na kaznu smrti streljanjem i trajan gubitak polit. te pojedinih građ. prava te konfiskaciju imovine. Sudjelovanje u masovnom hapšenju , mučenju i odvođenju u logor stanovništva.
393. Pavelić Vladimir, sin Andrije, mesar, 15.X.1907 g. u Bjelovaru. Sud. br. 1079/45 od 16.VII.45. na kaznu smrti streljanjem i trajan gubitak polit. i pojedinih građ. prava. Saučesništvo u razoružavanju, pripadništvo neprijatelj. oruž. formaciji, privredno pomaganje neprijatelja, aktivno ustaštvo.
394. Šutija Marzin, sin Nikole, stražar, 27.X.1916 u Udbini, opć. i kotar isti. Sud. br. 1045/45 od 15.VII.45. na kaznu smrti streljanjem i trajan gubitak polit. i pojedinih građ. prava. Aktivno ustaštvo, saučesništvo u masovnom ubijanju stanovništva i odvođenje stanovništva u logor.
395. Barulek Dragutin, sin Ivana, ratar, 7.I.1900 g. u Rajiću, opć. Gudovac, kotar Bjelovar. Sud. br. 997/45 od 15.VII.45. na kaznu smrti streljanjem i trajan gubitak polit. i pojedinih građ. časti. Aktivno ustaštvo. Prokazivanje i masovno hapšenje stanovništva.
396. Novak Josip, sin Aleksandra, učitelj, 4.VI.1904 godine u N. Plavnicama, opć. i kotar Bjelovar. Sud. br. 681/45 od 15.VII.45. na kaznu smrti streljanjem i trajan gubitak polit. i pojedinih građ. prava. Služenje u neprijat. oruž. formaciji, organizacija špijunske mreže.
397. Mandić Leonard, sin Gavre, opć. bilježnik, 13.XI.1902 god. u Biškupcu opć. Stražeman, kotar Požega. Sud. br. 966/45 od 14.VII.45. g. na kaznu od 5 god. robije i gubitak građ. prava od 10 godina. Špijunaža i dostavljač.
398. Gjureković Mato, sin Miška, ratar, 17.IX.1892 god. u Hrgovljanima, opć. i kotar Bjelovar. Sud. br. 921/45 od 8.VII.45. god. na kaznu od 20 god. robije i 20 god. gubitka građ. prava. Aktivno ustaštvo, pomagač pri izseljavanju stanovništva, špijunaža i agitacija.
399. Šanteković Mato, sin Šime, ratar, 3.V.1900 u Kokincu, opć. Gudovac, kotar Bjelovar. Sud. br. 918/45 od 8.VII.45. god. na kaznu od 20 god. robije i gubitka građ. prava od 20 godina. Pomagač kod prisilnog izseljavanja stanovništva i agitacija.
400. Lukinac Martin, ratar, 1894 u Vel. Zdenčecu, opć. i kotar Garešnica. Sud. br. 880/45 od 8.VII.45. god. na kaznu od 20 god. robije i trajan gubitak građ. prava te konfiskaciju imovine uz ogran. čl. 6 Z.O. konf. Aktivno ustaštvo, pokušaj ubijstva.
401. Mesar Mijo, sin Bolte, ratar, 1919 u Budrovcu opć. i kotar Đurđevac. Sud. br. 853/45 od 8.VII.45. god. na kaznu robije od 20 god. i trajan gubitak građ. prava. Aktivno ustaštvo, dezerterstvo, milicioner i pomagač masovnog mučenja stanovništva.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 04 Rujan 2008, 22:34:26
402. Šiprak Luka, sin Mate, trgovac, 10.X.1919 god. u Dinjevcu, opć. Kloštar Podravski, kotar Đurđevac. Sud. br. 849/45 od 9.VII.45. g. na kaznu robije od 15 god. i gubitak građ. prava od 10 godina. Dezerterstvo, milicioner, prokazivač.
403. Prebeg Stjepan, ratar 25.XI.1906 god. u Gračanici opć. Popovača, kotar Kutina. Sud. br. 839/45 od 9.VII.45. g. na kaznu robije od 10 godina i gubitak građanskih prava od 10 godina. Aktivno ustaštvo, pomagač u pljački narodne imovine, hapšenje stanovništva, saučesnik u ubijstvu i pomagač neprijatelju.
404. Mihalinac Rudolf, sin Gabrijela, zidar 5.I.1904 god. u Vinkovcima, poslednje prebivalište Virje, kotar Đurđevac. Sud. br. 831/45 od 9.VII.45. g. na kaznu robije od 10 godina i 5 godina gubitka građ. prava. Aktivno ustaštvo, milicioner, pomagač pljačke i pri ubijanju stanovništva.
405. Haramustek Milan, sin Ivana, ratar, 30.XI.1909 god. u Grabiku kotar Čazma. sud. br. 811/45 od 12.VII.45 na kaznu robije od 20 godina te gubitak građ. časti kroz 20 godina. Milicioner i mobilisanje u korist neprijatelju.
406. Sukalec Ivan, sin Ivana, ratar, 19.IX.1914 u Hercegovcu, općina ista kotar Garešnica. Sud. br. 808/45 od 9.VII.45. na kaznu robije od 15 god. i gubitak građ. prava kroz 10 godina. Tjeranje naroda da preda oružje okupatoru. Pomagač hapšenja stanovništva, dezerterstvo i saučesništvo u pljački.
407. Canjuga Gjuro, Mate, ratar, 7.IV.1895 Jerovac, Ivanac, Ivanac. Sud. br. 305/45 od 8.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 5 god. i 2 god. gubitka građ. časti. Prokazivač.
408. Matičec Stjepan, Ignaca, ratar, 1.XII.1913. N. Virje, Đurđevac. Sud. br. 347/45 od 9.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 20 god. i 5 god. gubitka građ. časti. Dezerter, milicioner, mučenje stanovništva i pljačka.
409. Dolenec Franjo, Pavla, ratar, 21.III.1914 u Hlebinama, Koprivnica. Sud. br. 378/45 od 8.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 15 god. i 5 god. gubitka građ. časti. Milicioner, pomagač pljačke i ubijanja.
410. Kelemin Pavao, Ivana, ratar, 1.I.1909 Hlebine, Hlebine, Koprivnica. Sud. br. 413/45 od 8.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 20 god. i 5 god. gubitka građ. časti. Milicioner, ustaša, pljačka.
411. Kolarić Petar, Imbrov, ratar, 19.II.1906 Molve, Molve, Koprivnica. Sud. br. 419/45 od 8.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 20 god. i 5 god. gubitka građ. časti. Milicioner, mučenje stanovništva, pljačka.
412. Kučić Josip, Mirka, ratar, 25.V.1912 Bakovčica, Novigrad, Koprivnica. Sud. br. 427/45 od 8.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 20 god. i 5 god. gubitka građ. časti. Ustaša, pljačka, odmetnuće od narodne vlasti.
413. Hegedušić Mijo, Nikole, ratar, 27.9.1900 Hlebine, Hlebine, Koprivnica. Sud. br. 431/45 od 9.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 15 god. i 5 god. gubitka građ. časti. Milicioner, pljačka, mučenje stanovništva.
414. Zavacki Milan, ratar, 20.2.1918 D. Vlahinička (Ukrajina), Bjelovar. Sud. br. 544/45 od 8.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 20 god. i 5 god. gubitka građ. časti. Saučesništvo u izseljavanju naroda, saučesn. u hapšenju i mučenje, pljačka.
415. Radičić Martin, Mije, ratar, 2.XI.1910 Hudovljani, Kapela, Bjelovar. Sud. br. 507/45 od 8.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 15 god. i 5 god. gubitka građ. časti. Aktivno ustaštvo, dostavljač.
416. Cepetić Franjo, Stjepana, učitelj, 19.X.1914 D. Šarampovo, K. Ivanić, Čazma. Sud. br. 523/45 od 9.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 15 god. i 5 god. gubitka građ. časti. Aktivno ustaštvo, pomaganje neprijatelju.
417. Štrkalj Mijo, Jakoba, radnik, 11.I.1907 Prokovnik, Koprivnica. Sud. br. 1253/45 od 16.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 5 god. i gubitak polit. i pojed. građ. prava od 10 godina. Ustaša, stražar u logoru Danici, pomaganje neprijatelja.
418. Mraz Franjo, Gjure, ratar, 27.X.1921 Hlebine, Hlebine, Koprivnica. Sud. br. 1152/45 od 16.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 7 god. gubitak polit. i pojedinih građ. prava od 10 godina. Aktivni ustaša.
419. Čauš Slavko, Mate, ratar, 1926 Komuševac, Čazma. Sud. br. 1202/45 od 20.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 3 god. gubitak polit. i pojedinih građ. prava od 3 god. Dezerter, ustaša.
420. Bočkaj Gjuro, Josipa, mehaničar, 28.III.1907 Kapelica, Garešnica. Sud. br. 601/45 od 20.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 10 godina i 5 god. pol. i pojed. građ. prava. Dezerterstvo iz J.A.
421. Režek Ivanka, Dušana, činovnica, 15.VI.1921 Križevci. Sud. br. 516/45 od 21.VII.45 na prinudni rad 1 godinu bez lišenja slobode i 2 god. pol. i pojed. građ. prava. Aktivno ustaštvo, agitacija.
422. Čauš Mato, Pavla, ratar, 1902 g. Komuševac, Čazma. Sud. br. 1203/45 od 21.VII.45. na kaznu s prinud. radom od 6 mjeseci i gubitak pol. i pojed. građ. prava na 5 god. Sakrivanje neprijatelja.
423. Smetiško Mirko, Miroslava, ratar, 21.X.1902 g. iz Petrove Gore, Lobor, Zlatar. Sud. br. 1113/45 od 19.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 15 god. gubitak polit. i pojedinih građ. prava od 15 godina. Prokazivanje.
424. Varga Grga, Tome, kolar, 12.V.1915, Đelekovac, živi Stari Grad, Sokolovac, Koprivnica. Sud. br. 1151/45 od 16.VII.45. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 20 god. gubitak polit. i pojedinih građ. prava od 10 godina. Izdaja NOV-a, saučesništvo u masovnom ubijanju.
425. Rakovčan Tomo, Gjure, ratar, 1920, Komuševac, Čazma. Sud. br. 1201/45 od 19.VII.45. na kaznu prinud. rada u trajanju od 1 godine bez lišenja slobode, gubitak pol. i poj. građ. prava na 3 godine. Dezerterstvo.
426. Obraz Ilija, Šimuna, ratar, 1901 u Komuševcu, Čazma. Sud. br. 1205/45 od 19.VII.45 na kaznu s prinud. radom bez lišenja slobode 6 mjeseci i 5 g. god. polit. i pojed. građ. prava. Pomaganje neprijatelja.
427. Obraz Ivan, Ilije, ratar, 1924 u Komuševcu, Čazma. Sud. br. 1204/45 od 19.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 3 g. gubitak pol. i pojed. građ. prava od 3 god. Dezerterstvo, utaja oružja, jatak, terorista.
428. Knez Vjekoslav, Ivana, električar 16.X.1901 iz Bjelovara. Sud. br. 1184/45 od 19.VII.45 na kaznu prinud. rada od 1 jedne godine bez lišenja slobode, gub. građ. časti od 5 god. Aktivni ustaša, agitacija.
429. Pocrnić Kata, Josipa, kućanica, 25.XI.1903 g. V. Pisanica, Bjelovar. Sud. br. 1183/45 od 18.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 5 god. gubit. pol. i pojed. građ. prava od 5 god. Jatak, sakrivanje neprijatelja.
430. Pobi Stjepan, Grge, trgovac, 9.XII.1908 god. u Goli, Koprivnica. Sud. br. 1154/45 od 16.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 5 g. gubitak pol. i poj. građ. prava od 10 godina. Milicioner, izseljavanje.
431. Paljug Franjo, Ladislava, ratar, 1893, Galicija, živi u Kutina. Sud. br. 1260/45 od 21.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 10 god. gubit. pol. i građ. prava 10 godina. Aktivni ustaša, pljačka, hapšenje, prokazivanje.
432. Cikoš Eva, Miška, kućanica, 15.I.1901 Tomaš, Prespa, Bjelovar. Sud. br. 1271/45 od 19.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 10 god. gubit. pol. i pojed. građ. prava od 10 godina. Špijunaža, agitacija, odmetnuće od NOVlasti.
433. Gjurišević Šimo, Gjure, trgovac 22.X.1884 Šemovci, Đurđevac. Sud. br. 1161/45 od 15.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 5 god. gubit. pol. i pojed. građ. prava od 10 godina. Odmetnuće od NOVlasti, špijunaža.
434. Mihaljević Julijan, Josipa, lugar 12.IV.1914, Fužinama, Gorski kotar, živi Koprivnica. Sud. br. 1159/45 od 15.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 5 god. gubit. pol. i pojed. građ. prava od 10 godina. Ustaša, špijunaža.
435. Parag Rok, Blaža, ratar, 22.VII.1904 gola, Koprivnica. Sud. br. 1156/45 od 15.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 8 god. i 10 god. gubit. pol. i pojed. građ. prava od 10 godina. Pljačka, [.] .
436. Planinc Ivan, Ivana, stražar, 15.VIII.1903 g. Zdolama, kotar Šmarje, živi u Bjelovaru. Sud. br. 1120/45 od 15.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 20 god. gubit. pol. i pojed. građ. prava od 10 godina. Organ terorističkog aparata neprijatelja, masovno hapšenje.
437. Rešetar Ivan, Josipa, gostioničar, 27.I.1896 Matijanec, Ludbreg, živi Bjelovar. Sud. br. 1119/45 od 15.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 8 god. i 10. g. gubitka građ. prava. Ustaša, razoružavanje bivše jugosl. vojske, naoružavanje neprijatelja.
438. Skukan Mijo, Tome, željezničar, 21.X.1899 Orovac, Severin, živi Bjelovar. Sud. br. 1117/45 od 15.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 10 god. gubitak pol. i pojed. građ. prava od 10 god. Ustaša, organizator, agitacija.
439. Hasan Martin, sin Andre, ratar, 25.IX.1904 u Virju, opć iste, kotar Đurđevac. Sud. br. 262/45 od 9.VII.45 na kaznu robije od 20 god. i trajan gubitak građ. prava. Pripadnik neprijatelj. oružanoj formaciji, saučesništvo, hapšenje stanovništva, agitacija u službi neprijatelja, pljačka i dezerterstvo.
440. Tučan Vinko, sin Franje, ratar, 20.V.1920 u Gor. Petrički, opć. Ivanjska, kotar Bjelovar. Sud. br. 1091/45 od 15.VII.45 na kaznu 10 godina lišenja slobode s prinud. radom 10 god. gubit. pol. i pojedinih građ. prava, te na konfiskaciju, njegove imovine. Dezerterstvo, izdaja NOB-a, pomagač kod hapšenja stanovništva.
441. Zebec Franjo, sin Tome, trgovac, 7.VII.1907 Vel. Sredicama. opć. i kotar Bjelovar. Sud. br. 1078/45 od 14.VII.45 na 10 god. lišenja slobode s prinud. radom te na gubitak pol. i pojed. građ. prava na 10 g. Aktivno ustaštvo i pljačka.
442. Mihoci Anka, kći Andrije, 1908 god. u Njujorku, a živi u Kolarevom selu, opć. Ivanjska, kotar bjelovar. Sud. br. 1055/45 od 15.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 10 godina i na gubitak polit. i pojed. građ. prava od 10 godina. Špijunaža.
443. Kovačić Melkior, sin Bolte, ratar, 22.XII.1905 god. u Virju, općine iste, kotar Đurđevac. Sud. br. 1016/45 od 15.VII.45 god. na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 10 godina i na gubitak polit. i pojed. građ. prava od 10 godina. Aktivno ustaštvo.
444. Lovrić Mato, sin Imbre, ratar, 7.VII.1904 g. u Rovišću, opć. Sv. Ivan Žabno, kotar Križevci. Sud. br. 996/45 od 13.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 15 god. i na gubitak pol. i pojed. građ. prava od 10 godina. Ustaštvo i pomaganje kod hapšenja i izseljivanja stanovništva.
445. Kovač Gjuro, sin Franje, ratar, 28.XI.1920 g. u Čurlovcu, opć. V. Trojstvo, kotar Bjelovar. Sud. br. 1015/45 od 15.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 15 god. i 10 god. gubitka polit. i pojed. građ. prava. Razoružavanje bivše Jugosl. vojske i pljačka.
446. Garaj Stjepan, sin Dragutina, ratar, 9.VI.1907 g. Galovac, opć. Gudovac, kotar Bjelovar. Sud. br. 991/45 od 15.VII.45 na kaznu od 15 godina lišenja slobode s prinud. radom i 10 godina gubitka polit. i građ. prava. Aktivno ustaštvo i pljačka kod masovnog hapšenja.
447. Kremer Danica, kći Gjure, đak, 1.VI.1926 god. u Zagrebu. Sud. br. 980/45 od 15.VII.45 na kaznu lišenja slobode od 15 god. s prinud. radom i 10 god. gubitka polit. i građ. prava. Aktivno ustaštvo i prokazivanje.
448. Kovačić Martin, Petra, ratar, 10.IX.1913 g. Ferdinandovcu, ista, Đurđevac. Sud. br. 942/45 od 14.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 10 god. gubit. građ. časti od 10 godina. Narodni neprijatelj.
449. Betlehem Tomo, Andrije, 12.XII.1920 g. Peteranac, Koprivnica. Sud. br. 939/45 od 14.VI.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom u trajanju od 10 god. gubitak građ. časti od 10 godina. Aktivni ustaša.
450. Jarmić Miško, Josipa, ratar-lugar, 14.IV.1902 Babinac, Severin, Bjelovar. Sud. br. 940/45 od 14.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 10 godina, gubit. pol. i pojed. građ. prava od 10 godina. Aktivni ustaša, odmetnuće od narodne Vlasti, vodič.
451. Jednrek Milan, Mate, ratar, 14.VII.1928 Kamešnica, S. Petar Orehovac, Križevci. Sud. br. 970/45 od 14.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 10 god. gub. pol. i pojedinh građ. prava od 10 godina.
452. Radulović Franjo, Nikola, ratar, 26.II.1914 g. Berek, Garešnica. Sud. br. 978/45 od 14.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 15 god., gubitak građ. časti od 10 godina. Masovno mučenje i hapšenje, aktivno ustaštvo.
453. Kovač Franjo, Steve, ratar, 15.VIII.1897 Čurlovac, Trojstvo, Bjelovar. Sud. br. 1013/45 od 13.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 15 god. i 10 god. gubitak polit. i pojedinih građ. prava. Organizator milicije, agitacija u korist neprijatelja, aktivno ustaštvo.
454. Vilhelm Veljko, Ivana, ratar, 18.XII.1926 Bjelovar. Sud. br. 1058/45 od 19.VII.45 na kaznu lišenja slobode od 10 god. gubitak građ. časti od 10 god. Aktivno ustaštvo, prokazivanje, agitacija u korist neprijatelja.
455. Hontić Ivan, Gjure, ratar, 23.X.1923 g. živi u Plavšincu, Novigrad, Koprivnica. Sud. br. 627/45 od 3.VII.45. na kaznu prisil. rada od 5 godina, gub. građ. časti od 5 god. Dezerterstvo iz J.A. izdaja NOB, aktivno ustaštvo.
456. Kalinić Josip, Ivana zidar, 18.II.1908 Sigetac, Drnje, Koprivnica, živi Đelekovac, ista, Koprivnica. Sud. br. 402/45 od 26.VI.45 na kaznu prisil. rada od 2 i pol godine i na 5 god. gub. građ. časti. Milicioner.
457. Šef Ivan, Pavla, fotograf, 28.VI.1927 Koprivnica gdje i živi. Sud. br. 405/45 od 26.VII.45 na kaznu prisil. rada od 2 g. i 3 god. gub. građ. časti. Aktivno ustaštvo.
458. Belec Gjuro, Luke, ratar, 29.III.1892 Hlebine, Koprivnica. Sud. br. 429/45 od 26.VII.45 na prisil. rad od 5 god., gubitak građ. časti od 10 god. Milicioner, pljačka.
459. Bukovčan, Stjepan, Martina, zidar, 1905 g. Novigrad, Koprivnica. Sud. br. 440/45 od 27.VI.45 na kaznu prisil. rada od 5 god., gubitak građ. časti od 10 godina. Milicija, pljačka.
460. Balatinec Andrija, Ivana, ratar, 26.XI.1909 živi Hampovica, Šemovac, Đurđevac. Sud. br. 448/45 od 27.VI.45 na kaznu prisil. rada od 10 god. i 15 god. gubitka građ. časti. Milicioner, masovno hapšenje, pljačka, teroriziranje stanovništva, agitacija.
461. Ceber Josip, Josipa, ratar, 29.X.1916 V. Pisanica, Bjelovar. Sud. br. 527/45 od 25.VI.45 na kaznu prisil. rada od 1 godine i 2 god. gubit. građ. časti. Dezerterstvo iz J.A. izidaja NOB.
462. Benko Josip, Stjepana, ratar, 15.V.1900 Sigetac, Drnje, Koprivnica. Sud. br. 493/45 od 26.VI.45 na kaznu prisil. rada od 2 god. i 10 god. gubit. građ. časti. Milicioner.
463. Popec Franjo, Ivana, 3.I.1911 Virje, Đurđevac. Sud. br. 449/45 od 26.VI.45 na kaznu prisil. rada od 4 godine, gubitak građ. časti od 10 godina. Milicija, pljačka.
464. Šafar Aleksandar, Mirka, trg. pomoćnik 31.V.1921 Koprivnica. Sud. br. 517/45 od 27.VI.45 na kaznu prisil. rada od 10 god., gubit. građ. časti od 10 godina. Dezerterstvo, aktivno ustaštvo, pljačka.
465. Križevan Mirko, Antuna, ratar, 3.VII.1927 V. Korenovo, Gudovac, Bjelovar. Sud. br. 556/45 od 27.VI.45 na kaznu prisil. rada od 1 god. uvjetno dvije godine. Ustaša.
466. Kicivoj Jakop, Andrije, ratar 1907 god. Miholjanac, Virje, Đurđevac. Sud. br. 293/45 od 7.VI.45 na kaznu prisil. rada od 2 god. 3 god. gub. građ. časti. Milicioner

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 04 Rujan 2008, 22:34:39
67. Krivić Ignac, Martina, ratar, zidar 29.I.1905 Virovski Konaci, Virje, Đurđevac. Sud. br. 439/45 od 1.VII.45 na kaznu prisil. rada od 5 god. gub. građ. časti 5 godina. Milicioner, pljačka, pomaganje u masov. ubijanju.
468. Habdija Slavko, Ivana, ratar, 24.II.1924 Osijek, Vojakovac, Križevci. Sud. br. 336/45 od 18.VI.45 na kaznu prisil. rada od 15 god. i gubit. građ. časti od 5 godina. Aktivno ustaštvo, pljačka.
469. Rogulja Jelka, Matije, kućanica, 4.X.1895 Ivanovosela, Grubišno polja, živi Bjelovar. Sud. br. 1293/45 od 20.VII.45 na kaznu prisil. rada od 10 god. i 5 god. gubitak građ. časti. Pomaganje kod masov. hapšenja, prokazivanje.
470. Kopas Martin, Gjure, trgovac, 21.X.1903 Šemovac, Đurđevac. Sud. br. 247/45 od 7.VI.45 na kaznu prisil. rada od 5 god. i 2 god. gubitka građanske časti. Milicioner, agitacija, mobilizacija u korist neprijatelja, masovno hapšenje i odvođenje.
471. Režek Dušan, Dušana, trg. pomoćnik 10.X.1923 Križevci. Sud. br. 288/45 od 7.VII.45 na kaznu prisil. rada od 15 godina i 5 g. gubit. građanske časti. Aktivno ustaštvo, odvođenje stanovništva u logore, pljačka.
472. Šoštarić Anka, kućanica, 1907 Mučnoj Rijeki Sokolovac, Koprivnica. Sud. br. 982/45 od 13.VII.45 na kaznu prisil. rada od 10 godina, gubitak građ. časti od 10 godina. Pomaganje neprijatelju.
473. Vršak Ivan, Vinka, ratar, 4.XII.1919, Križevci. Sud. br. 965/45 od 8.VII.45 na 2 godine prisilnog rada i 2 godine građ. časti. Dostavljanje prip. J.A. oduzimanje vojne spreme.
474. Golec Franjo, Tome, ratar 21.IX.1924 Otoka, S. Petar Orehovac, Križevci. Sud. br. 968/45 od 9.VII.45 na 1 godinu prisil. rada, 1 godinu gubitka građ. časti. Milicioner.
475. Ivančić Josip, Tome, ratar 3.II.1923 g. Tociljevac, Rača, Bjelovar. Sud. br. 974/45 od 8.VII.45 na kaznu prisil. rada od 10 god. i gub. građ. časti od 10 godina. Organ neprij. terorist. aparata, masovno hapšenje.
476. Sokolić Slavica, Imbre, kućanica 1910 g. Okešinec, Čazma. Sud. br. 986/45 od 9.VII.45 na 2 prisil. rada i 3 g. gubit. građ. časti. Agitacija u korist neprijatelja.
477. Smiljanić Marko, Jandre, ratar, 18.IV.1894 Skucanima, Kapela, Bjelovar. Sud. br. 1016/45 od 18.VII.45 na kaznu 6 mjeseci lišenja slobode s prinud. radom, gubit. polit. i građ. prava 1 godina. Aktivan ustaša, dosluh s neprijateljem.
478. Radotović Josip, Nikole, ratar 17.III.1913 Bošljani, Križevac. Sud. br. 1017/45 od 9.VII.45 na kaznu prisil. rada od 2 i 5 g. građ. časti. Dezerterstvo, milicioner.
479. Budrovčan Josip, Josipa, trgovac, 13.III.1918 Pisanici, Bjelovar. Sud. br. 1019/45 od 9.VII.45 na kaznu prisil. rada od 2 godine i 3 godine gubit. građ. časti konfis. imovine. Dezerterstvo, izdaja NOB.
480. Zadravec Nikola, Ladislava, krojač, 8.IX.1898 Vrbanovac, Martijanec, Ludbreg, živi Nova Rača, Bjelovar. Sud. br. 1020/45 od 9.VII.45 na 2 god. prisilnog rada i 3 god. gub. građ. časti. Odmetnuće od NOV, klevetanje NOP.
481. Sajdl Marijan, Ane, đak 21.IX.1927 Koprivnica. Sud. br. 1024/45 od 9.VII.45 na kaznu prisil. rada od 2 godine 1 g. gub. građ. časti. Aktivni ustaša.
482. Davila Mira, Franje, kućanica, 15.IV.1909 Pitomača, Đurđevac. Sud. br. 55/45 od 27.VI.45 na kaznu prisilnog rada od 10 godina, gubitak građ. časti od 10 godina. Aktivni ustaša, agitacija.
483. Marković Stevo, Miloša, ratar, 1.IV.1921 Prgomelj, Gudovac, Bjelovar. Sud. br. 12/45 od 21.VI.45 na kaznu prisil. rada od 3 mjeseca. Dezerterstvo iz J.A.
484. Šćurec Anka, Franje, kućanica, činovnica, 29.VII.1923 Dubrava, Čazma. Sud. br. 56/45 od 25.VI.45 na kaznu prisil. rada od 10 godina i gub. građ. prava od 5 god. Aktivni ustaša, agitacija.
485. Antolić Ruža, Antuna, činovnica, 25.IX.1926 Bjelovar. Sud. br. 574/45 od 27.VI.45 na kaznu prisil. rada od 10 godina i gubitak građanske časti od 10 godina. Aktivni ustaša, pomagač pri masovnom mučenju, dostavljač, špijunaža.
486. Pelikan Katica, Milana, krojačica, 23.IX.1923 N. Plavnica, Bjelovar. Sud. br. 47/45 od 21.VI.45 na kaznu prisilnog rada od 5 god. gubitak građ. prava od 10 godina. Obavještavalac.
487. Horak Slava, Gjure, kućanica, 2.II.1922 Utiskani, Ivanjska, Bjelovar. Sud. br. 48/45 od 25.VI.45 na kaznu prisil. rada u trajanju od 5 godina, gubitak građ. prava od 5 god. Aktivan ustaša, pomaganje neprijatelju.
488. Zrnc Ivan, Andrije, penz. oružnik 10.I.1889 Ledina, Klanjec živi. Sud. br. 40/45 od 21.VI.45 na kaznu prisil. rada od 10 godina i gubitak građ. časti od 5 godina. Naoružavanje neprijatelja, aktivan ustaša.
489. Čorba Marija, Teodora, činovnica 9.VIII.1911 Osijeka. Sud. br. 54/45 od 27.VI.45 na kaznu robije od 10 godina i gubitak građ. časti od 5 godina. Aktivni ustaša, špijun, agitacija.
490. Zorec Slavko, Katarine, trgovac, 10.V.1904 Bjelovaru. Sud. br. 15/45 od 7.VI.45 na kaznu robije od 20 godina, trajan gubitak građ. časti, konfiskaciju imovine. Masovno izseljavanje i odvođenje u logore stanovništva, aktivan ustaša, agitacija.
491. Drabik Marijan, Stanislava, pipničar, 16.VIII.1909 Poljskoj, živi Bjelovar. Sud. br. 31/45 od 11.VI.45 na kaznu prisilnog rada u trajanju od 2 mjeseca. Krnjenje ugleda J.A.
492. Burić Stevo, Sasovac. Sud. br. 484/44 od 13.IX.44 na kaznu prisil. rada od 2 godine i 5 godina gubitak građ. časti. Izdaja NOV.
493. Gleić Anka, Gor. Zdelica, Kapela, Bjelovar. Sud. br. 587/44 od 21.X.44 na kaznu 10 god. prisil. rada. Klevetanje NOV.
494. Koren Dragutin, Đurđevac. Sud. br. 597/44 od 25.X.44 na kaznu prisilnog rada od 2 godine i 3 god. gubitak građ. časti. Dosluh s neprijateljem, izdaja NOV.
495. Tropšek Franjo, Hlebine, Koprivnica. Sud. br. 643/44 od 1.XII.44 na kaznu prisil. rada od 2 god. gubitak građ. prava. Milicioner.
496. Rakijašić Kata, Pitomača, Đurđevac. Sud. br. 660/44 od 2.XI.44 na kaznu prisil. rada od 1 god. gubit. građ. časti od 2 god. Mobilizacija u korist neprijatelja.
497. Sadek Stjepan, Molve, Đurđevac. Sud. br. 666/44 od 5.XI.44 na kaznu prisil. rada od 18 mjeseci i 3 godina gubitak građ. časti. Služba neprijatelju.
498. Tkalčec Josip, Molve, Đurđevac. Sud. br. 673/44 od 15.XI.44 na kaznu prisil. rada od 2 god. gubitak građ. časti od 3 god. Služenje u neprijateljskoj oruž. formaciji.
499. Čemer Dora, Glogovec, Koprivnica. Sud. br. 692/44 od 26.XI.44 na kaznu od 18 mjeseci prisil. rada i trajan gubitak građ. časti. Špijunanža.
500. Odorčić Ivan, Virje. Sud. br. 703/44 od 26.XI.44 na kaznu prisil. rada od 2 god. i gubitak građ. časti od 3 godine. Aktivan ustaša.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 04 Rujan 2008, 22:34:56
500. Odorčić Ivan, Virje. Sud. br. 703/44 od 26.XI.44 na kaznu prisil. rada od 2 god. i gubitak građ. časti od 3 godine. Aktivan ustaša.
501. Ancinger Franjo, Novigrad, Koprivnica. Sud. br. 764/44 od 5.XII.44 na kaznu prisil. rada od 1 godine i 2 godine gub. građ. časti. Krađa državne imovine.
502. Habijanec Slava, Gor. Zdelice. Sud. br. 800/44 od 12.XII.44 na kaznu prisil. rada od 8 mjeseci, gubitak građ. časti od 2 godine. Dosluh s neprijateljem.
503. Tomić Kata, M. Trešnjevica. Sud. br. 818/44 od 11.XII.44 na kaznu prisil. rada od 1 god. i 2 god. gub. građ. časti. Rad protiv NOVlasti.
504. Sobota Sofija, Kalinovac. Sud. br. 849/44 od 12.XII.44 na kaznu prisil. rada od 1 god., gubitak građ. časti od 2 god. Dosluh s neprijateljem.
505. Čižmek Mato, Josipa,l ratar, 20.X.1909 Kop. Ivanec, Koprivnica. Sud. br. 326/45 od 18.VI.45 na kaznu prisil. rada od 5 god. gubitak građ. časti od 5 god. Milicija, pljačka, masovno hapšenje.
506. Tkalčec Mijo, Josipa, ratar, 19.IV.1915 Virje, Đurđevac, živi Miholjanec. Sud. br. 356/45 od 20.VI.45 na kaznu teš. prisil. rada od 10 god. gubitak građ. časti od 10 god. Milicija, odvođenje stanovništva u logore, funkcioner milicije, pljačka narodne imovine, pomagač pri mučenju stanovništva.
507. Bušić Stjepan, Franje, ratar, 18.XI.1919 g. Novo Virje, Đurđevac. Sud. br. 358/45 od 20.VI.45 na kaznu prisil. rada od 8 g. gubitak građ. časti od 10 god. Dezerterstvo, milicija, pljačka, saučesnik u odvođenju stanov.
508. Frajt Luka, Vida, mlinar, 2.X.1919 Virje, Đurđevac. Sud. br. 359/45 od 4.VI.45 na kaznu prisil. rada od 10 god. i trajan gubitak građ. časti. Milicioner, pljačka, pomagač pri ubijanju.
509. Bikešić Marko, lugar, Josipa, 22.XII.1912 Kloštar, Kapela, Bjelovar. Sud. br. 342/45 od 20.VI.45 na kaznu prisil. rada od 1 god. 10 god. gubitak građ. časti. Izdaja NOB, dezerterstvo u povrati.
510. Odorčić Stjepan, Miška, ratar, 3.III.1920 Tomašu, Prespa, Bjelovar. Sud. br. 346/45 od 20.VI.45 na kaznu teškog prisil. rada od 5 god. i na gubitak građ. časti od 10 godina. Dezerterstvo, izdaja NOB.
511. Varga Josip, Mare, ratar, 17.II.1900 Herešin. Peterance, Koprivnica, živi Sigecu, Drnje, Koprivnica. Sud. br. 171/45 od 23.VI.45 na kaznu prisil. rada od 10 god. 5 god. gub. građ. časti. Aktivni ustaša, milicioner.
512. Katić Mijo, Martina, ratar, 25.VIII.1906 Domankuš, Zrin. Topolovac, Bjelovar. Sud. br. 303/45 od 23.VI.45 na kaznu prisil. rada od 12 god. gubitak građ. časti od 5 god. Masovno hapšenje i masovno mučenje stanovništva.
513. Jagić Ivan, Mije, ratar, 15.V.1911 Zablatje, Đelekovac, Koprivnica, živi Mučna Reka, Sokolovac, Koprivnica. Sud. br. 433/45 od 21.VII.45 na kaznu prisil. rada od 1 godine, gubitak građ. časti od 1 godine. Mučenje stanovništva, agitacija u korist neprijatelja, pokušaj pljačke.
514. Horvat Pavao, Gjure, 24.V.1902 Vratinu, Vinica, Varaždin, živi Hlebine, Koprivnica. Sud. br. 490/45 od 26.VI.45 na kaznu prisil. rada od 10 god. i 5 god. gub. građ. časti. Milicioner.
515. Marcin Franjo, Roze, ratar, 16.III.1922 Đelekovac, Koprivnica. Sud. br. 492/45 od 23.VI.45 na kaznu prisil. rada od 6 god. i gubitak građ. časti od 5 godina. Aktivno ustaštvo, dezerterstvo, izdaja NOB.
516. Perušić Dragutin, Franje, 4.X.1925 Legrad, Koprivnica. Sud. br. 502/45 od 23.VI.45 na kaznu prisil. rada od 3 god. i 5 god. gubitak građ. časti. Aktivno ustaštvo.
517. Habdija Slavko, Ivana 24.II.1924 Osijek, Vojakovac, Križevac. Sud. br. 336/45 od 18.VI.45 na kaznu teš. prisil. rada od 15 god. i 5 god. gubit. građ. časti. Aktivno ustaštvo, milicioner, palež, pljačka, masovno hapšenje.
518. Rajković Milan, ratar, 1925 god. Berek, Garešnica. Sud. br. 1197/45 od 18.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 2 god. gubitak pol. i pojedinih građ. prava od 5 god. Odmetnuće od NOV.
519. Žutomjerac Gjuro, ratar, 18.IV.1912 V. Mlinska, Garešnica. Sud. br. 1196/45 od 18.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 10 godina, 10 godina gub. građ. časti. Dezerterstvo.
520. Kiš Stjepan, ratar, 13.X.1922 Popovac, Garešnica. Sud. br. 1194/45 od 18.VII.45 na 10 godina lišenja slobode s prinud. radom i 10 godina gub. građ. časti. Milicioner, pomaganje neprijatelju.
521. Olujić Mato, Marka, ratar, 10.X.1920 u Opancima, Split. Sud. br. 1210/45 od 18.VII.45 na kaznu prisil. rada od 20 god. gubitak građ. časti od 10 godina. Aktivno ustaštvo, sudjelovao u ofenzivi na Kozaru i Žumberak 1942.
522. Kuten Marko, Tome, ratar, 12.XII.1912 Dijaneš, Vrbovec, Križevac. Sud. br. 595/45 od 8.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 15 god. i 5 god. gubitak pol. i pojed. građ. prava. Aktivni ustaša, prokazivač, pljačka.
523. Črnja Marica, Ivana, kućanica, 8.XII.1918 Koprivnica, gdje i živi. Sud. br. 1264/45 od 20.VII.45 na kaznu prisil. rada od 15 god. gubit. građ. časti od 5 god. Dostavljač i sakrivanje jataka.
524. Plovanić Juraj, Josipa, trgovac, 21.VII.1907 u Požegi, živi Bjelovar. Sud. br. 1262/45 od 20.VII.45 na kaznu prisil. rada od 20 godina i gubitak građ. časti od 10 god. Ustaša, izseljavanje židova, pljačka.
525. Trdak Josip, Stjepana, ratar, 15.II.1907. Koprivnica. Sud. br. 1138/45 od 18.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prisil. radom od 15 god. gubitak građ. časti od 10 godina. Milicioner, prokazivač, pljačka.
526. Kokor Zlata, Martina, 20.III.1925 Virju, Bjelovar, živi. Sud. br. 1190/45 od 18.VII.45 na kaznu prisil. rada od 5 god. i 5 god. gub. građ. časti. Ustaša. funkc. prokazivanje, agitacija.
527. Komad Ljubica, kućanica, 20.IV.1924 Garešnica. Sud. br. 1193/45 od 18.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 15 g. gubitak političkih i pojed. građ. prava od 10 god. Ustaša funkcioner.
528. Marek Josip, Josipa, željezničar 6.I.1894. Narti, Ivanjska, Bjelovar, živi Klokočevac. Sud. br. 1182/45 od 18.VII.45 na kaznu prisil. rada od 2 godine, gubitak građ. časti od 1 godine. Ustaša.
529. Repnjak Petar, Stjepana, ratar. 1905 Farkaševac, Bjelovar. Sud. br. 1211/45 od 16.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 20 god., gubitka pol. i pojed. građ. prava od 10 godina. Ustaški funkcioner, špijun.
530. Somek Čirila, učiteljica, 4.I.1915 Dragama, opć. Radatović, kotar Jaska. Sud. br. 1294/45 od 18.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 7 god. i 10 god. gubitka polit. i pojed. građ. prava. Prokazivač, saučesništvo u pljački.
531. Požega Katica, Franje, kućanica, 1927 g. Popovac, Slunj, živi Brezova, Bjelovar. Sud. br. 1074/45 od 16.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom i 10 god. gubitak polit. i pojed. prava od 10 god. Dostavljač, klevetanje NOB, agitacija u korist neprijatelja.
532. Dijaneš Mirko, Tome, ratar, 5.VIII.1896 Vojnovac, S. Petar Orehovac, Križevac. Sud. br. 1112/45 od 16.VII.45 na kaznu pris. rada od 5 god. i 10 g. gub. građ. časti. Prokazivač, agitacija u korist neprijatelja.
533. Petričević Vlado, Stjepana, ratar, 17.VIII.1922, Gola, Koprivnica. Sud. br. 1126/45 od 16.VII.45 na kaznu prisil. rada od 5 god. i 3 god. gubit. građ. časti. Aktivni ustaša.
534. Cimbrišak Stjepan, Ivana, sudac, 22.XII.1911 Novigrad, Koprivnica. Sud. br. 620/45 od 16.VII.45 na kaznu lišenja slobode s prinud. radom od 5 god. i 3 god. gubitak građ. prava. Služba neprijatelju kao pripadnik neprij. oruž. formacije.
535. Kovač Dragutin, Ivana, ratar, 26.X.1905 g. Brezovac, Gudovac, Bjelovar. Sud. br. 672/45 od 7.VII.45 na kaznu prisil. rada od 10 god. i na gub. građ. časti od 10 godina. Izseljavanje Srba. Aktivno ustaštvo.
536. Jambreković Ivan, Mije, ratar, 23.I.1898 Međurači, Rača, Bjelovar. Sud. br. 674/45 od 6.VII.45 na kaznu prisil. rada od 5 god. i 10 god. gub. građ. časti. Pomaganje neprijatelju, aktivno ustaštvo.
537. Raknić Jakop, Ivana, ratar, 20.VII.1892 Ferdinandovac, Đurđevac. Sud. br. 678/45 od 6.VII.45 na kaznu 5 godina prisil. rada i 10 god. gub. građ. časti. Aktivno ustaštvo, pljačka.
538. Krznarić Franjo, Tome, radnik, 23.III.1915 u Usanu, Kutina, gdje i živi. Sud. br. 676/45 od 6.VII.45 na kaznu 5 god. prisil. rada i 5 god. gubit. građ. časti. Aktivni ustaša, masovno hapšenje, pljačka.
539. Domitrović Franjo (Filipa), ratar, 4.V.1903 g. Kozarevac, Kloštar, Đurđevac. Sud. br. 677/45 od 6.VII.45 na kaznu 15 g. prisil. rada 15 god. gubit. građ. časti. Aktivan ustaša, pljačka.
540. Đunđek Marija, Lovre, kućanica, 23.I.1927 Kloštar, Đurđevac. Sud. br. 678/45 na kaznu prisil. rada od 3 god. i 3 g. gubitak građ. časti. Ustaški funkcioner, odmetnuće od narodne vlasti.
541. Bukovec Marica, Ivana, ratar, 10.XII.1926 Kloštar, Đurđevac. Sud. br. 679/45 na kaznu 3 god. i 5 god. gubitak građ. časti. Odmetnuće od narodne vlasti, izdaja NOB.
542. Mavračić Mato, Štefana, ratar, 21.IX.1912 g. Kloštar, Pod. Đurđevac. Sud. br. 680/45 od 6.VII.45 na kaznu prisil. rada od 5 god. i 5 god. gubit. građ. časti. Aktivno ustaštvo, odmetnuće od NOVlasti.
543. Šoštarić Jakop, Franje, ratar, 24.VII.1904 g. Novog Virja, Đurđevac. Sud. br. 684/45 od 7.VII.45 na kaznu prisil. rada od 6 mjeseci i 2 godine gubitak građ. časti. Aktivno ustaštvo, milicioner.
544. Plivelić Milan, Mate, financ, 27.XI.1897 u Ogulinu, Ferdinandovac, Đurđevac. Sud. br. 685/45 od 6.VII.45 na kaznu prisil. rada od 10 godina. Aktivno ustaštvo, pomaganje neprijatelja. gub. građ. časti 10 godina.
545. Domović Ivan, Stjepana, 11.VI.1898 Virje. Sud. br. 686/45 od 6.VII.45 na kaznu prisil. rada od 1 godine i 3 godine gub. građ. časti. Odmetnuće od NOVlasti.
546. Lukić Marko, Bjelovar, 9.VI.1945. smrt, rješenje V.V.S. obustava postupka.
547. Milić Ing. Žarko, Bjelovar, 1.VI.1945. obust. postupka.
548. Stajner Martin, Bjelovar, 3.VI.1945. smrt, rješenje V.V.S. 10.g. robije, 5.g.g.g.p., pomilovan čl.5.
549. Preglej Rudolf, Bjelovar, 3.VI.1945. ustupljen Jav. tužitelju.
550. Hat Vinko, Bjelovar, 3.VI.1945. smrt. 20.VI.45. strijeljan.
551. Mikšec Slavko, Bjelovar, 3.VI.1945. smrt. 20.VI.45. strijeljan.
552. Zorec Slavko, Bjelovar, 7.VI.1945. 20 g., trajan g.g.p. i konf. imovine
552. Hampovčan Martin, Bjelovar, 7.VI.1945. smrt. 24.VI.45. strijeljan.
553. Svoboda Karlo, Bjelovar, 11.VI.1945. smrt. 7.VII.45. strijeljan.
554. Šavorić Jakob, Bjelovar, 15.VI.1945. smrt. 7.VII.45. strijeljan.
555. Klvanja Franjo, Bjelovar, 11.VI.45. smrt. 7.VII.45. strijeljan.
556. Jarmić Franjo, Bjelovar, 21.VI.45. smrt. 7.VII.45. strijeljan.
557. Majdandžić Ivan, Bjelovar, 11.VI.45. smrt. 7.VII.45. strijeljan.
558. Rešetar Terezija, Bjelovar, 11.VI.45. obust. postupka.
559. Štefan Zvonko, Bjelovar, 15.VI.45. smrt. 7.VII.45. strijeljan.
560. Zormanić Marijan, Bjelovar, 15.VI.45. smrt. 7.VII.45. strijeljan.
561. Zupan Ernest, Bjelovar, 21.VI.45. smrt. 4.VIII.45. strijeljan.
562. Paljan Ivan, Bjelovar, 21.VI.45. smrt. 7.VII.45. strijeljan.
563. Matiša Ivan, Bjelovar, 21.VI.45. 20.g.rob. 10.g.g.p. rješenje V.V.S. smrt. 7.VII.45. strijeljan.
564. Zrnc Ivan, Bjelovar, 10.g.pr.r. 5.g.g.g.p. suđen 21.VI.1945. pom. čl.5.
565. Dojak Marijan, Bjelovar, 25.VI.45. smrt. 7.VII.45. strijeljan.
566. Bazić Vladimir, Bjelovar, 21.VI.45. smrt. 7.VII.45. strijeljan.
567. Ivčić Šimun, Bjelovar, 26.VI.45. smrt. 7.VII.45. strijeljan

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 04 Rujan 2008, 22:35:10
568. Čavlović Vjekoslav, Bjelovar, 25.VI.45. smrt. 7.VII.45. strijeljan.
569. Pelikan Katica, Bjelovar, 25.VI.45. 5.g.pr.r. 10.g.g.g.p. pom. čl.5.
570. Horak Slava, Bjelovar, 25.VI.45. 5.g.pr.r. 10.g.g.g.p. pom. čl.5.
571. Čorba Marija, Bjelovar, 27.VI.45. smrt. rješenje V.V.S. 10.g. robije, 5.g.g.g.p. pom. čl.5.
572. Davila Mira, Bjelovar, 27.VI.45. 10.g.pr.r., 10.g.g.g.p. pom. čl.5.
573. Šćurec Anka, Bjelovar, 25.VI.145. 10.g.pr.r., 5.g.g.g.p. pom. čl.5.
574. Antolić Ruža, Bjelovar, 27.VI.1945. 10.g.pr.r. 10.g.g.g.p. pom. čl.5.
575. Mrzlečki Izidor, Bjelovar, 25.VI.45. smrt. 7.VII.45. strijeljan.
576. Bobovec Marko, Bjelovar, 27.VI.45. smrt. 7.VII.45. strijeljan.
577. Rajaković Jovo, Bjelovar, 27.VI.45. smrt. 7.VII.45. strijeljan.
578. Sinjeri Mato, Ždala, 11.VI.45. smrt. 1.VII.45. strijeljan.
579. Šomodji Mijo, Ždala, 21.VI.45. smrt. 30.IX.45. strijeljan.
580. Čikvor Đuro, Ždala, 4.VI.45. smrt. 30.IX.45. strijeljan.
581. Špoljar Mato, Ždala, 26.VI.45. smrt. 4.VIII.45. strijeljan.
582. Vitelić Ivan, Ždala, 4.VI.45. smrt. 30.VI.45. strijeljan.
583. Grčić Đuro, Ždala, 4.VI.45. smrt. 30.VI.45. strijeljan.
584. Tot Franjo, Ždala, 11.VI.45. smrt. 30.VI.45. strijeljan.
585. Tot Josip, Ždala, 20.VI.45. smrt. 4.VII.45. strijeljan.
586. Horvat Marko, Ždala, 11.VI.45. smrt. 1.VII.45. strijeljan.
587. Martinčić Andrija, Ždala, 4.VI.45. smrt. rješenje V.V.S. 20.g.r. 10.g.g.g.p. k. imovine.
588. Grčić Imbro, Ždala, 20.VI.45. smrt. 4.VII.45. strijeljan.
589. Čekada Stjepan, Ždala, 4.VI.45. 1.g.pr.r. 1.g.g.g.p. pom.čl.5.
590. Mihaldinac Mato, Ždala, 23.VI.45. smrt. 4.VIII.45. strijeljan.
591. Volarić Andro, Repaš, 27.VI.45. obust. post.
592. Tot Mijo, Ždala, 23.VI.45. smrt. 4.VII.45. strijeljan.
593. Šomodji Andro, Ždala, 7.VI.45. smrt. 1.VIII.45. strijeljan.
594. Šimek Đuro, Ždala, 5.VI.45. 2.g.pr.r. 2.g.g.g.p. pom. čl.5.
595. Habdija Franjo, G. Plavnice, 15.VI.45. 5.g.r. 15.g.g.g.p. pom. čl.5.
596. Lukčić Nikola, G. Plavnice, 9.VI.45. 5.g.pr.r. 10.g.g.g.p. komf.im. pom. čl.5.
597. Kopas Martin, Šemovac, 7.VI.45. 5.g.pr.r. 2.g.g.g.p. pom. čl.5.
598. Martinčić Andrija, Miholjanec 7.VI.45. smrt. rješenje V.V.S. 15.g.rog. 10.g.g.g.p. pom. 5.
599. Šignjar Lovro, Šemovac, 7.VI.45. 1.g.pr.r. 2.g.g.g.p. pom. čl.5.
600. Vinković Petar, Šemovac, 7.VI.45. 1.VIII.45. strijeljan.
601. Sesvećan Petar, Ostrovanac, 8.VI.45. 1.g.pr.r. 2.g.g.g.p. pom. čl.5.
602. Habajec Zvonko, Ravan, 9.VI.45. smrt. 1.VII.45. strijeljan.
603. Blažinčić Stjepan, Križevci, 7.VI.45. smrt. 1.VII.45. strijeljan.
604. Bjelovarac Ivan, Dautan, 9.VI.445. 10.g.t.pr.r. 15.g.g.g.p. Velika Pisanica.
605. Šćurić Janko, Paulin Kloštar, 18.VI.45. smrt. 1.VII.45. strijeljan.
606. Benčak Stjepan, Križevci, 14.VI.45. smrt. 1.VII.45. strijeljan.
607. Čižmeković Stevo, Paulin Kloštar, 20.VI.45. 5.g.t.pr.r. 5.g.g.g.p. pomilovan čl.5.
608. Rabađija Ivan, Križevci, 14.VI.45. 3.g.t.pr.r. 4.g.g.g.p. pom.čl.5.
609. Cvrk Ivan, Kalinovac, 15.VI.45. smrt. 1.VII.45. strijeljan.
610. Pjajčik Josip, N. Pavljani, 18.VI.45. smrt. 1.VII.45. strijeljan.
611. Palić Mato, Tomaš, 21.VI.45. 8.mj.pr.r. 2.g.g.g.p. pom.čl.5.
612. Vukelić Vlado, Križevci, 5.VI.45. 1.g.pr.r. 2.g.g.g.č. pom.pl.5.
613. Režek Dušan, Križevci, 7.VI.45. rješenje V.V.S. 15.g.pr.r. 10.g.g.g.p. pom.čl.5.
614. Klić Miško, Ferdinandovac, 21.VI.45. smrt. 4.VIII.45. strijeljan.
615. Čerepinko Ivan, Greda, 15.VI.45. 6.mj.pr.r. 2.g.g.g.p. pom.čl.5.
616. Drvenkar Ivan, Dinjevac, 7.VI.45. smrt. 1.VII.45. strijeljan.
617. Kicivoj Jakob, Miholjanci, 7.VI.45. 2.g.pr.r. 2.g.g.g.p. pom.čl.5.
618. Pavliček Stjepan, Miholjanci, 5.VI.45. smrt. rješenje V.V.S. 20.g.rob. 10.g.g.g.p. pom.čl.5.
619. Kovač Slavko, Šemovac, 8.VI.45. ustupljen sudu nacional. časti.
620. Stružan Josip, Novo Virje, 9.VI.45. 10.g.t.pr.r. 10.g.g.g.p. pom.čl.5.
621. Koprič Ivan, Koprivnica, 14.VI.45. 2.g.pr.r. 10.g.g.g.p. pom.čl.5.
622. Kolešar Tomo, Torčec, 7.VI.45. smrt. 1.VII.45. strijeljan.
623. Korošec Vinko, Jankovac, 15.VI.45. smrt. 1.VII.45. strijeljan.
624. Sinjeri Josip, Ždala, 11.VI.45. smrt. 1.VII.45. strijeljan.
625. Sabol Dragutin, Đelekovac, 18.VI.45. smrt. 1.VII.45. strijeljan.
626. Šafar Stanko, Koprivnica, 8.VI.45. ustupljen javnom tužiocu.
627. Virovec Mijo, Ždala, 7.VI.45. smrt. 1.VII.45. strijeljan.
628. Jurjević Franjo, Peteranec, 18.VI.45. smrt. 1.VII.45. strijeljan.
629. Krleža Đuro, Koprivnica, 11.VI.45. 15.g.pr.r. 10.g.g.g.p. pom.č.5.
630. Puškarić Andrija, Koprivnica, 18.VI.45. smrt. 1.VII.45. strijeljan.
631. Ketiš Stjepan, Koprivnica, 18.VI.45. 1.g.pr.r. 2.g.g.g.p. pom.čl.5.
632. Pavljak Ivan, Koprivnica, 18.VI.45. smrt. 4.VIII.45. strijeljan.
633. Čižmek Mato, Kopr. Ivanec, 18.VI.45. 5.g.pr.r. 5.g.g.g.p. pom.čl.5.
634. Grivić Andrija, Koprivnica, 21.VI.45. smrt. 4.VIII.45. strijeljan.
635. Petričević Ivan, Koprivnica, 20.VI.45. smrt. 4.VIII.45. strijeljan.
636. Vidas Marijan, Koprivnica, 18.VI.45. smrt. 1.VIII.45. strijeljan.
637. Vukotić Franjo, Peteranec, 14.VI.45. 5.g.t.pr.r. 10.g.g.g.p. konf. imov. pom.čl.5.
638. Ljuba Franjo, V. Pisanica, 18.VI.1945. smrt, 1.VII.45. strijeljan.
639. Habdija Slavko, Osijek, 18.VI.45. smrt, rješenje V.V.S. 15.g.pr.r. 5.g.g.g.p. pom.čl.5.
640. Habdija Milan, Osijek, 18.VI.45. smrt, 1.VIII.45. strijeljan.
641. Bikešić Marko, Kapela, 20.VI.45. 1.g.pr.r. 10.g.g.g.p. pom.čl.5.
642. Štefanić Tomo, Predavac, 20.VI.45. smrt. 1.VII.45. strijeljan.
643. Odorčić Stjepan, Prespa, 20.VI.45. 5.g.t.pr.r. 10.g.g.g.p. Vel. Pisanica.
644. Bajsar Ivan, Sir. Katalena, 18.VI.45. 8.mj.pr.r. 2.g.g.g.p. pom.čl.5.
645. Mesar Bolto, Sir. Katalena, 15.VI.45. 3.g.t.pr.r. 5.g.g.g.p. pom.čl.5.
646. Tkalčec Mijo, Virje, 20.VI.45. 10.g.t.pr.r. 10.g.g.g.č. pom.čl.5.
647. Cik Josip, N. Virje, 14.VI.45. 5.g.t.pr.r. 5.g.g.g.p. pom.čl.5.
648. Bušić Stjepan, N. Virje, 20.VI.45. 8.g.t.pr.r. 10.g.g.g.p. pom.čl.5.
649. Frajt Luka, N.Virje, 21.VI.45. 10.g.t.pr.r. trajan g.g.g.p. Vel. Pisanica.
650. Malačić Ivan, Đelekovac, 15.VI.45. smrt. 1.VII.45. strijeljan.
651. Mađerić Ivan, Đelekovac, 15.VI.45. 1.g.pr.r. 2.g.g.g.p. pom.čl.5.
652. Varga Josip, Sigetec, 23.VI.45. 10.g.pr.r. 5.g.g.g.p. Vel. Pisanica.
653. Živko Bolto, Hlebine, 26.VI.45. smrt. 4.VII.45. strijeljan.
654. Grizelj Nikola, Predgrađe, 21.VI.45. smrt. 4.VII.45. strijeljan.
655. Ferderber Josip, Mrkopolje, 23.VI.45. smrt. 4.VII.45. strijeljan.
656. Grbaš Stjepan, Bedenik, 27.VI.45. smrt. 4.VII.45. strijeljan.
657. Katić Mijo, Domankuš, 23.VI.45. 12.g.t.pr.r. 5.g.g.g.p. Vel. Pisanica.
658. Botinčan Mijo, Ždralovi, 26.VI.45. 5.g.t.pr.r. 10.g.g.g.p. pom.čl.5.
659. Kalinić Josip, Đelekovac, 26.VI.45. 2 i po g.t.pr.r. 5.g.g.g.p. pom.čl.5.
660. Ščetinec Velimir, Koprivnica, 26.VI.45. 10.g. rob. 10.g.g.g.p. pom.čl.5.
661. Šef Ivan, Koprivnica, 26.VI.45. 2.g.t.pr.r. 3.g.g.g.p. pom.čl.5.
662. Temšić Vlado, Starigrad, 21.VI.45. 3.g.t.pr.r. 5.g.g.g.p. pom.čl.5.
663. Lukač Ivan, Peteranec, 15.VI.45. 15.g.t.pr.r. 10.g.g.g.p. konf. imovine. V. Pisanica.
664. Pavleš Tomo, Peteranec, 15.VI.45.smrt. 1.VII.45. strijeljan.
665. Pintarić Ivan, Koprivnica, 21.VI.45. 5.g.t.pr.r. 10.g.g.g.p. pom.čl.5.
666. Belec Gjuro, Hlebine, 26.VI.45. 5.g.t.pr.r. 10.g.g.g.p. Vel. Pisanica.
667. Jagić Ivan, V. Mučna, 21.VI.45. 1.g.pr.r. 1.g.g.g.p. pom.čl.5.
668. Keleminac, Franjo, Muč. Reka, 27.VI.45.smrt. 12.VII.45. strijeljan.
669. Maljak Ivan, Novigrad, 27.VI.45.smrt. 10.VII.45. strijeljan.
670. Bukovčan Stjepan, Novigrad, 27.VI.45. 5.g.t.pr.r. 10.g.g.g.p. pom.čl.5.
671. Navojec, Martin, Šemovec, 26.VI.45.smrt. 4.VIII.45. strijeljan.
672. Balatinec Andrija, Šemovec, 27.VI.45. 10.g.t.pr.r. 15.g.g.g.p. pom.čl.5.
673. Popec Franjo, N. Virje, 26.VI.45. 4.g.t.pr.r. 10.g.g.g.p. pom.čl.5.
674. Sever Ivan, Peteranec, 14.VI.45.smrt. 1.VIII.45. strijeljan.
675. Betlehem Stjepan, Peteranec, 14.VI.45.smrt. 1.VII.45. strijeljan.
676. Široki Franjo, Hlebine, 26.VI.45.smrt. 4.VIII.45. strijeljan.
677. Horvat Pavao, Hlebine, 23.VI.45. 10.g.pr.r. 5.g.g.g.p. Vel. Pisanica.
678. Margin Franjo, Đelekovac, 23.VI.45. 6.g.t.pr.r. 5.g.g.g.p. Vel. Pisanica.
679. Perušić Dragutin, Legard, 23.VI.45. 3.g.t.pr.r. 5.g.g.g.p. Vel. Pisanica.
680. Šafar Aleksandar, Koprivnica, 27.VI.45. 10.g.t.pr.r. 10.g.g.g.p. rješenje V.V.S. 5.god. pom.čl.5.
681. Ceber Josip, Vel. Pisanica, 26.VI.45. 1.g.t.pr.r. 2.g.g.g.p. pom.čl.5.
682. Križevan Mirko, St. Pavljani, 27.VI.45. 1.g.pr.r. uvj. 2.god. sloboda
683. Tudić Ljudevit, Lasovac, 21.VI.45. sudu nac. časti.
684. Kološ Tomo, Ribnjačka, 21.VI.45. sudu nac. časti.
685. Vrbančić Marko, Žibrinovac, 21.VI.45. sudu nac. časti.
686. Abramović Ivan, D. Kosinje, 3.VII.45. 6 mjeseci pr. rada i lišenje čina, pomilovan.
687. Špoljarić Klara, Grabrovnica, 23.VI.45. sudu nac. časti.
688. Janković Ignac, Đurđevac, 27.VI.45. sudu nac. časti.
689. Klepac Dragica, Brezovac, 24.VI.45. sudu nac. časti.
690. Pavec Bolto, Bjelovar, 3.VI.45. 15.g.rob. 10.g.g.č., riješenje V.S. smrt. 7.VIII.45. strijeljan.
691. Bekić Ljuban, V. Bršljanica, 8.VI.45. smrt, riješenje V.V.S. 12.g. rob. 5.g.g.č.
692. Husak Josip, N. Rača, 2.VI.45. 1.g.rob. 2.g.g.č. riješenje V.S. 3.g.rob. i 3.g.g.č. pom. čl.5.
693. Novak Emil, Poljanec, 4.VI.45. obustava postupka.
694. Herendić Dragutin, G. Draganec, 2.VI.45. smrt. riješenje V.S. 15.g. pr.r. 5.g.g.g.č. pom. čl.5.
695. Štargl Branko, G. Plavnice, 6.VI.45. smrt. riješenje V.S. 15.g.rob. i 10.g.g.g.č. pom.čl.5.
696. Markeš Stjepan, Novigrad Podr., 6.VI.45.45. smrt. streljan.
697. Punek Stjepan, Podrute, 6.VI.45. smrt. streljan.
698. Radošević Milan, Popovac, 1.VI.45. smrt., rijejšenje V.S. 15 g.rob. i konfiskacija. Gradiška.
699. Česi Martin, 22.VI.45. smrt. strijeljan 6.VII.45.
700. Gerovec Ivan, 6.VI.45. smrt, strijeljan.
701. Pajk Stjepan, Ciglena, 2.VI.45. 1.g.pr.rada 2.g.g.g.č.
702. Djopar Zdravko, Prgomelj, 2.VI.45. smrt, strijeljan.
703. Breka Milivoj, Križevci, 30.VI.45. smrt, strijeljan 5.VII.45.
704. Truček, Ivka, Križevci, 30.VI.45. obustava postupka.
705. Trušćek Josip, Križevci, 30.VI.45. smrt, strijeljan 5.VII.45.
706. Šimunović Ivan, Ivanić grad, 30.VI.45. smrt, strijeljan 5.VII.45.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 04 Rujan 2008, 22:35:32
PRESUĐENI U MJESECU SRPNJU 1945.

707. Foruglaš Josip, Ždala, 9.VII.45. smrt strijeljan
708. Grotić Gjuro, Gola, 24.VII.45. 10 i 5g. pom.čl.5.
709. Habdija Josip, G. Plavnice, 19.VII.45. 5.g. i 10g. pom. čl.5.
710. Hasan Martin, Virje, 9.VII.45. 20.g.rob. trajan g.g.č. riješenje V.S. 1.g.1.g.
711. Zahanek Antun, Križevci, 9.VII.45. smrt, strijeljan
712. Capak Mijo, Kladare, 9.VII.45. oslobođen
713. Tometić Josip, Pitomača, 28.VII.45. 3.g. i 2.g.
714. Tonković Stjepan, Sinjac, 8.VII.45. 6.mj.pr.rada pom.5.
715. Vincelj Franjo, Markovac, 8.VII.45.smrt, streljan 17.VII.45.
716. Tarandek Josip, Gola, 9.VII.45. 20.g. rob. i trajan g.g.č.
717. Došen Juraj, Karlobag 8.VII.45. 10 i 10g.
718. Čizmek Antun, Đelekovec, 8.VII.45. smrt, riješenje V.S. 20.g. i 5.g.g.g.č.
719. Vidoša Pavao, Kopr. Bregi, 9.VII.45. smrt, streljan
8.VII.45.
720. Blažeković Stjepan, Korpiv. Bregi, smrt, streljan 17.VII.45.
8.VII.1945. rješenje V.S.
721. Canjuga Gjuro, Koripv. Bregi, smrt, 5 g. i 2 g. pom.5.
7.VII.1945.
722. Pisatić Vladimir, Koprivnica 2 g. i 2 g. pom.5.
8.VII.1945.
723. Jakupić Ivan, Kop. Bregi, smrt, streljan 17.VII.1945
8.VII.1945.
724. Tomašić Franjo, Đelekovac, smrt, streljan 17.VII.1945
9.VII.1945.
725. Prvčić Martin, Miklinovac, smrt, streljan
9.VII.1945.
726. Krnjašić Pavao, Bregi, 2 g. i 2 g. pom. 5.
9.VII.1945.
727. Česi Slavko, Koprivnica, 15 g. i 20 g.
16.VII.1945.
728. Kvakarić Stjepan, Koprivnica, 2 g. i 2 g. pom. 5.
9.VII.1945.
729. Štajerac Pavle, Ivanjska, smrt, streljan
9.VII.1945.
730. Zeličić Mirko, Predavac, smrt, streljan
9.VII.1945. rješenje V.S.
731. Matičec Stjepan, Jabučeta, smrt, 20 g. i 5 g.
8.VII.1945. rješenje V.S.
732. Megec Marko, S. Katalena, 15 g. i 15 g. 5 g. i 5 g.
24.VII.1945
733. Cik Petar, Novo Virje 2 g. i 3 g. pom. 5.
734. Gluhak Andrija, Hampovica 10 g. i 10 g. 5.g. i 3 g. pom.5.
8.VII.1945 Rješenje V.S.
735. Mikšić Marko, Pitomača, 15 g. i 15 g. 5 g. i 5 g.
24.VII.1945
736. Vranić Ivan, Virje, 2 g. i 2 g. pom. 5.
7.VII.1945
737. Dečina Tomo, Đurđevac, 2 g. i 5 g. pom. 5.
6.VII.1945 rješenje V.S.
738. Mihoković Mato, Miholjanac, 10 g. i 10 g. 2 g. 2 g.
9.VII.1945
739. Bušić Ivan, Novo Virje, smrt, streljan
9.VII.1945.
740. Ralica Stjepan, Martinac, smrt, streljan
7.VII.1945.
741. Sabolović Jozo, Tomaš, 3 g. i 5 g. pom. 5.
3.VII.1945
742. Vedriš Marija, Koprivnica, 10 g. i 5 g. pom. 5.
24.VII.1945
743. Mađerić Mato, Koprivnica, 15 g. i 5 g. pom. 5.
9.VII.1945
744. Bubnjar Ivan, Velika, smrt, streljan
9.VII.1945.
745. Dolenc Franjo st., Hlebine, smrt, streljan
8.VII.1945. rješenje V.S.
746. Dolenc Franjo ml., Hlebine, smrt 15 g. i 5 g.
1.VII.1945
747. Vujica Josip, Metković, smrt, streljan 4.VII.1945.
3.VII.1945.
748. Turčić Ivan, Ribnjačka, obustava postupka
1.VII.1945.
749. Turčić Stevo, Ribnjačka, smrt, streljan 4.VII.1945.
8.VII.1945. rješenje V.S.
750. Pakasin Tomo, Hlebine, smrt 15 g. i 5 g.
9.VII.1945
751. Milaković Milan, Paunovac, smrt, streljan
9.VII.1945.
752. Satajić Franjo, Drnje, 2 g. i 5 g. pom. 5.
15.VII.1945
753. Samoščanec Gjuro, Botovo, 5 g. i 10 g. pom. 5.
3.VII.1945
754. Porić Gjuro, Đelekovac, smrt, streljan 24.X.1945.
8.VII.1945. rješenje V.S.
755. Lengelić Ivan, Sigetec, 10 g. i 10 g. 1 g. i 2 g.
7.VII.1945 rješenje V.S.
756. Kovačić Ignac, Sigetec, 15 g. i 20 g. 3 g. i 3 g.
7.VII.1945 rješenje V.S.
757. Horvat Ivan, Delovi, 15 g. i 15 g. 3. g. i 3. g.
9.VII.1945
758. Ganzi Milan, Peščenik, smrt, streljan
6.VII.1945. rješenje V.S.
759. Picer Milan, Koprivnica, 5 g. i 10 g. 1 g. pom. 5.
9.VII.1945
760. Bugar Leon, Hudovljani, smrt, streljan
6.VII.1945.
761. Maljak, Martin, Jagnjedovac, 3 g. i 3 g. pom. 5.
8.VII.1945. Rješenje V.S.
762. Kelemin Pavao, Hlebine, smrt 20 g. i 5 g.
9.VII.1945.
763. Ivančić Dragutin, Mučna Rijeka, smrt streljan 17.VII.1945
6.VII.1945.
764. Hanžek Ivan, Koprivnica, 2 g. i 2 g. pom. 5.
6.VII.1945.
765. Kenđel Tomo, Rijeka, 1 g. i 2 g. pom. 5.
8.VII.1945. rješenje V.S.
766. Rupić Bolto, Glogovac, 7 g.pr. rada i 7 g. 2 g. i 5 g.
8.VII.1945. rješenje V.S.
767. Kolarić Petar, Hlebine, smrt 20 g. i 5 g.
6.VII.1945.
768. Androtić Ignac, Sigetec, 5 g. i 5 g. pom. 5.
1.VII.1945.
769. Željezić Micika, Kopr. Bregi, 6 mjes. i 1 g. pom. 5.
9.VII.1945. rješenje V.S.
770. Česi Vinko, Koprivnica, 15 g. i trajno 7 g. i 5 g.
8.VII.1945. rješenje V.S.
771. Kučić Josip, Bakovčica, smrt 20 g. i 5 g.
7.VII.1945. rješenje V.S.
772. Kašić Andrija, Sigetec, 10 g. i 15 g. 2 g. i 5 g. pom. 5.
9.VII.1945. rješenje V.S.
773. Gabaj Andro, Hlebine, 10 g. i 10 g. 5 g. i 8 g.
9.VII.1945. rješenje V.S.
774. Hegedušić Mijo, Hlebine, smrt 15 g. i 5 g.
8.VII.1945. rješenje V.S.
775. Barušić Martin, Novigrad, 5 g. i 15 g. 2 g. i 3 g. pom. 5.
1.VII.1945.
776. Trnski Franjo, Novigrad, smrt streljan 4.VII.1945.
1.VII.1945.
777. Sušan Branko, Sokolovac, smrt streljan 4.VII.1945.
1.VII.1945.
778. Grivič Ignac, Novigrad, 5 g. i 5 g. pom. 5.
3.VII.1945.
779. Benkek Fabijan, N. Virje, smrt streljan 4.VII.1945.
3.VII.1945.
780. Fučkar Stjepan, Đurđegac, smrt streljan 4.VII.1945.
9.VII.1945.
781. Golubić Gjuro, Grkin, smrt streljan
8.VII.1945.
782. Hodalić Ferdo, Đurđevac, 6 mjes. pom.5.
8.VII.1945.
783. Zlatec Petar, Đurđevac, 7 g. i 7 g. pom. 5
9.VII.1945.
784. Kemenović Stjepan, N. Virje, smrt streljan
9.VII.1945.
785. Šegović Franjo, Varažidn Breg, smrt streljan
9.VII.1945. rješenje V.S.
786. Biškup Antun, Farkaševac, smrt streljan
9.VII.1945. rješenje V.S.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 04 Rujan 2008, 22:35:47
787. Šestak Gjuro, Sv. Petar Čvrstec 15 g. i trajno oslobođen
9.VII.1945.
788. Cvitaš Valent, Kaniška Iva, smrt streljan
9.VII.1945.
789. Dijanić Ivan, Dišnik, 5 g. i 7 g. pom.
9.VII.1945.
790. Androtić Franjo, Peteranec, smrt streljan
/Šime/ 8.VII.1945.
791. Betlehem Stjepan, Peteranec, smrt streljan 17.VII.1945.
8.VII.1945. rješenje V.S.
792. Betlehem Tomo, Peteranec, 5 g. i 10 g. 3 g. i 5 g.
9.VII.1945. rješenje V.S.
793. Sabolić Stjepan, Peteranec, 10 g. i 10 g. 2 g. i 3 g. pom.5
9.VII.1945. rješenje V.S.
794. Bradić Ivan, Drnje, 9.VII.1945. 15 g. i 10 g. rješenje V.S. 1 g. 2 g. pom.5.
795. Papić Ivan, Martinac, 7.VII.45. 6 mjes. pom. 5.
796. Mihalić Mijo, Drnje, 9.VII.45, smrt, streljan
797. Pavlec Ivan, D. Poljana, 7.VII.45. 5 g. i 5 g. pom. 5.
798. Jakšeković Mato, Kozarevac, 9.VII.45. 10 g. i 10 g. rješenje V.S. pušten kući 1 g. uslovno 2 g.
799. Šoštarić Ivan, Kozarevac, 7.VII.45. 3 g. i 3 g. pom. 5.
800. Tekaić Stjepan, Đelekovac, 1.VII.45. smrt, streljan 4.VII.45
801. Gabaj Ivan, Hlebine 7.VII.45. 10 g. i 15 g. rješenje V.S. 2 g. i 3 g.
802. Kiš Ivan, Dežanovac, 9.VII.45. smrt, streljan 17.VII.1945.
803. Filipović Mijo, Šumećani, 9.VII.45. smrt, streljan 17.VII.45.
804. Rupčić Pavao, Prekobrdo, 9.VII.45. smrt, streljan
805. Paždrijan Ivan, Podgorac, 9.VII.45. smrt, streljan
806. Brodar Tomo, Sokolovac, 9.VII.45. smrt, streljan
807. Poligać Nikola, Javorovac, 9.VII.45. smrt, streljan
808. Subotičanec Ivan, Koprivnica, 9.VII.45. smrt, oslobođen
809. Meštrović Stjepan, Zabrđe, 24.VII.45. 5 g. i 2 g. pom. 5.
810. Grčić Ivan, Ždala, 9.VII.45. smrt, streljan
811. Virovec Alojz, Ždala, 8.VII.45. smrt, streljan
812. Kranjec Josip, Ždala, 8.VII.45. smrt, streljan
813. Ljubaj Branko, Koprivnica 20.VII.45. 10 g. i 5 g.
814. Kertez Andrija, Gola, 9.VII.45. 15 g. i 20 g. rješenje V.S. 10 g. i 5 g.
815. Antolić Martin, Otočka, 6.VII.45. 3 g. i 3 g. pom. 5.
816. Vukotić Pavle, Otočka, 6.VII.45. 3 g. i 3 g. pom. 5.
817. Benotić Franjo, Otočka, 6.VII.45. 4 g. i 4 g. pom. 5.
818. Antolić Stjepan, Otočka, 7.VII.45. 5 g. i 5 g. pom. 5.
819. Vincek Stjepan, Koprivnica, 6.VII.45. 7 g. i 7 g. pom. 5.
820. Radičić Martin, Hudovljani, 8.VII.45. smrt rješenje V.S. 15 g. i 5 g.
821. Maletić Josip, Ferdinandovac, 8.VII.45. smrt, streljan
822. Tkalec Franjo, Ferdinandovac, 9.VII.45. 5 g. i 10 g. rješenje V.S. 5 g. i 5 g.
823. Fuček Mato, Ferdinandovac, 7.VII.45. 2 g. i 5 g. pom. 5.
824. Bermanec Pavao, Mihiljanac, 6.VII.45. 5 g. i 10 g. rješenje V.S. 3 g. i 3 g.
825. Fuček Stjepan, Ferdinandovac, 8.VII.45. 20 g. i 20 g. rješenje V.S. 5 g. i 5 g.
826. Kožar Stjepna, Ferdinandovac, 8.VII.45. smrt, streljan
827. Šokec Mato, Konak Batinska, 8.VII.45. smrt, streljan
828. Markovica Ivan, Ferdinandovac, 8.VII.45. smrt, streljan
829. Tkalec Josip, Ferdinandovac, 8.VII.45. 10 g. i 0 g. rješenje V.S. 5 g. i 3 g. pom 5.
830. Štimec Matija, Križevci, 8.VII.45. smrt, streljan
831. Stivan Ljubica, N. Raća, 6.VII.45. 3 g. i 5 g. rješenje V.S. 1 g. i 2 g. pom. 5.
832. Ipšin Stjepan, Kloštar Ivanić, 9.VII.45. 10 g. i 15 g. rješenje V.S. pušten kući na 1 g. uslovno 2 g.
833. Savić Gjorgje, V. Mučna, 8.VII.45. smrt, streljan
834. Cepetić Franjo, Podgorac, 9.VII.45. smrt, rješenje V.S. 15 g. i 5 g.
835. Belošević Josip, Gudova, 9.VII.45. smrt, streljan
836. Radočaj Josip, Vel. Brdo, 7.VII.45. 10 g. i 15 g. pom. 5.
837. Međimorec Zlata, Apatovac, 9.VII.45. 5 g. i 5 g. pom. 5.
838. Novačić Antun, Kutina, 9.VII.45. smrt, streljan
839. Gabaj Franjo, Hlebine, 7.VII.45. 10 g. i 15 g.
840. Belec Franjo, Hlebine, 8.VII.45. 10 g. i 10 g. rješenje V.S. 3 g. i 5 g.
841. Horvat Zvonko, Križevci, 6.VII.45. 7 g. i 10 g. rješenje V.S. 2 i 3 g.
842. Dončević Imbro, Crkvena, 8.VII.45. smrt, streljan
843. Vidaković Josip, Severin, 9.VII.45. smrt, streljan
844. Šmid Gjuro, Križevci, 7.VII.45. 10 g. i 10 g. pom. 5.
845. Horvat Pero, Babinac, 8.VII.45. smrt, streljan
846. Skupnjak Stevo, Vojakovac, 7.VII.45. 5 g. i 5 g. pom. 5.
847. Malinac Ilija, Vukovje, 8.VII.45. smrt, streljan
848. Dolenc Ivan, Peteranec, 9.VII.45. 20 g. i 10 g. rješenje V.S. 1 g 3.
849. Kraus Andrija, V. Trešnjevica, 7.VII.45. 5 g. i 5 g. pom. 5.
850. Zavacki Milan, Blatnička 8.VII.45. smrt, rješenje V.S. 20 g. i 5 g.
851. Sakal Josip, Kutina, 9.VII.45. smrt, streljan 17.VII.1945.
852. Tkalčec Gjuro, V. Trešnjevica, 10.VII.1945. smrt, streljan 17.VII.1945.
853. Vučko Franjo, V. Trešnjevica, 7.VII.1945. 8 g. i 8 g. pom. 5.
854. Siladić Jakop, V. Trešnjevica, 6.VII.1945. 6 mjes. pom. 5.
855. Karlo Edo, Kutina, 8.VII.1945. smrt, streljan
856. Antolić Tomo, Kokinac, 9.VII.1945. 6 mjes. pom. 5.
857. Popović Martin, Kokinac, 7.VII.1945. 15 g. i 15 g. rješenje V.S. 3 g. i 3 g.
858. Popović Ivan, Kakinac, 9.VII.1945. oslobađa se
859. Popović Mirko, St. Pavljani, 7.VII.1945. 6 mjes. i 3 g. pom. 5.
860. Popović Franjo, St. Pavljani, 7.VII.1945. 5 g. i 5 g.
861. Križevan Antun, St. Pavljani, 8.VII.1945. smrt, rješenje V.S. 10 g. i 3 g.
862. Valent Milan, St. Pavljani, 9.VII.1945. smrt, streljan
863. Valent Stevo, St. Pavljani, 8.VII.1945. smrt, streljan
864. Francetić Tomo, Podgorci, 8.VII.1945. smrt, streljan 17.VII.1945
865. Bartolić Ivan, G. Mosti, 8.VII.1945. smrt, streljan
866. Bikešić Ivan, Jabučeta, 8.VII.1945. 10 g. i 20 g. rješenje V.S. 2 g. i 2 g.
867. Kurtak Josip, D. Zdjelice, 6.VII.1945. 15 g. i 20 g. rješenje V.S. 2 g. i 2 g. pom. 5.
868. Markov Ivan, 8.VII.45. 6 mjes. pom. 5.
869. Dončević Mato, Blatnica, 9.VII.1945. smrt, streljan
870. Vrtarić Stjepan, Križevci, 8.VII.1945. smrt, streljan, 17.VII.1945.
871. Ivanček Stjepan, Kalnik, 6.VII.1945. 2 g. i 2 g. pom. 5
872. Bolfan Stjepan, Kalnik, 6.VII.1945. 3 g. i 3 g. rješenje V.S. 2 g. i 2 g. pom. 5
873. Petković Tomo, Kraljevac, 10.VII.1945. smrt, streljan
874. Dvečko Gjuro, Kalnik, 6.VII.1945. 3 g. i 2g. pom. 3
875. Plentaj Stjepan, Sv. Petar Čvrstec, 5 g. i 5 g. pom. 5
876. Borgudan Dragutin, Čabraji, 14.VII.1945. 15 g. i 10 g. pom. 5
877. Košutar Zvonko, Donjara, 6.VII.1945. 15 g. i 10 g. rješenje V.S. 3 g. i 2n g.
878. Nemec Slavko, Kalnik, 9.VII.1945. smrt, streljan
879. Vidaković Andro, Kalnik, 6.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5
880. Žibrin Mato, Kalnik, 7.VII.1945. 3 g. i 5 g. rješenje V.S. 2 g. i 2 g. pom. 5
881. Odobran Imbro, Kalnik, 7.VII.1945. 3 g. i 5 g. pom. 5
882. Čuklić Gjuro, Kalnik, 7.VII.1945. 1 g. i 2 g. pom. 5
883. Katana Lovro, Kalnik, 7.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5
884. Gjurec Marko, Kamešnica, 7.VII.1945. 3 g. i 5 g. pom. 5
885. Gjurec Vilim, Kamešnica, 7.VII.1945. 10 g. i 15 g. pom. 5
886. Tuk Ivan, Vel. Brezovac, 7.VII.1945. 10 g. i 10 g. pom. 5
887. Pisačić Vlado, Dijaneš, 8.VII.1945. smrt, streljan
888. Pisačić Ivan, Dijaneš, 8.VII.1945. smrt, streljan
889. Petrić Slavko, Ivanec, 9.VII.1945. 15 g. i 15 g. rješenje V.S. 5 g. i 5 g. pom. 5
890. Narančić Petar, Sv. Ivan Žabno, 8.VII.1945. smrt, streljan
891. Čučurić Pavao, Gaj, 9.VII.1945. 7 g. i 10 g. pom. 5.
892. Kuten Dragutin, Dijaneš, 8.VII.1945. smrt, rješenje V.S. 15 g. i 5 g.
893. Kuten Marko, Dijaneš, 8.VII.1945. smrt, rješenje V.S. 15 g. i 5 g.
894. Kuten Franjo, Dijaneš, 9.VII.1945. smrt, streljan
895. Zebec Valent, Kalnik, 6.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5.
896. Kos Andrija, Pitomača, 6.VII.1945. 5 g. i 10 g. pom. 5.
897. Delač Franjo, Garešnica, 6.VII.1945. 2 g. i 2 g. pom. 5.
898. Juranić Josip, Kunovec, 8.VII.1945. smrt, rješenje V.S. 20 g. i 5 g.
899. Bočkaj Gjuro, Garešnica, 20.VII.1945. 10 g. i 5 g. pom. 5.
900. Korošec Ivan, V. Trešnjevica, 6.VII.1945. 15 g. i 10 g. rješenje V.S. 1 g. pom. 5.
901. Balaško Stjepan, Kunovec, 8.VII.1945. 20 g. i 20 g. rješenje V.S. 4 g. i 4 g. pom. 5.
902. Babić Tomo, Križevci, 14.VII.1945. smrt, streljan
903. Bengez Stevo, Žabjak, 8.VII.1945. smrt, rješenje V.S. 15 g. i 5 g.
904. Votuc Gjuro, Kunovec, 6.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5.
905. Kovač Franjo, Popovača, 1.VII.1945. smrt, streljan
906. Jandroković Milka, Apatovac, 9.VII.1945. 2 g. i 3 g. pom. 5.
907. Gondek Josip, Lepavina, 9.VII.1945. smrt, streljan
908. Galjar Luka, V. Trešnjevica, 6.VII.1945. 10 g. i 10 g. pom. 5.
909. Golec Josip, Kunovac 6.VII.1945. 2 g. i 2 g.
910. Skender Josip, Đurđic, 6.VII.1945. 6 mjes. pom. 5.
911. Ivanček Stjepan, Kalnik, 7.VII.1945. 7 g. i 7 g. rješenje V.S. 3 g. i 1 g. pom. 5.
912. Markov Luka, Hrastova Greda, 8.VII.1945. 6 mjes. pom. 5.
913. Barić Roko, Kalinovac, 20.VII.1945. 8 mjeseci pom. 5.
914. Božo Ignac, Kalinovac, 6.VII.1945. 3 g. i 6 g. pom. 5.
915. Cimbrišak Stjepan, Novigrad, 16.VII.1945. 5 g. i 3 g. pom. 5.
916. Balog Martin, Sv. Petar Orehovac, 6.VII.1945. 10 g. i 10 g.
917. Kraševac Petar, Krivaja, 8.VII.1945. smrt, rješenje V.S. 20 g. i 5 g.
918. Hrvoj Stjepan, Koprivnica, 9.VII.1945. smrt, pobjegao
919. Sokol Tomo, Borovljani, 9.VII.1945. smrt, streljan
920. Baranić Stjepan, Velika Mučna, 8.VII.1945. smrt, streljan 17.7.45.
921. Hontić Ivan, Plašinac, 3.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5.
922. Jakopović Martin, Ždala, 9.VII.1945. smrt, streljan
923. Slani Rudolf, Đelekovac, 6.VII.1945. 5 g. i 5 g. rješenje V.S. 2 g. i 2 g. pom. 5.
924. Pašica Pavao, Gola, 6.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5.
925. Široki Ivan, Gola, 6.VII.1945. 3 g. i 3 g.
926. Cimerman Josip, Gola, 6.VII.1945. 3 g. i 3 g.
927. Galović Tomo, Sigetec, 9.VII.1945. 5 g. i 7 g. pom. 5.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 04 Rujan 2008, 22:36:05
928. Šiljak Stjepan, Kop. Vinogradi, 8.VII.1945. smrt, streljan
929. Valent Mato, Imbriovac, 8.VII.1945. smrt, streljan
930. Tašić Mijo, Sigetec, 8.VII.1945. 5 g. i 10 g. rješenje V.S. 2 g. i 2 g. pom. 5.
931. Jakupanac Mijo, Koprivnica, 8.VII.1945. smrt, streljan
932. Klis Andrija, Koprivnica, 9.VII.1945. smrt, streljan
933. Funjak Miško, Mala Mučna, 7.VII.1945. 5 g. i 5 g.
934. Gregurka Vladimir, Koprivnica, 24.VII.1945. smrt, streljan 4.XI.1945.
935. Loborec Gjuro, Koprivnica, 8.VII.1945. 10 g. i trajno, rješenje V.S. 4 g. i 4 g.
936. Duškinec Ivan, Kopr. Bregi, 26.VII.1945. 5 g. i 3 g. pom. 5.
937. Keršun Ignac, Koprivnica, 9.VII.1945. smrt, streljan
938. Sabolić Stjepan, Sigetec, 9.VII.1945. 10 g. i 10 g. rješenje V.S. 3 g. i 3 g. pom. 5.
939. Mikec Slacko, Plavšinac, 1.VII.1945. smrt, streljan 4.VII.1945.
940. Marcapan Šimun, Sigetec, 6.VII.1945. 5 g. i 10 g. pom. 5.
941. Manjkač Stjepan, Gorička, 9.VII.1945. smrt, streljan
942. Bohanec Franjo, Koprivnica, 6.VII.1945. 10 g. i 10 g. pom. 5.
943. Pivar Milan, Đelekovac, 6.VII.1945. 9 g. i 10 g. pom. 5.
944. Belić Mato, Trepća, 10.VII.1945. smrt, streljan
945. Marčinko Luka, N. Virje, 6.VII.1945. 20 g. i trajno rješenje V.S. 4. i 4 g.
946. Čižmešinkin Stjepan, N. Virje, 8.VII.1945. smrt, streljan
947. Tišljar Ivan, N. Virje, 7.VII.1945. 10 g. i 15 g.
948. Šelimber Ivan, Pitomača, 8.VII.1945. smrt, streljan 17.VII.1945.
949. Šipek Stjepan, Dinjevac, 8.VII.1945. 15 g. i 15 g. rješenje V.S. 5 g. i 5 g.
950. Lugarov Mijo, Konak Batinska, 9.VII.1945. 10 g. i 12 g. rješenje V.S. 4 g. i 4 g.
951. Blažić Adam, Jakopovac, 8.VII.1945. smrt, rješenje V.S. 15 g. i 5.
952. Frankol Stevo, Jakopovac, 10.VII.1945. smrt, streljan
953. Pilar Ivan, Kakinac, 7.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5.
954. Bačeković Milko, Kokinac, 6.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5.
955. Bačeković Antun, Kokinac, 8.VII.1945. 10 g. i 10 g.
956. Popović Šimo, Kokinac, 8.VII.1945. smrt, streljan
957. Mađerić Gjuro, D. Zdjelica, 10.VII.1945. smrt, streljan
958. Juranić Jandro, Višnjevac, 9.VII.1945. smrt, streljan
959. Juranić Ivan, Višnjevac, 9.VII.1945. smrt, streljan
960. Jurić Gjuro, St. Pavljani, 12.VII.1945. amnestiran
961. Kovač Dragutin, Brezovac, 7.VII.1945. 10 g. i 10 g. rješenje V.S. 5 g. i 3 g.
962. Juranić Jozo, Višnjevac, 14.VII.1945. u logoru kao maloljetnik
963. Jambreković Ivan, Međurača, 6.VII.1945. 5 g. i 10 g.
964. Rakinić Jakop, Ferdinandovac, 6.VII.1945. 5 g. i 10 g. pom. 5.
965. Krznarić Franjo, Usan, 6.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5.
966. Domitrović Franjo, Kozarevac, 6.VII.1945. 15 g. i 15 g. pom. 5.
967. Đunđek Marija, Kloštar Podr., 6.VII.1945. 3 g. i 1 g. rješenje V.S. 1 g. i 1 g. pom. 5.
968. Bukovec Marica, Kloštar Podravski, 7.VII.1945. 3 g. i 5 g. pom. 5.
969. Marvačić Mato, Kloštar Podr., 6.VII.1945. 5 g. i 5 g. rješenje V.S. 2 g. i 2 g. pom. 5.
970. Novak Josip, Križevci, 15.VII.1945. smrt, rješenje V.S. 20 g. i 10 g.
971. Kralj Mijo, Ruškovica, 8.VII.1945. smrt, streljan 17.VII.1945.
972. Šoštarić Jakop, Novo Virje, 7.VII.1945. 6 mjes. i 2 g. pom. 5.
973. Plivelić Milan, Ferdinandovac, 6.VII.1945. 10 godina pom. 5.
974. Domović Ivan, Kloštar, 6.VII.1945. 1 g. i 3 g. pom. 5.
975. Bradić Stevo, Vel. Korenovo, 8.VII.1945. smrt, streljan
976. Komarek Franjo, Plavnice, 8.VII.1945. smrt, streljan
977. Lještak Pero, Skucani, 8.VII.1945. smrt, rješenje V.S. 5 g. i 2 g.
978. Knaus Antun, Vel. Korenovo, 8.VII.1945. smrt, streljan
979. Katić Marko, Domankuš, 8.VII.1945. smrt, streljan
980. Dujić Ivan, Veliko Korenovo, 7.VII.1945. 20 g. i trajan rješenje V.S. 10 g. i 5 god.
981. Kovač Josip, Vel. Korenovo, 9.VII.1945. doživotnu robiju i trajan, rješenje V.S. 20 g. i 10 g.
982. Peroh Dragutin, Veliko Korenovo, 8.VII.1945. smrt, streljan
983. Godina Ljudevit, Vel. Korenovo, 9.VII.1945. smrt, streljan
984. Josipović Nikola, Motika, 8.VII.1945. smrt, streljan
985. Vlašić Gjuro, Ždralovi, 8.VII.1945. smrt, rješenje V.S. 20 g. i 5 g.
986. Lončarević Pero, Kašljevac, 15.VII.1945. 7 g. i 10 g. pom. 5.
987. Lončarević Stjepan, Kašljevac, 15.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5.
988. Sukelj Milka, Breza, 10.VII.1945. smrt, streljan
989. Knežević Pavao, Jakopovac, 8.VII.1945. smrt, streljan
990. Lončar Gjuro, Gornje Sredice, 7.VII.1945. 10 g. i 10 g. rješenje V.s. 2 i 3. pom. 5.
991. Kicivoj Ivan, Miholjanac, 9.VII.1945. smrt, streljan
992. Horvat Stjepan, Garešnica, 8.VII.1945. 15 g. i 15 g.
993. Tišljar Dragutin, Otrovanac, 9.VII.1945. smrt, streljan
994. Matešin Ivan, Novo Virje, 8.VII.1945. smrt, rješenje V.S. 20 i 5 g.
995. Sabolić Bolto, Kloštar Podravski, 9.VII.1945. smrt, streljan
996. Lenardić Mijo, Đurđevac, 8.VII.1945. smrt, streljan
997. Bajić Ivan, Bjelovar, 7.VII.1945. 2 g. i 5 g. pom. 5.
998. Kolonić Eugen, Bjelovar, 8.VII.1945. smrt, streljan
999. Kovač Petar, Bjelovar, 9.VII.1945. smrt, streljan
1000. Njavro Franciska, Bjelovar, 9.VII.1945. 10 g. i 10 g.
1001. Ivančan Cvetko, Bjelovar, 8.VII.1945. smrt, streljan
1002. Fridrih Ivan, Nove Plavnice, 8.VII.1945. smrt, streljan
1003. Pelikan Dragica, Bjelovar, 6.VII.1945. 20 g. i 20 g. riješnje V.S. 8 g. i 8 g. pom. 5.
1004. Petković Nikola, Bjelovar, 8.VII.1945. smrt, streljan
1005. Baranja Ivan st., Bjelovar, 9.VII.1945. smrt, streljan
1006. Baranja Ivan ml., Bjelovar, 8.VII.1945. smrt, streljan
1007. Pavlečić Mirko, Prgomelj, 9.VII.1945. smrt, streljan
1008. Pokopac Slava, Bjelovar, 8.VII.1945. smrt, streljan
1009. Bačić Grga, Bjelovar, 9.VII.1945. smrt, streljan
1010. Jančijar Mato, Bjelovar, 9.VII.1945. smrt, streljan
1011. Pelikan Zdenka, Bjelovar, 6.VII.1945. 5 g. i 5 g. rješenje V.S. 3 g. i 3 g. pom. 5.
1012. Dr. Begić Vladimir, Bjelovar, 9.VII.1945. smrt, streljan
1013. Zebec Mijo, Bjelovar, 8.VII.1945. smrt, streljan
1014. Marković Mirjana, Bjelovar, 8.VII.1945. smrt, streljana
1015. Šestak Ivan, Bjelovar, 9.VII.1945. smrt, streljan
1016. Jambrušić Ivan, Bjelovar, 1.VII.1945. smrt, streljan
1017. Požgaj Vera, Bjelovar, 1.VII.1945. 10 g. i 10 g. pom. 5.
1018. Novosel Josip, Bjelovar, 19.VII.1945. 15 g. i 10 g. rješenje V.S. 1 g. i 2 g.
1019. Obračević Martin, Bjelovar, 3.VII.1945. smrt, streljan
1020. Grdan Josip, Bjelovar, 10.VII.1945. smrt, streljan
1021. Pavleković Ivan, Bjelovar, 1.VII.1945. smrt, streljan
1022. Škorić Anka, Bjelovar, 1.VII.1945. smrt, streljana
1023. Ivković Josip, Bjelovar, 1.VII.1945. smrt, streljan
1024. Abramović Ivan, Bjelovar, 3.VII.1945. 6 mjes. i lišenje čina pom. 5.
1025. Tomljenović Lela, Bjelovar, 1.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5.
1026. Martinović Stjepan, Bjelovar, 8.VII.1945. 7 g. i 10 g. pom. 5.
1027. Hajduković Franjo, Bjelovar, 9.VII.1945. 15 g. i 10 g. rješenje V.S. 5 g. i 5 g.
1028. Turković Vinko, Bjelovar, 8.VII.1945. 15 g. i 15 g. rješenje V.S. 5 g. i 5 g.
1029. Indžbinac Stjepan, Bjelovar, 3.VII.1945. smrt, streljan
1030. Herman Stjepan, Bjelovar, 3.VII.1945. smrt, streljan
1031. Rudnički Ivan, Vel. Sredice, 8.VII.1945. 15 g. i 15 g. rješenje V.S. 7 g. i 5 g.
1032. Margetić Savo, Vel. Sredice, 14.VII.1945. 20 g. i 10 g. pom. 5.
1033. Lauš Mirko, Bjelovar, 3.VII.1945. 1 g. i 2 g. pom. 5.
1034. Bednaić Joisip, Bjelovar, 8.VII.1945. smrt. rješenje V.S. 10 g. i 3 g. pom. 5.
1035. Kos Marica, Bjelovar, 1.VII.1945. smrt, streljana
1036. Čadovec Ivan, Kopriv. Ivanec, 9.VII.1945. smrt, streljan
1037. Horvat Mato, Šandrovac, 8.VII.1945. 2 g. i 2 g. pom. 5.
1038. Jakšeković Ferdo, Šandrovac, 6.VI.1945. 6.VI.1945. pom. 5.
1039. Pavanić Mirko, Predavac, 7.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5.
1040. Santo Ladislav, Kozarevac, 9.VII.1945. 10 g. i 10 g. pom. 5.
1041. Badalić Gjruo,Dežanovac, 8.VII.1945. smrt, streljan
1042. Lončarić Mijo, Rijeka, 9.VII.1945. smrt, streljan
1043. Beruta Andrija, Sigetec, 7.VII.1945. 2 g. i 2 g. pom. 5.
1044. Rajn Gjuro, Sigetec, 7.VII.1945. 3 g. i 3 g. pom. 5.
1045. Lončarić Jakop, Sigetec, 7.VII.1945. 3 g. i 5 g. pom. 5.
1046. Ranker Josip, Sigetec, 7.VII.1945. 1 g. i 3 g. pom. 5.
1047. Drk Josip, Rijeka, 9.VII.1945. 7 g. i 10 g. pom. 5.
1048. Maltarić Josip, Hlebine, 8.VII.1945. 10 g. i 10 g. pom. 5.
1049. Gabaj Mirko, Hlebine, 7.VII.1945. 15 g. i 20 g. rješenje V.S. 1 g. i 2 g. pom. 5.
1050. Kapić Izidor, Hlebine, 9.VII.1945. 20 g. i 20 g. rješenje V.S. 7 g. i 5 g. pom. 5.
1051. Kanižanec Gjuro, Hlebine, 9.VII.1945. smrt, streljan
1052. Dolenec Tomo, Rijeka, 7.VII.1945. 15 g. i trajan, rješenje V.S. 5 g. i 5 g.
1053. Peršić Pavao, Komotnica, 7.VII.1945. 5 g. i 10 g. pom. 5.
1054. Belec Franjo, Hlebine, 8.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5.
1055. Cimerman Ivan, Hlebine, 6.VII.1945. 15 g. i 15 g. rješenje V.S. 5 g. i 3 g.
1056. Posavec Ivan, Mučna Rijeka, 9.VII.1945. smrt rješenje V.S. 15 g. i 15 g.
1057. Mihoci Pavao, Kunovac, 9.VII.1945. 10 g. i 15 g. rješenje V.S. 2 g. i 2 g. pom. 5.
1058. Stipetić Josip, Koprivnica, 9.VII.1945.smrt, streljan
1059. Prvčić Ivan, Koprivnica, 6.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5.
1060. Strnat Martin, Koprivnica, 8.VII.1945. 6 mjes. pom. 5.
1061. Krvar Rudolf, Mučna Rijeka, 9.VII.1945. smrt, streljan
1062. Dudaš Pavao, Sigetec, 7.VII.1945. 3 g. i 9 g. pom. 5.
1063. Posavac Blaž, Jagnjedovac, 8.VII.1945. 12 g. i 2 g. rješenje V.S. 1 g. i 2 g.
1064. Blažetinac Franjo, Sigetec, 6.VII.1945. 5 g. i 10 g. pom. 5.
1065. Havojić August, Sigetec, 6.VII.1945. 10 g. i 10 g. pom. 5.
1066. Zlatar Martin, Sigetec, 6.VII.1945. 10 g. i 10 g. rješenje V.S. 2 g. i 3 g. pom. 5.
1067. Kovač Ivan, Sigetec, 6.VII.1945. 10 g. i 10 g. pom. 5.
1068. Stančer Josip, Sigetec, 8.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5.
1069. Bondić Stjepan, Međugora, 9.VII.1945. smrt, streljan
1070. Repić Martin, Popovac, 8.VII.1945. Ozni III. radi upute u zaroblje.
1071. Biščan Stjepan, Repušnica, 9.VII.1945. 10 g. i 10 g. pom. 5.
1072. Herceg Matija, Garešnica, 9.VII.1945. smrt, streljan
1073. Sukalec Ivan, Hercegovac, 9.VII.1945. 15 g. i 10 g. V.S. 5 g. i 5 g.
1074. Ratković Draga, Kloštar Ivanić, 6.VII.1945. 15 g. i trajan. rješenje V.S. 1 g. i 2 g.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 04 Rujan 2008, 22:36:21
1075. Kranjc Ivan, Novaki, 7.VII.1945. 3 g. i 3 g. pom. 5.
1076. Haramustek Milan, Grabik, 8.VII.1945. 20 g. i 20 g. rješenje V.S. 10 g. i 2 g.
1077. Klančić Slavica, Osekovo, 8.VII.1945. 7 g. i 10 g. pom. 5.
1078. Žalac Milan, Križevci, 6.VII.1945. 10 g. i 10 g. pom. 5.
1079. Blagaj Slavko, Dedine, 6.VII.1945. 3 g. i 3 g. pom. 5.
1080. Jembrek Vilim, Kamšenica, 6.VII.1945. 3 g. i 3 g. pom. 5.
1081. Kolarić Krešimir, Križevci, 6.VII.1945. 20 g. i 20 g. pom. 5.
1082. Šimunec Stjepan, Rakovac, 8.VII.1945. smrt, streljan
1083. Meštrović Zlata, Križevci, 6.VII.1945. 1 g. i 3 g. pom. 5.
1084. Blagaj Stjepan, Dedine, 6.VII.1945. 3 g. i 3 g. pom. 5.
1085. Kanišić Stjepan, Kalnički Ljubej, 7.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5.
1086. Vuković Stjepan, Đurđic, 7.VII.1945. 7 g. i 7 g. pom. 5.
1087. Koren Barica, Đurđevac, 9.VII.1945. 2 g. i 4 g. pom. 5.
1088. Bednaić Petar, Novo Virje, 13.VII.1945. smrt, streljan
1089. Čop Stjepan, Pitomača, 9.VII.1945. 2 g. i 5 g. pom. 5.
1090. Basarić Mijo, Virje, 8.VII.1945. 7 g. i 7 g. pom. 5.
1091. Tarbuk Dušan, 9.VII.1945. smrt, streljan
1092. Mihalinec Rudolf, N. Virje, 9.VII.1945. 10 g. i 5 g. rješenje V.S. 5 g. i 5 g.
1093. Bajs Stjepan, Vlainička, 10.VII.1945. smrt, streljan
1094. Magić Dragutin, Ludenica, 10.VII.1945. smrt, streljan
1095. Tomac Šimo, G. Jelenska, 10.VII.1945. smrt, streljan
1096. Delija Ivan, D. Vlainička, 10.VII.1945. smrt, streljan
1097. Prebeg Mijo, Voloder, 9.VII.1945. 15 g. i 10 g. pom. 5.
1098. Prebeg Stjepan, Gračanica, 9.VII.1945. 10 g. i 10 g. rješenje V.S. 5 g. i 5 g.
1099. Martinčević Bartol, Mostovi, 7.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5.
1100. Židovec Gjuro, N. Virje, 7.VII.1945. 6 g. i 10 g. pom. 5.
1101. Dr. Nikola Galkovski, Bjelovar, 8.VII.1945. smrt, streljan
1102. Funtek Tomo, Bjelovar, 10.VII.1945. smrt, streljan
1103. Šiprak Luka, Dinjevac, 9.VII.1945. 15 g. i 10 g. rješenje V.S. 5 g. i 5 g. pom.
1104. Kuštreba Ivan, Kutina, 10.VII.1945. smrt, streljan
1105. Igrec Josip, Gola, 7.VII.1945. 8 g. i 8 g. pom. 5.
1106. Vranić Josip, Đurđevac, 10.VII.1945. smrt, streljan
1107. Mesar Mijo, Budrovac, 8.VII.1945. 20 godina i trajno. rješenje V.S. 7 g. i 7 g.
1108. Begović Milka, D. Velika, 7.VII.1945. 3 g. i 3 g. pom. 5.
1109. Pongrac Stjepan, Gabajeva Greda, 10.VII.1945. smrt, streljan
1110. Evačić Josip, Riječko Polje, 6.VII.1945. 6 mjes. i 1 g. pom. 5.
1111. Magić Stjepan, Veliki Grabičani, 8.VII.1945. smrt. rješenje V.S. 15 g. i 5 g.
1112. Jambrek Jana i Kata, D. Velika, 6.VII.1945. 1. 6 g. i 6 g. 2) 10 g. i 10 g. Preinačeno na 1 g. i 2 g.
1113. Lojan Stjepan, Gola, 6.VII.1945. 5 g. i 5 g. rješenje V.S. 2 g. i 2 g. pom. 5.
1114. Petranović Ivan, Križevci, 9.VII.1945. smrt, streljan
1115. Karas Maksimilijan, Križevci, 9.VII.1945. smrt, streljan
1116. Mrnjavčić Josip, Križevci, 6.VII.1945. 7 g. i 10 g. pom. 5.
1117. Gaščić Dr. Ivan, Bjelovar, 8.VII.1945. smrt, streljan
1118. Skender Tomo, Đurđic, 7.VII.1945. 3 g. i 3 g. pom. 5.
1119. Kovačić Martin, Kalinovac, 7.VII.1945. 1 g. i 3 g. pom. 5.
1120. Jandrašić Ivan, Bjelovar, 7.VII.1945. 5 g. i 5 g.
1121. Barbi Vladimir, Križevci, 11.VII.1945. smrt, streljan
1122. Kolar Ivan, Ploščićki Vinogradi, 7.VII.1945. 5 g. i 10 g. pom. 5.
1123. Klišanić Dragutin, Garešnica, 8.VII.1945. smrt, kazna ukinjena i upućen Javnom tužiocu
1124. Rajning Hinko, Bršljanica, 10.VII.1945. smrt, streljan
1125. Batrenjak Antun, Ploščica, 7.VII.1945. 15 g. i 20 g. pom. 5.
1126. Lukinac Martin, V. Zdenčac, 8.VII.1945. 20 g. i trajno. rješenje V.S. 5 g. i 5 g.
1127. Fizić Tomo, Kostanjeva, 7.VII.1945. 3 g. i 5 g. pom. 5.
1128. Deželić Stjepan, V. Trnovitica, 7.VII.1945. 3 g. i 5 g. pom. 5.
1129. Vukošić Mato, Ruškovac, 7.VII.1945. 7 g. i 10 g.
1130. Sabolek Tomo i Milka, 3.VII.1945. smrt, rješenje V.S. Tomo streljan, Milka 10 g. i 5 g.
1131. Živoder Stjepan, 18.VII.1945. 6 mjeseci, pom. 5.
1132. Veseli Štefica, Bjelovar, 7.VII.1945. 5 g. i 10 g. pom. 5.
1133. Tuba Marija, Bjelovar, 7.VII.1945. 15 g. i 15 g. pom. 5.
1134. Frize Mira, Bjelovar, 8.VII.1945. 1 g. i 3 g. pom. 5.
1135. Trulec Mira, Bjelovar, 7.VII.1945. 15 g. i 18 g. pom. 5.
1136. Milković Anka, Bjelovar, 7.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5.
1137. Radošević Branko, Bjelovar, 20.VII.1945. obustavljen postupak.
1138. Mijalović Desanka, 8.VII.1945. obustavljen postupak.
1139. Crnjak Marica, G. Mosti, 9.VII.1945. smrt, streljana
1140. Cenjak Stjepan, G. Mosti, 9.VII.1945. streljan
1141. Talijan Stevo, V. Selo, 9.VII.1945. smrt, streljan
1142. Šuveljak Stjepan, Lipovobrdo, 9.VII.1945. smrt, streljan
1143. Šeruga Josip, V. Sredice, 7.VII.1945. 4 g. i 7 g. pom. 5.
1144. Kuštrić Kata, G. Plavnice, 9.VII.1945. smrt, streljana
1145. Megla Marija, G. Zdelice, 9.VII.1945. smrt, streljana
1146. Nakladal Josip, St. Raća, 9.VII.1945. smrt, streljan
1147. Gaži Tomo, Gola, 9.VII.1945. smrt, streljan
1148. Horvat Gjuro, Štefanac, 9.VII.1945. smrt, streljan
1149. Čavlović Slavko, Bjelovar, 9.VII.1945. smrt, streljan
1150. Šanteković Mato, Kokinac, 8.VII.1945. 20 g. i 20 g. rješenje V.S. 7 g. i 7 g.
1151. Milaj Ivan, Kokinac, 6.VII.1945. 3 g. i 5 g. pom. 5.
1152. Milaj Roza, Kokinac, 6.VII.1945. oslobađa se.
1153. Gjureković Mato, Hrgovljani, 8.VII.1945. 20 g. i 20 g. rješenje V.S. 9 g. i 9 g.
1154. Mihalić Ivan, Čazma, 6.VII.1945. 2 g. i 5 g. pom. 5.
1155. Tomašić Josip, Đelekovac, 6.VII.1945. 20 g. i 20 g. pom. 5.
1156. Birovčec Josip, Podr. Sesvete, 9.VII.1945. smrt, streljan
1157. Babić Ivan, Garešnica, 9.VII.1945. smrt, streljan
1158. Lebec Milan, M. Petrička, 6.VII.1945. 10 g. i 15 g. pom. 5.
1159. Patrijarha Dragutin, Koprivnica, 6.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5.
1160. Crljenjak Miško, Ivanjska, 9.VII.1945. smrt, streljan
1161. Kirin Dragutin, D. Kovačica, 9.VII.1945. smrt, streljan
1162. Levanić Vilim, Koprivnica, 7.VII.1945. 1 g. i 1 g. pom. 5.
1163. Grahovac Viktor, Virje, 7.VII.1945. 2 g. i 2 g. pom. 5.
1164. Kovačić Ivan, Hlebine, 7.VII.1945. 6 mjes. i 1 g. pom. 5.
1165. Petrić Slavko, Ivanec, 9.VII.1945. 10 g. i 15 g. pom. 5.
1166. Hazulin Ignac, Prepolje, 7.VII.1945. 10 g. i 10 g. pom. 5.
1167. Betlehem Tomo, Petranec, 14.VII.1945. 10 g. i 10 g. pom. 5.
1168. Jarmić Miško, Babinac, 14.VII.1945. 10 g. i 10 g.
1169. Rebić Vinko, Popovac, 14.VII.1945. 15 g. i 10 g.
1170. Kovačić Mato, Đurđevac, 14.VII.1945. 10 g. i 10 g. pom. 5.
1171. Blažunaj Stjepan, Lipovčani, 14.VII.1945. 20 g. i 10 g. rješenje V.S. 5 g. i 3 g.
1172. Rogić Milan, Vojni Križ, 8.VII.1945. smrt, streljan
1173. Tudić Antun, Bjelovar, 14.VII.1945. 10 g. i 10 g. rješenje V.S. 3 g. i 2 g.
1174. Horvat Ivan, Šandrovac, 29.VII.1945. 15 g. i 5 g. pom. 5.
1175. Grginčan Stjepan, Kozarevac, 8.VII.1945. smrt, streljan
1176. Kosin Luka, Zagreb, 8.VII.1945. smrt, streljan
1177. Filipović Nikola, Marta, 13.VII.1945. smrt, rješenje Privremene N.S. pomilovan na 20 g. i 5 g.
1178. Posavac Jandro, Balatinac, 14.VII.1945. smrt, rješenje V.S. 15 g. i 5 g.
1179. Frelih Dominik, Bulinac, 9.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5.
1180. Fridrih Eduard, S. Plavnice, 15.VII.1945. smrt, streljan
1181. Pintarić Ivan, D. Mosti, 9.VII.1945. smrt, streljan
1182. Šamac Mijo, Suhopolje, 8.VII.1945. 5 g. i 5 g.
1183. Blagaj Frnajo, Dedine, 8.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5.
1184. Golub Stjepan, Kalnik, 9.VII.1945. 6 mjes. uvjetno 1 godina.
1185. Car Andrija, Obrezu, 8.VII.1945. smrt, streljan
1186. Vršak Ivan, Dol. Fodrovac, 8.VII.1945. 2 g. i 2 g. pom. 5.
1187. Mandić Leonard, Biškupac, 9.VII.1945. 15 g. i 10 g. rješenje V.S. 2 g. i 3 g.
1188. Kranjčević Josip, Vojakovac, 13.VII.1945. 20 g. i 10 g.
1189. Golec Franjo, Potok, 9.VII.1945. 1 g. i 1 g. pom. 5.
1190. Fagnjen Franjo, Kamešnica, 13.VII.1945. 20 g. i 10 g.
1191. Jendrek Milan, Kamešnica, 13.VII.1945. 10 g. i 10 g. pom. 5.
1192. Kovačić Stjepan, Molve, 9.VII.1945. 15 g. i trajan, rješenje V.S. 15 g. i 5 g.
1193. Pribanić Stjepan, Šumećani, 8.VII.1945. smrt, rješenje V.S. 15 g. i 5 g.
1194. Radović Stjepan, Vel. Pisanica, 8.VII.1945. smrt, streljan
1195. Ivančić Josip, Nova Raća, 8.VII.1945. 10 g. i 10 g. pom. 5.
1196. Zagorac Tomo, Berek, 13.VII.1945. 20 g. i 10 g. rješenje V.S. 1 g i 2 g.
1197. Periček Stjepan i Jaga, Mostara, 13.VII.1945. 1)15 g. i 15 g. 2) 10 g. i 10 g.
1198. Valjak Josip, Križevci, 13.VII.1945. 20 g. i 10 g.
1199. Radulović Franjo, Berek, 13.VII.1945. 15 g. i 10 g.
1200. Kuštan Gjuro, Šimljani, 9.VII.1945. 10 g. i 10 g. rješenje V.S. 5 g . i 5 g.
1201. Kramar Danica, Koprivnica, 10.VII.1945. 15 g. i 10 g. pom. 5.
1202. Lutarić Petar, Kapilica, 8.VII.1945. smrt, rješenje V.s. 20 g. i 10 g.
1203. Šoštarić Anka, Mučna Rijeka, 13.VII.1945. 10 g. i 10 g. pom. 5.
1204. Sokolić Slavica, Okošinca, 9.VII.1945. 2 g. i 3 g. pom. 5.
1205. Šantalab Sebastijan i Žagi Zvonimir, 14.VII.1945. 1)smrt, streljan 2) 10 g. i 10 g.
1206. Posavac Josip, Prgomelj, 8.VII.1945. smrt, streljan
1207. Plantak Imbro, Predavac, 29.VII.1945. 15 g. i 5 g. pom. 5.
1208. Grđan Izidor, Margičan, 8.VII.1945. smrt, streljan
1209. Garaj Stjepan, Galovac, 15.VII.1945. 15 g. i 10 g. rješenje V.S. 10 g. i 5 g.
1210. Zemljić Andija, Prgomelji, 8.VII.1945. smrt, ustupljen Javnom tužiocu nakon ponovne istrage
1211. Lovrić Mato, 13.VII.1945. 1 g. i 2 g.
1212. Barulek Dragutin, 15.VII.1945. smrt, streljan
1213. Njegova Izidor, Škrib, 14.VII.1945. smrt, rješenje V.S. 20 g. i 20 g.
1214. Šeb Nikola, Rajić, 9.VII.1945. 20 g. i 10 g.
1215. Posavec Pero, Prgomelji, 9.VII.1945. 5 g. i 10 g. pom. 5.
1216. Papec Josip, Kupinovac, 14.VII.1945. smrt, preinačeno 20 g. i 5 g.
1217. Badanjek Mile, Kletište, 8.VII.1945. smrt, streljan
1218. Brunec Vilim, Ludenica, 9.VII.1945. doživotna robija, rješenje V.S. 10 g. i 10 g.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 04 Rujan 2008, 22:36:38
1219. Prebeg Mijo, Gračanka, 8.VII.1945. smrt, rješenje V.S. 5 g. i 5 g. pom. 5.
1220. Posavec Ivan, Čurlovac, 14.VII.1945. smrt, rješenje V.S. 20 g. i 5 g.
1221. Spoloder Dominik, Čurlovac, 9.VII.1945. 15 g. i 10 g. pom. 5.
1222. Kovač Franjo, Čurlovac, 13.VII.1945. 15 g. i 10 g. pom. 5.
1223. Benković Stevo, Čurlovac, 8.VII.1945. smrt, streljan
1224. Kovač Gjuro, Čurlovac, 15.VII.1945. 15 g. i 10 g. pom. 5.
1225. Kovačić Melkior, Virje, 15.VII.1945. 10 g. i 10 g. pom. 5.
1226. Radotović Josip, Novi Bršljani, 9.VII.1945. 2 g. i 5 g. pom. 5.
1227. Kristijan Vinko, St. Pavljani, 8.VII.1945. smrt, streljan
1228. Budrovčan Josip, Vel. Pisanica, 9.VII.1945. 2 g. i 3 g. pom. 5.
1229. Zadravec Nikola, Nova Raća, 9.VII.1945. 2 g. i 3 g. pom. 5.
1230. Pintarić Ivan, Garešnica, 13.VII.1945. 20 g. i 10 g. rješenje V.S. 15 g. i 5 g.
1231. Dr. Lugomer Vladimir, Križevci, 9.VII.1945. 15 g. i 20 g.
1232. Vuger Antun, Popovača, 13.VII.1945. 10 g. i 10 g..
1233. Sajdl Marijan, Koprivnica, 9.VII.1945. 2 g. i 1 g.
1234. Gloženić Ivan, Vel. Mučna, 8.VII.1945. smrt, streljan
1235. Kučić Stjepan, Novigrad, 9.VII.1945. 15 g. i 20 g. rješenje V.S. 8 g. i 8 g.
1236. Ledinski Franjo, Novigrad, 9.VII.1945. smrt, streljan
1237. Vučinić Ivan, Lurčani, 13.VII.1945. smrt, rješenje V.S. 20 g. i 5 g.
1238. Lončar Valent, Koprivnica, 9.VII.1945. 1 g. i 2 g. pom. 5.
1239. Culjak Adolf, Ilova, 13.VII.1945. smrt, rješenje V.S. 15 g. i 10 g.
1240. Poljak Martin, Jerešin, 9.VII.1945. 5 g. i 5 g.
1241. Dolenc Pavle, Kopr. Bregi, 13.VII.1945. smrt, streljan
1242. Martinis Ferco, Pitomača, 13.VII.1945. 10 g. i 10 g. pom. 5.
1243. Šimunčić Franjo, Podlugar, 8.VII.1945. smrt, streljan
1244. Čižmešinkin Martin, Virje, 8.VII.1945. 10 g. i 10 g. rješenje V.S. 2 g. i 2 g.
1245. Međimorec Florijan, Trepče, 8.VII.1945. 5 g. i 10 g. rješenje V.S. 3 g. i 3 g. pom. 5.
1246. Šostarec Luka, Đurđevac, 8.VII.1945. 7 g. i 10 g. rješenje V.S. 2 g. i 3 g.
1247. Fuček Franjo, Đurđevac, 8.VII.1945. 10 g. i 20 g. rješenje V.S. 3 g. i 3 g. pom. 5.
1248. Gjurišević Ignac, Đurđevac, 9.VII.1945. 7 g. i 10 g. rješenje V.S. 4 g. i 5 g.
1249. Varga Mijo, Ogorl. Polja, 8.VII.1945. 20 g. i trajno. rješenje V.S. 10 g. i 10 g.
1250. Bratec Martin, Molve, 13.VII.1945. smrt, rješenje V.S. 10 g. i 3 g. pom. 5.
1251. Mihaljev Ignac, Đurđevac, 10.VII.1945. smrt, streljan
1252. Ferenčić Ivan, Đurđevac, 9.VII.1945. 10 g. i 15 g. rješenje V.S. 5 g. i 5 g.
1253. Henc Stjepan, Šemovci, 13.VII.1945. smrt, streljan
1254. Šutija Martin, Udbine, 15.VII.1945. smrt, rješenje V.S. 20 g. i 10 g.
1255. Vunak Ivan, Bjelovar, 9.VII.1945. smrt, rješenje V.S. 15 g. i 5 g.
1256. Lacković Stjepan, M. Sredice, 9.VII.1945. smrt, streljan
1257. Živko Mato, Kokinac, 4.VII.1945. 3 g. i 3 g. pom. 5.
1258. Mihoković Mato, Čurlovac, 8.VII.1945. smrt, streljan
1259. Lovrić Mile, Plavnice, 9.VII.1945. smrt, streljan
1260. Solar Josip, St. Pavljani, 8.VII.1945. smrt, streljan
1261. Mioci Anka, Kolarevo selo, 15.VII.1945. 10 g. i 10 g. rješenje V.S. 5 g. i 3 g.
1262. Vlahović Slavko, Lipovobrdo, 9.VII.1945. smrt, rješenje V.S. 5 g. i 5 g.
1263. Hrestak Franjo, Bjelovar, 9.VII.1945. 10 g. i 10 g.
1264. Vilhen Veljko, Bjelovar, 14.VII.1945. 10 g. i 10 g. pom. 5.
1265. Kolonić Darko, Bjelovar, 9.VII.1945. smrt, rješenje V.S. 3 g. i 3 g.
1266. Margetanić Mato, Dautan, 28.VII.1945. 6 mjes. i pom. 5.
1267. Sokač Rok, Pavlović Mato i Sušec Franjo, 22.VII.1945. obustavljen postupak
1268. Samec Stjepan, Babotok, 28.VII.1945. 6 mjes. i 1 g. pom. 5.
1269. Požega Katica, Bjelovar, 16.VII.1945. 15 g. i 10 g. pom. 5.
1270. Pavlović Eduard, Bjelovar, 16.VII.1945. smrt, rješenje V.S. 20 g. i 5 g.
1271. Nikšić Josip, Ferdinandovac, 20.VII.1945. smrt, streljan
1272. Vrabac Jozo, Ždralovi, 14.VII.1945. smrt, streljan
1273. Zebec Franjo, Velike Sredice, 14.VII.1945. 10 g. i 10 g.
1274. Pavelić Vladimir, Bjelovar, 16.VII.1945. smrt, pomilovan po Priv. N.Sk. 20 g. i 5 g.
1275. Nikolčević Franjo, Bjelovar, 14.VII.1945. 20 g. i 10 g.
1276. Supančić Leopold, Ivanjska, 14.VII.1945. 10 g. i 10 g.
1277. Holer Oskar, Bjelovar, 14.VII.1945. 5 g. i 10 g.
1278. Frize Dragutin, Bjelovar, 14.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5.
1279. Erhat Mijo, Štefanje, 14.VII.1945. 1 g. i pom. 5.
1280. Forijan Miško, G. Petrička, 15.VII.1945. smrt. rješenje V.S. 20 g. i 5 g.
1281. Majcen Mato, G. Petrička, 14.VII.1945. 1 g. pom. 5.
1282. Jantolić Jakop, 15.VII.1945. smrt. rješenje V.S. 10 g. i 3 g.
1283. Tučan Vinko, G. Petrička, 15.VII.1945. 10 g. i 10 g. pom. 5.
1284. Majcan Ivan, G. Petrička, 14.VII.1945. 5 g. i 10 g. pom. 5.
1285. Gjurić Stevo, G. Petrička, 14.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5.
1286. Majcan Franjo, G. Petrička, 15.VII.1945. 2 g. i 5 g. pom. 5.
1287. Korjanić Dragica, Lipnica i Srebračić Josip 12.VII.1945. obustavljen postupak
1288. Turković Zlatko, Čemernica, 18.VII.1945. 3 g. pom. 5.
1289. Jambrečina Franjo, Šumećani, 15.VII.1945. smrt, streljan 24.X.1945.
1290. Kovač Dragutin, Bunjani, 15.VII.1945. smrt, streljan 24.X. 1945.
1291. Bajc Leon, Trešnjevka, 18.VII.1945. 10 g. i 5 g. pom. 5.
1292. Filip Josip, Otočka, 14.VII.1945. 10 g. i 10 g.
1293. Tomašegović Nikola, Dubrava, 18.VII.1945. 15 g. i 10 g.
1294. Vitela Ivan, Gola, 15.VII.1945. 20 g. i 10 g.
1295. Medven Antun, Križ, 15.VII.1945. 20 g. i 10 g. pom. 5.
1296. Paša Mato, Molve, 18.VII.1945. smrt. rješenje V.S. 10 g. i 10 g.
1297. Paša Martin, Molve, 19.VII.1945. 5 g. i 5 g.
1298. Friščić Mirko, Pustakovac, 20.VII.1945. 3 g. i 5 g.
1299. Židovec Stjepan, N. Virje, 5 g. i 10 g. pom. 5.
1300. Galeković Mirko, Carevdar, 19.VII.1945. 6 g. i 5 g. pom. 5.
1301. Piškorić Pavao, Križ, 12.VII.1945. 10 g. i 10 g.
1302. Diajneš Mirko, Kuščerovci, 16.VII.1945. 5 g. i 10 g. pom. 5.
1303. Smetiško Mikro, Križevci, 19.VII.1945. 15 g. i 10 g. rješenje V.S. 20 g. i 10 g. pom. 5.
1304. Jandroković Gjuro, Velika Ciglena, 16.VII.1945. smrt. rješenje V.S. 20 g. i 10 g.
1305. Torbarac Kata, Bjelovar, ustupljena Okružnom Narodnom sudu.
1306. Smiljanić Marko, Skucani, 18.VII.1945. 6 mjeseci i 1 g. pom. 5.
1307. Skukan Mijo, Bjelovar, 15.VII.1945. 10 g. i 10 g. pom. 5.
1308. Rešetar Ivan, Bjelovar, 15.VII.1945. 8 g. i 10 g. rješenje V.S. 1 g. i 3 g.
1309. Planinc Ivan, Bjelovar, 15.VII.1945. 20 g. i 10 g. pom. 5.
1310. Popović Anka, Bjelovar, 15.VII.1945. 1 g. pom. 5.
1311. Dr. Laksar Marijan, Bjelovar, 29.VII.1945. smrt. Preinačeno na 20 g. i 5 g.
1312. Petričević Vlado, Gola, 16.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5.
1313. Mađerić Franjo, Peščenik, 16.VII.1945. smrt. Rješenje V.S. 20 g. i 5 g.
1314. Belec Mijo, Hlebine, 16.VII.1945. 20 g. i 10 g.
1315. Vrabec Matija, Hlebin, 16.VII.1945. 15 g. i 10 g. pom. 5.
1316. Posezi Milka, Gola, 18.VII.1945. 7 g. i 10 g. pom. 5.
1317. Sabo Mijo, Koprivnica, 16.VII.1945. 20 g. i 10 g.
1318. Tiljak Ivan, Koprivnica, 16.VII.1945. 20 g. i 10 g. rješenje V.S. 5 g. i 3 g.
1319. Lukačić Valent, Koprivnica, 16.VII.1945. 20 g. i 10 g. rješenje V.S. 5 g. i 5 g.
1320. Šalavarda Valent, Sigetec, 20.VII.1945. smrt, streljan 24.X.1945.
1321. Vitelić Stjepan, Ždala, 21.VII.1945. 5 g. i 10 g.
1322. Ehmer Vilim, Borovljani, 16.VII.1945. 15 g. i 10 g.
1323. Trdak Josip, Koprivnica, 18.VII.1945. 15 g. i 10 g.
1324. Kedmenec Mijo, Hlebine, 18.VII.1945. smrt. rješenje V.S. 15 g. i 10 g.
1325. Premec Nikola, Gola, 16.VII.1945. 3 g. i 5 g. pom. 5.
1326. Jilk Ddragutin, Gola, 16.VII.1945. 20 g. i 10 g. pom. 5.
1327. Široki Tomo, Gola, 20.VII.1945. 2 g. i 5 g. pom. 5.
1328. Puškarić Ivan, Koprivnica, 16.VII.1945. 7 g. i 10 g. pom. 5.
1329. Šović Stjepan, M. Otok, 19.VII.1945. 2 g. i 5 g. pom. 5.
1330. Ormuš Ivan, Novigrad, 19.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5.
1331. Jelak Ivan, Srem, 16.VII.1945. 3 g. i 10 g. pom. 5.
1332. Betlehem Andro, Gabajeva Greda, 20.VII.1945. smrt. rješenje V.S. 10 g. i 10 g.
1333. Pakasin Josip, Hlebine, 16.VII.1945. 10 g. i 10 g. pom. 5.
1334. Biondić Stanko, Koprivnica, 16.VII.1945. 10 g. i 10 g. pom. 5.
1335. Varga Grga, Starigrad, 16.VII.1945. 20 g. i 10 g.
1336. Mraz Franjo, Hlebine, 16.VII.1945. 7 g. i 10 g. pom. 5.
1337. Štrkalj Mijo, Koprivnica, 16.VII.1945. 5 g. i 10 g. pom. 5.
1338. Pobi Stjepan, Gola, 16.VII.1945. 5 g. i 10 g. pom. 5.
1339. Kašić Ivan, Gola, 16.VII.1945. 5 g. i 10 g. pom. 5.
1340. Parag Rok, Gola, 15.VII.1945. 8 g. i 10 g. pom. 5.
1341. Gal Tomo, Hlebine, 16.VII.1945. 5 g. i 10 g. pom. 5.
1342. Vidačec Josip, Hlebine, 15.VII.1945. smrt, streljan 24.X.1945.
1343. Mihaljević Jurijan, Ždala, 15.VII.1945. 15 g. i 10 g.
1344. Cesar Slavko, Glogovac, 16.VII.1945. smrt. Rješenje V.S. 10 g. i 3 g.
1345. Gjurišević Simo, Bjelovar, 15.VII.1945. 5 g. i 10 g. pom. 5.
1346. Mlinarić Franjo, Kolarevo Selo, 15.VII.1945. 3 g. i 3 g. pom. 5.
1347. Martinčić Gjuro, Koprivnica, 15.VII.1945. 1 g. i pom. 5.
1348. Vučinić Bara, Šumećani, 15.VII.1945. 5 g. i 5 g.
1349. Horvat Stevo, Jasenik, 15.VII.1945. 5 g. i 10 g.
1350. Meštrović Josip, Cazinac, 24.VII.1945. 20 g. i 10 g. Rješenje V.S. 3 g. i 3 g.
1351. Dr. Stahuljak Ivo, Zagreb,15.VII.1945. smrt, streljan 4.XI.1945.
1352. Drvenkar Kata, Podr. Sesvete, 13.VII.1945. 7 g. i 10 g. pom. 5.
1353. Drvenkar Mijo, Podr. Sesvete, 13.VII.1945. 5 g. i 10 g. pom. 5.
1354. Jušta Milan, Podr. Sesvete, 15.VII.1945. 2 godine.
1355. Bela Zdravko, Bjelovar, 28.VII.1945. 10 g. i 5 g. pom. 5.
1356. Vibiral Vladimir, Bjelovar, 19.VII.1945. smrt. Rješenje V.S. 20 g. i 10 g.
1357. Popović Vladimir, Bjelovar, 19.VII.1945. 10 g. i 10 g. pom. 5.
1358. Vlahović Josip, Bjelovar, 21.VII.1945. 12 g. i 10 g. pom. 5.
1359. Zelčić Vinko, Podgorci, 21.VII.1945. smrt, streljan 24.X.1945.
1360. Margetić Marko, Tomaš, 18.VII.1945. smrt. rješenje V.S. 20 g. i 10 g.
1361. Marek Josip, Klokočevac, 18.VII.1945. 2 g. i 1 g.
1362. Pocrnić Kata, Vel. Pisanica, 19.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5.
1363. Knez Vjekoslav, Bjelovar, 19.VII.1945. 1 g. i 5 g. pom. 5.
1364. Rojčević Antun, Paul. Kloštar, 18.VII.1945. smrt. Rješenje V.S. 20 g. i 10 g.
1365. Mišir Jana, Orlovac, 19.VII.1945. 5 g. i 1 g. pom. 5.
1366. Hršak Ivan, Prespa, 24.VII.1945. 20 g. i 10 g.
1367. Lukčić Josip, Ravneš, 26.VII.1945. smrt. Rješenje V.S. 10 g. i 20 g.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 04 Rujan 2008, 22:37:45
nadam se da veliki fcroaticum neće ključati ili brisati topic kao "spam" 

možda netko nađe na spisku nekog svog...

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 04 Rujan 2008, 22:39:55
1368. Kokor Zlata, Koprivnica, 18.VII.1945. 5 g. i 5 g. Rješenje V.S. 3 g. i 3 g.
1369. Stilinović Milan, Bjelovar, 25.VII.1945. 20 g. i 10 g.
1370. Tot Alojz, St. Ploščica, 20.VII.1945. 10 g. i 10 g.
1371. Komazi Ljubica, Garešnica, 18.VII.1945. 15 g. i 10 g. pom. 5.
1372. Kiš Štefan, Popovac, 18.VII.1945. 10 g. i 10 g.
1373. Žutomerac Gjuro, Velika Mlinska, 18.VII.1945. 10 g. i 10 g. pom. 5.
1374. Rajković Milan, Berek, 18.VII.1945. 2 g. i 5 g. pom. 5.
1375. Rakovčan Tomo, Komuševac, 19.VII.1945. 1 g. i 3 g. pom. 5.
1376. Čauš Slavko, Komuševac, 19.VII.1945. 3 g. i 3 g. pom. 5.
1377. Čauš Mato, Komuševac, 19.VII.1945. 6 mjes. i 5 g. pom. 5.
1378. Obraz Ivan, Komuševac, 19.VII.1945. 3 g. i 3 g. pom. 5.
1379. Obraz Ilija, Komuševac, 19.VII.1945. 6 mjes. i 5 g. pom. 5.
1380. Dr. Široki Martin, Koprivnica, 31.VII.1945. 15 g. i 10 g.
1381. Petranović Nada, Križevci, 21.VII.1945. smrt. Rješenje Pr. N.S. Beograd 20 g. i 5 g.
1382. Olojić Marijan, Split, 18.VII.1945. 20 g. i 10 g.
1383. Repnjak Petar, Farkaševac, 16.VII.1945. 20 g. i 10 g.
1384. Jagust Josip, Rrečica, 15.VII.1945. 5 g. i 10 g. pom. 5.
1385. Cikač Stjepan, Štefanje, 16.VII.1945. 2 g. i 10 g.
1386. Dr. Vedriš Ivan, Koprivnica, 31.VII.1945. 10 g. i 10 g.
1387. Vurić Jana, Obreška, 15.VII.1945. smrt. Rješenje V.S. 20 g. i 5 g.
1388. Gabrica Stjepan, 19.VII.1945. 5 g. Rješenje V.S. 1 g.
1389. Bazijanac Valent, Štefanje, 13.VII.1945. 15 g. i 10 g.
1390. Pašaj Juraj, Zagreb, 29.VII.1945. 18.VII.1945, ustupljen Javnom tuž.
1391. Jarža Martin, Koprivnica, 18.VII.1945. 7 g. i 10 g. pom. 5.
1392. Habdija Ivan, Križevci, 18.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5.
1393. Crnigović Mile, Križevci, 18.VII.1945. 1 g. i 5 g. pom. 5.
1394. Čerepinko Franjo, Pitomača, 18.VII.1945. 1 g. i 5 g. pom. 5.
1395. Grčić Mato, Ferdinandovac, 20.VII.1945. smrt. Rješenje Pr.N.S. 20 g. i 5 g.
1396. Mirović Josip, Đurđevac, 20.VII.1945. smrt, streljan 24.X.1945.
1397. Šohinger Milan, Pitomača, 20 g. i 10 g.
1398. Lacković Lovro, Đurđevac, 19.VII.1945. smrt. Rješenje V.S. 2 g. i 2 g.
1399. Vlahović Martin, Šemovac, 19.VII.1945. smrt. Rješenje Pr.N.S. 20 g. i 5 g.
1400. Zebec Martin, Budrovac, 19.VII.1945. 5 g. i 10 g. pom. 5.
1401. Korparić Mato, Pitomača, 20.VII.1945. 1 g. i 3 g. pom. 5.
1402. Milošić Ivan, Pitomača, 19.VII.1945. smrt. Rješenje V.S. 5 g. i 5 g.
1403. Hrženjak Gjuro, N. Virje, 28.VII.1945. 20 g. i 10 g. Rješenje V.S. 5 g. i 3 g.
1404. Benkek Ivan, N. Virje, 20.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5.
1405. Sabolić Mato, Virje, 19.VII.1945. smrt. Rješenje V.S. 15 g. i 5 g.
1406. Vlahović Bolto, 9.VII.1945. 3 g. i 2 g.
1407. Vrbanac Ivan, Apatovac,19.VII.1945. Rješenje V.S. 20 g. i 10 g.
1408. Kovačić Ivan, Ludinica, 20.VII.1945. 20 g. i 10 g.
1409. Jeroš Stjepan, Novigrad, 19.VII.1945. 10 g. i 10 g.
1410. Imbri Marica, Delovi, 20.VII.1945. 3 godine pom. 5.
1411. Imbri Kata, Delovi, 20.VII.1945. smrt. Rješenje V.S. 10 g. i 5 g.
1412. Garišić Ivan, Delovi, 20.VII.1945. smrt. Rješenje V.S. 15 g. i 5 g.
1413. Sinovec August, Koprivnica, 19.VII.1945. 10 g. i 10 g.
1414. Međimorec Josip, Hlebine, 20.VII.1945. smrt. Rješenje V.S. 15 g. i 5 g.
1415. Vučinić Milan, G. Garešnica, 19.VII.1945. 3 g. i 5 g.
1416. Paljuh Franjo, Kutina, 19.VII.1945. 10 g. i 10 g. pom. 5.
1417. Štefanić Dragutin, Križevci, 20.VII.1945. 5 g. i 5 g.
1418. Plovanić Juraj, Bjelovar, 20.VII.1945. 20 g. i 10 g. Rješenje V.S. 5 g. i 5 g.
1419. Dr. Bela Rudolf, Bjelovar, 20.VII.1945. 5 g. i 1 g. pom. 5.
1420. Črnja Marica, Jakopovac, 20.VII.1945. 15 g. i 10 g.
1421. Debač Josip, Bjelovar, 20.VII.1945. smrt, streljan 24.X.1945.
1422. Vukmirović Milutin, Bolč, 7.VII.1945. 1 g. i 1 g.
1423. Popović Ivan, Prespa, 20.VII.1945. smrt. Rješenje V.S. 20 g. i 10 g.
1424. Crkvenac Ivan, Bjelovar, 17.VII.1945. Ustupljen Javnom tužiocu.
1425. Medved Gjuro, Klokočevac, 19.VII.1945. 5 g. i 10 g. pom. 5.
1426. Kambić Ivan, Lipovobrdo, 19.VII.1945. smrt. Rješenje V.S. 15 g. i 5 g.
1427. Cikeš Eva, Tomaš, 19.VII.1945. 10 g. i 10 g. pom. 5.
1428. Macan Ferdo, Novoseljani, 19.VII.1945. smrt. Rješenje V.S. 1 g. i 2 g.
1429. Vusić Franjo, Novoseljani, 19.VII.1945. smrt. Rješenje V.S. 15 g. i 5 g.
1430. Trbojević Soka, Bačkovica, 19.VII.1945. 15 g. i 10 g. pom. 5.
1431. Mrak Gjuro, Velika Ciglena, 19.VII.1945. 20 g. i 10 g.
1432. Čorba Vladimir, Bjelovar, 19.VII.1945. 15 g. i 10 g. pom. 5.
1433. Karačoni Josip, Bjelovar, 19.VII.1945. smrt. Rješenje V.S. 15 g. i 10 g.
1434. Rogulja Jelak, Bjelovar, 20.VII.1945. 10 g. i 5 g.
1435. Somek Čirila, Križevci, 18.VII.1945. 7 g. i 10 g. pom. 5.
1436. Mužović Milan, Dobročka, 20.VII.1945. 10 g. i 10 g.
1437. Kovačić Stjepan, Graberec, 20.VII.1945. 20 g. i 10 g.
1438. Makvić Jozo, 21.VII.1945. 10 g. i 5 g.
1439. Tolić Cvetko, Borovljani, 24.VII.1945. 1 g. i 2 g. pom. 5.
1440. Mađerić Petar, Virje, 28.VII.1945. smrt, streljan
1441. Sovina Mijo, Ilova, 24.VII.1945. 10 g. i 5 g. Rješenje V.S. 3 g. i 3 g.
1442. Španić Josip, Bjelovar, 24.VII.1945. 3 g. i 3 g.
1443. Šter Slavica, Cirkvena, 24.VII.1945. 3 g. i 3 g. Rješenje V.S. 6 mjes. uvjetno 1 g.
1444. Babić Štefa, Prnjarovac, 24.VII.1945. 16 mjes. i 1 g. pom. 5.
1445. Grujičić Valent, Siščani, 25.VII.1945. smrt, streljan 24.X.1945.
1446. Črnjak Ivan, Mostovi, 21.VII.1945. 15 g. i 5 g. Rješenje V.S. 5 g. i 3 g.
1447. Bartoić Josip, Ferdinandovac, 31.VII.1945. smrt. Rješenje V.S. 10 g. i 5 g.
1448. Pankas Imbro, Pupelica, 28.VII.1945. smrt. Rješenje V.S. 10 g. i 5 g.
1449. Vojković Josip, Veliko Korenovo, smrt. Rješenje V.S. 20 g. i 10 g.
1450. Jarc Stanko, Bjelovar, 31.VII.1945. smrt. Rješenje V.S. 8 g. i 5 g.
1451. Kraus Stjepan, Koprivnica, 28.VII.1945. smrt. streljan 4.XI.1945.
1452. Ambel Stjepan, Borovljani, 26.VII.1945. 3 g. pom. 5.
1453. Cvrtilja Ivan, Kamenica, 28.VII.1945. smrt. Rješenje V.S. 5 g. i 3 g.
1454. Debač Ivan, St. Raća, 26.VII.1945. 3 g. i 3 g. pom. 5.
1455. Vuk Frnjo, Gudovac, 26.VII.1945. 3 g. i 3 g.
1456. Ivanović Gjuro, Nova Diklenica, 31.VII.1945. smrt. Rješenje V.S. 20 g. i 10 g.
1457. Babica Gjuro, Martinac, 26.VII.1945. 8 g. i 5 g. Rješenje V.S. 4 g. i 3 g.
1458. Kovačić Josip, Ludinica, 31.VII.1945. smrt. Rješenje V.S. 12 g. i 5 g.
1459. Magić Ivan, Ludinica, 28.VII.1945. smrt. Rješenje V.S. 12 g. i 5 g.
1460. Dolenec Ignac, Koprivnica, 28.VII.1945. smrt. streljan 4.XI.1945.
1461. Marković Franjo, Koprivnica, 28.VII.1945. smrt. Rješenje V.S. 15 g. i 5 g.
1462. Palijan Ivan, Kaniška Iva, 26.VII.1945. 5 g. i 2 g.
1463. Ruk Jakop, Garešnica, 26.VII.1945. 3 g. i 3 g. pom. 5.
1464. Bjelopera Ivan, 26.VII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5.
1465. Orlović Josip, Jakopovac, 26.VII.1945. 10 g. i 3 g. pom. 5.
1466. Kranjec Martin, Jakopovac, 31.VII.1945. smrt. streljan 14.XI.1945.
1467. Tomašić Josip, Tomaš, 31.VII.1945. smrt. Rješenje Pr.N.S. 20 g. i 5 g.
1468. Cikoš Franjo, Tomaš, 26.VII.1945. 7 g. i 3 g. pom. 5.
1469. Janković Josip, Lonja, 26.VII.1945. 2 g. i 2 g.
1470. Skočaj Vilival, Bjelovar, 26.VII.1945. 10 g. Rješenje V.S. na 6 mj. uslovno 1 g.
1471. Halauš Antun, Bjelovar, 26.VII.1945. 3 g. i 1 g. Rješenje V.S. uslovno na 1 g.
1472. Dubravac Milan, Novoseljani, 26.VII.1945. 2 g. i 6 mj. Rješenje V.S. uslovno na 1 godinu.
1473. Grdinić Tomo iz Kozarovca, 26.VII.1945. 10 g. i 5 g. Rješenje V.S. 1 g. i 5 g.
1474. Živko Gjuro, Kokinac, 26.VII.1945. 5 g. Rješenje V.S. 1 g. i uslovno na 1 g.
1475. Šoltez Slavko, Bjelovar, 26.VII.1945. 10 g. Rješenje V.S. 1 g.
1476. Tomljanović Antun, Gola, 31.VII.1945. smrt. Rješenje V.S. 20 g. i 10 g.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 04 Rujan 2008, 22:40:11
PRESUĐENI U MJESECU KOLOVOZU 1945.

1477. Pavelić Mato, Stupovača, 20.VII.1945. 3 g. i 5 g.
1478. Presećan Antun, 13.VII.1945. 10 g. i 5 g.
1479. Pučeš Šimun, Kapelica, 21.VIII.1945. 12 g. i 5 g. Rješenje V.S. 3 g. i 3 g.
1480. Kuharić Josip, Bosiljevo, 13.VII.1945. 3 g. i 2 g.
1481. Grošević Karlo, 1.VIII.1945. 5 g.
1482. Kovačec Josip, D. Šarampovo, 1.VIII.1945. 7 g. i 5 g. pom. 5.
1483. Pijavec Stjepan, Milaševica, 27.VIII.1945. 5 g. i 2 g. pom. 5.
1484. Jambreković Stjepan, Međurača, 16.VIII.1945. 7 g. i 3 g.
1485. Trupčević Lovro, Bojana, 1.8.1945. 3 g.
1486. Žebezić Dragtuin, Kopr. Bregi, 1.VIII.1945. 10 g. i 5 g. pom. 5.
1487. Ivanović Stjepan, Ciglena, 1.VIII.1945. smrt. Rješenje V.S. 15 g. i 5 g.
1488. Jelić Vjekoslav, Graberje, 19.VIII.1945. 10 g. i 3 g. Rješenje V.S. 3 g. i 3 g.
1489. Čivrak Milan, Ruškovica, 8.VIII.1945. 6 mjeseci pom. 5.
1490. Podgorski Ivan, Ludenica, 21.VIII.1945. 10 g. i 5 g. Rješenje V.S. 2 g. i 2 g.
1491. Sabolek Mato, D. Velika, 21.VIII.1945. 15 g. i 10 g. Rješenje V.S. 2 g. 3 g.
1492. Cubak Marko, Stančići, 5.VIII.1945. smrt. Rješenje V.S. 10 g. i 5 g.
1493. Denunc Slavko, Stupovača, 1.VIII.1945. smrt. Rješenje V.S. da se ponovi postupak.
1494. Crnički Rudolf, Garešnica, 21.VIII.1945. 10 g. i 15 g. Rješenje V.S. 3 g. i 3 g.
1495. Pečić Antun, D. Šarampovo, 2.VIII.1945. 3 g. i 3 g. pom. 5.
1496. Štetić Josip, Garešnica, 2.VIII.1945. 3 g. i 3 g. pom. 5.
1497. Kranjec Pero, Jakopovac, 5.VIII.1945. smrt. Rješenje V.S. da se ponovi postupak.
1498. Šramek Vlado, Sv. Ivan Žabno, 21.VIII.1945. smrt. Rješenje V.S. 2 g. i 2 g.
1499. Ferenčaba Andro, G. Sredice, 16.VIII.1945. 2 g. i 2 g.
1500. Kolar Ivan, Jasenik, 19.VIII.1945. 10 g. i 5 g. Rješenje V.S. 2 g. i 3 g.
1501. Brodarić Mato, Virje, 1.IX.1945. 5 g. i 3 g. pom. 5.
1502. Mađerek Stjepan, 27.VIII.1945. 20 g. i 5 g. pom. 5.
1503. Lonačr Mijo, Repaš, 19.VIII.1945. 20 g. i 5 g. Rješenje V.S. 12 g. i 5 g.
1504. Sitek Tomo, Sesvete, 7.VIII.1945. smrt. Rješenje Pr.N.S. Beograd 20 godina.
1505. Drežić Martin, Podr. Sesvete, 4.VIII.1945. 15 g. i 5 g. pom. 5.
1506. Lukša Stjepan, Repaš, 4.VIII.1945. 15 g. i 5 g. pom. 5.
1507. Bedeković Josip, Virje, 13.VIII.1945. smrt. streljan3.XI.1945.
1508. Vuk Stjepan, G. Mikleuša, 21.VIII.1945. 2 g. i 2 g. Rješenje V.S. 1 g. i 2 g.
1509. Rastić Nikola, Bunića, 27.VIII.1945. 10 g. i 3 g. pom. 5.
1510. Kolarić Mato, Šušnjara, 21.VIII.1945. 15 g. i 10 g. Rješenje V.S. 5 g. i 3 g.
1511. Bujić Josip, Ludenica, 19.VIII.1945. 20 g. i 5 g. Rješenje V.S. 5 godina.
1512. Horvat Josip, Jankovac, 7.VIII.1945. smrt. Rješenje V.S. ukinuta presuda.
1513. Lončar Gjuro, Đelekovac, 27.VIII.1945. 6 g. i 5 g. pom. 5.
1514. Herceg Petar, Domaji, 4.VIII.1945. 15 mjes. i 5 g. pom. 5.
1515. Bedeničec Ivan, Virgorda, 27.VIII.1945. 10 g. i 5 g. pom. 5.
1516. Sabol Tomo, Đelekovac, 7.VIII.1945. smrt streljan 4.XI.1945.
1517. Vuljak Mijo, Đelekovac, 27.VIII.1945. 5 g. i 2 g. pom. 5.
1518. Kiš Rudolf, Legrad, 23.VIII.1945. 5 g. i 2 g. Rješenje V.S. 2 g. i 3 g.
1519. Kendel Valent, Sokolovac, 7.VIII.1945. 18 mjeseci i 2 g. pom. 5.
1520. Glavina Gjuro, Vlaislavac, 7.VIII.1945. smrt. Rješenje V.S. 15 g. i 5 g.
1521. Belčić Slavko, Drnje, 21.VIII.1945. 15 g. i 5 g. Rješenje V.S. 3 g. i 2 g.
1522. Marković Šimun, Drnje, 19.VIII.1945. 15 g. i 5 g. Rješenje V.S. 5 g. i 3 g.
1523. Tot Josip, Legrad, 19.VIII.1945. 15 g. i 5 g. Rješenje V.S. 5 g. i 3 g.
1524. Jambrek Ignac, Gola, 27.VIII.1945. 10 g. i 5 g. pom. 5.
1525. Pevec Julijan, Legrad, 19.VIII.1945. 20 g. i 5 g. Rješenje V.S. 2 g. i 2 g.
1526. Kanižanec Gjuro, Drnje, 19.VIII.1945. 13 g. i 5 g. Rješenje V.S. 3 g. i 5 g.
1527. Korošec Vid, Hlebine, 27.VIII.1945. 5 g. i 5 g. pom. 5.
1528. Saz Pavao, Drnje, 19.VIII.1945. 20 g. i 5 g. Rješenje V.S. 2 g. i 3 g.
1529. Švegović Ivan, Drnje, 7.VIII.1945. smrt. Rješenje V.S. 20 g. i 10 g.
1530. Pošta Anđela, Koprivnica, 12.VIII.1945. 10 g. i 5 g. Rješenje V.S. 1 g. i 2 g.
1531. Granđa Kalman, Legrad, 12.VIII.1945. 5 g. i 5 g.
1532. Bukvić Andrija, Podgorci, 17.VIII.1945. smrt. Rješenje V.S. 15 g. i 10 g.
1533. Kovačić Petar, Hrsovo, 12.VIII.1945. 5 g. i 3 g.
1534. Nađ Josip, Ferdinandovac, 12.VIII.1945. 10 g. i 5 g.
1535. Babec Petar, Bukovlje, 21.VIII.1945. smrt, streljan
1536. Đerić Josip, Repaš, Ustupljen Javnom tužiocu 24.VIII.1945.
1537. Belić Martin, N. Virje, 27.VIII.1945. 5 g. i 3 g. pom. 5.
1538. Šrbak Bara, Prugovac, 4.VIII.1945. 6 mjeseci pom. 5.
1539. Peršić Gjuro, Ferdinandovac, 21.VIII.1945. 5 g. i 3 g. Rješenje V.S. 3 g. i 2 g.
1540. Santa Josip, Kozarevac, 4.VIII.1945. 2 g. i 2 g. pom. 5.
1541. Fundić Marija, S. Katalena, 21.VIII.1945. 10 g. i 5 g. Rješenje V.S. 1 g. i 1 g.
1542. Međaš Franjo, D. Petrička, 21.VIII.1945. 10 g. i 3 g. Rješenje V.S. 3 g. i 2 g.
1543. Kucan Mato, G. Petrička, 13.VIII.1945. 5 g. i 5 g.
1544. Živoder Franjo, Dautan, 7.VIII.1945. smrt, streljan 14.XI.1945.
1545. Ivančić Ivan, Bjelovar, 27.VIII.1945. 20 g. i 5 g. Rješenje 1 g. i 1 g. pom. 5.
1546. Popović Stevo, Kokinac, 27.VIII.1945. 1 g. pom. 5.
1547. Mastorović Vinko, Zagreb, 13.VIII.1945. smrt. Rješenje V.S. 20 g.
1548. Kurtić Ljubo, Šemovac, 21.VIII.1945. smrt, streljan 7.XI.1945.
1549. Kukulja Gjuro, Starigrad, 19.VIII.1945. 20 g. i 5 g. Rješenje V.S. 10 g.
1550. Kučić Alojz, Srpsko Selište, 17.VIII.1945. 15 g. i 5 g. Rješenje V.S. 2 g. i 3 g.
1551. Videlović Stjepan, Dinjevac, 8.VIII.1945. 5 g. i 2 g. Rješenje V.S. 2 g. i 2 g. pom. 5.
1552. Devčić Ivan, Bunjani, 27.VIII.1945. 3 g. i 3 g. pom. 5.
1553. Balen Milan, Prnjavor, 7.VIII.1945. 1 g. pom. 5.
1554. Velimir Nikola, N. Marča, 7.VIII.1945. 20 g. i 5 g. Rješenje V.S. 7 g. i 5 g.
1555.
1556. Makar Stjepan, Graberac, 8.VIII.1945. 5 g. i 2 g. Rješenje V.S. 1 g. i 2 g.
1557. Stanke Gjuro, Ivanovčani, 21.VIII.1945. 10 g. i 10 g. Rješenje V.S. 10 g. i 5 g.
1558. Lovrić Andrija, Predavac, 12.VIII.1945. 10 g. i 5 g. Rješenje V.S. 10 g. i 5 g.
1559. Grečević Josip, Stružec, 5.VIII.1945. 20 g. i 5 g. Rješenje V.S. 3 g. i 3 g.
1560. Golenčić Franjo, Oštri Zid, 5.VIII.1945. 3 g. i 2 g. pom. 5.
1561. Vidaković Ivan, Garešnica, 5.VIII.1945. 5 g. i 2 g. pom. 5.
1562. Lovriček Mato, Novigrad, 4.VIII.1945. 10 g. i 3 g. pom. 5.
1563. Šestak Luka, Starigrad, 4.VIII.1945. smrt, streljan 9.IX.1945.
1564. Belošević Martin, Koprivnica, 13.VIII.1945. 15 g. i 5 g.
1565. Horvat Ivan, Koprivnica, 16.VIII.1945. smrt, streljan 7.XI.1945.
1566. Dombaj Josip, Drnje, 27.VIII.1945. 6 g. i 2 g. pom. 5.
1567. Kordina Mica, Koprivnica, 5.VIII.1945. 15 g. i 5 g.
1568. Puzak Milka, Đelekovac, 5.VIII.1945. 6 g. i 1 g. pom. 5.
1569. Kesteli Gjuro, Drnje, 5.VIII.1945. 5 g. i 2 g. pom. 5.
1570. Ščurić Gjuro, Novigrad, 5.VIII.1945. 10 g. i 3 g. pom. 5.
1571. Mustać Ivan, Drnje, 5.VIII.1945. 5 g. i 2 g. pom. 5.
1572. Časar Josip, Ruškovica, 12.VIII.1945. 3 g. Rješenje V.S. 1 g.
1573. Bardić Mara, S. Marča, 13.VIII.1945. 2 g. i 2 g.
1574. Žrgaj Ivan, S. Marča, 13.VIII.1945. smrt. Rješenje V.S. 15 g. i 10 g.
1575. Živko Mijo, Repaš, 13.VIII.1945. 5 g. i 3 g.
1576. Kos Stjepan, Pitomača, 13.VIII.1945. 4 g. i 3 g.
1577. Dečković Gjuro, Virje, 13.VIII.1945. 2 g.
1578. Ivančan Lovro, Repaš, 12.VIII.1945. 1 g.
1579. Ledeta Martin, Repaš, 12.VIII.1945. 2 g. i 1 g.
1580. Tratnjak Milan, M. Trešnjevica, 12.VIII.1945. 3 g. i 3 g.
1581. Videković Anka, Kalnik, 12.VIII.1945. 2 g. i 1 g.
1582. Jalšovec Petar, Gradec, 12.VIII.1945. smrt. Rješenje V.S. 10 g. i 5 g.
1583. Puhać Mato, P. Kloštar, 30.VIII.1945. smrt, pobjegao.
1584. Tadej Mirko, Obrovnica, 20.VIII.1945. 10 g. i 10 g. Rješenje V.S. 10 g. i 5 g.
1585. Bartolić Josip, Sredska, 17.VIII.1945. 5 g. i 2 g.
1586. Bursik Ivan, Novska, 24.VIII.1945. 3 g. i 3 g.
1587. Dobričević Zlatko, Zagreb, 28.VIII.1945. 20 g. i 10 g.
1588. Trezić Matija, Bjelovar, 12.VIII.1945. smrt, streljan 4.XI.1945.
1589. Klemša Dragutin, Bjelovar, 25.VIII.1945. 15 g. i 10 g. Rješenje V.S. 10 g. i 5 g.
1590. Mlakar Antun, N. Bukovica, 19.VIII.1945. 3 g. i 5 g.
1591. Židak Ivan, Zrinja, 16.VIII.1945. 20 g. i 10 g.
1592. Martinčić Slavko, Bukovčica, 12.VIII.1945. 5 g. i 3 g.
1593. Bunja Rudolf, Borkovac, 12.VIII.1945. 3 g. i 3 g. Rješenje V.S. 1 g. i 2 g.
1594. Kujek Nikola, Pitomača, 18.VIII.1945. 10 g. i 10 g.
1595. Rožam Nikola, Kraljevac, 20.VIII.1945. 5 g. i 5 g.
1596. M[...] ović Gjuro, Garešnica, 17.VIII.1945. 10 g. i 5 g. Rješenje V.S. 5 g. i 3 g.
1597. Hajpek Ferdo, Mikleuš, 17.VIII.1945. 5 g. i 10 g. Rješenje V.S. 5 g. i 3 g.
1598. Lešnik Marica, Trojstvo, 18.VIII.1945. 5 g. i 3 g.
1599. Grković Milka, Markovac, 17.VIII.1945. 6 g. i 3 g.
1600. Šnajder Mijo, G. Vlahinička, 18.VIII.1945. 1 g. i 5 g.
1601. Jelak Bolto, Topolovac, 18.VIII.1945. 15 mjes. i 3 g.
1602. Jakopović Ignac, Kostanjevac, 21.VIII.1945. 5 g.
1603. Lončar Matija, Molve, 20.VIII.1945. 2 g. i 3 g.
1604. Cvetovec Mara, Đurđevac, 17.VIII.1945. 10 g. i 10 g.
1605. Kovač Slavko, Pitomača, 21.VIII.1945. 15 mjes. i 1 g.
1606. Babec Josip, N. Virje, 16.VIII.1945. 10 g. i 5 g.
1607. Navojec Mijo, Šemovci, 20.VIII.1945. 10 mjes. i 3 g.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 04 Rujan 2008, 22:40:23
1608. Sedlar Stevo, Bojana, 20.VIII.1945. 6 g. i 5 g.
1609. Štrbenac Gjuro, Zvekovac, 20.VIII.1945. 3 g. i 5 g.
1610. Dobričić Dušan, Kovačevci, 23.VIII.1945. 18 mjeseci i 3 g.
1611. Belinić Josip, Osekovo, 24.VIII.1945. 18 mjeseci i 3 g.
1612. Dukarić Gjuro, Marinkovac, 24.VIII.1945. smrt. Rješenje V.S. 20 g. i 10 g.
1613. Dorin Jakop, Budrovac, 24.VIII.1945. 15 mjes. i 3 g.
1614. Ščukanec Josip, G. Marinkovac, 24.VIII.1945. 2 g.
1615. Valeš Andrija, Otočka, 2.VIII.1945. 4 g. i 3 g.
1616. Crnčić Mato, Vrtlinska, 4.VIII.1945. smrt, streljan 3.XI.1945.
1617. Smičibrada Franjo, Sigetec, 2.VIII.1945. 3 g. pom. 5.
1618. Kelem Brcko, Dedine, 1.VIII.1945. 18 mjeseci i 3 g. pom. 5.
1619. Štefun Valent, Dedine, 1.VIII.1945. 3 g. i 3 g. pom. 5.
1620. Poljak Gjuro, Potok, 4.VIII.1945. 15 g. i 5 g. pom. 5.
1621. Kukelj Matija, Bočkorac, 4.VIII.1945. 15 g. i 5 g.
1622. Petrak Petar, Vrbovač. Pavlovac, 2.VIII.1945. 15 g. i 10 g. Rješenje V.S. 5 g. i 3 g.
1623. Krsnik Josip, Golubovac, 1.VIII.1945. 15 g. i 10 g. Rješenje V.S. 7 g. i 5 g.
1624. Crnčić Andro, Potok, 2.VIII.1945. 1 g. pom. 5.
1625. Horvat Gjuro, Gradec, 27.VIII.1945. 5 g. i 3 g. pom. 5.
1626. Sabolčec Stevo, Jakopovac, 20.VIII.1945. 5 g. i 5 g.
1627. Veličan Franjo, Kapela, 4.VIII.1945. 10 g. i 3 g. pom. 5.
1628. Ledinski Andrija, Jakopovac, 13.VIII.1945. 10 g. i 5 g.
1629. Casar Aleksandar, Gudovac, 1.VIII.1945. smrt. Rješenje V.S. 20 g. i 10 g.
1630. Oberencer Josip, Podgorac, 21.VIII.1945. smrt. Ukinuta presuda, da se obnovi postupak.
1631. Novostelac Ivan, Stanići, 8.VIII.1945. smrt. Rješenje V.S. 20 g.
1632. Knaus Ivan, V. Korenovo, 20.VIII.1945. 5 g. i 5 g.
1633. Rupić Valent, Poljančani, 20.VIII.1945. 10 g. i 10 g.
1634. Kranjčić Stevo, Jakopovac, 7.VIII.1945. 1 g.
1635. Draganić Gjuro, Sred. Mosti, 2.VIII.1945. 15 g. i 10 g. pom. 5.
1636. Zelenić Luka, Gudovac, 27.VIII.1945. 5 g. i 2 g. pom. 5.
1637. Kranjčev Juraj, Varaž. Toplice, 12.VIII.1945. 3 g. i 5 g.
1638. Kardinac Antun, Dinjevac, 1.VIII.1945. 3 g. i 3 g. pom. 5.
1639. Grgec Vinko, Kalinovac, 12.VIII.1945. 10 g.
1640. Vranić Martin, N. Virje, 2.VIII.1945. 20 g. i 20 g. pom. 5.
1641. Crnjaković Martin, N. Virje, 1.VIII.1945. 3 g. i 3 g. pom. 5.
1642. Tišljar Luka, Pitomača, 2.VIII.1945. 10 g. i 5 g. pom. 5.
1643. Štefanov Stjepan, Grkine, 21.VIII.1945. 15 g. i 5 g. Rješenje V.S. 7 g. i 5 g.
1644. Mužinić Sofija, Bjelovar, 12.VIII.1945. 7 g. i 3 g.
1645. Horvat Stjepan, Gudovac, 12.VIII.1945. 5 g. i 3 g.
1646. Bedeković Martin, Hercegovac, 7.VIII.1945. 10 g. i 3 g.
1647. Mirosavljević Marko, Kapela, 8.VIII.1945. 10 g. i 3 g. Rješenje V.S. 4 g.
1648. Bačeković Mara, Tomaš, 2.VIII.1945. 3 g. i 3 g. pom. 5.
1649. Tomec Gjuro, Stančić, 2.VIII.1945. 10 g. i 5 g. pom. 5.
1650. Šiptar Stjepan, Stančić, 12.VIII.1945. 15 g. i 10 g. Rješenje V.S. 10 g. i 3 g.
1651. Sabo Matija, Bjelovar, 8.VIII.1945. 15 g. i 3 g.
1652. Petrić Josip, 20.VIII.1945. 5 g. i 3 g.
1653. Dijanović Franjo, Mostar, 20.VIII.1945. 5 g. i 3 g. Rješenje V.S. 2 g. i 2 g.
1654. Sokolić Viktor, Prgomelji, 13.VIII.1945. 20 g. i 10 g.
1655. Šimunjak Stjepan, Šušnjari, 7.VIII.1945. smrt. Rješenje V.S. 10 g. i 5 g.
1656. Lakuš Ivan, Torčec, 12.VIII.1945. 3 g. i 3 g.
1657. Pošta Franjo, Gola, 19.VIII.1945. 10 g. i 3 g. Rješenje V.S. 2 g. i 5 g.
1658. Talan Valent, Domaje, 1.VIII.1945. smrt. Rješenje V.S. 15 g. i 5 g.
1659. Kozubek Zdravko, Kapela, 7.VIII.1945. 7 g. Rješenje V.S. 1 g. pom 5.
1660. Živkić Mijo, Međurača, 8.VIII.1945. 15 g. i 5 g. Rješenje V.S. 5 g. i 3 g.
1661. Lamač Jandro, Gudovac, 8.VIII.1945. smrt. Ukinuta presuda, da se obnovi postupak, ustupljen Javnom tužiocu.

Izvornik, strojopis
HDA, Zagreb, 306, GUZ, 2611/1 - 45., kut. 23.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 04 Rujan 2008, 22:51:25
Izvješće Javnog tužitelja Okruga Banija o stanju u zauzetim mjestima, pljački od strane jedinica II. JA, likvidaciji ranjenika iz sisačke bolnice, zarobljeničkim logorima, te o postupku prema "narodnim neprijateljima"

JAVNI TUŽILAC OKRUGA BANIJSKOG
U Petrinji dne 15. V. 1945.
Pov. Br. 6/45.

JAVNOM TUŽIOCU HRVATSKE
Z A G R E B

I Z V J E Š T A J

Veliki događaji koji su se odigrali u zadnje vrijeme, kapitulacija Njemačke i oslobođenje naše zemlje, vrlo povoljno su odjeknuli u masama.
Oslobodjenjem Petrinje, Siska, Kostajnice, Dvora i drugih mjesta Banije kod nas su se pojavili brojni krupni problemi. Narod novooslobođenih sela i gradova bio je zastrašen i bojao se masovne osvete. Moglo se je jasno vidjeti da kod njih vlada uvjerenje da je naša borba velikosrpska. U novooslobođenim selima i gradovima nismo imali organizacije JNOF-a, NOO-a i drugih sem u nekoliko sela.
Upoznati narod sa načelima NOP-a, stvoriti sve organizacije privremene organe vlasti; to je glavni zadatak na čijem rješavanju se već radi i postignuti su izvjesni uspjesi.
Po oslobođenju ovih gradova Banije priličan broj ljudi iz neprijateljskih jedinica pobjegao je u šume. Naše vojne i civilne vlasti poduzele su mjere da se ovi banditi pohapse. Uhvaćeno je već preko 300 neprijateljskih vojnika. Ovi neprijateljski vojnici koji su rasuti po šumama, a do danas nisu pohvatani, nisu još vršili nikakve akcije ali postoje znaci da se oni na to spremaju. Borba protiv banditizma je važan zadatak ne samo s vojničkog gledišta, nego je stavljeno u zadatak, od strane ok. odbora JNOF-e da se preko masovnih skupova ovaj zadatak politički objasni, i da se spriječi tim neprijateljskim agentima da u našim selima stvore svoja uporišta. Ovo je tim važnije što narod oslobođenih sela i gradova smatra domobranstvo kao pomoćnu snagu Jug. Armije i zbog toga vlada uvjerenje da oni nisu saradnici okupatora. Ovu činjenicu potvrđuje slijedeći primjer: Narod sela Jukinca, kotara Glina pripremio je masovne darove domobranima u logorima, a nešto slično im je činio kad su ovamo dolazile jedinice Seljine brigade. Točno je da na čelu stoje Mačekovi agenti. Narod u novooslobođenim mjestima odnosi se pomirljivo prema zločincima, i potrebno je raspiriti mržnju u tim selima prema neprijatelju i zločincima. Jedan od krupnih problema Banije jesu izbjeglice kojih ima više vrsta na Baniji. Okružni Narodnu sud postupiti će prema istima na slijedeći način:
1. Sve one izbjegličke familije koje su iz drugih pokrajina izpred naše vojske utekle i smjestile se na Baniju biti će putem vojne vlasti sa podacima OZNE poslati u svoj rodni kraj a imovina konfiskovana, tim više što u najvećem broju slučajeva raspolažu imovinom koja nije ranije bila njihovo vlasništvo.
2. Sve one familije i pojedinci koje su od početka ustanka izbjegle u neprijateljska uporišta svojevoljno biti će pokupljeni u logore a imovina pod sekvestar. Preko OZNE i ostalih naših organizacija nastojat će se hitno ispitati držanje tih familija i pojedinaca i tada će se donijeti odluka o tome da li netko ostati u logoru ili ne. Oni koji su izbjegli godine 1941 dok još nisu imali jasnu predodžbu NOP-a a nisu se loše držali imati će sve mogućnosti da izidju što prije iz logora.
3. One familije, koje su sada izbjegle i vraćaju se natrag dobrovoljno ili prisilno stavit će se takodjer u logore a preko OZNE ispitati će se dali su bježali silom ili dobrovoljno i pustit će se na slobodu oni koji su silom otjerani a imali su dobro držanje. Sve ustaške familije koje su sada bježale, ostaju u logoru kao i one koje su ranije bježale i služile neprijatelju.
4. Sve one familije i pojedinci, koji su prije oslobođenja ovih uporišta bili potjerani na osnovu sudske odluke, dolaze u logor, a imovina im je još ranije konfiskovana. Djeca do uključivo 16 god. neće biti stavljena u logore, već će preko narodnih vlasti biti zbrinuta. Naglašava se da će ovih izbjeglica biti oko 1.500.
Ja sam se saglasio sa ovom odlukom Okružnog narodnog odbora i ona će se sprovesti u život.
Prilikom ulaska u gradove i sela bilo je dosta pljačke od jedinica II Armije. Neki vojnici su tukli jednog odbornika Hrvata sa općine Stankovac, kotar Glina. Vrlo malo su se obraćali na vlast, što je imalo loših posljedica.
U Sisku je prvi bataljon ne znam koji, 2 dana kasnije što je Sisak bio oslobođen došao u Bolnicu na večer oko 9 sati i odveli su 19 ranjenika neprijateljskih vojnika i pobili su ih. O tome se malo govori jer vlada strah. Naše vlasti također se nisu dovoljno snašle kod preuzimanja vlasti kako vojne tako i civilne. Ne samo da vlast nije bila hitno uspostavljena, nego je od strane vojno pozadinskih vlasti takodjer bilo nepravilnosti.
Komande mjesta su uzimali masovno bicikle bez kontrole, iako to potreba nije iskazivala. Ovim putem građanstvo je uvidilo, da im imovina nije zaštićena. Jedinice bataljona Narodne Obrane su takodjer vršile pljačku ne samo bicikla negi i drugih stvari. To su čak činili i rukovodioci. Jedan oficir iz Štaba brigade KNOJA (ime nepoznato) sam je u Slunju uzimao potpuno za vojsku nepotrebne stvari, iako je Komanda mjesta preuzela već potpuno u svoje ruke. U Sisku je jedan komesar čete uzimao veste i drugo, što je za vojsku opće bilo nepotrebno. Bilo je i drugih nepravilnosti. Pomoćnik komesara bataljona KNOJA uzima prostorije za svoje potrebe bez suglasnosti sa Okružnim odborom, a na primjetbe tajnika Okružnog odbora odgovara kratko, "mi smo vojska". U svim ovim nepravilnostima Štab Brigade ništa ne čini, iako je u tom upoznat.
Konfiskacije se još ne vrši već se jedino prikupljaju podaci kako bi se moglo tome pristupiti. Uprava državnih odbora preuzima svu ovu imovinu u svoje ruke, koja nema vlasnika.
U neposrednoj blizini Siska ustaše su pobili logoraše iz Jasenovca. Jedna posebna komisija vodila je o tome istragu i pronađeno je preko 150 leševa koji su izvadjeni iz Save i svečano sahranjeni.
Pitanje sjetve je vrlo aktuelno, tim više što je neprijatelj opljačkao veliki broj blaga. Nešto je uzela i naša vojska. Samo na dva kotara sjetva je prilično uspjela, dok su ostala tri slabo. Okružni narodni odbor poduzeo je sve mjere da se ovaj problem uzajamnom pomoći što uspješnije riješi.
Preko 10.000 osoba na okrugu nema hrane. Da bi se ovaj problem što bolje riješio, vodi se u oslobodjenim selima i gradovima kampanja za pomoć postradalim krajevima. U ovome su postignuti dobri rezultati.
Na okrugu je u toku i kampanja za vojsku. Ovdje su se pokazali neki manji nedostaci u nekim općinama u tome, što su narodni odbori odozgo postavljali koliko tko mora dati i zbog toga da bi ispunili normu, koja je tako izgledala kao oporezivanje.
Ova greška je ispravljena.
Takodjer se pojavila poteškoća kod razdiobe soli. U početku se sol razmjenjivala za žito i oni koji su opljačkani i ostali bez svega nisu mogli doći do soli. Zbog toga se pojavilo negodovanje. Medjutim i ovo pitanje je riješeno s tim, što je Okružni narodni odbor odobrio 20 % soli za oni koji ne mogu platiti.
Poslije povratka iz Dalmacije rad mi se svodio u glavnom na sredjivanje kancelarije koja je od biv. Tužilaštva bila preuzeta po drugu koji radi sada u Tužilaštvu.
Nije bili nikakvih parnica riješenih u proteklih nekoliko dana, obzirom da je okružni narodni sud sredjivao svoje prilike. Ima nekoliko parnica koje su u toku rješavanja. Organizovati će mo i nekoliko javnih rasprava.
I pored zabrane GEŠA ja sam već više puta vidio, da se pojedine drugarice voze u kabinama kamiona. Ova pojava ostavlja loš dojam na mnoge prolaznike a naročito borce.
Trebalo bi da preko saobraćajaca spriječe ovakove pojave.

JAVNI TUŽILAC:
Drezga Branko [v.r.]

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 04 Rujan 2008, 22:52:05
OK KPH Bjelovar
l8.V.1945.
Br: 100/45.

Oblasnom komitetu K.P.H.
za Zagrebačku oblast

Dragi drugovi!

18.V.o.g. u 4 sata u jutro minirana je u Đurđevcu šumarija i jedna seljačka kuća u kojoj su bili smješteni ranjenici. U šumariji nalazilo se je 102 ranjenika. Šumarija i ta seljačka kuća potpuno su razrušene. Do sada je izvučeno 47 lješeva.
Prve mjere koje smo poduzeli bile su da je pohapšeno nešto više od 10 ljudi u Đurđevcu, da je ograničeno kretanje i cerniran grad.
U Podravini je politička situacija prilično loša. Na đurđevačkom kotaru fašizam je ostavio prilično jakih tragova, i narod je prilično slabo vezan za NOP.U vezi sa situacijom u Podravini na Đurđevačkom kotaru na kratkom sastanku našeg komiteta zaključili smo:
1./ Da se održavaju planski sastanci po općinama i selima na kojima će se razraditi, što je narod dobio pobjedom nad fašizmom, da nema razloga strahu pred komunizmom, o narodnoj vlasti, o potrebi da čitav narod uzme učešća u otkrivanju svih prikrivenih neprijatelja i otklanjanju tragova fašizma i t.d.
2./ Da se ograniči kretanje na čitavom đurđevačkom kotaru od 8 - 5. Svaki onaj koji se u to vrijeme nađe na ulici ili u selu, biti će hapšen i predan Upravnom odjelu. Upravni odjel će ih suditi, vodeći računa o tome kakav stav zauzimaju ti ljudi prema NOP-u na prisilan rad.
3./ Pristupiti u najkraćem vremenu izmjeni legitimacija. Nakon izmjene legitimacija, svaki onaj koji, će se naći bez legitimacije biti će hapšen.
4./ One koji se nisu odazvali pozivu na mobilizaciju hapsiti i predati kao dezertere Vojnom sudu. Protiv onih koji će se nakon isteka roka mobilizacije sami prijaviti komandi mjesta nećemo poduzimati ništa, već samo protiv onih koji će biti uhvaćeni po našim patrolama. Odaziva na mobilizaciji je priličan. Najslabiji odaziv jest pitomačke općine. Na toj općini je narod najviše neprijateljski raspoložen prema NOP-u.
5./ One porodice za koje se ustanovi da se njihovi članovi nalaze u njihovoj blizini, negdje u šumi i rade protiv NOP-a, a porodice znadu gdje se oni nalaze i nisu ih prijavile, već podržavaju s njima veze na bilo koji način , pohapsiti, otjerati u logor, a djecu poslati u dječje domove.
6./ OZN-a treba pristupiti najhitnije organiziranju jedne strogo ilegalne mreže po selima, kako bi imala pregled o ljudima sa čitavog kotara i mogla pratiti njihov rad. U tu svrhu stavit će se OZN-i na raspolaganje sve kadrove koji joj budu potrebni, time da ti ljudi i dalje ostanu na svojim dužnostima u selima.
7./ Jaka podrška reakcije na đurđevačkom kotaru su razni činovnici, sutci, advokati, bilježnici, trgovci. Sve one za koje postoji sumnja da su neprijateljski raspoloženi prema NOP-u, a tih je većina, ukoliko podležu mobilizaciji, mobilizirati, ako nisu sposobni za oper. jedinicu rasporediti negdje u Komandi područja van đurđevačkog kotara. One pak koji nepodležu mobilizaciji preko ONOO-a rasporediti negdje van đurđevačkog kotara. Naše pak aktiviste i simpatizere rasporediti na đurđevačkom kotaru na mjesta učitelja, činovnika i t.d. koji su povučeni sa svojih dužnosti na tom kotaru.Naše organizacije na đurđevačkom kotaru prilično se slabo snalaze i mi smo donijeli zaključak da kroz izvjesno vrijeme odu na đurđevački kotar drugovi: Živoder Ivan org. sekretar O.K. Bjelovar, Đuro Lalić pretsjednik Okružnog odb. NOF-a Bjelovar, Branko Karanović sekretar O.K.SKOJ-a, Marko Mlinarić pročelnik odjela tehničkih radova ONOO-a Bjelovar i Đuka Filipović pretsjednik inicijativnog odbora NOF-a za grad Bjelovar. Molimo Vas drugovi ukoliko možete da uputite na đurđevački kotar druga Vojković Tomu i eventualno kojega druga koji bi mogao da nam pomogne.
Molimo Vas drugovi, da nam što hitnije odgovorite, dali da postupimo kako je to u ovom pismu navedeno. Drugovi predviđeni za Đurđevački kotar odlaze tamo sutra u jutro i pristupit će odmah provedbi plana kako smo ga razradili.

Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

M.P. Uz drugarski pozdrav:
Marijan ... [v.r.]

Izvornik, strojopis
HDA, Zagreb, 1810, 64/1041.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 05 Rujan 2008, 15:20:33
OZN-a za Baniju izvješćuje OZN-u II. za Hrvatsku o stanju u kotarevima Sisak, Petrinja, Glina, Kostajnica i Dvor, o obračunu s "banditizmom" i političkim protivnicima, o zatvorima i logorima te o radu OZN-e u svibnju 1945.

Predmet: Radni izveštaj za
mjesec maj 1945. g.

Dostavljamo Vam pregled rada ovog Odelenja kroz prošli mjesec.
Po organizacionom sektoru učinili smo slijedeće: Formirali smo Povjerenstvo za grad Sisak, a u koje je uključen kotarski organ za kotar Sisak i njegova mreža. U gradskom povjerenstvu imamo šefa i njegovoga zamjenika, pored njih 6 drugova sa Jandrom i Adamom, koji su tamo privremeno, a koji vode istrage. Pored toga ima 6 pisarica, 6 kurira, jednoga ekonoma i dva dobavljača, i 4 kuharice. Isto tako postavljen je u proteklom mjesecu Gradski organ i njemu pomoćnik te 6 rukovodioca po rejonima, pošto je grad Sisak podjeljen po rejonima, a oni su pronašli 32. Povjerenika za grad Sisak.
Na kotaru Petrinja postavljena su tri općinska organa i 1 gradski za grad Petrinju, koji treba pronaći rejonske rukovodioce i postaviti mrežu što je približno i učinio, mrežu je pojačao sa 12 novih povjerenika.
Na Glinskom kotaru postavljen je jedan općinski organ kojega do sada nije bilo. Na Kostajničkom kotaru proširena je mreža sa 21. poverenikom, a na Dvorskom sa 7 poverenika.
Po pitanju banditizma uspjeli smo na Dvorskom kotaru ubiti 50, i uhvatiti 7 živih, koji su bili u banditskim grupama, osim toga uspjeli smo sa drugim organizacijama pohvatati veliki broj onih koji su se krili oko kuća poslije oslobodjenja gradova, tako da ih se je na Glinskom kotaru prijavilo 700, a koje smo većim djelom uputili u logor, neke pustili, a jedan manji dio pohapsili. Za ostale kotareve tačnog pregleda nemamo, jer nisu vodili tačno evidenciju, te nisu mogli tačno dostaviti izveštaja.
Na terenu, koliko mi znamo, postoji 9 banditskih grupa, a vjerojatno i više za koje mi ne znamo čije se krstarenje zapaža. Te grupe nemaju još potpuno čvrst i organizovan karakter, osim četničkog koje su postojale još ranije, i ako se pojedini banditi trude da ih organizuju i da im dadu političku perspektivu. Takodjer za sada nisu vršile akcije, osim pljačke hrane, i što je četnička grupa Begovića napala općinu Drenovac, i ustaška grupa pod vodstvom Škrge na općini Bučica, sukobila se je sa Milicijom, i jednom napucala na kurira koji je prolazio iz Pokuplja za Baniju. Važno je napomenuti da su ove grupe po broju članova u porastu. Banditizmu je išlo za prilog što je Komanda mjesta Zagreb, puštala u prvo vrijeme, mnoge izbjeglice svojim kućama, i stim da se prijave ovdašnjim vlastima, a banditi su produžili za šumu bez prijavljivanja.
Zbog nedovoljnih snaga N. Obrane, mi smo preko naših organizacija angažovali u borbu protiv banditizma: miliciju. Partijske ud. grupe, i straže komandi mjesta, koji još do sada nemaju vidljivih rezultata.
Po pitanju političkih grupa nismo učinili ništa, u otkrivanju organizacija, osim već ranije uočenih, već smo zapazili idejnu povezanost lica koja šire oportunističku propagandu u pogledu obnove zemlje, a naročito u pogledu ratnih zločina gde pokušavaju naše mjere prema ratnim zločincima, tumačiti kao nepravilne i da pogadja čitav Hrv. Narod, a isto tako šire propagandu koja ide u prilog banditizma.
Po pitanju sabotaže, za sada nije bilo naročitih uspjeha, sem nekih slučajeva pristranosti pojedinih slučajeva naših organizacija prilikom raspodjele razne robe i artikala i prilikom davanja dobrovoljnih priloga i kirija.
U zatvoru je bilo svih hapšenika 344, od toga poslano je na su 80, isledjenih lica, a od njih još nije presudjeno 54 lica, 8 je presudjeno na smrt, 14 raznim kaznama i 4 oslobodjeno krivnje.
U logor smo mi privremeno uputili 5 a pustili smo na slobodu 21. lice, istraga se vodi nad 34 lica, a još se nije vodila nad 204 lica.
Istrage su u ovom mjesecu vodjene bez pritiska i pokazale su dosta dobre rezultate, t.j. uspjeli smo dosta dobro u razotkrivanju djela optuženih. Ovdašnji sud kažnjava prilično oštro, neki put i strožije od naših prijedloga, ali viši vojni sud koji donosi kazne smrti i robije kažnjava mnogo blažije.
Pored hapšenika koji se nalaze u zatvoru, na Baniji je formiran sabirni logor, vojnički i civilni, u koji upućujemo neprijatelje NOP-a, prema već datim direktivama, a iz logora, hapsimo pojedina lica, u koliko su krvnici te sa njima postupamo takodjer prema dobivenoj direktivi. Mnoge poteškoće u radu ovoga mjeseca imali smo u dobrom djelu i radi ne snalaženja pojedinih organizacija kako vojnih tako i civilnih, kao napr. najmanje 1000 lica što vojnih i civilnih prešli su direktno kroz ruke OZN-e, tako da je dobar dio vremena utrošen nad istragom. Mi smo više puta skretali pažnju vojni komandama, kao i Upravnim Odjelima narodne Vlasti da je njihova dužnost za sve logoraše urediti spisak t.j. da vode evidenciju izbjeglica u logorima. Umjesto izradjenih spiskova sva ta lica su slata kod OZN-e i neka radi što zna sa njima, u zadnje vrijeme nekoliko stotina žena i djece (dojenčadi) zadržavali su se u logorima po 5-6 dana bez da je za to bila potreba. Mi smo drugove upozoravali da narod za koji nemaju podataka da se odmah upute u rodne krajeve, a u opće smo zabranjivali, da ovakova mala djeca budu u logoru. Isto smo jučer uspjeli da sve nepotrebne, koji su prisilno pobjegli sa neprijateljom uputimo kućama. Nemože se reći da drugovi iz Upravnih vlasti ili vojnih Komandi nisu htjeli da izvršavaju poslove, nego jedno je ta njihova slabost što se nisu u novo nastaloj situaciji mogli snaći.

Za plan rada uzeli smo tri glavna zadatka, koje je prenio na nas drug p.pukovnik Drakulić, a to su:

a) Uspostaviti agenturu i pojačati mrežu u organizacijama, radionicama i selima.

b) Likvidacija banditizma.

c) Likvidaciju ili kažnjavanje nosioca oportunizma. S tim planom već smo upoznali naša povjerenstva.

Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

M.P. Načelnik major:
Putnik [v.r.]

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 05 Rujan 2008, 15:21:21
1945., lipanj 12.

Izvješće Dimitrija Georgijevića, opunomoćenika OZN-e za Jugoslaviju, upućeno Aleksandru Rankoviću, načelniku OZN-e Ministarstva narodne obrane DFJ, o kretanju kolona ratnih zarobljenika s austrijske granice i iz Slovenije, o logorima u Hrvatskoj i Vojvodini te o broju zarobljenika, ishrani i sanitetskoj službi

GENERAL-LAJTNANTU
A. RANKOVIĆU
Beograd

8. juna t.g. izvršilo se je glavno kretanje kolona ratnih zarobljenika koji su zarobljeni u Sloveniji i na granicama Austrije, ostale su manje grupe koje se nalaze na promatranju - čišćenju ili na eventualnim radovima koji nose vremenski karakter: opravka pruga, mostova, cesta i t.d. Sve kolone zarobljenika kreću se po ranije označenim punktama i oblastima.
Logori - mesta ratnih zarobljenika i brojno stanje istih je sledeće:

1. - ZA HRVATSKU
Na teritoriji Hrvatske postoje tri oblasti sa 12 logora:

IV VOJNA OBLAST
Logor u Sisku 5.086 Nemaca,
Logor u Karlovcu 4.367 Nemaca,
Logor u Petrinji 4.817 Nemaca,
UKUPNO: 14.270 Nemaca.

VI VOJNA OBLAST
Logor Podravska Slatina 4.000 Nemaca,
Logor Vinkovci 3.000 Nemaca,
Logor Osijek 3.905 Nemaca,
Logor Nova Gradiška 4.000 Nemaca,
Logor Virovitica 4.000 Nemaca,
Logor Slavonski Brod 4.000 Nemaca,
UKUPNO: 22.905 Nemaca.

X VOJNA OBLAST
Logor Bjelovar 5.000 Nemaca,
Logor Lepoglava 5.000 Nemaca,
Logor Popovača 3.000 Nemaca,
UKUPNO: 13.000 Nemaca.

Ukupno po Hrvatskoj nalazi se 50.175 zarobljenika.

2. - ZA VOJVODINU
Na teritoriji Vojvodine postoji 11 logora u sledećim mestima:

LOGORI U SREMU
Logor Srem. Mitrovica 375 oficira i podoficira
Logor Zemun 10.000 Nemaca,
Logor Ruma 5.555
Logor Pazova 5.000 ustaša,
Logor Petrovaradin 1.800 oficira

BARANJA
Logor Belje 424 četnika (samo?! pa de su se dele delije?  op.a.op.sa.sa)

LOGORI U BAČKOJ
Logor u Apatinu 5.001 ustaša,
Logor u Somboru 6.025 ustaša,
Logor Nove Šove 4.647 Talijana,
Logor Novi Sad 2.448 Nemaca,
Logor Vrbas 4.800

LOGORI U BANATU
Logor u Pančevu 5.418 Nemaca,
Logor Glogonj 5.000 ustaša,
Logor Bela Crkva 5.000 Nemaca,
Logor Petrovgrad 10.000

Ukupno u Vojvodini zarobljenika ........................ 56.846.

Ukupno do sada logorisano je: 107.021 ratnih zarobljenika.

Od zarobljenih domobrana i ustaša, posle izvršenog čišćenja predato je dopunskim jedinicama II Armije ... 43.901.
Pored napred označenih logora i mesta nalazi se još izvestan broj oko 5.000 ranjenih i bolesnih zarobljenika po bolnicama logorskim formiranim u pravcima kretanja niz Savu i Dravu, Osijek-Vinkovci.
Od 15-20.000 ratnih zarobljenika nalazi se na raznim radovima kao i čišćenju u mestima: Maribor, Celje, Zidani Most, Zagreb, Samobor, Dugo Selo, Karlovac, Sisak i Petrinja.

Ukupno svega zarobljenika raznih narodnosti: 175.922.

3.- Po logorima je postavljen rukovodeći aparat i isti vodi kako administraciju tako i cjelokupnu brigu o ratnim zarobljenicima. Aparat je sledećeg sastava: komandant logora, komesar, oficir OZNE, sanitetski referent i intendant, a također se nalazi tehnički aparat po potrebi i obimu logora (na osnovi postojećih instrukcija Ministarstva narodne odbrane), pored rukovodećeg aparata po logorima, postoje i oblasni otseci za ratne zarobljenike, koji rukovode i kontrolišu rad po samim logorima.

ISHRANA ZAROBLJENIKA:
4.- Ishrani ratnih zarobljenika od časa prijema pa dalje u kretanju do određenih logora za smeštaj bila je nedovoljna, usled toga što pratioci zarobljenika nisu se držali pravaca određenih za kretanje niz Savu i Dravu - Osijek-Vinkovci, te je jedna linija bila i suviše pretrpana sa zarobljenicima a druga je bila prazna te se dešavalo da nije bilo dovoljno hrane za izdatak zarobljenicima.
Od 50.000 zarobljenika, koji se nalaze na teritoriji Hrvatske, najteže sa ishranom ide kod Vojne oblasti Karlovac, no za ovo su preduzete potrebne mere preko Komande II Armije, te je ista odgovorila da će pitanje snabdevanja hranom logora u Karlovcu rešiti u najkraćem roku, tj. najdalje do 14 tek. meseca. Ukoliko II Armija ne bi preuzela potrebne mere, ovaj će Štab izvestiti telegrafski, te tražiti da se zarobljenici iz Karlovca povuku i dođu u drugi logor u kojemu će biti ekonomske prilike sređenije.
Ubuduće zarobljenici će dobivati svoja sledovanja hrane po tablici br. 4, koja se u prilogu dostavlja.

SANITETSKA SLUŽBA PO LOGORIMA:
5.- Za vreme kretanja kolona bilo je veoma teško pružiti lekarsku pomoć kao i kontrolu u tom pogledu, pošto su zarobljenici bili u pokretu i nije bilo lekova koji bi se istima mogli dati a zamahom bolesti: prolev, ranjavanje nogu i opšta slabost, no zarobljenici su po dolasku u prolazne logore, ako je bilo potrebno odmah su stavljani u ambulante i logorske bolnice, gde su ostajali na liječenju, težih slučajeva obolenja kao pegavac ili epidemija nije bilo sem jednog slučaja u Karlovcu /pegavac/, no oboleli zarobljenik je bio odmah izolovan od ostalih. Bilo je 16 slučajeva oštrog proljeva kod zarobljenika Nemaca koji su umrli.
Sada je po svima logorima organizovana sanitetska služba i postoje ambulante sa potrebnim brojem osoblja i sanitetskim materijalom, ujedno formirano je i nekoliko bolnica, koje su za ratne zarobljenika. Snabdevene su sa sanitetskim materijalom ukoliko se sa istim raspolagalo. Sada se vrši lečenje ratnih zarobljenika u njima. Kako koja grupa ratnih zarobljenika ozdravi ODMAH se šalje u stalni logor.
6.- U krajevima - Oblastima i Okruzima, gde se nalaze logori ratnih zarobljenika dodeljeni su oficiri OZN-e od III Otseka na stalni, koji su stalno povezani sa III Otsekom, od Okruga i na više. Sa oficirima iz OZNE dodeljenim u logorima, ja sam lično svakom određenom oficiru dao potrebne instrukcije za rad u logorima sa zarobljenicima, također proveo sam jedno savetovanje sa oficirima OZNE, koji su dodeljeni po Oblastima II Armije. Do sada rad svih oficira OZNE po logorima skoncentrisao se na smeštaj zarobljenika i klasificiranje istih prema delima i rodovima vojske. Većina rada OZNE bila je kod domobrana, na njihovom ispitivanju i čišćenju od ustaša, četnika itd. iz razloga da bi se isti što pre predali Dopunskim jedinicama, te po izvršenju predano je 43.901 II Armiji. Rad organa OZNE nije bio kod ostalih zarobljenika, što još nisu popunjeni kartoni podataka a koji su primljeni tek 8 og ovog meseca.
Po završenom radu na popunjavanju kartona podataka moći ćemo pristupiti osnovnom poslu među zarobljenicima i raširiti svoj rad na istraživanju ratnih zločinaca itd.
Za popunjavanje kartona po logorima dodeljena su lica za pojačanje kako bi se rad što pre završio, a određena lica su organi OZNE i Vojnih oblasti.
Među ostalim zarobljenicima bilo je i žena s djecom kao i starijih ljudi, koji su povučeni bili sa ustašama, Nemcima i četnicima, te su organi OZNE po logorima takva lica otpuštali svojim kućama sa propusnicama na kojima je bilo označeno da se prijave svojim Mesnim narodno-oslobodilačkim odborima, te ukoliko se nađe da su izvesna lica od ovih kriva, ista će biti pozvata na odgovornost, jer organi OZNE nisu imali mogućnosti da izvrše potrebna isleđenja, već je to dato Mesnim odborima u nadležnost.
7. Po Hrvatskoj i Sloveniji ima dosta slučajeva gde su se domobrani, Nemci, ustaše, četnici itd. presvukli u civilna odela i još se nalaze na slobodi sa nazivom "DOMOBRANI", aktivni i rezervni oficiri a također i podoficiri. U samom Zagrebu registrovano je kod Komande grada oko 10.000 oficira i podoficira.
Međutim kod stanovništva Zagreba vode se javni razgovori da pukovnici, potpukovnici i drugi koji su sarađivali sa ustašama i Nemcima, slobodno se kreću po Zagrebu, a čestiti mobilizovani nasilno i najureni ustašama na sever, nalaze se sada u logorima. Ovaj štab je mišljenja da bi trebalo sva ovakva lica staviti u logore i izvršiti potrebno čišćenje.
Za ovo kratko vreme rada među zarobljenicima došao sam da zaključka da bi bilo potrebno dodeliti mi dva oficira OZNE od I Otseka za Jugoslaviju, a također da zadužim u odelenju OZNE za Hrvatsku i odelenju za Vojvodinu po jednog oficira OZNE i Otseka za rad među zarobljenicima, pošto su većina zarobljenika inostranci.
Većina ratnih zarobljenika traži mi objašnjenje na koji će način pisati svojim poznatima. Ovaj štab za sada nema nikakvih uputa u tome pravcu, pa bi trebalo izdati jedan opšti uput za tu prepisku i odrediti mesto CENZURE, preko koje će sva ta pisma i dopisnice da idu. Ja sam mišljenja da bi cenzura svih zarobljeničkih pisama i dopisnica se vršila u ovome štabu i to preko komesara Štaba i to: sva pisma bi dolazila od zarobljeničkih kuća na ovaj štab a štab bi posle izvršene cenzure slao po logorima, tako isto bi bio postupak iz logora u ovaj štab i tek posle toga porodicama zarobljenika ili njihovim poznanicima t.j. adresantima.
Pored napred navedenog bilo bi potrebno izdati jedno Uputstvo za časopise kako naše tako i strane, da li da se isti daju zarobljenicima /jer ih traže/ ili pak ne, te ujedno izdati uputstvo za politički rad kod zarobljenika.-

Smrt fašizmu - sloboda narodu!
Pukovnik
12 juna 1945. godine

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 05 Rujan 2008, 15:22:28
Broj: 18/45 16. lipnja [1945.]

Predmet: Izvješće o radu komisije

PREDSJEDNIČTVO ZEMALJSKE KOMISIJE
ZA UTVRDJIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAČA
Zagreb

Ova Anketna Komisija kreirana je početkom ovog mjeseca.
Na čelu komisije je član ZAVNOH-a, drug Dr. Ferdo Čulinović, a kao referenti su Dr. Josip Krmpotić i Dr. Marijan Hlača.
Cilj ove komisije je: pronaći i utvrditi kao zločince one, koji su svoje umne sposobnosti dali u službu neprijatelja i time mu najbolje poslužuju u porobljavanju, razjedinjavanju našeg naroda: koji su intelektualni začetnici zločina, koji su drugi kasnije provodili.
Rad ove komisije je tipično intelektualne prirode. On je opsežan i težak, jer mora raditi sa opsežnim materijalom, a za sada je usporen time, jer su okupatori i domaći izdajnici poduzeli sve, da zametnu trag svom odurnom poslu.
Komisija je do sada donijela odluku o utvrdjenju zločina ovih lica:
1. Dr. Ivana Krajača, bivšeg državnog vijećnika i publiciste,
2. Dr. Vladimira Bazale, univerzitetskog profesora,
3. S.M. Štedimlija, novinara,
4. Dr. Stjepana Ivšića, sveučilišnog profesora,
5. Dr. Vladimira Juraka, sveučilišnog profesora i člana t.zv. Medjunarodne komisije u Vinici ,
6. Dr. Milana Ivšića, profesora visoke komercijalne škole,
7. Dr. Kvirin Klementa Bonefačića, biskupa u Splitu,
8. Dr. Dragutina Šafara, bivšeg povjerenika Odvjetničke komore u Zagrebu i
9. Dr. Vinka Kriškovića profesora univerziteta.

Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

Sekretar: Predsjednik:
Ferdo Čulinović [v.r.]

Izvornik, strojopis
HDA, Zagreb, 306, 18/45

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 05 Rujan 2008, 15:23:50
VOJNI SUD
KOMANDE GRADA ZAGREBA
Sud br. 232/45, 2.VII.1945.

U IME NARODA JUGOSLAVIJE!

Vojni sud Komande grada Zagreba sastavljen od kap. Ranogajec Vladimira kao pretsjedatelja vijeća, poručnika Kovačević Žarka i redova Bierobon Viktora kao članova vijeća, sekretara Radan Dr. Ota kao zapisničara u prisustvu istražitelja poručnika Županić Djure kao zastupnika optužbe u krivičnom predmetu okriv. Kovačić Mirka radi djela masovnog odvadjanja u logore, nakon održanog glavnog pretresa u prisustvu okrivljenoga donio je dana 2.VII.1945. godine sljedeću

presudu

Okriv. Kovačić Mirko pok. Martina i pok. Marije r. Wolger, rodjen 20.IX.1884. g. u Zagrebu, zavičajan u Zagrebu, sa stanom Skalinska br. 5, glazbenik, Hrvat, rkt., oženjen, bez djece, posjeduje jedno zemljište na Pantovčaku 111, i kuću na Pantovčaku 40, sudski navodno nekažnjavan

kriv je
1. što je koncem 1941. g. dobrovoljno stupio u ustašku organizaciju III. tabor i položio ustašku prisegu, te u istom ostao do konca t.zv. NDH,
dakle počinio krivično djelo aktivnog ustaštva,
apunbolahaha

2. što je od veljače do maja 1942. g. kao pripadnik ustaške bojne "5.XII.1918." bio sa istom na terenu u Pokupskome i učestvovao u hvatanju simpatizera NOP-a i pljačkanju narodne imovine,
dakle počinio krivično djelo pljačke narodne imovine,
3. što je od 15.X.1942 do 8.II.1945. kao pripadnik gore spomenute bojne držao stražu i patrolisao po Zagrebu,
dakle počinio krivično djelo pomaganja okupatoru,
4. što je od opljačkanog židovskog imetka pribavio jedno zemljište i kuću,
dakle počinio krivično djelo učestvovanja u pljački narodne imovine,
pa je djelima pod 2 i 4 počinio djela ratnog zločinca, čl. 13 a onim pod 1 i 3 djela narodnog neprijatelja opisana u čl. 14 Uredbe o vojnim sudovima, pa se radi toga na osnovu čl. 16 i 17 spomenute uredbe i čl. 1 Uredbe o nadopuni Uredbe o vojnim sudovima

osudjuje

na 12 godina robije, trajan gubitak gradjanske časti i na konfiskaciju imovine u smislu čl. 6 Zakona o konfiskaciji imovine od 9.VI.1945.
Ova presuda postaje izvršna nakon odobrenje od strane Vojnog suda II. Armije J.A.

Obrazloženje

Priznanjem okrivljenikovim dokazana su djela iz dispozitiva optužnice.
Priznaje da je stupio u ustaški pokret i da je bio na terenu u Pokupskome. Brani se da on nije učestvovao u akcijama, jer je bio preveć star te je radio u kancelariji. Takovu njegovu obranu sud nije uvažio, jer je ipak sudionik u svim pljačkama koje njegova jedinica vrši i s kojom on živi i radi, mada on lično ne izvršava samo djelo.
Okrivljeni je takodjer priznao da je polazio na ustaške sastanke gdje su dobivali direktive za širenje ustaške propagande i vršenje nadzora nad svakim protuustaškim radom. Okrivljeni takodjer učestvuje u patrolama i stražarčenju po zagrebu i time direktno pomaže okupatoru. On takodjer od opljačkanog imetka kupuje jedno zemljište i kuću.
Poznato je da su ustaše prodavale opljačkanu židovsku imovinu svojim pristalicama uz vrlo niske cijene, te da su i ti t.zv. kupci bili u stvari saradnici u pljački. Jedan od takovih je i okrivljeni Kovačec.
Polazeći od gornjih činjenica sud okrivljenog smatra za sudionika u akcijama u Pokupskome. On iako star i nesposoban za borbenu jedinicu ipak odlazi u Pokupsko i time pokazuje želju da aktivno učestvuje u borbi protiv naroda. On doduše ne sudjeluje u akcijama, ali zato vrši druge službe u jedinici koje su takodjer nužne i koje bi inače morao vršiti jedan drugi mladji ustaša.
Radi svega izloženoga sud ga je proglasio krivim i presudio kao u dispozitivu. Sud nije primjenio najtežu kaznu, jer se je utvrdilo da lično nije bio krvavi ustaša te ga je presudio na kaznu robije.
Ova presuda temelji se na propisima Uredbe o vojnim sudovima.

Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

Zapisničar: M.P. Pretsjednik, kapetan:
Oto Radan [v.r.] Vladimir Ranogajec [v.r.]

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 05 Rujan 2008, 15:25:00
1945., svibanj/lipanj
Gračani (Zagreb)

Izvještaj medicinskog tehničara Miroslava Haramije iz Gračana, djelatnika Zavoda za zaštitu zdravlja grada Zagreba, upućen Mjesnom NOO-u Gračani "o radu na pokapanju lješina i strvina na teritoriju Mjesnog Narodno Oslobodilačkog Odbora u Gračanima"




I Z V J E Š T A J
O radu na pokapanju lješina i strvina na teritoriju
Mjesnog Narodnog Odbora u Gračanima

Dana 10 maja nakon što je svršila borba, između Narodno Oslobodilačke Vojske to jest Jugoslavenske Armije i neprijateljske vojske koja je poražena, pristupilo se radu na pokapanju lješina i strvina, kojih je bilo mnogo, te su predstavljale opasnost po zdravlje tamošnjeg stanovništva, kao i stanovništva grada Zagreba.
Radovi su vršeni pod vodstvom druga Ferde Negra, a pod nadzorom druga Haramija Miroslava, obojica članovi Narodno Oslobodilačkog Odbora Gračani, a uz pomoč tamošnjih seljaka koji su se svi odazvali pozivu na rad koji je bio ogroman i od velike važnosti.
Sve lješine i strvine su pokapane na prikladnim mjestima uz prethodnu dezinfekciju krečnim mliekom, kaporitom i lyzolom u propisno duboke jarke, te propisno zagrnute zemljom.
Grobovi koji nisu označeni po rednom broju jesu kako slijedi:
Mjesto zvano "Strmec" 242 ljudi



" " "Ribnjak" 13 "
" " "Matkov brieg" 17 "
" " "Solača" 5 "
" " "Đurakov vočnjak" 10 "
" " "Gračani Banjaluka 27 "
" " "Šiftarov vrt" 1 "
" " " vinograd 1 "
" " "Bešičev vrt" 1 "
" " "Trnčevičevo dvorište" 1 "
" " " brieg 1 "
" " Sljeme "Stara sjenokoša" 8 "
" " "Okrugljak" 1 "
" " "Baničevo dvorište" 1 "
___________
ukupno 329 "




Grobovi koji su označeni po rednom broju jesu kako slijedi:
grob broj

I. " " "Sledijev brieg" oko 50 "
II. " " "Peščenka" " 60 "
III. " " "Zdenčec" " 100 "
IV. " " "Zdenčec" " 20 "
V. " " "Zdenčec" " 32 "
VI. " " "Bjelčenica" " 40 "
VII. " " "Obernjak" " 40 "
VIII. " " "Krivičev brieg" " 40 "
IX. " " " " " 20 "
prenos 743 ljudi
grob broj X. mjesto zvano "Jelačićev brieg" br. 1 oko 30 ljudi
XI. " " " " " 2 " 10 "
__________
ukupno 783 "



Domačih ljudi poginulo je od ustaške ruke 23
svega 806



Od konja imade 42 komada koji su isto propisno zakopani.
Radne snage oko pokopa lješina i strvina je utrošeno od seljaka koji stanuju na području ovog mjesnog odbora: 572 ljudi
susjedni odbor: 46 "
ukupno 618 "

Sredstva za dezinfekciju su nabavljena od sliedečih ustanova:
T.t. "Pliva" Zagreb uz naplatu svote od 2.400 kn. Koji je novac uzet iz blagajne bivše opčine gračani o čemu postoji potvrda.
10 kg. Alkali lyzola
Higijenski zavod Zgb. 10 " "
" " " 24 " kaporita
Raskužni zavod Zgb. 10 " "
" " " 25 " Alkali lyzola
nađeno od bivše vojske 10 " kaporita
ukupno svega 89 "

Sva navedena sredstva za dezinfekciju su u glavnom utrošen u napred navedene svrhe doko još raspolažem sa količinom od:
10 kg. lyzola i
7 " kaporita
što če se potrošiti na dezinfekciju škole i stanova gdje je obitavala vojska.

Radovi na dezinfekciji i pokapanju mrtvih su završeni; neka se o tome izvjesti komandu Zagreba kao i o podatcima koje od poginulih posjedujemo što večina njih nije imala s razlogom koji se zamišlja; da pojedina lica nisu htjeli kod sebe imati dokumenta da ih se ne poznade kao ustaše ili niemce; te su ih prije pobacali.

Smrt fašizmu Sloboda Narodu

Haramija Miroslav
odb. za zdravstvo

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 05 Rujan 2008, 15:25:56
1945., srpanj 11.
Zagreb

Izvješće javnog tužitelja II. JA o nepravilnostima u postupku prema ratnim zarobljenicima

I Z V J E Š T A J

Po predmetu Ministarstva unutarnjih
poslova F.D.H. Pov. broj 44/45 od 1/VII
1945 g.:
O nepravilnim postupcima pripadnika J.A.
prema ratnim zarobljenicima i narodu.

1. Kad je postojao logor u Pakracu da su čuvari logora ubili dvojicu domobrana, zatim tukli narod koji je donosio hranu istima.
Stvar po toj točci nije do danas definitivno ispitana, niti točnost tog navoda utvrđena.

2. Da je u Slavonskoj Požegi u zarobljeničkom logoru gdje je bilo smješteno 30.000 ratnih zarobljenika ubijena dvojica od strane čuvara logora, radi toga što su primali hranu od naroda.
Na licu mjesta utvrđeno je po izjavi druga poručnika Milana Uskokovića, Komandanta mjesta Slavonska Požega, slijedeće:
"Sredinom mjeseca juna o. g. došlo je pred logor 150 civila koji su donjeli hranu zarobljenicima. Uprava logora dobila je naređenje od Komande Mjesta Slavonska Požega da hranu prima i zajednički djeli među zarobljenicima. Uprava logora saopštila je to civilima. Donosioci hrane nisu se htjeli držati tog naređenja, nego su na svoju ruku prilazili žici i davali hranu kako su kome htjeli. Čuvari ovog logora nekoliko su puta opominjali narod da se drži naređenja. Narod je na to počeo negodovati i šaputati između sebe da će razoružati čuvare logora i osloboditi zarobljenike. Stražari su odstranili civile i zabranili svaki prilazak žici, i narodu i zarobljenicima. Zarobljenici se nisu htjeli pokoriti tome nego su ponovno prilazili žici i tražili hranu. Kada nije bilo moguće mirno sprovesti naređenje stražarima nije preostalo drugo nego da upotrebe oružje, predhodno opomenuvši i zarobljenike i narod. Ponovnim pokušajem zarobljenika, nakon toliko opomena, stražari su zapucali i na taj način ubili jednog domobrana-ustašu i jednog lakše ranili. Nakon toga događaja došao je potpukovnik Roc iz Štaba X. Divizije i zabranio je upravi logora da više nesmije primati hranu od civila za zarobljenike.

3. Da je 17. juna 1945 godine u selu Cernik ubijeno 4 domobrana iz transporta od 3000 zarobljenika koji su praćeni iz Slavonske Požege u Novu Gradišku, i da je istog dana ubijen još jedan domobran od nekog majora pištoljem i to sve radi primanja kruha od naroda.
Po toj točki utvrđeno je slijedeće:
Štab X. Divizije izdao je naređenje Štabu IX. Brigade da sa jednim bataljonom izvrši pratnju tog transporta. Pomoćnik komesara iste brigade, drug kapetan Milovan Samardžić, izjavljuje u vezi s tim:
"Ja sam organizirao ovaj transport, dao upute rukovodiocima. Postrojio cijelu kolonu, održao kratki govor i podvukao kakve će izaći posljedice ako bi koji od zarobljenika pokušao bježati ili napasti pratioce. Kolona je krenula. Ja sam sa motorom otišao naprijed. Kolonu sam sačekao u selu Cernik kod Nove Gradiške. Tu mi je saopšteno sljedeće: Da su dvojica ustaša ubijena, radi toga što nisu mogli ići, a druga dvojica što su pokušala sakriti pod most, a jedan što je zločinački i razbojnički napao na komesara čete u namjeri da ga razoruža.
Napominje se da je ta grupa zarobljenika išla na likvidaciju, jer su to sve bili ustaše, zločinaci, žandari i policajci.

4. U selima kod Nove Gradiške ubijena su razna lica i zakopana u neprijateljske rovove. Istina je i utvrđeno je da du od strane OZN-e IX Krajiške Brigade i to nakon izvida i temeljno provedene istrage, ubijeni 21/VI/45 trojicu ustaša, a 22/VI/45 još dvojicu.

5. Da je 20 vojnika IX Krajiške brig. ubilo 50 domobrana u šumi. Utvrđeno je po izjavi komandira straže i zatvora kod okružne OZN-e Odsjek III kod Nove Gradiške, slijedeće:
Dana 18. ili 19. juna o.g. dobio sam zadatak da likvidiram jednu grupu ustaša legionara i žandara, ukupno 52. Naređenje mi je izdao šef Okružne OZN-e. Kako put nisam poznavao, uzeo sam za vodiča predsjednika NO-a Šumetljica . Zadatak sam izvršio. Sa mnom je još išao isljednik kod OZN-e drug Stevo, sa sedam boraca Narodne obrane.

6. Da je između sela Guletinca i Šumetlice nađeno 6 ili 8 leševa, koje su seljaci naknadno zakopali.
Po ovoj točci još nije ništa definitivno utvrđeno.
Javni tužilac za Okrug Nova Gradiška vrši izvide i o rezultatima će izvjestiti.

7. Da je od Siska preko Jasenovca do Novske praćena od straže Komande Mjesta Sisak 900 zarobljenih domobrana i da je kod Jarka u Muratoviću u blizini Jasenovca nađeno 5 ubijenih od kojh je jedan bio zaklan, a drugom razbijena lubanja. Isto, po ovoj točci nije ništa pozitivno utvrđeno do sada. Izvid će se ponovno vršiti.

8. Da je komesar IX. Krajiške brigade htio sa dva vojnika da izbaci iz kuće u Novoj Gradiški jednu obitelj, zatim da je došao u zgradu Gradskog NOO-a i tajniku rekao: Da se civili izbace van, da su oni vojska, a da ih se civili ništa ne tiču, da su oni došli i postavili Narodnu vlast, pa ako ta vlast ne valja da će je oni ukloniti.
Po toj točci utvrđeno je slijedeće, i to izjavom Komesara IX. Krajiške brigade, druga majora Marić Slavka i kapetana komesara Mehmeda Džinića koji izjavljuju:
"Istina je da smo se mi povodom stana kritički i nešto oštrije osvrnuli na nedovoljnu pažnju od strane narodne vlasti prema vojsci". Drug major Slavko Marić rekao je medju ostalim: "Da mi nismo očekivali ovakav postupak od strane Narodne vlasti prema vojsci, već smo mislili da će nam ona u svemu izaći u susret, a tvrdim da nisam rekao ono kako navodi tajnik Gradskog NOO-a."
Napominje se da je taj isti tajnik Gradskog NOO-a smijenjen sa svoje dužnosti radi vjerovatno nepravilnog postupka prema vojsci i narodu.
S obzirom na gore utvrdjeno stanje nakon provedenih izvida na licu mjesta, mišljenja sam da ti slučajevi predstavljaju netačno izvršenje dobivenih vojničkih zadataka, a ujedno napominjem da nije postojala dovoljna kontrola predpostavljenih nad pravilnim izvršenjem dobivenih zadataka. Za sve te prekršaje krivce treba pozvati na disciplinsku odgovornost.

Smrt fašizmu - Sloboda narodu !

Javni tužilac II armije
M.P. potporučnik
P. Drago [v.r.]

Izvornik, strojopis
HDA, Zagreb, 421, kut. 97/b.b

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 05 Rujan 2008, 15:27:22
VOJNI SUD
II. JUGOSLAVENSKE ARMIJE
II. SUD BR. 2040-2044, 2046-2071, 2206-2231, 2255-2273/45.

Primljeno:
Riješeno: 22. jula 1945.

ZAGREB

U IME NARODA JUGOSLAVIJE!

Vojni sud II. Jugoslavenske Armije na svom zasjedanju održanom dne 21. jula 1945. preispitujući presude vojnog suda vojne oblasti Zagrebačke vijeća kod Komande Varaždinskog područja,

presudio je:

Presude:
Sud br. 630/45 od 17. jula 1945. kojom je Pospiš Stjepan presudjen na kaznu smrti strijeljanjem.
Sud br. 698/45 od 17. jula 1945. kojom je Drvarek Anka presudjen na kaznu smrti strijeljanjem.
Sud br. 151/45 od 12. jula 1945. kojom je Brezovec Stjepan presudjena na kaznu smrti strijeljanjem.
Sud br. 288/45 od 12. jula 1945. kojom je Šestanj Vjekoslav presudjen na kaznu smrti strijeljanjem.
Sud br. 317/45 od 14. jula 1945. kojom je Gregurić Franjo presudjen na kaznu smrti strijeljanjem.
Sud br. 318/45 od 14. jula 1945. kojom je Gregurič Alojz presudjen na kaznu smrti strijeljanjem.
Sud br. 327/45 od 14. jula 1945. kojom je Pavlović Milan presudjen na kaznu smrti strijeljanjem.
Sud br. 130/45 od 09. jula 1945. kojom je Obsinger Emil presudjen na kaznu smrti strijeljanjem.
Sud br. 132/45 od 09. jula 1945. kojom je Fosin Djuro presudjen na kaznu smrti strijeljanjem.
.................. (kao nepotrebno ispušteno)
ne odobravaju se:
.................. (kao nepotrebno ispušteno)
nego se kažnjavaju:
Pospiš Stjepan sa lišenjem slobode s prinudnim radom od petnaest godina, pet godina gubitka gradjanske časti i konfiskaciju imovine.
Drvarek Anka sa lišenjem slobode s prinudnim radom od petnaest godina, pet godina gubitka gradjanske časti i konfiskaciju imovine.
Brezovec Stjepan sa lišenjem slobode s prinudnim radom od petnaest godina, pet godina gubitka gradjanske časti i konfiskaciju imovine.
Seštanj Vjekoslav sa lišenjem slobode s prinudnim radom od dvadeset godina, pet godina gubitka gradjanske časti i konfiskaciju imovine.
Gregurić Franjo sa lišenjem slobode s prinudnim radom od 10 godina, tri godine gubitka gradjanske časti i konfiskaciju imovine.
Gregurić Alojz sa lišenjem slobode s prinudnim radom od petnaest godina, pet godina gubitka gradjanske časti i konfiskaciju imovine.
Pavlović Milan sa lišenjem slobode s prinudnim radom od petnaest godina, pet godina gubitka gradjanske časti i konfiskaciju imovine.
Obsinger Emil sa lišenjem slobode s prinudnim radom od deset godina, tri godine gubitka gradjanske časti i konfiskaciju imovine.
.................. (kao nepotrebno ispušteno)

Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

Zapisničar Pretsjednik suda, major:
Presečki Mimica v.r. M.P. u.z. Nikola Lončar

Točnost prijepisa ovjerovljuje:
Sekretar suda, potporučnik

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 05 Rujan 2008, 15:27:33
V O J N I S U D
Vojne oblasti "Zagrebačke"
VIJEĆE KOD KOMANDE ZAGREBAČKOG PODRUČJA
JUGOSLAVENSKA ARMIJA
Broj: 655,652,650/45
Dne 31.VII.1945.

ZEMALJSKA UPRAVA NARODNIH DOBARA
FEDERALNE DRŽAVE HRVATSKE
Zagreb

Presudom ovog suda od 31.VII.1945 Sud. Br. 650/45 presudjen je niže navedeni na smrt i konf. njegove imovine:
Marogini Marcel sin Arnolda i Adele rodj. Kariskuli, rodj. 4.VI.1894 u Peruševini kot. Sv. Ivan Zelina, gdje je i živio, oženjen, otac troje djece, posjednik kuće gosp. zgrada i 45 jutara zemlje.
Presudom od 30.VII.1945 Sud. Br. 652/45 osudjen je isto kao gore:
Holeštein Antun sin Franje i Jalže rodj. Kleni rodj. 26.X.1926 u Pakovcu kot. Sv. Ivan Zelina, stalnog prebivališta u Donj. Zelini, neoženjen, posjednik 2 jutra zemlje i kuće.
Presudom od 31.VII.1945 Sud. Br. 655/45 presudjen je isto kao gore:
Vukas Franjo sin Martina i Ruže rodj. Sansa rodj. 26.X.1921 u Vugrovcu opć. Kašina kot. Sv. Ivan Zelina gdje živi neoženjen, posjed. 4 jut. zemlje i kuće.
Obavještava se Kotarski NO.-Sv. Ivan Zelina radi izvršenja konf. jer je presuda izvršna.
Obavjest: 1/ Kotarski NO.-Sv. Ivan Zelina, 2/ Nadležni Mjesni NO., 3/ Zemaljska uprava narodnih dobara - FDH i 4/ Javno tužioštvo FDH.

SMRT FAŠIZMU - SLOBODA NARODU!

Sekretar:
Potpis nečitljiv.




Kopija, strojopis
Državni arhiv u Zagrebu, 0037.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 05 Rujan 2008, 15:28:07
Drug potpukovnik Veljko Drakulić
Drugovi ! Otvaram ovu konferenciju i pozdravljam druga generala Stevu i druga Duška, izaslanika i člana Centralnog Komiteta KPH. Prije izvještaja sa terena drug Duško iznijet će političku situaciju.

Drug Duško Brkić
/./
Razvio se šovinizam, organizirani šovinizam, a koji je počeo da dolazi iz Srbije, preko Vojvodine i Srijema, a koji je zahvatio duboki korijen i u samoj Hrvatskoj. Nije to spontana pojava, već je to rad neprijatelja, koji je na taj način našao vrlo zgodne forme za ugrožavanje jedinstva i bratstva naših naroda.
/./
Moramo istači i to, da nije razvoju šovinizma doprinjeo samo neprijatelj, nego i mi sa svojim grješkama, sa nerješavanjem raznih ekonomskih problema u krajevima koji su popaljeni, sa blagim kaznama naših sudova, s nepravilnim postupkom u zatvorima i logorima, tako da neprijatelj ima plodno tlo za razvijanje šovinizma.
/./
Mi kolonizacijom rješavamo socijalni problem, dajemo seljacima koji su uništeni, kuće, dobru zemlju, inventar i druge stvari, mi nacionalni živalj pojačavamo u sjevernim krajevima, gdje je prorjedjen ubijanjem sa strane okupatorskih vlasti i kvislinških jedinica i na taj način rješavamo ta dva problema. Zato nas neprijatelj, koji to uvidja, sprječava u izvršenju naših zadataka. Preuzimane su od strane OZN-e preblage mjere s Nijemcima koji su se vraćali. Trebalo je energičnije postupiti. Prije svega strpati ih u logor, ne dati im da se vraćaju u svoja sela i kasnije ih prebaciti preko Drave. Time ćemo dati sigurnost seljacima koji se tamo koloniziraju.
/./
Moram napomenuti i to vama kao komunistima, da Sudovi za zaštitu nacionalne časti nisu odgovorili svojim zadacima, zato što nisu shvatili naši okružni komiteti i sudovi njihov značaj kao revolucionarnih sudova, nisu shvatili da su to forme za brzo i energično čišćenje neprijatelja iz naših redova. Nama se dao jedan kratki period vremena za trajanje tih revolucionarnih sudova, kao što je Sud nacionalne časti i Vojni sudovi, da bi u najkraće vrijeme očistili zemlju od neprijateljskih elemenata, bilo kaznom smrti ili robijom, kako bi neprijatelja onemogućili i zahvatili stvar u svoje ruke. /./ Mi nismo dosta brzo djelovali. Gradjanstvo nije nikada bilo za NOB i mi nismo uspjeli da stvar uhvatimo u svoje ruke. A sud nacionalne časti formiran je unazad nekoliko dana. Trebalo je da se ukaže na hitnost rada revolucionarnih sudova.
/./

Načelnik OZN-e za okrug Banija:
/./
Moglo se zapaziti da je šovinistička mržnja već na vrhuncu. Izmedju srpskih i hrvatskih sela je toliko rasplamsala, da se skoro tuku. U Kostajničkom i Dvorskom kotaru narod ne vjeruje u današnju vlast, i u Dvorskom kotaru neki kažu da to nije naša država i naša vlast, jer su Srbi u komandama, Srbi su svugdje, a Hrvati nigdje. U kotaru Kostajnica dogodilo se da su naše vlasti pohapsile neke ljude, izrezali im "U" na čelu i provodili ih kroz selo i odvodili u šumu gdje su ih likvidirali. Oduzimaju imovinu, blago, dovodeći lažne svjedoke. Na taj način unose nezadovoljstvo u krajeve koji su do sada bili uz naš pokret, i takoreći sve od sebe dali.
Šovinistička mržnja se razvija u velikoj mjeri dolaskom povratnika iz Srbije. Oni govore: "Što ne ubiješ sve Hrvate? Zašto čekate? U Srbiji kralj imade većinu uza se."
/./

Završna riječ druga generala Steve, načelnika OZN-e za Hrvatsku:
/./
Drugovi, prestanite konačno sa likvidacijom! Ne zato što ja možda žalim neprijatelja, ja ne žalim ni moga oca, nego zato što se u narodu kuje, ruje. Mi moramo nastojati da nadjemo nov način sa kojim ćemo iste neprijatelje odstraniti. Mi imamo vojne sudove, sud nacionalne časti. Ima načina kako pronaći neprijatelja, uči u njihove redove i odstraniti ga na legalan način da izadjemo kao pobjednici. Mi treba zajedno sa partijskim organizacijama na terenu da pokažemo da nismo oni kako su nas opisali. Svaki momenat člana OZN-e koji propusti, neka zna da je propustio jedan momenat koji će protivnik iskoristiti. Nikada u historiji nije bio slučaj da je partijska organizacija stvorila organizaciju OZN-e, i da već za par mjeseci nije više vodila računa o njoj. Svi članovi OZN-e su ujedno i članovi Partije. Oni moraju da misle politički, ne da naprave aparat agenata i žandara, nego da budemo zbilja pomoćni aparat partije, koja ima ugleda u svijetu.
/./




Kopija, strojopis
HDA, Zagreb, 1491, 2.24.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 05 Rujan 2008, 15:29:37
VOJNI SUD
Vojne oblasti "Zagrebačke" J.A.
vijeće kod Komande Grada Čakovca

OBAVJEST

Presudama Vojnog Suda Vojne Oblasti "Zagrebačke" J.A. - vijeća kod Komande Grada Čakovca i Vojnog Suda II. Armijske Oblasti - kao Višeg Vojnog Suda osuđeni su

I. Na kaznu smrti strijeljanjem, na gubitak građanskih časti za uvijek, te na konfiskaciju njihove imovine u korist N.O. fonda:

1. ŠKVORC IVAN, trgovac, okupatorov podnačelnik u Čakovcu i bivši narodni poslanik, sin Tome i Marije rođene Lendval, rođen 29. IV. 1895. u selu Belica, općina ista, kotar Čakovec, živio u Čakovcu, radi toga, što je za vrijeme Jugoslavije pripadao ilegalnoj protunarodnoj organizaciji vijeću 20-torice koja je imala za cilj, da Međimurje pripoji Mađarskoj, i što je kao član tog vijeća vršio propagandu u korist mađarskih okupatora, djelio letke i plakate protunarodnog sadržaja, prikupljao i iznuđivao potpise za pripojenje Međimurja Mađarskoj i kao član 20-torice u gradskom odboru određivao ljude na prisilan vojnički rad u Mađarsku. Pomagao je okupatorima kod preuzimanja vlasti, primio se dužnosti podnačelnika grada i davao podatke o političkom držanju ljudstva.
On je kroz cijelo vrijeme okupacije udovoljavao svim zahtjevima neprijateljske politike u Međimurju, pomagao gušenje hrvatskog jezika i osjećaja, i zaslijepljen ličnom korišću bogatio se stvarima nasilno odvedenih, dok je narod Međimurja drhtao pred racijama i patnjama, a borci prolijevali krv u planinama za slobodu.

2. CRNČEC VINKO, stolar, sin Antuna i Rege rođene Cimerman, rođen 31. III. 1889. u Nedelišću, općina ista, kotar Čakovec, radi toga, što je 1941. god. primio dužnost birova općine Nedelišće i kroz čitavo vrijeme okupacije odano služio mađarskim vlastima, davao njima podatke o simpatizerima narodno-oslobodilačke borbe, organizirao kopanje bunkera, bio je član "Madjar elet" partije sve do oslobođenja. Bio je u službi budimpeštanskog centralnog otsjeka za borbu protiv oslobodilačkih težnji naroda, isticao i uzdizao fašistički poredak širio propagandu o pobjedi Njemačke i prijavljivao vojne bjegunce mađarskoj žandarmeriji.

3. JALUŠIĆ JOSIP, ratar, SIN Imbre i pok. Tereze rođene Tkalec, rođen 1. X. 1889. u Buzovcu, općina i kotar Čakovec, radi toga, što je odmah po dolasku okupatora stupio u "Madjar elet" partiju, i kao njen tajnik vršio propagandu za okuptora, pomagao učvršćenje njihove vlasti i učestvovao u progonima međimurskih rodoljuba. Što je svake godine vršio rekviracije i racije po kućama i odavao vojne bjegunce, što je za vjernu službu okupatoru primio 1943. naslov "viteza" prisegavši na vjernost mađarskim okupatorima. Kroz čitavo vrijeme držao je veze s mađarskim žandarima i davao podatke o protivnicima mađarske vlasti. Među ostalim tužio je i Sušec Matiju, Novak Stjepana i Božanić Josipa da su propagirali komunizam.

4. NOVAK JOSIP, sin Franje i Katarine rođene Topolnjak, rođen 27. XII. 1883. u Nedelišću, općina ista, kotar Čakovec, gdje je i živio, radi toga, što je sarađivao u neprijateljskom listu "Topol", hvalio mađarske okupatore i odvraćao narod od narodno-oslobodilačke borbe, odlazio u Budimpeštu po direktive za mađarizaciju Međimurja i za propagandu u tom pravcu. Za te svoje zasluge primio je naslov "viteza" i položio prisegu Hortiju da će raditi na mađarizaciji Međimurja i sa 5 mađarskih vojnika uhapsio Boj Mirka i Novak Joispa, koji su internirani u Šarvar.

5. CRNČAC STJEPAN, radnik, sin Franje i Uršule rođene Mesarić, rođen 2. VII. 1896. u Sv. Jurju na Bregu, općina ista, kotar Čakovec, živio u Pitomači, općina i kotar Čakovec, radi toga,
što je bio izraziti narodni neprijatelj i pomagač okupatora. Što je 25. IX. 1943. prijavio žandarmeriji boravak partizana u Pustakovcu, nakon čega su žandari opkolili selo i ubili partizane Kolenko Štefa, Novaka i Kosa, te je tako sudjelovao u ubijstvu trojice naših boraca.

6. KANIŠKI IVAN, žandar, sin Josipa i Magdalene, rođene Toplek, rođen 9. III. 1897. u Dol. Knjegincu, općina Biškupec, kotar Varaždin, radi toga, što je kao žandar bivše Jugoslavije prešao u ustašku žandarmeriju, vršio propagandu za ustaše, vodio borbu protiv partizanskih odreda i Jugoslavenske Armije, vršio racije na vojne obveznike i hvatao simpatizere narodno-oslobodilačkog pokreta sprovodeći ih u varaždinsku policiju, vjerno služeći krvavim fašističkim zlikovcima Pavelić i bandi sve do dana 6. IV. 1945. dok nije zarobljen od bugarske vojske.

II. Na kaznu smrti strijeljanjem te na gubitak građanskih časti zauvijek.

1. MEKOVEC ANTUN, trgovac, sin. pok. Stjepana i Marije rođ. Dolenec, rođen 11. VI. 1896. u Čakovcu, sa stalnim prebivalištem u Sv. Jeleni, općina i kotar Čakovec, radi toga, što je polovicom 1942. stupio u "Njilaš" partiju, bio povjerenik te partije u Sv. Jeleni, vrbovao nove članove za tu partiju i organizirao "Njilašku" omladinu.

2. JAMBROVIĆ IVAN, strojobravar, sin Đure i France rođene Lovrenčić, rođen 4. II. 1913. god. u G. Pustakovcu, općina i kotar Čakovec, bovario u Čakovcu, radi toga, što je kao pouzdanik poznatih mađarskih agitatora Ota Pečurnika i Grabara vršio propagandu za otcjepljenje Međimurja od matice zemlje, rasturao propagandni materijal, upisao se u "Njilaš" partiju, na sastancima davao upute za borbu protiv saveznika, upisao se u Salašijevu vojsku, pripremao organizaciju pomoćne mađarske žandarmerije za sprovođenje racija, hapšenja i za borbu protiv partizana. Sa mađarskim žandarima vršio je racije na vojne bjegunce i sumnjiva lica, te je tom prilikom dao uhapsiti više lica.

Kazna smrti nad osuđenima izvršena je.

III. Na kaznu robije u trajanju od 20 godina, te na gubitak građanskih časti i konfiskaciju njegove imovine 1 jutro oranice i 1 jutro šume:

DOBŠA ĐURO, ratar, sin Ivana i Marije rođene Marčec, rođen 10. IV. 1886. u Novom Selu, općina i kotar Varaždin, zadnjim boravištem u Kuršancu, radi toga, što je kao starješina Kuršanca 1944. usko sarađivao sa mađarskim vlastima, 1942. stupio u "Mađar elet" partiju, organizirao članove za nju, sudjelovao kod hapšenja Bojanić Josipa i Križnik Stjepana, pomagao kopanje bunkera, i primio za svoje zasluge red "viteza" radi mađarizacije Međimurja.

IV. Na kaznu robije u trajanju od 10 godina i gubitak građanske časti kroz 5 godina:

ŠOPAR IVAN, pekar, sin Đure i Terezije rođene Zeljak, rođen 25. IV. 1904. u selu Pribislavec, općina i kotar Čakovec, posljednje boravište Čakovec, radi toga, što je 1942. stupio u "Njilaš" partiju, bio povjerenik te partije za Belicu, širio neprijateljsku propagandu i vršio popis mladića za tako zvanu "mađarsku pukovniju" za borbu protiv Jugoslavenske Armije.

V. Na kaznu prisilnog rada u trajanju od 5 godina i gubitak građanske časti kroz 3 godine:

MAJOR MIJO, ratar, sin pok. Ivana i Ane rođene Nemet, rođen 26. X. 1890. u selu Štrukovec, općina Mursko Središće, kotar Čakovec gdje i živi, radi toga, što je bio starješina sela Štrukovec od 1941. do 1945. i tjesno sarađivao sa mađarskim okupatorima, prema siromašnima bio nepravedan u podjeli stvari potrebnih za život, i dao podatke o simpatizerima narodno-oslobodilačke borbe.

VI. Na kaznu prisilnog rada u trajanju od 6 mjeseci uvjetno na 2 godine:

HADELJAN LOVRO, ratar, sin Josipa i pok. France rođene Črmak, rođen 5. IX. 1930. u Gradinovcu, općina Belica, kotar Čakovec gdje i živi, radi toga, što je dobrovoljno otišao u Njemačku na radove, a decembra 1944. vrativši se iz Njemačke stupio u "njilaš" partiju, te jednoč, zajedno sa pretsjednikom partije u općini Belica, Baksa Augustinom, dijelio neprijateljski propagandni materijal.

VII. Na kaznu prisilnog rada u trajanju od 1 godine uvjetno kroz 2 godine:

TORNER ROZA, žena Stjepana, kći Cankar Gabra i Roze, rođena 28. V. 1930. u Svetihazi, kotar Lendava, živi u Čakovcu, radi toga, što je pod uticajem Crnčec Stjepana mužu Torner Stjepanu rekla da mora ići na žandarmeriju prijaviti partizane koji su otišli pravac Pustakovca.

VIII. Sud je prekinuo postupak

1. protiv MATIĆ TOME, ratara iz Oporovca i
2. protiv JEDJUD IVANA, tapecirara iz Preloga, jer nije moglo biti utvrđeno da su što radili protiv Narodno-oslobodilačke borbe i naroda

SMRT FAŠIZMU - SLOBODA NARODU!

VOJNI SUD
VOJNE OBLASTI "ZAGREBAČKE" J.A.
vijeće kod Komande Grada Čakovca

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 05 Rujan 2008, 15:30:18
VOJNI SUD
KOMANDE GRADA ZAGREBA

dana 30. VIII. 1945.


Kotarskom narodnom sudu,
Z A G R E B

Presudom ovog suda broj 29./45. od 12.VI.1945.
presudjen je Rizvanbegović Murat, pok. Mustajbega i pok. Fatime r. Rizvanović rodj. 29.VI.1903.g. u Stocu, nastanjen u Zagrebu, Ksaverska cesta br. 69 Hrvat, musliman, oženjen, otac dvije djece, trgovac živež. namirnicama
zbog djela narodnog neprijatelja na kaznu liš. slob. s prinud. radom 2.g. gubitak svih pol. i grad. prava 5.g. i konfiskaciju cjelokupne imovine u smislu čl. 6. Z. o ko.
Ova je presuda izvršna. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje slijedeći imetak
Kuću i zemljište na Ksaverskoj cest., dućan na Jelačićevom trgu, gotovine oko 5,000.000. Kn.

Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

M.P. Pretsjednik, kapetan:
Vlado Ranogajec [v.r.]

Izvornik, strojopis



U presudi je riječ o ocu Suada Rizvanbegovića

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 05 Rujan 2008, 15:30:57
FEDERALNA DRŽAVA HRVATSKA
ZEMALJSKA UPRAVA NARODNIH
DOBARA
Broj: 19267/1945.
Zagreb, dne 15. listopada 1945.

OKRUŽNA UPRAVA NARODNIH DOBARA
VARAŽDIN

U vezi Vašeg dopisa od 11. t.mj. br. T 49/45. primjećuje se da je po našem nalogu od 22.IX.45. br. / 276745. trebalo dostaviti popis imovine svih Austrijanaca bez obzira da li su za vrijeme okupacije saradjivali ili ne sa okupatorom. Upozorava se nadalje ta uprava da se u smislu okružnice br. Pov. 14/45 imovina Austrijanaca ima tretirati kao ona Nijemaca te se prema tome ima konfiscirati u smislu čl. 30 Zakona o konfiskaciji. Neće se konfiscirati samo imovina Nijemaca u slučajevima previdjenim u autentičnom tumačenju tačke 2 čl. 1 Odluke AVNOJ-a od 21.XI.44. (službeni list od 8.VI.45.)
U vezi gornjeg dostavite nam dakle popis imovine i onih Austrijanaca koji nisu suradjivali sa okupatorom.

Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

M.P. V.d. UPRAVNIKA:
... [v.r.]

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Zavelim na 06 Rujan 2008, 12:22:52
Molio bih forumaše da radi bolje preglednosti predočenih dokumenata komentare na ovu temu staljaju u novi topic:

Komentari na temu: Dokumenti o partizanskim zločinima (Komentari na temu: Dokumenti o partizanskim zločinima)

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 06 Rujan 2008, 19:13:02
1945., siječanj 25.

Odsjek OZN-e VI. korpusa upućuje OZN-e III. za Hrvatsku popise domobranskih časnika i ostalih, koje su likvidirali pripadnici OZN-e, te postrojbi VI. korpusa NOV i PO Jugoslavije u razdoblju od 15. rujna 1944. do 1. siječnja 1945.

ODSJEK ZA OBLAST VI. KORPUSA
ODJELA ZAŠTITE NARODA
Br. 25
dana 25. I. 1945. g.

III. ODSJEKU ODJELA ZAŠTITE NARODA
- za Hrvatsku -

U sporazumu sa drugom Batom članom Vašeg Odsjeka upućujemo Vam pregled kao i imena lica likvidiranih u razmaku od 15. IX. 1944. do 1. I. 1945. Ista su lica likvidirana pre mog dolaska za šefa ove sekcije i skoro sve likvidacije su izvršenje bez zapisnika, o čemu će Lazo usmeno referisati.
Smrt fašizmu - sloboda narodu !
Šef:
Ivan Mišković [v.r.]
M.P.
-.-

SPISAK LIKVIDIRANIH DOMOBRANSKIH OFICIRA
od 15. IX. [1944.] do 1. I. 1945. godine.-

XII. UDARNA DIVIZIJA
1. - Odžadžić Stjepan, biv, domobranski kapetan, došao na poziv Tita u NOV i nalazio se na dužnosti referenta za naoružanje II. bataljona Osječke udarne brigade. Na dužnosti je bio nemaran, aljkav i opijao se. Za vrijeme akcije na Koprivnicu spavao je daleko iza fronta, dok je njegov bataljon ostao bez municije. Omalovažavao je narodne oficire i nije htio nositi čin. Govorio je kako je on sada morao doći u NOV, ali da je to privremeno i da će još biti razgovora.
Isti je likvidiran po samim članovima Opunomoćeništva divizije, a po naredjenju dobivenom od Odsjeka na koje je bio potpisan Pero Olhovi.

XL. DIVIZIJA
2. - Kokolek Josip, bivši domobranski kapetan, rodjen 1910., Završje, Zlatar, Hrvat, došao u NOV na poziv Tita i bio na dužnosti u III. bataljonu Omladinske udarne brigade. Isti je medju domobranskim oficirima govorio kako je bilo bolje u domobranstvu nego u NOV, kako se na Kalniku osniva Srpski bataljon koji se osvećiva hrvatskom narodu, kao je on bio zakleti ustaša u tabor Ludbrega, kao on ne vjeruje u federativno uredjenje Jugoslavije, kao su u NOV rukovodioci svi Srbi koji će Hrvate prevariti, kako su se partizani trebali priključiti domobranima i kako Hrvati treba da paze što rade da ne bi Srbi opet zavladali, i.t.d. Izvještaj o likvidaciji istog sa zapisnikom dostavljen ranije OZN-i III. za Hrvatsku.
3. - Muzhaus Mijo, rodjen 1909., Valpovo, Hrvat, bio dom.[obranski] kapetan i zarobljen u Daruvaru 15. IX. 1944. Isti se bio prisiljen predati, jer nije imao kuda pobjeći prilikom likvidacije Daruvara. Ta njega tvrde domobranski natporučnik Balen Josip i Vaktarić Janko da se isti uvjek dobrovoljno borio protiv NOV i da se zalagao za borbu do kraja, jer da će on pregovarati samo sa Englezima i Amerikancima, a ne sa šumskom vojskom. Nadalje isti govore da se isti u NOV smatrao zarobljenikom i omalovažavao je svako naredjenje izdano od strane naših rukovodioca.
Obojica gore navedenih likvidirana su po Opunomoćeništvu XL. Divizije.

NOVOGRADIŠKO PODRUČJE
4. - Bošković Miloš, rodjen 1894. u Beogradu, živio u Osijeku, Srbin, u NOV došao na Titov poziv. Bio za vrijeme Jugoslavije pukovnik. Isti je bio na dužnosti u Novogradiškom području kod vojno-sudskog islednika i za vrijeme svog službovanja nije bio zadovoljan s ničim. Kajao se što je prešao na stranu NOV i vječito je potezao pitanje kako će za vrijeme mira biti plaćeni oficiri i kakav će on položaj dobiti. Mrzio je članove Partije i uopće nije s njima htio razgovarati. Nije se družio s nikim do li sa jednom židovkom, čiji je brat bio pod vojnim sudom zbog veze sa Englezima. Na svojoj dužnosti, prilikom preslušavanja optuženika uvjek je optuženicima pružao priliku da se opravdaju, dapače im je postavljao takova pitanja na koja su mogli samo olakšavajuće odgovoriti. Kao odraz njegovoga mišljenja po odnosu izmedju jugoslavenskih, domobranskih i NOV oficira jeste članak koji je napisao i za kojeg je tražio da ga se štampa u jednim našim službenim novinama. U tom članku je tražio da se domobranskim oficirima ne priznaju činovi koje su dobili u domobranstvu. Isti je živio u Osijeku legalno kao Srbin i to iz razloga što je isti za vrijeme Jugoslavije kao sudski pukovnik obavještavao ondašnje ustaše da će biti hapšeni, o čemu ovaj otsjek posjeduje zaplijenjeni dokumenat.
5. - Njavro Ivan, rodjen 25. XI. 1911., domobranski poručnik, Opatija, kotar Rijeka /Istra/, stupio u NOV 5. IX. 1944. Mrzio je sve što je srpsko, medju vojnicima govorio je protiv oficira NOV, a zastupao je novodošle domobranske oficire. Medju vojnicima širio je neraspoloženje i na taj način što im je dokazivao kako su zapostavljeni, kako se o starim partizanima ne vodi računa, kako je uzalud što su se borili jer da svejedno neće dobiti zasluženi položaj niti odgovarajući čin. Medju narodom je širio nepovjerenje u našu narodnu vlast govoreći narodu da nemaju soli, kuća, da niko o njima ne vodi računa, te da bi narodu bilo bolje da nisu pod našom upravom. Govorio im je da su robovi, da ništa nemaju, da su gladni, goli i bosi i da je ovakav život robija. Za novine "Srpsku riječ" govorio je da nema smisla čitati niti uzeti u ruke jer to je obično velika nužda.
Ovu dvojicu likvidiralo je Opunomoćeništvo Novogradiškog područja vrlo konspirativno, a po naredjenju člana Otsjeka Valtera.

POŽEŠKO PODRUČJE
6. - Orlić Franje Franjo, rodjen 1919. Dubrovnik, domobr. poručnik, Hrvat, zarobljen prilikom likvidacije Pakraca 13. IX. 1944. Isti je bio poručnik u IV. gorskom zdrugu, ranjavan i odlikovan srebrenom kolajnom.
7. - Krželj Josip, rodjen 1921. Zadvarje, Split, Hrvat, zarobljen u Pakracu 13. IX. 1944. Isti je bio domobranski poručnik, istaknuti fašista i učestvovao u paljenju i pljačkanju sela pakračkog kotara.
Obojica su likvidirani po naredjenju samog Opunomoćeništva područja.

SLATINSKO PODRUČJE
8. - Loriš Franjo, biv.[ši] domobranski natporučnik, rodjen 1913., Orahovica, Našice, Hrvat, došao u NOV 10. X. 1944. Isti je bio od 1941. neprestano u domobranstvu i medju ostalim dužnostima bio je zapovjednik sata oklopnih vlakova u Doboju. Učestvovao je u borbama protiv NOV u Hercegovini, Bosni i Slavoniji.
9. - Smrdjek Franjo, domobranski poručnik, rodjen 1923., Otok, Vinkovci, Hrvat, došao u NOV 5. X. 1944. Isti je bio u neprijateljskoj vojsci od 1941. pa do stupanja u NOV i učestvovao u svim ofanzivama na Slavoniju.
Obojica su likvidirani po naredjenju samog opunomoćeništva područja.

OSJEČKO PODRUČJE
10. - Zaviša Vesić, dom.[obranski] major, rodjen 1899., Pančevo, Srbin, došao u NOV 18. IX. 1943. god.

U OVOM ODSJEKU
11. - Čujković Nikole Nikola, rodjen 1906. Lenjingrad, Rus, aktivni major, služio u VII. vazduhoplovno-telegrafskoj četi, kasnije u zapovjedništvu II. zbornog područja. Sa 14 godina došao u Jugoslaviju sa ostalim ruskim emigrantima, te u Jugoslaviji svršio gimnaziju i akademiju. U NDH služio od 1941. do 1944. kod željezničkih bojna, te bio komandant oklopnih vozova u Brodu i kasnije u zapovjedništvu II. zbornog područja. Isti je po dolasku u NOV govorio kako su na svim položajima Srbi, kako da nije bilo domobrana da ne bi partizani ništa učinili, kako je nemoralan život drugarica, kao je on bio strah i trepet partizana dok je bio komandant oklopnih vozova i.t.d.
12. - Stanojević Ljubomir, rodjen 1916. u Ivanju, srez Jablanički, oženjen sa švabicom iz Osijeka, Srbin, kao aktivni jugoslavenski poručnik bio je u Nedićevoj vojsci dobrovoljno od 1941. do 1944. i po povlačenju švaba iz Srbije, prebacio se u Slavoniju i došao u NOV. Sumnja se da je bio ubačen kao četnički elemenat, te da je osim služenja u Nedićevoj vojsci bio u službi gestapoa, budući da mu je žena švabica.
13. - Vodenik Alfons, aktivni domobr.[anski] zrakoplovni poručnik, rodjen 1912. u Zagrebu. Isti je u NOV došao 9. X. 1944. iz Zagreba preko Broda u Slavoniju. Bombardovao je naša nezaštićena sela i položaje NOV.
14. - Ille Mario, aktivni domobranski poručnik, vršio dužnost rukovaoca materijala za vezu u Glatesu, u domobranstvu bio vrlo agilan, ustaški nastrojen, ima dva brata ustaške oficire, radio za UNS i izvještaje slao protiv radnika ppukovniku Varljenu i policiji.
15. - Kalebota Mato, aktivni domobranski potporučnik, Hrvat, živio u Slav. Požegi, rodom iz Šibenika. U domobranstvu bio vrlo agilan, vršio dužnost skladištara na Glatesu, ustaški nastrojen, germanofil, radio sa UNS-om, denuncirao mnoge naše radnike.
16. - Varljan Ivan, domobranski potpukovnik, upravnik Glatesa, čovjek bez karaktera, materijalista, organizator UNS organizacije u Glatesu, preko njega su išle sve denuncijacije na naše radnike i sam je lično denuncirao. Nalazio se u društvu njemačkih oficira i ustaških funkcionera.
17. - Novak Ivan, domobranski poručnik, vršio dužnost adjutanta na Glatesu, ulizica, podlac, zna za cijelu organizaciju UNS-a i radio s njome, bio je desna ruka ppukovnika Varljana.
-.-

S P I S A K L I K V I D I R A N I H
od 15. IX. 1944. g. do 1. I. 1945. g. /osim domobranskih oficira/

U XII. UDARNOJ DIVIZIJI

1. - Duljković Mehmed, borac prateće čete I. bataljona XII. proleterske udarne brigade, Musliman, bio u SS diviziji i zarobljen poslije 15. X. 1944. na sektoru Istočne Slavonije. U jedinici se pokazao nedisciplinovan, prgav, spreman na tuču, harangirao medju Muslimanima da se bježi preko u Bosnu.
2. - Radović M. Radovan, biv.[ši] nedićevac, u NOV borac prateće čete IV. bataljona XII. Proleterske Udarne brigade. Došao u NOV sa grupom od 16 nedićevaca poslije X. mjeseca 1944. Isti su se sa Njemcima povukli ispred Crvene Armije iz Srbije. Ovaj je u jedinici rovario govoreći da će oni jednoga dana dezertirati za neki Suvoborski Odred. Omalovažavao je polit.[ičke] Komesare i sav politički rad, a u borbi se pokazao slab borac i špekulant.
3. - Čupić J. Miodrag, biv.[ši] nedićevac. Ostalo isto kao i kod gornjeg.
4. - Radovanović R. Radisav
5. - Radovanović B. Živorad, biv.[ši] nedićevci, došli iz Srbije sa grupom njih 16. U NOV borci XII. proleterske udarne brigade.
6. - Vukičević Milan, biv.[ši] aktivni jugoslavenski poručnik, u NOV došao poslije 15. IX. 1944. iz Srbije, po narodnosti Srbin, u NOV vršio dužnost referenta za naoružanje Osječke udarne brigade. Od 1941. sve do stupanja u NOV radio navodno u Beogradu, kamo je pobjegao ispred progona ustaša u Sremu. Ima izgleda prema njegovim ispravama da je tamo radio za gestapo i Nedića. Na dužnosti se pokazao aljkav, neodgovoran, potcjenjivajući druge oficire. Naginjao je k četnicima i kao takovoga poznaju ga neki drugovi iz Srema. Isti je bio sumnjiv i problematične prošlosti.
7. - Svrabović Rusein, biv [ši] vodnik u gestapovcima, u NOV stupio do 15. IX. 1944. i nalazio se u IV. bataljonu Osječke udarne brigade. Isti je svršio kurs u Stockerau, nalazio se u gestapovcima 2 godine, te učestvovao u više neprijateljskih ofanziva kako u Bosni tako i u Slavoniji. U jedinici je učestvovao u organizovanju dezerterstva 7 Muslimana koji su dezertirali u Bosnu sa 3 p.[uško] m.[itraljeza] početkom XI. mjeseca 1944. Kao takav i za učestvovanje u tom organizovanju dezerterstva osudjen je po Vojnom sudu divizije na smrt, ali je zalaganjem nekih drugova, kao na pr. rukovodioca polit. odjela Voje Sobajića, oslobodjen je i pušten ponovno u jedinicu s motivacijom da je dobar borac. Poslije svega toga hapšen je s naše strane.
8. - Krpan Mato, biv.[ši] ustaški rojnik, došao u NOV poslije 15. IX. 1944. dobrovoljno i nalazio se kao borac u IV. brigadi. Za vrijeme ustaške vladavine u Slav. Požegi učestvovao je zajedno sa ustašama u zlodjelima koja su činjena po Požeškoj Kotlini 1943./44. godine. U zatvoru je tukao i zlostavljao partizana Ćanić Luku i druge koji su bili zarobljeni od strane ustaša. Isti je to priznao i smatra se ratnim zločincem koji se uvukao u NOV.
9. - Grgić Antun, bivši pripadnik Suljine bojne . Došao u NOV prije 15. IX. 1944. i nalazio se kao borac u XII. proleterskoj udarnoj brigadi. Isti je rodom iz Viškovaca od Djakova te je dolazio kao pripadnik Suljine bojne zajedno sa ustašama iz Djakova u pljačku Djakovačkih Selaca i okolnih sela. U jednom takvom pohodu isti je mlatio neke seljake iz Djakovačkih Selaca koji su ga poslije prepoznali kad je ista brigada tamo kantonovala, i na osnovu toga je uhapšen. Prilikom boravka u zatvoru divizije poslije našičke akcije isti je pri povlačenju divizije govorio pred narodom kako smo pretrpjeli velike gubitke i kako je IV. brigada razbijena, što nije odgovaralo istini.
10. - Šmit Miško, bivši gestapovac, rodom iz Podgorača, nalazi se u Dopunskom bataljonu kao borac, kamo je došao u X. mjesecu 1944. Isti je 1941. godine kao opštinski pisar u Podgoraču dolazio zajedno sa ustašama u sela Ostrošince, Granice i dr., te terorizirao i tukao pojedine ljude tih sela. Poslije toga otišao je u gestapovce, gdje se nalazio skoro 2 godine. Seljani gore navedenih sela su ga prepoznali i htjeli su da ga sami ubiju. Isti je smatran ratnim zločincem i kao takav uhapšen.
11. - Marković Fabijan, biv.[ši] ustaša, došao u NOV poslije 15. IX. 1944. i nalazio se kao borac u Osječkoj udarnoj brigadi. Kao ustaša iz 1941. vršeći dužnost poljara učestvovao je u svim većim akcijama neprijatelja na Dilju 1941. i 1942. godine, te im je služio kao vodič. Po oslobođenju njegovog sela isti se preselio u Brod bojeći se kazne. Prilikom kantonovanja iste brigade u pomenutom selu, njegovi su ga seljani prepoznali, potvrdili njegov protunarodni rad, što je i sam priznao i na osnovu toga uhapšen.
12. - Šarić Antun, biv.[ši] ustaša, došao u NOV poslije 15. IX. 1944. i nalazio se kao borac u Osječkoj udarnoj brigadi. Kao ustaša 1941. zajedno sa svojom braćom koji su još i danas ustaše, pljačkao je u okolici Dervente srpsku imovinu i učestvovao u hapšenju naših drugova. Drugovi iz njegovog kraja su ga prepoznali i tražili da ga se uhapsi.
13. - Nakić, madjioničar, rodom iz Vukovara, biv.[ši] domobranac, uhapšen kao dezerter na putu kući. Isti je došao u NOV poslije 15. IX. 1944. i pokazao se u jedinici kao kukavica, te nagovarao Sremce da dezertiraju u Srem.
Svi gore navedeni su likvidirani i to: Br. 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., koji su se nalazili u spisku sumnjivih, likvidirani su po naredjenju Otsjeka; br. 8. i 12. po naredjenju Opunomoćeništva divizije; br. 9. i 10. po naredjenju Štaba divizije; br. 11. i 13. likvidirani u dogovoru sa Štabom divizije i Vojnim sudom. Za iste likvidacije znade Opunomoćeništvo divizije i par povjerljivih kurira. Za one koji su likvidirani po naredjenju Otsjeka ne postoje nikakvi saslušni zapisnici niti je vodjen postupak, dok je za ostale vodjen postupak, ali nepotpun, te ne postoji sredjeni zapisnici.

XL. DIVIZIJA

14. - Kikerec Mladen, rodj. 6. X. 1923. u Slav. Brodu, Hrvat, rkt., djak, u NOV stupio 22. IX. 1944. od kuće u Slav Brodu. Nalazio se u Tehnici XVIII. udarne brigade kao crtač. Za vrijeme Jugoslavije bio je ljotićevac , a otac mu je velikosrpski režimer. Isti je pričao u Suhopolju oko 1. X. 1944. kako partizani nemaju cilja borbe i oni mogu voditi samo nesvjesne i nepismene mase. Svijet će poslije rata ismijati partizane kao što je i Lenjin ismijan. Takodjer je govorio da bi onome ko bi ga izvukao iz partizana dao 300.000 Kuna. Dok je bio u jedinici, isti se pokazao kukavica i paničar u borbi.
15. - Sifner Ratimir, rodjen 18. V. 1915. u Severinu na Kupi, Vrbovsko, Hrvat, rkt. pravnik, stupio u NOV 15. IX. 1944. iz domobranstva gdje je bio narednik u Ratnom sudu IV. gorskog zdruga kao stručnjak pomoć sudiji i to u Daruvaru i Banjaluci. Nalazio se u I. bataljonu XVIII. udarne brigade kao borac. U domobranstvu se nalazio 35 mjeseci. U jedinici se pokazao nezainteresovan za rad, te je sve pratio sa sumnjom. Prilikom pokreta prema Okučanima govorio je borcima kako je glupo ići na prugu, jer će svi izgubiti glavu. Pokazao se plašljiv i kod prve paljbe izostajao iz jedinice.
16. - Grubač Vaso, rodjen 1906. u Boboti, Vukovar, Srbin, postolar, stupio u NOV 21. IX. 1943. od kuće i bio šuster pri štabu Omladinske udarne brigade, te u Intendanturi iste rukovodio sa municijom. Govorio je da će se kralj Petar II. vratiti u Jugoslaviju i da on nije kriv za sudbinu naroda. Petokraku zvijezdu nije htio da nosi. Izbjegavao je sastanke i na saslušanju govorio je za neke četnike koji su likvidirani da nisu četnici.
17. - Salopek Janko, rodjen 1909. Bačevac, Gradina, Virovitica, Hrvat, rkt. seljak, stupio u NOV 15. VIII. 1944. iz domobranstva i bio u III. bataljonu Virovitičke brigade kao borac. Isti je dezertirao iz NOV, te kada je došao kući poručio je miliciji iz Virovitice da dodju po njega i oružje. Milicija je iz Virovitice stvarno došla te ga tobož prisilno otjerala u uporište, gdje se isti zadržao nekoliko dana. Prije svoga dezerterstva iz NOV, odnosno iz Bilogorskog NOP odreda, održavao je veze sa Bijelom gardom, te je zajedno s njima išao hvatati partizane u selo Detkovac, što se naknadno saznalo.
18. - Djukić Sreto, rodjen 1913. Dobrogošće, Bektež, Požega, Srbin, opć.[inski] bilježnik, stupio u NOV 14. VII. 1943. iz civila i nalazio se u I. bataljonu Virovitičke brigade kao komandir čete. Isti je bio velikosrbin i četnički nastrojen. Za vrijeme bivše Jugoslavije nalazio se u četničkoj organizaciji. Kao takav već je jednom bio na sudu Požeškog područja zbog svojih velikosrpskih izjava, te je po sudu XL. Divizije, kome je poslije predan, osudjen odnosno oslobodjen i poslan u jedinicu za borca, gdje se brzo uzdigao za komandira čete. Zbog šamaranja boraca i silovanja žene u D. Motičini, isti je opet otišao za borca. Kada se istoga uhapsilo i vodilo na preslušanje zbog silovanja i drugog, isti je pokušao bježati i ubijen.
19. - Košćak Miško, rodjen 1921. Bačevac, Gradina, Virovitica, Hrvat, ratar, stupio u NOV 20. VII. 1944. u Virovitičku brigadu kao borac. Isti se bio samovoljno udaljio iz jedinice, te navodno uhvaćen od milicije. Medjutim kasnije se je saznalo da se isti sam predao i zajedno sa milicijom, u kojoj se nalazio mjesec dana o žetvi, išao hapsiti partizane u Detkovcu i Lugu.
20. - Begović Djuro, rodjen 1924. Drškovci, Požega, Hrvat, srednjoškolac, stupio u NOV 17. X. 1944. te se nalazio u Dopunskom bataljonu divizije. Isti prije pohadjao kurs ustaških jurišnika u Zagrebu, te ustaški dužnostnički kurs u Borovu. Istoga Požežani optužuju da je noću 28./29. IX. 1944. kidao parole NOV u Požegi. Na priredbi Omladinske udarne brigade u Požegi ometao je program lupanjem stolica i galamom skupa sa nekim biv.[šim] ustašama. Za vrijeme napada XII. proleterske udarne brigade na Slav. Požegu, zajedno sa ostalim ustašama branio je istu sa puškom u ruci. U samoj jedinici pokušavao je da ometa političke sastanke i ismijavao ih.
21. - Ratković Božidar, rodjen 1925. u Slav. Brodu, Hrvat, srednjoškolac, došao u NOV 17. X. 1944. i nalazio se u Dopunskom bataljonu divizije. Isti je zajedno sa gore navedenim Begović Djurom učestvovao u svim rabotama kako u Požegi tako i u jedinici. Osim toga isti je za vrijeme boravka u Slav. Brodu zajedno sa ustašama, noseći šmajser, kao jedan od povjerljivih, hapsio naše drugove, od kojih se neki danas nalaze u jedinici i optužuju ga.
22. - Prevedan Matija, iz Virovitice, biv.[ši] ustaški agent, nalazi se u I. bataljonu Virovitičke brigade. Prilikom fingiranog napada na Viroviticu pokazao se u jedinici kao saboter i paničar, tvrdeći da partizani nikada neće zauzeti Viroviticu. Dan prije likvidacije Virovitice pobjegao je u uporište i po oslobođenju iste tamo je uhapšen.
23. - Sabo Petar, rodjen 1922. Vučjak, Feričanci, Našice, Madjar, radnik, zarobljen je kao domobran u Vel. Zdencima i uvršten u XVIII. brigadu. Kasnije je iz iste pobjegao, te otišao u domobranstvo i bio poslije kod kuće i pripadao madjarskoj fašističkoj stranci strelasti krstovi. Osim toga ponovo je dobrovoljno došao u jedinicu i za vrijeme borbe hotimično sabotirao mitraljez. Na neobjašnjiv način pronadjen je u jednom njegovom pismu obavještajni izvještaj iz njegovog bataljona. Na osnovu svega toga isti je uhapšen.
24. - Lamanski Mihajlo, biv.[ši] gestapovački kapetan policije, rodjen 1906. Sumi, Harkov /Rusija/, zarobljen prilikom akcije na pruzi kod Bizovca u novembru mjesecu 1944. Isti je u jugoslavenskoj vojsci bio kapetan II. klase i služio što u jugoslavenskoj vojsci što u legiji 16 godina. U legiju stupio VII. mjeseca 1941. Do svog zarobljavanja nalazio se na dužnosti u Bjelovaru, Mostaru, Osijeku, Virovitici, Podgoraču, te učestvovao aktivno u svim operacijama neprijatelja na tim sektorima. Jedno vrijeme se nalazio u Stockerau kao zapovjednik vojnog oporavilišta. Po zarobljavanju borci III. bataljona XVIII. udarne brigade premlatili su ga te je likvidiran.
25. - Makar Mitar, rodjen 1909. Trenkovo, Mihaljevci, Slav. Požega, Hrvat, došao u NOV VII. mjeseca 1944. prisilno mobilisan i nalazio se u XVIII. udarnoj brigadi. Isti se nalazio u domobranstvu od 1941. godine sve do srpnja 1944. i sudjelovao u više borbi protiv partizana u Slavoniji. Prilikom pokreta za Našice isti je pokušao bježati za Požegu, te je uhapšen.

NOVOGRADIŠKO PODRUČJE
26. - Laketić Savo, rodjen 1916. Srem. Laze, Vinkovci, Srbin, u NOV došao IX. mjeseca 1943. i to mobilisan. U NOV se pokazao četnički nastrojen i organizator četničke mreže u Psunjskim bolnicama. Bio je u vezi sa Dujićom. Održavao sastanke sa ostalima na kojima je govorio da se trebaju Srbi okupljati, pripremiti za izbore, da će doći kralj Petar, da ima malo komunista na Psunju i da će oni lako s njima i.t.d.
27. - Roksandić Ivan, rodj. 1890. Medari, Nova Gradiška, Srbin, u NOV stupio u III. mjesecu 1944. dobrovoljno. Isti je bio povezan sa Laketićem i dr. Dujićem, te je osim toga branio sinu da ide na SKOJ-evske sastanke.
28. - Katić Jovo, rodjen 1901. u Obriježi, Pakrac, Srbin, u NOV stupio X. mjeseca 1943. i to mobilisan. Isti je bio povezan sa gornjom dvojicom i radio s njima. Govorio je da nema povjerenja u druga Tita, jer da će on sa Hrvatima uništiti ono Srba što je iza Pavelića i ustaša ostalo. Mrzio je Komunističku Partiju, te kad su se održavali sastanci, govorio je: "Platiće oni te sastanke čim dodje Pero".
Sva trojica gore navedenih bili su radnici u odeljenju VI/1-b na Psunju, te je o njima govoreno i u elaboratu o četničkoj organizaciji na Novogradiškom području, koji je elaborat poslan s mjesečnim izvještajem.
29. - Štefčić Djuro, rodjen 1919. Uljanik, Daruvar, Hrvat, u NOV stupio IX. mjeseca 1944. Isti je prije pada Pakraca i Daruvara izvještavao svoga brata poručnika agenta u Pakracu o kretanju naše vojske. Jednom prilikom prokazao je gdje se nalazi Posavski NOP Odred, te je tom prilikom isti od neprijatelja napadnut te imao 5 mrtvih drugova. Isti je sve ovo kao i drugo na saslušanju priznao.
30. - Turudić Dragica, rodj. 1924., Služi, Ciplak, Mostar, nalazila se na prisilnom radu. Ista je bila nastanjena u Grubišnom Polju i prije pada istoga saradjivala je sa ustašama i išla u pljačku okolnih sela. Došla je u Slavoniju 1942. godine iz Hercegovine, odakle je pobjegla pred partizanima jer je i tamo učestvovala u pljački srpskih sela.
Svi gore navedeni su likvidirani i to: Prva trojica su likvidirana u suglasnosti sa ovim Otsjekom, dok ostali od samog Opunomoćeništva. Likvidacije su izvršene konspirativno i znadu za njih samo drugovi iz Opunomoćeništva.

VIROVITIČKO PODRUČJE
31. - Jušić Mijo, iz Virovitice, Hrvat, želj.[eznički] činovnik, u NOV od 5. X. 1944. Isti je govorio pred civilima gradjanima Virovitice kako je vjetar odnio "U" sa službeničkih željezničkih kapa, pa će odnijeti i partizansku zvijezdu.
32. - Hrgovac Martin, iz Špišić Bukovice, Hrvat, ratar, mobilisan 1. X. 1944., na dužnosti u III. vozarskom eskadronu u Virovitici kao kočijaš. Govorio je kako su svi oni čekali Hitlera raširenih ruku i da je prešao Jugoslaviju za šest dana, a da Crvena Armija ne može i da se ona slabo zauzima da nas oslobodi. Nadalje je govorio kako ju niko ne čeka kod nas sa voljom kao švabu.
33. - Majtanić Ivan, Hrvat, povojničeni radnik ložionice drž. željeznice u Virovitici, od 5. X. 1944. Isti je skinuo kapu sa mašinista ložionice, otporio petokraku zvijezdu i bacio na zemlju.
34. - Fric Franjo, Hrvat, povojničeni željezničar od 5. X. 1944. Isti je za vrijeme kantonovanja neprijatelja u Virovitici saradjivao aktivno sa ustašama, išao u izvidjanja na Virovitičke vinograde, te branio Viroviticu zajedno sa ustašama, što je i dokazano.
35. - Lekšić Šimun, rodjen 1917., Rastovac, Grub. Polje, Hrvat, trg.[ovački] pomoćnik, došao u NOV 8. mjeseca 1944. i nalazio se u radnom vodu. Isti je bio u domobranstvu od 1941. pa sve do prelaza u NOV. Kod njega su pronadjene falsifikovane partizanske isprave koje je on imao još kao domobranac, a glasile su na slobodno kretanje po teritoriji Bilogore i Moslavine. Isti nije htio priznati ko mu je dao štambilje od komande područja za pravljenje propusnica kojom se on izgleda kretao i kao domobran po slobodnom teritoriju.
Svi gore navedeni su likvidirani, i to: Prva četvorica po naredjenju Otsjeka, a poslednji od strane samog Opunomoćeništva. Zapisnici ne postoje jer se nisu ni vodili, već je vršeno usmeno saslušanje. Za likvidaciju znadu samo članovi Opunomoćeništva toga područja, pisar i jedan kurir.

POŽEŠKO PODRUČJE
36. - Huber Franjo, rodjen 1922. Bošnjaci, Županja, Hrvat, zarobljen kao domobran 13. IX. 1944. Isti je sudjelovao u palenju sela Bujavica, pljački sela po Bilogori i ubio jednog partizana u selu Kraguju. Inače sudjelovao u svim akcijama neprijatelja u okolini Pakraca.
37. - Jurenec Julije, rodjen 1920. Peteranec, Koprivnica, dom.[obranski] rezerv.[ni] vodnik, Hrvat po narodnosti, zarobljen u Pakracu dana 13. IX. 1944. Bio ustaša od 1941. i učestvovao u ofanzivi na Kozaru 1942. i u ofanzivi na Slavoniju 1943. godine.
38. - Vuk Marko, biv.[ši] domobr.[anski] rezerv.[ni] vodnik, po zanimanju je šumski radnik, Hrvat. Isti je bio istaknuti fašista i sudjelovao u svim borbama protiv NOV 1942./43. Prokazali su ga ostali domobrani.
39. - Kličić Redjo, aktivni domobr.[anski] vodnik, Musliman. Važi isto kao i za onoga pod br. 38. Isti je bio u domobranstvu odličan strojničar i odlikovan za hrabrost.
40. - Marošević Djuro, domobran, Hrvat, zarobljen u Pakracu 1944. Važi isto kao i za 38. i 39.
41. - Čičić Josip, iz Pakraca, šef željez.[ničke] stanice, Hrvat. Bio inicijator ubijanja Srba u okolici Pakraca i poznati ustaša.
42. - Pavelić Mihovil, financ iz Pakraca. Važi isto kao i za br. 41.
43. - Cokrlić Djure Stjepan, rodjen 1914. Doljanci, Stražeman, ratar, Hrvat. Bio pretsjednik Mjesnog NOO-a i pobjegao u ustaše u Požegu gdje je po oslobodjenju iste i uhvaćen.
44. - Čavajda Stjepana Stjepan, rodjen 1921. Tekić, Jakšić, ratar, Čeh. Bio 3 i pol godine aktivni ustaša i uhvaćen po oslobođenju Požege.
45. - Kasupović Hasan, rodjen 1926. Vinogradje, Cazin, aktivni ustaša, Musliman, ranjen kod Lipika na osiguranju pruge i stavljen u zarobljenički logor.
46. - Karajić Arif, rodjen 1923. Polje, Kladuša, aktivni ustaša, Musliman, ranjen kao i gornji i dopraćen u zarobljenički logor.
47. - Matić Drago, rodjen 1925. Veljaci, Vitina, Ljubuški, aktivni ustaša, bio ranjen kao i gornja dvojica.
Posljednja trojica nalazili su se kao ranjenici i to od partizana u zarobljeničkom logoru, te im se trebala pružiti liječnička pomoć što je bilo nemoguće.
48. - Marinić Nikola Slavko, 1904., Ratkovica, Nova Gradiška, po zanimanju šofer, Hrvat, bio aktivni ustaša od 1941. i kao šofer učestvovao u svim nedjelima ustaša oko Orahovice i Našica. Prije streljanja nalazio se kao povojničeni radnik u Glatesu.
49. - Štirmer Ivan, rodjen 1904. Tominovac, Jakšić, Požega, Njemac, ratar, na dužnosti u Glatesu, gdje je radio i za vrijeme NDH. Isti je bio ustaški dužnostnik i učestvovao sa ustašama u pohodu na oslobodjenu teritoriju.
50. - Varner Franje Ljudevit, rodjen 1910. Tominovac, Jakšić, Požega, Njemac, na dužnosti u Glatesu, gdje je bio i za vrijeme NDH. Teretili su ga seljani sela Tominovca gdje je 1941. godine zajedno sa ustašama kao član Kulturbunda vršio iseljavanje Srba i pljačkao njihovu imovinu.
51. - Pap Stjepan, rodjen 1920. Nikinci, Ruma, Hrvat, po zanimanju mesar na dužnosti u slagalištu I. ekonomskog sektora. Bio u neprijateljskoj vojsci od 1941. sve do zarobljavanja u Grub. Polju IX. mjeseca 1944. Kao takav učestvovao je u ofanzivi na Kozaru, Frušku Goru i Slavoniju. Odlikovan brončanom medaljom za hrabrost. Na dužnosti u slagalištu pokazao se drzak i sabotirao rad.
52. - Madjar Ivica, rodjen 1921. Požega, Hrvat, stud.[ent] prava i priv.[atni] namješt.[enik], bio na dužnosti u kasarni Slav. Požega. Isti je bio aktivni ustaša u Požegi i kao tabornik ustaške mladeži prokazivao naše drugove, te je neke i hapsio.
53. - Grgurić Boris, rodjen 1924., Požega, Hrvat, djak, na dužnosti u vojno-obavj.[eštajnoj] mreži područja. Dok se nalazio na toj dužnosti održavao je vezu sa svojim ocem potpukovnikom Grgurićem koji se nalazio u N. Gradiški kao zapovjednik I. gorskog zdruga. Prije oslobođenja same Požege isti je na poziv ustaša primio oružje i sa ostalim ustašama držao stražu u Požegi.
54. - Krstić Nikola, rodjen 1912. Čepinski Martinci, Valpovo, Srbin, kao domobran zarobljen u Pakracu 13. IX. 1944. i nalazi se u zarobljeničkom logoru. Isti je sudjelovao u pokolju seljaka u Čepinskim Martincima, a osim toga pokušao bježati iz zarobljeničkog logora, te je i uhvaćen.
55. - Šafar Antun, rodjen 1909. Sirač, Daruvar, Njemac, ratar, zarobljen kao domobran 13. IX. 1944. u Pakracu, te se nalazio u zarobljeničkom logoru. Tamo je bio neposlušan, nedisciplinovan, te pobjegao i naknadno uhvaćen.
56. - Jelc Branko, rodjen 1923. Zagreb, Hrvat, zarobljen kao domobran 13. IX. 1944. u Pakracu i nalazio se u zarobljenčkom logoru, odakle je pokušao bjegstvo za Novu Gradišku i na putu uhvaćen.
Svi gore navedeni streljani su po naredjenju Opunomoćeništva područja. Ova poslednja trojica streljana su javno pred zarobljenicima, dok za ostale znade samo Opunomoćeništvo, pisar i 2 poverljiva kurira.

SLATINSKO PODRUČJE
57. - Čeliković Salko, rodjen 1925. Garac, Duboštica, Tuzla, Musliman, zemljoradnik, neoženjen, nepismen. Isti se nalazio u SS diviziji od 1941. do 1944. i od Pečuha se prebacio u Slavoniju i došao u partizane. Osim u SS diviziji bio je na nekim kursovima u Francuskoj, Njemačkoj i učestvovao je u više borbi protiv partizana i Crvene Armije u Zemunu, Beogradu i u Madjarskoj.
58. - Bodružić Stjepan, rodjen 1920. Svib, Imotski, Hrvat, rkt., po zanimanju radnik. Isti je bio aktivni ustaša od 1941. i nalazio se u Bosni i u Slavoniji, te je učestvovao u svim ofanzivama.
59. - Bebek Franjo, rodjen 1905., Imbrijovac, Djelekovac, Koprivnica. Isti je bio žandarmerijski narednik na dužnosti u Belišću i drugovi su ga prepoznali da je učestvovao u hapšenu i tukao uhapšenike 1941./42.
60. - Fazlić Hamdija, rodjen 1924. Kamčani, Kozarac, Prijedor, Musliman, zemljoradnik. Isti je bio 3 godine u SS jedinicama i učestvovao u svim borbama koje su te jedinice vodile protiv NOV. Isto tako učestvovao je i u borbama u Beogradu, Zemunu i ostalim mjestima.
61. - Petrovicki Josip, rodjen 1907. Podr. Slatina, Hrvat, rkt., trgovac. Isti je bio ustaški tabornik u Podr. Slatini i poznat je kao podstrekač zločina i ustaških nedjela u okolici Slatine i kao učesnik u njima.
62. - Obranić Ivan, rodjen 1916. Farkaševac, Samobor, Hrvat, po zanimanju stolar, sa prebivalištem u Podr. Slatini. Isti je služio mornaricu za vrijeme NDH i bio na Crnom Moru. Bio je na kursu u Njemačkoj, te je poslije toga vratio se u Podr. Slatinu i upisao se u ustaše.
63. - Fočo Abdulahman, rodjen 1905. Sarajevo, Musliman. Isti je bio u I. dobrovoljačkoj hrvatskoj SS diviziji u Francuskoj, Njemačkoj, Bosni i u ostalim krajevima naše zemlje i učestvovao u svim borbama protiv NOB. Bio u borbama protiv Crvene Armije u Beogradu, Zemunu i Vojvodini.
64. - Hajtl Vilim, rodjen 1922., Osijek, Hrvat. Isti je služio u zrakoplovstvu NDH od 1941. do 1944. Isti je prema njegovom priznanju učestvovao u napadima avijacije na naše nezaštićeno pučanstvo i bolnice.
65. - Bezinger Jozo, rodjen 1907. Kapinci, Sopje, Podr. Slatina, Njemac, nalazio se tri godine u gestapovcima i poznat u Podravini kao pljačkaš i batinaš.
66. - Kokorić Stjepan, rodjen 1904. u Čadjavici, Podr. Slatina, Hrvat, zemljoradnik.
Isti je bio tabornik ustaškog tabora u s. Čadjavica 1942. godine i aktivni ustaša od 1941. do 1944. Zajedno sa ostalim ustašama i žandarima vršio je upade u srpska sela Podravine, pljačkao i batinao narod.
67. - Dvorski Stjepan, rodjen 1924. Cernile, Varaždinske Toplice, Hrvat, ratar, sa prebivalištem u Novoj Bukovici. Isti je bio povezan sa gornjim.
68. - Leks Zvonimir, rodjen 1921., Osijek, Hrvat, modebravar. Isti je bio ustaša 1941. i učestvovao u palenju sela Slatinskog kraja. Kasnije je bio legionar dobrovoljac na istočnom bojištu, odakle se vratio opet u Slavoniju medju ustaše.

BRODSKO PODRUČJE
69. - Jelić Marko, rodjen 1907. Bijela, Brčko, nastanjen u Bizovcu, kotar Osijek, Hrvat, došao u NOV X. mjeseca 1944. Imenovani je bio u Ličkoj legiji pod zapovjedništvom Joce Rukavine 1941. godine i sudjelovao u palenju sela u Lici i Kordunu kao ustaški dovodnik, kasnije je otišao u Njemačku, te po povratku odanle došao u partizane. Za vrijeme Jugoslavije bio je žandarmerijski narednik.
70. - Kovačević Marin, rodjen 1918. Brodjanci, Valpovo, Hrvat, bio stražar u župskom redarstvu u Osijeku, gdje je služio dvije godine i došao u partizane u XI. mjesecu 1944. Za vrijeme boravka u policiji tukao zatvorenike partizane te zlostavljao civile koji su dolazili u posjete.
71. - Taler Josip, rodjen 1915. Gašinci, Djakovo, Nijemac, došao u NOV dobrovoljno XI. mjeseca 1944. Isti je služio u SS diviziji kao gefrajter dve godine. Bio je SS-ovac stražar kod zarobljeničkog logora u Njemačkoj te je za to vrijeme tukao zarobljenike.
72. - Nikolić Tomo, rodjen 1919. Musići, Djakovo, Hrvat, ratar, stupio u NOV X. mjeseca 1944. Imenovani je bio ustaša u Djakovu i kao takav učestvovao u svim akcijama u okolici Djakova. Sudjelovao je u hapšenju seljaka okolnih sela i iste tukao. Samo njegovo selo je poznato kao nastrojeno protiv NOB.
73. - Kožovej Vladimir, rodjen 1924. u Horodišće /Rusija/. Došao u NOV XI. mjeseca 1944. Imenovani je služio 4 godine u SS diviziji te prošao Poljsku, Rumuniju, Česku, Jugoslaviju i Njemačku.
74. - Jauk Josip, rodjen 1922. Hribac, Delnice, Hrvat, došao u NOV XI. mjeseca 1944. Isti je služio u SS diviziji /XIII./, koja je poznata po svojoj krvoločnosti u Bosni i Lici. Sudjelovao je u palenju sremskih sela.
75. - Vitenberger Oto, rodjen 1911. Osijek, Nijemac, došao u NOV dobrovoljno 1. XII. 1944. godine. Imenovani je bio dvije godine u Kulturbundu i kasnije bio gestapovac oko godinu dana.
76. - Mačak Rade, rodjen 1917. Mala Jasenovača, Grubišno Polje, Hrvat, došao u NOV 4. XI. 1944. Isti je bio gestapovac dvije godine i sudjelovao u svim borbama protiv NOV vodjenim u Slavoniji.
77. - Valter Ferdinand, rodjen 1909. Voćin, Podravska Slatina, Hrvat, došao u NOV 4. XI. 1944. Isti je bio 1941. i 1942. ustaša u Voćinu, a kasnije u gestapovcima.
78. - Hvasta Stjepan, rodjen 1926. Ledenik, Našice, Hrvat, ratar Imenovani je bio u partizanima, te je dezertirao i potom uhvaćen u njegovom selu. Ponovo je pokušao bjegstvo i uhvaćen. Poslije dezerterstva iz NOV bio je ustaša u Našicama i pred likvidaciju je priznao da je ubijao partizane.
79. - Ivanković Luka, rodjen 1921. Tomašica, Garešnica, Hrvat, ratar, došao u NOV 5. XI. 1944. Isti je bio u Vražjoj diviziji od 1942. te sudjelovao u svim akcijama iste po Bosni.
80. - Talan Robert, rodjen 1923. Dežanovac, Daruvar, Hrvat, ratar, došao u NOV 5. XI. 1944. Isti je već prije bio u NOV ali je dezertirao i stupio u Vražju diviziju u kojoj je bio oko jednu godinu. Sudjelovao je u borbama u Bosni i Lici protiv NOV.
81. - Valter Borner, rodjen 1909. Beč, Austrijanac, došao u NOV 29. XI. 1944. U njemačkoj vojsci se nalazio od 1941. godine i sudjelovao u svim borbama protiv NOV.
82. - Borner Desanka, rodjena 1906. Zagreb, Srpkinja, došla u NOV dobrovoljno sa napred imenovanim. Istu je prema njezinom pričanju izbavio napred navedeni iz logora Jasenovca.
Osim gore navedenih streljanih u ovom području, streljano je 28 nedićevaca, koji su se nalazili duže vremena u nedićevoj vojsci i pri povlačenju švaba iz Srbije isti su prešli u NOV. Za iste ne postoji nikakovi podaci.
Za sve koji su likvidirani u ovom području znade Opunomoćeništvo i pomoćno osoblje u istom. Ovi su likvidirani u suglasnosti sa Otsjekom.

OSJEČKO PODRUČJE
83. - Djakovac Stjepan, rodjen 1913. Valpovo, Hrvat, po zanimanju postolar. Isti je bio aktivni ustaša od 1941. i haračio sa ustašama u Slat. kraju.
84. Najgebauer Vilim, rodjen 1926. njemački vojnik, učestvovao u svim operacijama njemačke vojske protiv NOV.
85. - Vojinov Ivan, rodjen 1920. Novi Bečej, Srbin, kao nedićevac-dobrovoljac bio u borbama protiv NOV i došao u Slavoniju povlačeći se zajedno s Njemcima, te prebjegao u NOV.
86. - Miodrag Savo, rodjen 1915. Kanjani, Drniš, Srbin, bio gestapovac od 1941. i učestvovao u raznim akcijama protiv NOV u Bosni.
87. Djaja Marko, rodjen 1925. Gradište, Županja, Hrvat, biv.[ši] ustaški vodnik. Kao ustaša 2 i pol godine učestvovao u borbama protiv NOV u pljački i paljevini srpskih sela po okolici Djakova.
88. - Rozenberg Hinko, rodjen 1918., Kutina, Hrvat, kao hrvatski legionar dobrovoljac učestvovao na istočnom bojištu više od dvije godine.
89. - Adžić Svetozar, rodjen 1920. Kumani, Novi Bečej, Srbin, došao u NOV 20. XI. 1944. Isti je bio dobrovoljac u nedićevoj vojsci 2 godine.
90. - Čolakov Milenko, rodjen 1919. Vranjevo, Novi Bečej, Srbin, biv.[ši] nedićevac, Kao i gornji.
91. - Mikić Ivan, rodjen 1923. Trnava, Djakovo, Hrvat, ratar. Došao u NOV 21. XI. 1944. Isti je bio u gestapovcima 3 godine i učestvovao u više borbi i paleža srpskih sela po Slavoniji i Bosni.
92. - Panoš Ivan, rodjen 1908. Tominovac, Kutjevo, Požega, Njemac, došao u NOV 21. XI. 1944. Imenovani je bio kao gestapovac 2 godine u njemačkoj Poljskoj kao dobrovoljac, te je poslije došao u Slavoniju.
93. - Posavec Djuro, rodjen 1912. Granice, Našice, Hrvat, došao u NOV 30. XI. 1944. Isti je bio u njemačkoj vojsci 3 godine i kao dobrovoljac legionar na istočnom bojištu.
94. - Nuber Djuro, rodjen 1920. Budimpešta, Njemac. Kao kulturbundaš bio u SD policiji dvije godine i učestvovao na istočnom bojištu.
95. - Kucejnov Mihajl, rodjen 1924. Rostov, Čerkez, uhapšen 7. XII. 1944. Isti je bio u kozačkoj jedinici 15 mjeseci, u Poljskoj, Srbiji, Hrvatskoj i učestvovao u raznim akcijama protiv NOV.
Gore navedeni likvidirani su po odluci samog Opunomoćeništva područja i zna za te likvidacije samo Opunomoćeništvo i pomoćno osoblje.

ISTOČNA GRUPA NOP ODREDA
Kod toga Opunomoćeništva streljano je oko 60 nedićevaca, četnika i ustaša koji su dolazili u NOV. Za iste ne postoje nikakovi podaci niti zapisnici, jer i samo prijašnje Opunomoćeništvo nije vodilo, a novo koje je tamo postavljeno ne zna za sve to. Likvidacije su vršene sa pomoćnim osobljem samog Opunomoćeništva.

KOD OVOG OTSJEKA
96. - Miletić Grge Ilija, došao u NOV 10. X. 1944. iz Borova, gdje je bio mehaničar, avijatičar. Isti je prema izjavi špijuna Adjur Franje, kojega je uhvatio Osječki NOP Odred te likvidirao, trebao doći kao špijun u NOV.
97. - Rehnicer Mavre Rišo, židov iz Osijeka. Održavao sastanke sa židovima u Kometniku i bilježio zaključke sa sastanka. Imao veze sa dijeljenjem novca židovima koje su davali Englezi. Sumnja se da je agent I.S.-a
98. - Drobec Nikole Dragan, Srbin, radnik iz Osijeka. Dva puta nestao iz partizana, t.j. iz XVIII. brigade. Bio je konfident u Njemačkoj u logorima. Sumnja se da je agent gestapoa, a izjašnjavao se kao četnički elemenat.
99. - Dimić Miloša Vlajko, Srbin iz Vel. Nabrdja, bio je u domobranstvu 14 mjeseci. Četnički elemenat koji je širio propagandu i raspirivao mržnju izmedju Srba i Hrvata.
100. - Heller Ernesta Ladislav, židov, trg.[ovački] pomoćnik iz Humljana. Bio partizan u Zagorju, gdje je zarobljen i prebačen u Madjarsku. Tamo se nalazio jedno vrijeme i opet se prebacio u Hrvatsku u partizane i tražio od komandanta korpusa da ide u Madjarsku jer da tamo ima vezu i da će tamo moći više koristiti. Iz Madjarske donosio neka pisma i sam se njima hvalio. Sumnja postoji da je bio agent I.S.
101. - Radaković Miloš, Srbin, zemljoradnik iz Batinjana. Ustaški agent provokator, prokazivač naših ljudi u selu Batinjanima.
102. - Jašarević Salko, radnik, Musliman, od Brčkog, bio ustaša, špijun trovač ubačen od Tolja iz Vinkovaca.
103. - Vrekalić Andrija, ratar, Hrvat, od Virovitice, bio bjelogardijac, neprijatelj NOB i širitelj mržnje izmedju Hrvata i Srba.
104. - Djurak Antun, besposličar, kriminalac iz Djakova. Isti je davao krive podatke po dolasku u NOV i bio neko vrijeme apotekar pomoćnik u XII. udarnoj diviziji.
105. - Poljak Stjepan, privatni namještenik iz Djurdjenovca, Hrvat. Bio potstrekivač i organizator pljačke i paleža srpskih sela u Podravini.
106. - Kin Josip, zidar, Njemac, Kutjevo. Bio kulturbundaš i kao takav učestvovao u akcijama protiv NOV 1941.
107. - Bertić Marko, akt.[ivni] jugoslavenski žandarmerijski narednik. Neprijatelj NOB. Bio jugoslavenski žandar 12 godina.
108. - Markotić Nikola, stariji vodnik, Hrvat, bio ustaški nastrojen, držao govore protiv NOB-e kao mačekovac i rovario medju radnicima u Glatesu.
109. - Škrgec Stanko, rodjen 1919. Virovitica, Hrvat, zemljoradnik, došao u NOV 10. IX. 1944. god., javio se dobrovoljno u gestapovce i učestvovao u borbama protiv NOB-e 3 godine.
110. - Ivanić Franjo, rodjen 1921. Batinjani, Badljevina, Pakrac, Hrvat, zemljoradnik, zarobljen u Pakracu IX. mjeseca. Već prije je bio u NOV, odakle je dezertirao i nalazio se u Šarčevoj grupi /trupu/, koji je djelovao oko Pakraca i vodio borbe sa Odredom.

U razmaku od 15. IX. 1944. do 1. I. 1945. likvidirano je po našim Opunomoćeništvima i ovom odsjeku osim domobranskih oficira ukupno 198,- _____________

Izvornik, strojopis
HDA, Zagreb, 1491, 12.2.1.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 06 Rujan 2008, 19:14:20
Povjereništvo O.Z.N-a za kotar
Ž U P A NJ U
Broj 21 45
Dne 2. maja 1945 g.

Predmet: Izvještaj. I Z V J E Š T A J

Opunomoćeništvu O.Z.N-a za okrug
BROD

1. Politička situacija.
U ovim danima politička situacija na našem kotaru može se okarakterisati znatnim smirenjem duhova i otklanjanjem i nestajanjem onog straha i nepovjerenja koje je bilo u prvim danima po oslobođenju. Najme, neprijateljske formacije davale su na teritoriji cijelog kotara po nekakav otpor, tako da je dolazilo do jačih bitki po selima. Ta činjenica izazvala je da su naše jedinice u mnogim selima bez dobrih informacija i točnih podataka nahvatale prilično ljudi i odvele ih sa sobom ili potukli u blizini sela. Mnogi od tih pohvatanih su stvarno krivci ali postupak koji su naše jedinice provele nad njima je izazvao mnogo straha kod naroda a što je opet u vezi sa prijašnjom neprijateljskom propagandom koja je svuda tulila da će partizani sve, poklati kada dođu. Koliko smo do sada mogli ustanoviti naše jedinice su odmah u prvim danima pohapsile oko ukupno 300 ljudi na cijelom kotaru. Za neke od tih se nezna a neki su nađeni slabo zakopani u blizini sela. Dešavalo se da su svinje izbacile lješeve. To je moralo da izazove priličnu nervozu. Međutim prolaskom naših jedinica narodna vlast se prilično stabilizovala i raznim naređenjima sprečeni su daljnji ispadi samovolje tako da se svuda kod naroda osjeća sve više povjerenja. Narod se sve više aktivizira općenito u izgradnji zemlje, davanju pomoći i učestvuje na raznim političkim manifestacijama. Tako je 1. maj proslavljen svečano i sam masovnim učestvovanjem naroda. Na zboru koji je priređen u Županji računa se da je bilo oko 2500 do 3000 osoba.
Po selima županjskog kotara situacija je uglavnom slična. Najviše je bilo poteškoća u selima oko [Slavonskog] Šamca. Tu u početku naši drugovi nisu mogli da postave skoro nikakove organizacije. Slično je i u Štitaru. Ipak iz dana u dan se popravlja i u tim selima. Razlog radi koga je stanje u tim selima najgore je taj što je iz tih sela otišlo mnogo ljudi s neprijateljem. Koliko smo do sada zapazili oni se ne vraćaju kućama, dok su iz mnogih drugih sela mnogi koje je banda povukla sa sobom, došli svojim kućama. Pored toga u blizini Sl. Šamca odmah preko Save postoje veće šikare u kojima se još uvijek zadržavaju ostaci razbijenih bandi a među tima imade sigurno ljudi iz naših sela.
Na istočnom dijelu kotara je prošlo znatno lakše i narod je najbolje primio preokret u odnosu prema selima centralnoga dijela kotara. U tim selima su nekad partizani navraćali pa su sela prilično i očišćena od raznih gadova tako da naše jedinice nisu imale mnogo razloga da se zadržavaju hvatanjem neprijateljskih vojnika, samih mještana, u tim selima jer su to mahom bili pripadnici P.U.P. a to znači špekulanti i kolebljivci koji su se pomoću P.U.P. i izvukli iz raznih domobranskih pukovnija i sjedili kod svojih kuća. I nigdje ni u jednom selu oni nisu davali otpor našoj vojsci nego su se jednostavno rasuli i na poziv prijavili i predali oružje. I baš prilikom toga prijavljivanja pohapšeni su mnogi i potučeni a to je ono što je izazvalo strah i nepovjerenje. Međutim potučenim ima dosta ljudi nižih funkcionera stranačkih organizacija H.S.S. koji su također pripadali P.U.P. Taj momenat reakcioneri iskorišćuju naročito i potežu pitanje gdje su ti ljudi i zašto su odvedeni ili potučeni kad nisu ništa krivi ili kako još neki tvrde, kad su čak bili antifašisti i simpatizeri naše borbe. O tome ćemo više u nastavku izvještaja.
U prvim danima nakon oslobođenja bilo je pojava nekakvih razbijenih grupica koje su se klatarile po rubu velikih šuma na istočnom dijelu kotara, a i u sektoru [Slavonski] Šamac, Kruševica. Odmah smo poduzeli potrebne mjere da se točno ustanovi o čemu se tu zapravo radi da bi mogli dalje postupiti. Konačno se ispostavilo da je stvarno u sektoru oko [Slavonskog] Šamca bilo nekih grupica ali su one dolazile i sa bosanske strane. To su bili ustaše koji su ostali u blizini svojih sela. Isto tako saznali smo da se u sektoru Soljani-Strošinci-Jamina kreću neke četničke grupice. Kad smo imali nekoliko konkretnih dokaza o tome stavili smo se u vezu sa štabom II. Vojvođanske brigade N.O. i u dogovoru sa komandantom i komesarom brigade dobili smo jedan bataljon na raspolaganje. Taj bataljon je bio kod nas nekih 7 dana. Zato vrijeme pretresli smo planski istočni i zapadni dio kotara. Nigdje nismo naišli na neku banditsku grupu, osim što smo prilikom pretresa i traženja našli po nekoga ustašu sakrivenoga na svom stanu. Takvih je ukupno doterano oko 15. Istragama ispitivanjima smo ustanovili da se stvarno u okolici Jamine , t.j. na kraju našeg kotara, prebacuju manje grupice četnika i zadržavaju se samo noći. Posle odlaska bataljona imali smo jedan slučaj u šumama između Bošnjaka i Vrbanje gdje je neko pucao na jednog našeg kurira. Poduzeli smo sve mjere da se sazna dali su to grupice koje zadržavaju tu ili su naišli od Save.
U narodu se osjeća veliki strah od tih grupica neprijatelja i mnogi naši simpatizeri i suradnici traže oružje i poneki se noću skrivaju. Naročito ljudi koji imaju stanove u blizini šuma, pribojavaju se i gotovo nikako nespavaju tamo nego dolaze u selo. Bilo bi neophodno potrebno da se kod svakog seoskog odbora organizira potrebna grupa narodne milicije, koja bi bila sastavljena od najpouzdanijih omladinaca. Međutim na našem kotaru po nekoj odredbi kotarskog N.OO-a raspuštene su milicije. Sami članovi i funkcioneri naših organizacija bi također trebali biti naoružani.

2. Rad neprijateljskih organizacija.
Od neprijateljskih političkih organizacija, mi ovdje možemo govoriti samo o Mačekovoj kliki. Drugih neprijateljskih političkih nastojanja nema. I kod Mačekove klike zapaža se prilična pometnja naročito poslije izjave "čike" Tune Babića povodom nestanka nekih funkcionera H.S.S. On je rekao da su trebali da budu kod njega tj. u šumi pa nebi stradali. To je bio priličan udarac za pristaše Mačekove klike. Jedan /Ivan Mandić/ je izjavio da je čika Tuna poludio. Daljnji njihov rad manifestira se u burgijama oko iskapanja, sahrane i identifikacije pojedinih ili poginulih čiji se grbovi nalaze po selu i oko sela. Oni neprestano zatražuju da se lješevi iskapaju i da se prenose u groblje. Tendencija je očigledna: hoće na taj način da cijelom selu i okolici rastrube kako su to žrtve nastradale od partizana. Kotarski N.O.O. je zabranio svako iskapanje i prenošenje leševa.
Samog čiku Tunu su mnogo očekivali i neke su nade polagali u njega, međutim koliko smo mi do sada obaviješteni čika Tuna se drži potpuno na liniji N.O.B., pa ponegde otvoreno napada na špekulante i mačekovce. U tom smislu je govorio i na zboru u Županji prvog maja.
U radu neprijateljskih špijunskih organizacija otkrili smo neke elemente koji mogu da budu od velike važnosti. Prije svega saznali smo od uhvaćenih špijunki U.N.S. Anice Kovač i Vere Čačić da je nakon oslobođenja Županje od strane naših jedinica došao iz Broda jedan kurir koji im je saopćio naređenje da one treba i dalje da rade. Prema naređenju drugova iz Vašeg Opunomoćeništva, navedene ćemo poslati k Vama. Ipak neka naročita aktivnost se ne zapaža ni kod U.N.S. ni kod Gestapa. Iz podataka kojima raspolažemo i mjera koje smo poduzeli, mislimo da ćemo moći u kratko vrijeme potpuno paralizovati rad U.N.S. i Gestapa, jer su te špijunske organizacije sada kod nas u očiglednom rasulu. I baš hvatanje gore navedenih špijunki i nekih drugih koje imademo u vidu omogućiće nam daljnja iztraživanja. U pogledu šefa U.N.S-a za kotar Županju, možemo reći da je vrlo tvrdoglav i da je dosada izdao malo od svoje mreže. Navedene špijunke smo mi uhvatili saznavši od naših ljudi.
Za mreže gestapa nismo još sve saznali. Ali po svim znacima izgleda da su špijuni gestapa i U.N.S. međusobno povezali. A njihova zajednička djelatnost na našem kotaru nije skoro nikakova. Od uhvaćenih špijunki saznali smo da su neki U.N.S-ovi špijuni iz Županje ubačeni u naše Jedinice kada su ove naišle. Takav je neki Nikica Matijević sin "Junaka iz Like" Marjana Matijevića, koji se sada nalazi u nekoj auto četi XVII Divizije. Taj je sve do zadnjih dana bio u vinkovačkom sabirnom logoru i tamo je tukao ljude i uopće spada u red krvavih bandita, a pred dolazak naših jedinica u Županju on se vješto kamuflirao i odmah prvi ili drugi dan priključio se je XVII Diviziji i otišao dalje. Prije nekoliko dana je poslao svojoj ljubavici nekog štofa za četiri haljine i to već kao Partizan. Izgleda da je to opljačkao nekog u Đakovu.
U vezi sa radom I.S. zapazili smo neke činjenice. Ovih dana nekako odmah po oslobođenju došao je u Županju student Vlado Skrebljin, sin advokata Skrebljina, iz Županje koji je poginuo od strane ustaša. Taj Vlado prije godinu dana pristupio je N.O.P. i sada se nalazi u Uredništvu Slobodnog DOMA. Neki drugovi sa županjskog kotara su ga pozivali u partizane 1943 god. a on je izjavio da između njega i partizana postoje neke "precizne razlike" jer je on za vrijeme banovine Hrvatske bio u vodstvu studentske organizacije H.S.S. Sada se u Županji naročito interesirao za one koje je naša vojska odvela ili potukla, kretao se stalno u društvu nekih iteklektualaca i otišao prema Osijeku. Obećao je da će se navratiti opet u Županju. Mi ćemo povesti daljnja izviđanja u tom pravcu. Na istoj liniji bi mogla biti i izjava nekoga Dr. Hipše liječnika, židova iz Vršca, koji je 16.IV.1945 g. rekao u Županji pred Anicom Benaković, ženom opančara, da će komunisti za mjesec dana sve uništiti i pobiti sav narod, i da ona vlast /tj. prvi odbor koji je osnovan/ nije ništa i da će doći nova vlast O.Z.N-a koja će sve uništiti. Taj se sada nalazi u službi u V. Diviziji, kao lekar.

3. Rad Povjereništva
Od 19.IV.1945 g., kad je promjenjen šef Povjereništva, nastavilo se sa čišćenjem i započele su opsežnije istrage. Do tada se nije po pitanju istraga radilo ništa a kako mreža nije bila nikakova, dešavalo se da su mnogi banditi bili pušteni. Radi toga se je moralo bezuvjetno pristupiti radu oko istraživanja. Na tom su se poslu zaposlilo po nekoliko članova Povjereništva. To je dovelo do raščišćavanja prilika u zatvoru, jer je zatvor do tog vremena bio pun lica koja nisu interesirala našu službu. Mi smo predali vojnim vlastima vojne neposlušnike, a pohapsili smo neke neprijateljske špijune i neke krvave ustaše. I baš sada radimo na tome da se prikupi materijal optužujući i da se sredi ono što su hapšenici do sada na ispitivanjima izjavili te da se nakon toga pošalje u Vaše Opunomoćeništvo na daljnji postupak.
Čišćenje nije nikako dovršeno. Još ima mnogo gadova koji su se u zadnjim godinama zakamuflirali a u 1941 i 1942 su bili krvavi zločinaci. U tom smjeru vodimo istrage i čim budemo imali bolju mrežu moći ćemo da završimo čišćenje. Prema direktivama koje smo dobili mi ćemo postupiti.
U ovom razdoblju naše je Povjereništvo je izvršilo pregled činovničkog aparata koji nije bio izvršen do sada. Pored toga naše Povjereništvo organiziralo je popis doseljenika od 1941 g. i popis stanovništva u Županji. U dogovoru s kotarskim NOO-om, popis stanovništva je obavljen u roku od 3 dana. Preglede i pretrese ćemo izvršiti ovih dana. Zaprav pretresi stanova su vršeni u gradu od strane naše vojske a i mi čim ustanovimo da je negdje potrebno to učiniti odmah izdajemo naređenje. Takvim pretresima pronašli smo masu oružja i spreme, to smo sve predali komandi mjesta ili vodu Narodne Obrane koji se nalazi uz nas.
Naše Povjereništvo je uzelo bivši zatvor kotarskog suda i tu smjestilo hapšenike. Prema najnovijim direktivama u pogled hapšenja naš zatvor će moći udovoljiti potrebama. Međutim bivšom praksom, tj. većim hapšenjima naš zatvor nebi odgovarao. Režim u zatvoru je uređen prema uputama koje smo dobili.

4. Rad naši organizacija.
U radu naših organizacija još se uvijek osjeća prilična nesređenost. Razlog je tome općenito pomanjkanje kadra a i činjenica da su članovi organizacija mladi ljudi koji još nisu stekli dovoljno prakse u radu. Stanje u kotarskom N.O.O.u se popravlja iz dana u dan. Poslije našeg pregleda činovništva K.N.O.O. je uzeo potreban broj stručnog kancelarijskog osoblja te su poslovi oko sređivanja pojedinih odjela već započeli. Međutim još uvijek u tom pogledu nije učinjeno, sve i pojedini odjeli ne rade kako treba. To izaziva nepotrebne pojave i nezgodne komentare kod naroda, jer narod zapaža tu zbrku i nesređenost i kritikuje. Ipak prilike u Kotarskom NOO-u će se popraviti u najskorije vrijeme. Dok je stanje općinskim NOO-ima znatno slabije. Tamo je kadar sav nov i neupoznat sa ciljevima i načelima naše borbe i prema tome teško se snalazi u pomaganju fronte i obnovi zemlje. I koliko narod pristupa pomaganju i izgradnji to se odvija neplanski i nesređeno i radi toga dolazi do kritike a time i naši odbori gube ugled u narodu.
Omladinske organizacije po selima još su se najbolje snašle. Zapaža se da se omladina znatno aktivizirala i da pokazuje mnogo volje za daljnji rad. Kao i svuda tako i kod omladine neophodno je potrebno što više tumačiti ciljeve i načela naše borbe da bi se uklonili tragovi neprijateljske propagande. U tu svrhu Kotarski odbor J.N.O.F. organizira skupštine i predavanja koja su dobro posjećena.
Narodna vlast organizirana je u svim selima. Poteškoća je bilo u mnogim selima, baš radi toga što je narod bio neupoznat sa ciljevima i načelima naše borbe i držao se je rezervirano ili prilazio s rezervom. To je bilo naročito u onim selima u kojima je bio politički rad slab ili nikakav. I druge organizacije su već postavljene i organizirane. Ovih dana stvaraju se svuda odbori /antifašistički odbori žena/ A.F.Ž. i U.S.O.H. Svuda od naroda se zapaža interesovanje i iskrenije prilaženje našim organizacijama. To je u vezi sa činjenica koje smo iznijeli u političkoj situaciji.

5. Organizacijono stanje i mreža na terenu.
Poslije najnovije reorganizacije našeg Povjereništva, sastat je ovakav: Lešić Franjo šef, Dragelj Gabra zamjenik šefa, Tomljenović Ivan, Mihić Mijo i Lešić Kruno kao pomoćnici šefa. Za kancelariju je odgovoran Aleksandar Veinovć. U kancelariji imamo jednu pisaricu koju je drug Mladen dodjelio ovom Povjereništvu još u prvim danima i jednog pisara koga smo mi sami pronašli a koga uposlujemo u tehničkim poslovima i prema potrebi.
Od osoblja povjereništva još imamo 2 javna agenta, 1 šefa zatvora, 1. ekonoma, 1. istražitelja koga smo pronašli među našim bivšim kuririma a koji ima sposobnosti i volje za taj rad i koga mislimo izdignuti, nadalje imamo 4 kurira. Kuharice za našu kuhinju dobili smo od mjesnog odbora U.S.O.H.a to su omladinke. One dolaze prema veličini posla u našu kuhinju.
U pogledu mreže na terenu na našem kotaru je dosada vrlo malo učinjeno. Postajali su razni razlozi koji su sprečavali razvijanje mreže. Jedan od glavnih razloga je činjenica da se prije oslobođenja u mnogim selima uopće nije moglo djelovati. To naročito važi za sela Podgajce, Rajevo selo, Gunja, i dr. A i u svim drugim selima bile su velike poteškoće koje su istom sada djelomično uklonjene. I pošto su to ogromna sela svakako da će se moći naći ljudi za našu mrežu. Međutim naše Povjereništvo u prvim danima oslobođenja našeg kotara nije odmah ustupilo organizaciji ob.[avještajne] mreže. U tim danima služila se masovnim obavještavanjem. To je imalo svoje loše strane jer se je u zatvoru našlo dosta ljudi protiv kojih nisu postojali konkretne optužbe. Na taj način moralo se baciti punom parom na istrage da bi se izvukao optužni materijal a ta činjenica je značila vezivanje cijelog kadra samo za istrage tj. centar dok je teren ostajao napušten. Ipak, čišćenje u prvim danima je uspjelo zahvaljujući baš masovnom obavještavanju, ali daljnje se čišćenje nemože nikako poduzimati bez predhodnog organiziranja mreže, radi navedenih razloga.
Dabi prebrodili teškoće oko pronalaženje općinskih povjerenika i jer u mnogim selima na našem kotaru, mi prosto nemožemo pronaći podesnog čovjeka koji bi nam bio općinski povjerenik. Radi toga mi smo izdigli, izgradili, pojedine bivše kurire inače stare partizane, odvažne drugove koji su potpuno odani našoj borbi. Za sada imamo na četiri općine takove povjerenike: Slavonski Šamac, Gunja, Drenovci, Vrbanja. Pored toga imamo punktove u Gudincima -"Giler", u Županji Hans, u Bošnjacima "Vodenjak", u Gradištu ubačeni CP. Mirko. Najme u samom Gradištu je centar Mačekove klike a baš tamo do sada nismo mogli naći čovjeka koji bi bio u stanju da otkrije djelovanje tih reakcionera. Tamo ima dosta odanih ljudi N.O.P. ali oni nisu u stanju da se ušaltuju među špekulante i da nas obavještavaju o njihovom djelovanju. Međutim do sada Mirko se je dobro odazvao. On ima nekoliko svojih pomoćnih punktova preko kojih uspjeva da sazna o stanju u redovima špekulanata. I kako sada izgleda špekulanti su ostali bez veze sa svojim glavešinama a stav čika Tune im je također zadao težak udarac pred narodom.
Što se tiče bočne mreže situacija je također još uvijek nezadovoljavajuća. Sve organizacije osim kotarskih su nastale istom sad. Zapravo neke su još u nastajanju i radi toga postojale su poteškoće, a činjenica je još i to da su sve organizacije osim kotarskih sastavljene samo od antifašista koji još imaju u sebi prilične doze oportunizma. Do sada u kotarskom NOO imamo 2 punkta. To su Bogo i Zlatko. U općinskom NOO-u Županja imamo Lacu i u mjesnom NOO /općinski/ Bošnjaci, imamo Capela.
Na sastanku sa drugovima iz O.Z.N-a za Slavoniju i sa drugovima iz Vašeg Opunomoćeništva dogovorili smo se točno o planu budućeg rada i za kraće vrijeme vjerujemo da će se situacija na ovome polju našeg rada ispraviti.
Primite drugarski pozdrav

Smrt fašizmu - Sloboda narodu!
Šef:
. [v.r.]




Izvornik, strojopis
HDA, Zagreb, 1491, 30/35, kut. 17

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 06 Rujan 2008, 19:16:11
23. maja 1945.
Jedinice naše Armije završile pokret i zaposjele određene prostorije prema zapovjesti ove Armije Str. Pov. broj 348/45.

GUBITCI U BORBAMA

A/ VLASTITI:
Poginulo 142
Ranjeno 374
Nestalo 55

B/ NEPRIJATELJSKI
Poginulo 25.000
Ranjeno 4.000
Zarobljeno preko 105.000 Nijemaca, ustaša i četnika .

-------------------------------

ako se pogleda datum dokumenta jasno je da je riječ o žestokom strijeljanju zarobljenih vojnika, a ne borbama.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 06 Rujan 2008, 19:16:34
1945., lipanj 18.

Primljena depeša 17. brigade XXVIII. divizije JA o bijegu petorice ustaša sa strijeljanja 312 osoba u Gradcu kod Virovitice, koji su to zatim opisivali narodu

Jedinica Datum Broj Grupa Sadržaj depeše
Primjedba
/28. div./ 18/VI
/1945./ 23 59 16 o.m. u s. Donjim došlo je 5 ustaša, koji su pobjegli sa strijeljanja iz Graca gdje je bilo strijeljanje i određeno 312 da se strelja. Isti su pričali narodu da su utekli sa streljanja. Drugih promjena nema.
Hamdo Hamdo"
Lj

19./VI

Izvornik, rukopis
VA VII, Beograd, Arhiva NOB, kut. 1136, reg. br. 1-15/6.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 06 Rujan 2008, 21:39:08
Iz operativnog izvješća Štaba III. JA upućenog Generalštabu JA o borbenim djelovanjima podređenih postrojbi u razdoblju od 8. do 23. svibnja 1945., te o ukupnom broju zarobljenika

ŠTAB
III. JUGOSLOVENSKE ARMIJE
OPERATIVNO ODELJENJE
O. Broj: 349
Dana: 24/V. 1945. god.
III. armija
14
5
Operacijski izveštaj
za vreme od 8.-23. maja
t.g., dostavlja.

GENERALŠTABU JUGOSLOVENSKE ARMIJE

Dostavlja se operacijski izveštaj ove Armije za vreme od 8. do 23. maja t.g.

1.) OPŠTA SITUACIJA
Neprijateljske snage po gubitku varaždinske kotline 8 maja t.g. počele su se naglo povlačiti ka zapadu uglavnom uz Dravu. Na našem levom krilu u prostoru Huma i Breznice neprijatelj daje žilav i organizirani otpor kao i dalje na jug pred frontom I Armije na liniji Komin -Sesvete. To je u stvari linija neposredne odbrane Zagreba i osiguravanje otstupnih komunikacija, koje iz Zagreba vode ka Celju i Ljubljani.
Jedinice naše Armije, po oslobođenju Varaždina i izbijanja na auto-stradu Varaždin - Zagreb, po zapovijesti ovog štaba O. broj 292 od 7. V u 24.00 č. produžavaju sa energičnim gonjenjem neprijatelja u pravcu Maribora i Rogateca, opštim pravcima:
- 16. divizija pravcem: Krapinske Toplice - Rogatec - Slov. Konjice.
- 17. divizija opštim pravcem: Krapina - Đurmanec - Rogatec - Lušečka Vas - Slov. Bistrica.
- 40. divizija pravcem: Hum - Lepoglava - Kozminci - Ptujska Gora - Pragersko.
- 12. divizija opštim pravcem: Ivanec - Jazbina - Lancova Vas (preko Kozminaca) - Sv. Lovrenc - Orehova Vas.
- 36. divizija opštim pravcem: s. Ladanje (zapadno od Varaždina) - Solini - Bedenec - Višnjica - Jazbina - Leskovec - područje južno od Maribora.
- 51. divizija opštim pravcem: Varaždin - Ptuj - Maribor.
Na našem desnom krilu, na sjevernoj strani Drave, jedinice I Bugarske armije, prema naređenju maršala Tolbuhina, vrše pokret ka zapadu do linije Maribor - Lajbnic.
Na levom krilu jedinice I i II Armije u svom napredovanju vode bitku za sam Zagreb.

2.) RAZVOJ OPERACIJA

/./
14. maja 1945.
Protekle noći i tokom dana u području Dravograda vode se borbe nesmanjenom žestinom.
Prije podne uspelo je našim snagama razbiti neprijatelja i potisnuti ga sa područja Dravograda i proširiti mostobran za oko 3 km, te povratiti Poljanu i Guštanj. Dok je jedan dio snaga 51. divizije nastavio sa pritiskom na tom pravcu, dotle je drugi dio snaga te divizije hitno upućen preko Labuda, da odstupajućim neprijateljskim snagama zatvori put ka Blajburgu, u čijem području su bile engleske jedinice, što je i uspelo.
12. divizija čim je pristigla u područje Dravograda upućena je preko Labuda za Blajburg, radi šireg opkoljavanja neprijateljske grupacije u tom prostoru sa sjevera i zapada.
U prostoru St. Ilj - Misljina - Pušnik 17. divizija u žestokim borbama razbila je neprijateljsku odbranu i do podne oslobodila Sl. Gradec, a potom napredujući ka Dravogradu u toku dana izbila do Bukovske Vasi, i spojila se sa 51. divizijom. U ovim borbama neprijatelj je pretrpio teške gubitke. Ubijeno preko 1.500, a zarobljeno preko 7.000 neprijateljskih vojnika.
Glavnina 16. divizije jutros je kamionima upućena pravcem: Celje - Ljubljana - Kranj, da preko Jezerskog, Ajzenkapelja, Izberndorfa obuhvati neprijateljsku grupaciju kod Blajburga sa zapada i onemogući joj probijanje ka Celovcu.
Prema obaveštenjima IV Operativne zone, njihove četiri brigade zaposjele su mostove na Dravi kod Rudena, Velikovca, Grafenštajna i Celovca. Na taj način, neprijateljska grupacija na prostoru Drava - Dravograd - Sl. Gradec - Guštanj - Jezersko - Blajburg potpuno je opkoljena.
Neprijatelj pretrpjevši teške gubitke u borbama vođenim posljednjih dana, sa svih strana opkoljen i bez ikakve mogućnosti snabdevanja prisiljen je na predaju. Samo toga dana predalo se preko 20.000 ustaša i domobrana sa oficirima, među kojima je bilo više ratnih zločinaca. Razoružavanje ove grupe vrši se na dravogradskom mostu. Sa ovom neprijateljskom grupom oslobođeno oko 4.000 građanskih lica /djece, žena i službenika/.

15. maja 1945.
Jednovremeno sa razoružavanjem neprijateljske grupacije kod Dravograda otpočele su naše snage sa taktičkim opkoljavanjem posljednje ustaško-četničke grupacija /preko 30.000 vojnika i oficira sa preko 20.000 građanskih lica/ na sektoru Poljana - Blajburg. Pod snažnim pritiskom koncentričnog okružavanja naših snaga i ova grupacija primorana je na predaju zajedno sa svojim rukovodstvom, među kojima se nalazi 12 ustaških generala, četničko vodstvo i crnogorska četnička vlada. Sa ovim je završena ova historijska bitka naše Armije za konačno oslobođenje naše zemlje, uništenjem žive sile Paveličeve ustaško-domobranske vojske, kao i razbojničkog ustaškog aparata. U posljednjem momentu sprečeno je ustaško-četničkim bandama bježanje iz zemlje i predavanje Englezima i ako su oni s njima već bili počeli sa pregovorima.
Ovoga dana prestao je svaki organizirani otpor neprijatelja ispred fronta naše Armije.

16. maja 1945.
Nastavlja se sa razoružavanjem i mestimično sa uništenjem razbijenih neprijateljskih grupica u šumama i u području južno od Dravograda i Blajburga. Zarobljenici se sprovode u Maribor i Celje, gde se vrši njihovo grupisanje i dalji transport za Zagreb.
Pod današnjim danom naša Armija potpala je u operativnom pogledu pod komandu III Ukrajinskog fronta i dobila naređenje da do 18. o.m. sa tri divizije smeni jedinice I Bugarske armije na okupiranom delu Austrije /Štajerske/ u prostoru sjeverno od granice Maribor - Dravograd do u visinu Landsberga, a sa ostalim snagama da stacionira u Sloveniji.
Toga dana prema odluci Vrhovnog Komandanta ulazi u sastav naše Armije 45. divizija iz sastava II Armije. Ona je pred mrak stigla i rasporedila se u području sjeverno od Maribora.
12. i 40. divizija /ranije VI Korpus/ u prikupljanju u Mariboru odakle po djelovima sprovode ratne zarobljenike: 40. za Zagreb, a 12. za Osijek, da bi potom ušle u sastav i to: 40. divizija u sastav II, a 12. divizija u sastav I Armije.

17. maja 1945.
U vezi naređenja štaba III Ukrajinskog fronta, po okupaciji jednog dela Austrije i smenjivanju jedinica I Bugarske armije, ovaj štab je izdao zapovjest O. broj 340 od 17.o.m. u 01.30 č. u kojoj zapovjesti je izvršena dislokacija potčinjenih jedinica na ovaj način:
- 36. divizija na prostoriji: Landsberg - Grossankt - Krajdorf - Valjfelj - Švanberg - Sanktvolfgang. Sa te prostorije istura jednu četu na liniju k. 2131 - k. 1763.
- 51. divizija na prostoriju: Marenberg - Vis - Koglja - Hajerning - Muta. sa isturenom četom kod Sankt Vincenc i k. 1521.
- 45. divizija na područje Glajhštetena.
- 17. divizija na prostiju Labud - Dravograd - Sl. Gradec.
- 12. divizija preuzima sprovođenje zarobljenika za Maribor, a potom za Osijek.
- 40. divizija sprovodi zarobljenike iz Maribora za Zagreb.
- 16. divizija na prostoriju između Kranja i Drave.
Prema ovoj zapovjesti potčinjene divizije nalaze se u pokretu ka novo dodeljenim prostorijama.

18. maja 1945.
U toku prošle noći jedinice 36., 45. i 51. divizije izvršile su smenu bugarskih jedinica i zaposjele područje koje im je označeno u zapovjesti O. broj 340 od 17. o.m.
16. i 17. divizija završile su pokret i zaposjele područje određeno po prednoj zapovjesti i to: 16. divizija između Kranja i reke Drave, a 17. divizija prostoriju Labud - Dravograd - Sl. Gradec.
Operativno odelenje ovog štaba premešta se iz Maribora u Lajbnic.

19. maja 1945.
Jedinice 36., 45. i 51. divizije na okupiranom delu Štajerske odmaraju se, sređuju i vrše vojnu obuku.
Toga dana ulazi u sastav naše Armije 14. slovenačka divizija, koja se prema naređenju Vrhovnog Komandanta Jug. Armije povlači sa teritorije Koruške i prema priloženoj zapovjesti Pov. broj 267 od 19. o.m. postavlja na prostoriju: Dravograd - Poljana - Crna - Šoštanj - Marenberg sa zadatkom intenzivnog čišćenja čitave prostorije od neprijateljskih grupica koje se sakrivaju po šumama u namjeri da se u povoljnom momentu prebace preko granice.
17. diviziji menja se raspored u toliko, što se po prednjoj zapovjesti postavlja na prostoriju Celje - Latkova Vas - Velenje - Slov. Bistrica, sa zadatkom sređivanja jedinica i čišćenja pomenute prostorije od razbijenih neprijateljskih grupica, a jednu brigadu najhitnije upućuje u Maribor za kontrolisanje zarobljenika.

20. maja 1945.
Kod 36, 45. i 51. divizije bez promene. Jedan dio snaga vrši pretres zemljišta i prikupljanje plena, dok se drugi dio odmara i sređuje.
14. divizija u pokretu ka Dravogradu, a 17. divizija ka Celju.

21. maja 1945.
Kod 36, 45. i 51. divizije bez promene. Jedan dio snaga vrši pretres zemljišta i prikupljanje plena, a sa drugim jedinicama se izvodi zanimanje.
14. i 17. divizija razmjestile se na prostorije određene zapovješću Pov. br. 247 od 19. o.m.
Pod današnjim danom ulazi u sastav naše Armije 15. i 18. slovenačka divizija. /Divizije VII. Slovenačkog Korpusa, koji se rasformira/.
Vrhovni Komandant Jug. Armije izdaje naređenje po kome naša Armija dobija kao osnovni zadatak, da sa tri divizije drži prostoriju Štajerske do u visini Landsberga, a sa ostalih 5 divizija da zaposjedne bivšu jug. granicu od Dravograda pa zapadno do Tromeđe i dio bivše jug. talijanske granice do u visini Triglava.
U duhu prednjeg, ovaj štab izdaje zapovjest Str. pov. broj 348 od 21.V. u 22.30 č. kojom se određuje nov raspored jedinica naše Armije u sledećem:
36., 45. i 14. divizija ulaze u sastav štajerskog sektora pod komandom general-majora Glige Mandića.
- 36. divizija ostaje na dosadašnjoj prostoriji.
- 45. divizija ostaje na dosadašnjoj prostoriji s tim, što jednu brigadu pomera na prostoriju Lajbnica.
- 51. diviziju sa dosadašnje prostorije smenjuje i prima njen zadatak 14. divizija.
Po izvršenoj smeni 51. divizija postavlja se na prostoriju: Dravograd - Slovengradec - Poljana.
- 15. divizija postavlja se na prostoriju Kamnik - Ljubno - Solčava.
- 18. divizija sa jednom brigadom postavlja se na prostoriju Kranja i sjeverno, a sa ostalim snagama garnizonira u Ljubljani.
- 16. divizija postavlja se u gornjem izvornom delu Save na prostoriji Radovljica - Jasenice - Potkoreni.
- 17. divizija kao armijska rezerva garnizonira u Mariboru.
U prilogu dostavlja se skica rasporeda jedinica ove Armije prema prednjoj zapovjesti.

22. maja 1945.
Jedinice vrše pokret prema prednjoj zapovjesti Str. Pov. broj 348.

23. maja 1945.
Jedinice naše Armije završile pokret i zaposjele određene prostorije prema zapovjesti ove Armije Str. Pov. broj 348/45.

GUBITCI U BORBAMA

A/ VLASTITI:
Poginulo 142
Ranjeno 374
Nestalo 55

B/ NEPRIJATELJSKI
Poginulo 25.000
Ranjeno 4.000
Zarobljeno preko 105.000 Nijemaca, ustaša i četnika .

Prema tome djelomično su uništene i pale u naše zarobljeništvo sledeće neprijateljske jedinice:
- Njemačke jedinice: 181., 11., 22., 369., 392., 393. i 7. SS divizija, Kampfgrupa Štefan, Kampfgrupe Fišer, korpusni djelovi 91. armijskog korpusa, te 104. divizija. Ima zarobljenika i iz 297. divizije.
- Pavlićeve jedinice: 1., 2., 3., 4., 5., 6., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 15., 16. i 18. Pavelićeva divizija.
Od napred navedenog broja zarobljenika ima oko 40.000 Nijemaca, a oko 60.000 ustaša i domobrana i oko 5.000 četnika

C/ PLEN
Topova raznog kalibra 110
Bacača raznih 500
Automatskog oruđa 4.700
Pušaka raznih 40.000
Pištolja 2.500
Tenkova raznih 40
Kamiona ispravnih oko 650
Kamiona neispravnih oko 150
Osobnih kola ispravnih oko 150
Osobnih kola neispravnih oko 120
Motorcikla raznih 320
Benzinskih cisterna 4
Automobilskih radionica 6
Automobilskih guma vagona 2
Automobilskih delova i alata vag. 3
Šinjela 3.000
Odjela, pari 1.500
Ćebadi 2.500
Ranaca raznih 3.500
Raznih artikala hrane oko 22 vagona

Podatci o plenu su još nepotpuni pošto se još uvek plen prikuplja na terenu i prebrojava. Samo na stanici u Mariboru prispelo je oko 200 vagona sa oružjem, municijom i drugim zaplenjenim ratnim materijalom.

OPŠTI ZAKLJUČAK I ZAPAŽANJA

U završnoj fazi ofanzive Jugoslovenske Armije za konačno oslobođenje naše zemlje, naša Armija ostvarila je sa uspehom određeni joj zadatak od strane Vrhovnog Komandanta. Pri tom je do naročitog izražaja došlo brzo gonjenje potučenog neprijatelja, koji se posle oslobođenja Zagreba, povlačio kroz Sloveniju u namjeri da se prebaci preko biv. jug. austrijske granice i preda saveznicima. Iako je neprijatelj u to vreme već bio primakao se blizu same granice, naše jedinice svojim desnim obuhvatom uspele su ne samo da ga stignu već i zaobiđu - obuhvate pri čemu su korišćena kao brza prevozna sredstva: trofejna motorizacija i željeznica koja je od Maribora do Dravograda tek bila osposobljena. Ta činjenica brzog prebacivanja jedinica, bila je odlučujuća.
Situacija kod neprijatelja nije nam potpuno bila poznata, naime u početku gonjenja nismo tačno znali da se pred frontom naše Armije nalazi tako velika neprijateljska grupa njemačkih a naročito kvislinških snaga, i saznavši za to mi smo maksimalno ubrzali pokrete naših jedinica. Svi naši borci, a naročito rukovodioci koji su učestvovali u zaokružavanju-opkoljavanju neprijateljske grupacije, pokazali su sjajno požrtvovanje i pregalaštvo da se postavljeni zadatak najpravilnije izvrši.
Bitka za uništenje i zarobljavanje neprijateljske grupacije jačine preko 130.000 vojnika u gornjem toku Drave u prostoru između Karavanki i Pohorja, trajala je od 12. do 16. maja sa žarištem na sektoru Dravograd - Blajburg - Slovengradec. Ustaše, a i četnici borili su se na život i smrt da se probiju iz našeg obruča ali im to nije uspelo. Borbe su s vremena na vreme bile vrlo žestoke no u njihovoj odbrani nije bilo dovoljno organizovanosti i povezanosti. Kritičan položaj za neprijatelja sve se je više povećavao, neprijatelj nije imao nikakve mogućnosti za snabdevanje i poslednjih dana demoralizacija kod neprijateljske vojske, sa kojom je bilo nekoliko desetina hiljada civilnog stanovništva, bila je očita.
Ova pobjeda ima veliki vojnički i politički značaj: uništena je sva živa sila ustaško-domobranske Pavelićeve vojske, jer je glavnina iste zarobljena a znatan deo ubijen u borbi. Pored toga uništena je i grupacija četnika koja se borila rame uz rame sa ustašama i koja je kao i oni pokušavala da izbjegne našem zarobljavanju. Tako je domaćim izdajnicima četnicima, naročito ustašama, zadan odlučujući smrtni udarac i tako im onemogućeno da izbjegnu zasluženu narodnu kaznu za sva zločinstva i nedjela koja su ti izrodi počinili nad našim narodima. Pošto su već bili opkoljeni sa svih strana, našim kategoričkim i energičnim stavom pred engleskim pretstavnicima u Blajburgu, onemogućeno je bilo da nekoliko ustaških generala vode sa njima dalje pregovore o predaji. Na taj način i posljednja grupa ustaša bila je prisiljena da se preda našim jedinicama. Izjalovila se i posljednja njihova nada da će se poslužiti trikom i obmanuti saveznike: da oni imaju sa sobom veliki broj naroda, koji se povlači zajedno sa njima, koji su narod u stvari oni prisilno sa sobom vodili.
Pored velikog broja ustaških oficira, zarobljeni su i mnogi ustaški funkcioneri i veliki broj lica iz činovničkog aparata Pavelićeve uprave.
Od ustaških generala zarobljeni su: Gustović , Metzger , Majetić , Dolački , Nardeli , Štancer , Gregorić Mirko, Tomašević Ivan, Vjekoslav Servaci, Slavko Skoliber, Metikoš Vladimir, Sertić , M. Vučković i dr. Zarobljen poznati ustaški zlikovac Sudar , i načelnik štaba zloglasnog Bobana .
Od njemačkih generala zarobljeni su: komandant za jugoistok feldmaršal Leer , general-lajtnant fon Ludviger , komandant 21. njem. korpusa. I niz drugih ustaških i četničkih vodećih ličnosti. Svega 18 generala između ostalih.

Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

Politkomesar Načelnik štaba Komandant,
S.O. pukovnik, general-lajtnant,
V. Subotić [v.r. ] Kosta Nađ [v.r.]

M.P.



Izvornik, strojopis
VA VII, Beograd, Arhiva NOB, kut. 293, reg. br. 18-9 do 15/32 do 39.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 06 Rujan 2008, 21:43:32
1946.
Iz izvješća šefa II. odsjeka OZN-e za Vojvodinu o broju uhićenih po odsjecima, puštenih na slobodu, upućenih sudu, upućenih u logor te likvidiranih na području Srijema i cijele Vojvodine




Navodimo brojčano: broj ukupno hapšenih po otsecima, puštenih na slobodu, upućenih sudu, upućenih u logor i likvidiranih.
a) Otsek za Srem
Ukupno hapšeno i prošlo kroz zatvor .......846 lica
1. Pušteno na slobodu ............ 15
2. upućeno sudu ............... 13
3. upućeno domobrana u NOB ......... 38
4. poslato u logor .............141
5. likvidirano ................ 639 ukupno 846
846

Likvidirano po narodnosti:
1. Članova "Kulturbunda" ......... 454
2. Gestapovaca .............. 75
3. Nemačkih vojnika S.S. .......... 21
4. Ustaša ............... 340
5. policijskih agenata ............ 19
6. policajaca .............. 31
7. Nedićevaca .............. 4
8. Belogardejaca ............. 3
9. Dražinovaca ............. 19
10. domobranskih časnika ......... 2
11. izdajnika ............... 11
12. Žandara ................. 6
Ukupno 985

Razlika u streljanim od 139 je u tome što ovih 139 nisu prošli kroz zatvor.

Hapšeni, likvidirani četnici pre i posle amnestije

Pre amnestije:
uhapšeno -------------------------------------- 106
likvidirano .............. 31
pušteno na slobodu ......... 26
amnestirani i pušteni .......... 49
106
Posle amnestije:
hapšeno ................ 11
likvidirano ............... 2
pušteno na slobodu ........... 9
/./

Kroz sve zatvore u Vojvodini ukupno je hapšeno i kroz zatvore prošlo 5.025 osoba.
Ukupno streljano na teritoriju Vojvodine 9.668
Po narodnosti streljano:
1) Nemaca .............. 6.763
2) Mađara ............... 1.776
3) Hrvata (ustaša) ............ 436
4) Ostalih narodnosti: Rusa, Čeha, Slovaka,
Rusina, Bunjevaca i t.d. ........ 693
9.668

Ukupno pre amnestije hapšeno četnika 295
od toga:
1) likvidirano ............... 86
2) pušteno na slobodu ............ 78
3) umro u pritvoru ............ 1
4) pobegao ............... 1
5) predato sudu .............. 32
6) amnestirano .............. 97
Posle amnestije hapšeno ukupno 19
od toga:
1) Pušteno na slobodu .......... 13
2) likvidirano ............... 2
3) poslat u bolnicu ............ 1
4) u pritvoru se nalazi ........... 3

Šef II Otseka
. [v.r.]

Naslov: Dokumenti narodne vlasti
Autor: OriloGorilo na 11 Rujan 2008, 11:52:27
Možda se može nešto povući i sa prastare teme i starog foruma:

Dokumenti narodne vlasti
Dokumenti narodne vlasti in == Povijest Forum (Dokumenti narodne vlasti in == Povijest Forum)

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: SpiDom na 12 Rujan 2008, 12:45:44
Evo, postam s tuđeg računala.
Sad ovako dok moje računalo ne bude imalo vezu s mrežom. Nadam se da će to biti za par dana.

Tekst i popis koji slijedi bio je i na Radio Mariji u posljednoj emisiji "Vjera u sjeni politike" koju vodi publicist i veliki hrvatski domoljub Damir Borovčak.


Partizani su do veljače 1946. ubili 836 građana, a od toga 60 žena!

Piše: Kaja Pereković

Sasvim slučajno došao mi je pred oči skriveni popis uhićenika (Registar 3) Komande grada Zagreba 1-1945. g. Iz kojega je vidljivo da su uhićene 2492 osobe. Od toga je bilo 366 žena.
Po drugom dokazu, prema presudi i dobroj evidenciji, od svibnja 1945. do veljače 1946. ubijeno je u Zagrebu 836 osoba, od toga 60 žena. Trudila sam se točno prepisati datum izricanja presude i izvršenja-pogubljenja svake pojedine osobe. Iznosim popis žena dok bi kasnije objavila popis i ostalih.
Između 60 ubijenih žena nalazi se 6 mojih jako dobrih poznanica, dapače suradnica iz organizacije hrvatske mladeži. To su časne i vrlo humane žene čija je djelatnost bila odgojno-domoljubno djelovanje u duhu kršćanskih načela u službi domovini.
Ubijene su jer su bile opredijeljene za Boga i Hrvatsku. Njihove obitelji nikad nisu saznale kad su smaknute i gdje su zakopane. Prosudite sami kolika bol još i danas tišti njihove obitelji jer ne znaju gdje bi mogli zapaliti svijeću.
Sada molim sve koji ovo pročitaju i zapaze nekoga poznatoga ili zna njihove bližnje da im javi dan smrti jer još uvijek koji su ih ubili ne će priznati svoje nedjelo, prema tome niti otkriti gdje su zakopani nakon smaknuća.
Dakako, osim ovih, još ima ubijenih bez suda i valjanih dokaza o krivici. Tako je skončala i naša draga Vera Stipetić čija je kalvarija i progonstvo započeto još u vrijeme karađorđevske vlasti.
Bila je zatvarana kao hrvatska nacionalistkinja, a komunisti su ju odvukli ispred naših očiju čim smo iskrcani iz vlaka, na Zapadnom kolodvoru, s povratka iz Austrije. Jedna žena je upozorila nekog nazočnog oficira i on je Veru odveo. Svjesna svoje sudbine, samo je uzviknula: Navodim popis osoba, a posebno naglašavam da sam osobno poznavala osobe s podcrtanim imenima. Sve upisane zaslužuju svako poštovanje, a njihove obitelji našu sućut.


Ime i prezime
Rođen u i godina
1945. presude Vojnog suda KZP (broj i vrijeme)
Izvršenje smrtne kazne (datum)

Antonić Blanka (25 g.)
Zagreb, 1920.
417, 9.7.
10.7.

Berger Renata (47 g.)
Reval, 1898.
304, 18.6.
18.6.

Belina Josipa (33 g.)
Zagreb, 1912.
243, 2.7.
5.7.

Benek Ružica (37 g.)
Zagreb, 1908.
343, 6.7.
6.7.

Kimar Kristina (50 g.)
Zagreb, 1895.
312, 27.6.
27.6.

Lisac Ljerka (19 g.)
Zagreb, 1926.
299, 17.6.
17.6.

Leka Vera (22 g.)
Zagreb, 1923.
414, 11.7.
11.7.

Mažuran Margarita (36 g.)
Konjsko-Karlobag, 1909.
529, 11.7.
12.7.

Majnarić Fanika (24 g.)
Radulac-Čazma, 1921.
518, 11.7.
12.7.

Mandekar Josipa (55 g.)
Zagreb, 1889.
Br. 1, 31.12.
9.1.1946.

Milić Marija (38 g.)
Sveti-Petar Slovenija, 1907.
42, 3.6.
4.6.

Osek Viktorija (21 g.)
Zagreb, 1924.
665, 11.7.
12.7.

Paša Ankica (17 g.)
Zagreb, 1928.
191, 4.6.
4.6.

Padovan Milica (41 g.)
Stanovsko-Maribor, 1904.
717, 12.6.
30.6.

Paradžik Valerija (19 g.)
Tuzla, 1926.
255, 11.6.
11.6.

Peris Anka (62 g.)
Krapinske Toplice, 1884.
239, 7.7.
9.7.

Prml Ankica (35 g.)
Brinje, 1910.
2161, 26.8.
7.1.1946

Poleti-Kulješić Josipa (50 g.)
Beč- Austrija, 1895.
530, 17.7.
18.7.

Rukavina Nevenka (43 g.)
Klanjec, 1902.
728, 16.7.
21.7.

Skočilović Anica (19 g.)
Kustošija-Zagreb, 1924.
527, 14.6.
18.6.

Sever Josipa (47 g.)
Letus-Celje, 1898.
701., 10.7.
19.7.

Slanić Marija (22 g.)
Sušak, 1923.
6, 26.5.
28.5.

Slavujević Marija (31 g.)
Brušani, 1914.
1779, 17.8.
10.11.

Šiber Paula (26 g.)
Zagreb, 1919.
91, 28.5.
28.5.

Švarc Štefica (24 g.)
Zagreb, 1921.
453, 13.7.
13.7.

Šimić Jelka (36 g.)
Sušak, 1909.
6341, 1.7.
9.7.

Teklić Zlata (50 g.)
Zagreb, 1895.
537, 11.7.
12.7.

Benešić Mira (37 g.)
Ilok, 1908.
656, 2.8.
10.8.

Bergles Vida (23 g.)
Ponikve, Celje, 1922.
587, 17.5.
16.6.

Bolanča Zora (21 g.)
Perušić, 1924.
398, 11.7.
11.7.

Bišćan Štefica (24 g.)
Zagreb, 1921.
455, 15.7.
15.7.

Burić Sofija (60 g.)
Fužine, 1885.
528. 11.7.
12.7.

Buljan Viktorija (25 g.)
Zagreb, 1920.
524, 20.6.
25.6.

Crnić Vlasta (29 g.)
Pazin, 1916.
610, 5.5.
12.7.


Crnjanin Vlasta (31 g.)
Zagreb, 1914.
503, 20.7.
20.7.

Čižmešija Aleksandra (30 g.)
Sarajevo, 1915.
251, 9.7.
11.7.

Dovčik Nada (25 g.)
Senj, 1920.
68, 26.5.
26.5.

Frankić Ankica (18 g.)
Opuzen-Split, 1927.
699, 2.6.
10.6.

Fulimar Slava (31 g.)
Zagreb, 1906.
289, 10.6.
16.6.

Grbec Zora (20 g.)
Zagreb, 1925.
290, 29.6.
30.6.

Guchentaler Ružica (59 g.)
Baja-Mađarska, 1886.
492, 11.7.
12.7.

Hajić Terezija (26 g.)
Virovitica, 1919.
492, 19.7.
19.7.

Hamberger Agata (48 g.)
Njemačka, 1897.
Br.
20.7.

Horvatić Paulina (24 g.)
Cerković-Ilok, 1921.
199, 4.6.
4.6.

Ille dr. Mira (57 g.)
Zagreb, 1888.
294, 15.7.
15.7.

Iveković Marija (34 g.)
Zagreb, 1911.
252, 10.6.
10.6.

Jusufbegović Štefa (47 g.)
Karlovac, 1898.
197, 4.6.
4.6.

Kozić Antonija (36 g.)
Supetar, 1909.
649, 19.6.
22.6.

Kralj Jelka (36 g.)
Podvinje-Dubrovnik, 1090.
747, 11.6.
19.7.

Kabalin Filipina (39 g.)
Novi Vinodolski, 1906.
750, 26.6.
2.7.

Kos Branka (20 g.)
Zagreb, 1925.
300, 17.6.
17.6.

Tomašić Ankica (22 g.)
Zagreb, 1923.
15, 26.5.
28.5.

Tomas Zora (19 g.)
Zagreb, 1926.
745, 7.7,
13.7.

Uvanović (Ćubelić) Zlata (32 g.)
Karlobag, 1913.
369, 10.7.
10.7.

Vunetić Marija (43 g.)
Stenjevac, 1902.
190, 4.6.
4.6.

Zanola Alma (22 g.)
Bosanska Gradiška, 1923.
44, 23.5.
23.5

Zobec Božena (23 g.)
Zagreb, 1922.
408, 11.7.
11.7.

Zobec Danica (20 g.)
Zagreb, 1925.
420,12.7.
12.7.

Zbornik Anica (51 g.)
Našice, 1894.
290, 29.6.
30.6.

Živanović Mirjana (41 g.)
Glavina-Imotski, 1904.
543, 7.7.
12.7.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 21 Rujan 2008, 13:51:05
1945., srpanj 8.
Gospić

Depeša Okružnog komiteta KPH za Liku upućena Centralnom komitetu KPH o namjeri da bez presude strijeljaju 60 zatvorenika, za odmazdu za ubojstvo dvojice članova Okružnog komiteta




Broj
depeše Primljeno Sadržaj Opaska
Dan Sat Od koga

847


8.VII Od O. K. Lika Danas ustaše su ubile Sokola i Đuru članove O.K.
Mi će mo strijeljati na licu mjesta 60 zlikovaca bez osude. Odgovorite nam odmah da li se slažete sa ovom cifrom ili da još streljamo.

O.K. Lika
Br 5
Gr 49
8. VII
DDD


- " - Drugovi su poginuli u Brušanskom klancu prilikom povratka sa narodne skupštine od zasjede unapred specijalno pripremljene za njih. Mi smo odmah pohapsili 35 lica za koje se od prije znade da održavaju vezu sa ustašama a nekojim poznata priprema za ovo ubojstvo

O.K. KPH Lika
Br 6
Gr 75
9. VII
_____________

Izvornik, rukopis
HDA, Zagreb, 1220, 42/10

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 21 Rujan 2008, 13:51:20
1945., srpanj 9.
Zagreb

Presuda Vojnog suda Komande grada Zagreba vojnim dušobrižnicima Hrvatskih oružanih snaga NDH

VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA
Sudb. Br. 347/1945
9. VII.1945.


U IME NARODA JUGOSLAVIJE

Vojni sud Komande grada Zagreba sastavljen od poručnika Kovačević Žarka kao predsjedatelja vijeća, kapetana Valjan Vladimira i redova Pierbon Viktora kao članova vijeća, sekretara Radan dr. Ota kao zapisničara, u prisustvu istražitelja Lončar Ivana kao zastupnika optužbe u krivičnom predmetu protiv okriv. BOCAK VALENTINA i družine radi služenja okupatoru, nakon održanog glavnog pretresa u prisustvu okrivljenih donio je dana 9. VII. 1045. slijedeću

PRESUDU

Okrivljeni :
1. BOCAK VALENTIN Stjepanov i Barbare rodj. Celovec rodj. 4. II. 1913 u Prikraju, kotar Križevci, zavičajan i stalno boravi u Križevcima, svećenik, rkt. Hrvat, neoženjen ne posjeduje imovine, navodno nekažnjavan.
2. ŠABALJA IVAN, pok. Ivana i Jelene. Rodj. Milčetić, rod. 22. V. 1915. u Podratu, kotar Krk, zavičajan i nastanjen u Zagrebu, svećenik, rkt. Hrvat, neoženjen, ne posjeduje imovine, navodno nekažnjavan
3. VRANČIĆ ANTUN, Pavlov i Anastazije rodj. Trislić rod. 13. X. 1913. u Tovarniku, kotar Šid, zavičajan u Tovarniku, stalno nastanjen u Sremskim Karlovcima, svečenik, rkt. Hrvat, neoženjen, ne posjeduje imovine, navodno nekažnjavan
4. ŽIVKOVIĆ ILIJA pok. Lovre pok. Marije r. Dabić, rod. 4. IX. 1910. u Štitaru, kotar Županja, zavičajan u Štitaru, nastanjen u Đakovu, profesor bogoslovije, neoženjen, rkt. Hrvat, ne posjeduje imovine, navodno nekažnjavan
5. MEDIĆ HERBERT Egona i Marije rodj. Gerstner, rod. 10. XI. 1913. u Čepinu, kotar Osijek, zavičajan u Čepinu, zadnje stalno boravište u Podvinju, svečenik, rkt. Hrvat, neoženjen, ne posjeduje imovine, navodno nekažnjavan

k r i v i s u

što su kao vojnici svećenici i viši časnici aktivno sudjelovali u neprijateljskoj vojsci te iskorišćujući položaj i ugled svećeničkog staleža putem propovijedi širili propagandu za krvoloka Pavelića i NDH, te podstrekivali mržnju prema narodima Jugoslavije,
dakle počinili krivično djelo pripadništva neprijateljskim oružanim formacijama, širenja neprijateljske propagande i pomaganja neprijatelju
pa su time počinili djela narodnog neprijatelja opisanog u čl. 14 Uredbe o vojnim sudovima;
napose k r i v i s u:
Onaj ad 1./ Bocak Valentin
što je vršio dužnost pobočnika logornika u Križevcima u ono vrijeme kada je logornikom bio Fištrović, organizator i izvršitelj masovnog hapšenja, paleža i ubijanja u Križevcima i okolici,
dakle počinio krivično djelo učestvovanja hapšenja, paleža i ubijanja mirnog stanovništva,
pa je time počinio djela ratnog zločinstva opisanog u čl. 13 Uredbe o v. s.
Ona ad 2./ Šabalja Ivan
Što je [od] konca 1943. pa do sloma tzv. NDH bio ustaški bojnik, dakle počinio krivično djelo aktivnog ustaštva.
Stoga se okrivljeni Bocak Valentin, Šabalja Ivan, Živković dr. Ilija i Medić Herbert na osnovu čl. 16 i 17 Uredbe o vojnim sudovima

P R E S U D J U J U

na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine u smislu čl. 6 zakona o konfiskaciji od 9. VI. 1945.
Ova presuda postaje izvršna nakon odobrenja od strane Vojnog suda II. Armije J.A.

O b r a z l o ž e nj e

Okrivljeni priznaju da su bili u neprijateljskoj vojsci na visokim časničkim položajima, ali se brane da su izvršavali samo svoju duhovničku dužnost.
Takovu obranu sud je odbacio kao neosnovanu, jer je njima kao svećenicima bila dužnost da ukažu na sve strahote koji su ustaški i švapski zločinci počinili po našoj zemlji i da pozivaju narod da stupi u borbu protiv okupatora. Protivno od toga oni svojim govorima podižu moral neprijateljskim vojnicima i potiču ih na daljnju borbu protiv vlastitog naroda. Tim svojim propovijedima, koji su u stvari obična agitacija za ustaški režim oni su samo produbivali teški i krvavi rat i njegove strašne posljedice u našoj zemlji. Oni su svojim ugledom i svećeničkim položajem služili ustaškim i nacističkim banditima i tako zlo upotrebili svoj položaj. Neki od njih pošli su tako daleko da su obavljali razne ustaške funkcije, tako je n. pr. okrivljeni Bocak bio pobočnik logornika u ono doba kad su u Križevcima vršena masovna hapšenja i ubojstva.
Svojim radom okrivljeni su se teško ogrešili o interese naroda, oni su to prećutno priznali svojim bijegom pred narodnom vojskom. Oni koji tvrde da su radili po svojoj savjesti i dužnosti nalaze se skupa u društvu sa zločinacima i banditima u bijegu pred vlastitim narodom.
Krivnja je njihova dokazana a posljedica djela teške, pa je sud donio presudu kao u dispozitivu, koja se temelji na propisima Uredbe o vojnim sudovima.

Smrt fašizmu - sloboda narodu !

Zapisničar : Pretsjedavatelj vijeća :
Dr. Radan [v.r.] M.P. Kovačević Žarko [v.r.]

Izvornik, strojopis
HDA, Zagreb, 306, Vojni sud Komande grada Zagreba, 347/1945.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 21 Rujan 2008, 13:52:40
VRHOVNI ŠTAB
NOV I POJ
. maja 1944
UREDBA O VOJNIM SUDOVIMA

I.
USTROJSTVO I NADLEŽNOST VOJNIH SUDOVA

Čl. 1
U vezi naredbe Vrhovnog štaba NOV i POJ od 8. II. 1944. g. o formaciji Štaba korpusa i korpusne vojne oblasti ukidaju se dosadašnji vojni sudovi komandi područja i narodno-oslobodilačkih brigada i odreda. Vojno-sudsku vlast vršiće Vojni sud korpusa, Vojni sud korpusne vojne oblasti i Viši vojni sud.

Čl. 2
Vojni sud korpusa i korpusne vojne oblasti sude za sva djela koja su uperena protiv oslobodilačke borbe naroda Jugoslavije, protiv tekovina i interesa te borbe, za krivična dela vojnih lica i ratnih zarobljenika - osim za dela koje spadaju u nadležnost Višeg vojnog suda.

Čl. 3
Viši vojni sud sudi po važnijim delima ratnih zločinaca i krivičnim delima viših oficira i generala narodno-oslobodilačke vojske.
Odlukom Vrhovnog štaba može Viši vojni sud suditi i za svako delo za koje je nadležan Vojni sud korpusa ili korpusne vojne oblasti.

Čl. 4
Vojni sud korpusa sudiće po krivičnim delima vojnika, podoficira i nižih oficira svog korpusa. Ovaj sud sudiće i za sva dela lica, na teritoriji kojom se kreće i vrši ratne operacije, a gde se brža sudska odluka pokaže potrebnom.

Čl. 5
Vojni sud korpusne vojne oblasti sudiće za sva ostala dela iz ove Uredbe, koja nisu obuhvaćena u čl. 3. i 4. Ovaj sud nadležan je i za sva sudjenja krivičnih dela vojnika, podoficira i nižih oficira operativnih jedinica u slučaju njihovog namernog izostajanja iz jedinice ili dezerterstva.
Vojni sud korpusne vojne oblasti sudi i za sva dela lica počinjena na neoslobođenoj ili privremeno napuštenoj teritoriji.

Čl. 6
S vojnim licima u pogledu potsudnosti izjednačuju se i gradjanska lica, koja stoje u bilo kakvom službenom odnosu s vojskom, ili počine krivično delo protiv pripadnika vojske ili u zajednici s pripadnicima vojske, u vojnim prebivalištima, na štetu vojnih poduzeća, ustanova ili stvari, zatvorenici vojnih zatvora i slično.

Čl. 7
Viši vojni sud formira se kod Vrhovnog štaba NOV i POJ. Viši vojni sud može imati više veća, koja mogu biti stalna /kao na pr. kod Glavnih štabova ili štaba kojeg korpusa/ ili za pojedini slučaj. Veća postavlja Vrhovni štab na predlog predsednika suda, koji je ujedno i šef vojno-sudskog otseka Vrhovnog štaba. Svako veće Višeg vojnog suda sastoji se iz pretsedatelja i dva člana. U pojedinim slučajevima može veće imati i više članova.

Čl. 8
Vojni sud korpusa sačinjavaju sudska veća, od kojih se jedno formira kod štaba korpusa, a po jedno kod svake divizije. Veće se sastoji iz pretsedatelja i dva člana. Vojni sud korpusa može po potrebi formirati sudska veća i kod pojedinih brigada, koje su na samostalnom zadatku, odeljene od divizije.

Čl. 9
Vojni sud korpusne vojne oblasti formira se kod korpusne vojne oblasti. On donosi svoje odluke u veću, koji se sastoji iz pretsedatelja i dva člana. Taj sud može po potrebi obrazovati svoja veća kod komandi područja.

Čl. 10
Pretsednik vojnog suda korpusa je u isto vreme pretsednik Vojnog suda korpusne vojne oblasti.
On se stara o jednoobraznosti sudovanja.
Pretsednika zamenjuje potpretsednik.
Veće vojnog suda korpusa pri štabu korpusa sačinjavaju pretsednik suda kao pretsedatelj, jedan oficir štaba korpusa te jedan podoficir ili redov. Divizijsko veće Vojnog suda korpusa sačinjavaju jedan oficir iz štaba divizije kao pretsedatelj te komandant ili zamenik komandanta jedne od brigada i jedan podoficir ili redov. Kad se formira veće Vojnog suda korpusa u brigadi, pretsedatelj mu je jedan oficir iz štaba brigade, a članovi komandant ili zamenik komandanta jednog od bataljona te jedan podoficir ili redov.
U veće Vojnog suda korpusne vojne oblasti pri korpusnoj vojnoj oblasti ulaze pretsednik suda kao pretsedatelj, jedan oficir korpusne vojne oblasti i jedan podoficir ili redov. Područno veće Vojnog suda korpusne vojne oblasti sačinjavaju jedan oficir iz komande područja kao pretsedatelj te jedan oficir iz oficirskog kora sa teritorije područja i jedan podoficir ili redov.
Pošto ne postoji vojno-sudski otsek kod korpusa, sudsko-administrativne poslove Vojnog suda korpusa vodi pretsednik, a vojnog suda korpusne vojne oblasti potpretsednik. U slučaju odlaska operativnog dela štaba korpusa sa svoje teritorije, jedan od njih odlazi s operativnim delom štaba korpusa, a drugi ostaje u korpusnoj vojnoj oblasti.
Pretsednika i potpretsednika Vojnog suda korpusa postavlja Vrhovni štab NOV i POJ na predlog Glavnog štaba.
Glavni štab ima svoj vojno-sudski otsek.
Članove veća Vojnog suda korpusa i njihove zamenike kao i članove veća Vojnog suda korpusne vojne oblasti i njihove zamenike postavlja štab korpusa. Sastav ovih veća dostavlja se Višem vojnom sudu.
Veća sude svaki predmet samostalno.
Pretsednik i potpredsednik mogu pretsedati svakom sudskom veću.

Čl. 11
Svako sudsko veće ima sekretara, koji treba po mogućnosti biti stručni sudac ili svršeni pravnik. Njega imenuje iz redova lica koja su proverena u osobodilačkoj borbi vojni sud, u čiji sastav ulazi veće, kod koga sekretar radi.
Sekretar pomaže raditi administrativne poslove, vodi zapisnik, sastavlja nacrt sudske odluke i ima u veću savetodavni glas.



II.
KRIVIČNA DELA, KAZNE I ZAŠTITNE MERE

Čl. 12
Vojni sudovi sude za: a) ratne zločine, b) dela narodih neprijatelja i c) krivična dela vojih lica i ratnih zarobljenika.

Čl. 13
Ratnim zločincima, bili oni gradjani Jugoslavije, okupatorskih ili drugih zemalja, imaju se smatrati: pokretači, organizatori, naredbodavci te pomagači i neposredni izvršitelji masovnih ubijanja, mučenja, prisilnog iseljavanja, odvodjenja u logore i na prisilni rad stanovništva, zatim paleža, uništavanja i pljačke narodne i državne imovine; svi pojedini posednici imanja i preduzeća u Jugoslaviji, okupatorskim i drugim zemljama koji se nečovečno esploatirali radnu snagu na prisilni rad odvedenih ljudi; funkcioneri terorističkog aparata i terorističkih naoružanih formacija okupatora i domaći u službi okupatora; oni koji su vršili mobilizaciju našeg naroda za neprijateljsku vojsku.

Čl. 14
Narodnim neprijateljima imaju se smatrati; svi aktivni ustaše, četnici i pripadnici ostalih oružanih formacija u službi neprijatelja i njihovi organizatori i pomagači; svi oni koji su u službi neprijatelja ma u kom vidu - kao špijuni, dostavljači, kuriri, agitatori i slično; koji su nateravali narod da okupatorima preda oružje; svi oni koji su izdali narodnu borbu i bili u dosluhu sa okupatorom; svi oni koji se odmetnu od narodne vlasti i rade protiv nje. Svi oni koji razaraju narodnu vojsku ili su na drugi način pomagali i pomažu okupatora; svi oni koji izvrše teške slučajeve ubistva i pljačke i slično.

Čl. 15
U krivična dela vojnih lica, koji usled svoje teže prirode, prelaze okvir disciplinskih prestupa, ubrajaju se pored ostalog: ne/vršenje ili nemarno vršenje vojne službe iz koga izvire veća šteta za celinu; ne/ispunjavanje naredjenja; pasivni otpor koji ide na slabljenje vojne sile; napuštanje stražarske dužnosti; dezerterstvo iz narodne vojske; namerno uništavanje borbene sposobnosti svoje ili drugoga; kvarenje i otudjivanje vojne spreme i oružja; ometanje snabdevanja, transporta, poljskih i ostalih radova namenjenih za vojsku i narod; zloupotreba u dužnosti; podnošenje lažnih izveštaja; povreda čuvanja važne vojničke tajne; ne/brižljivo lečenje bolesnika i ranjenika; širenje lažne neprijateljske propagande; razaranje unutarnjeg jedinstva i borbenog raspoloženja medju vojnicima; surovo postupanje s narodom.
Vojni sudovi sude vojnim licima i za krivična dela kao što su: lišenje života, telesna povreda, silovanje, pljačka, kradja, prevara, palež i.t.d.
Ako ovakva i slična dela počine ratni zarobljenici, smatraće se kao dela teže prirode.

Čl. 16
Vojni sudovi izricaće ove kazne i zaštitne mere: a) strogi ukor, b) imovinsku kaznu /novčanu, u naravi, u delu/, c) izgon iz prebivališta, d) lišenje čina odnosno zvanja, e) uklanjanje s položaja, f) prisilni rad u trajanju od tri meseca do dve godine, g) teški prisilni rad u trajanju od tri meseca do dve godine pa i više, i h) smrtnu kaznu.
Uz ove kazne može sud izreći gubitak vojničke časti i gubitak gradjanske časti - na odredjeno vreme ili za uvek te konfiskaciju imovine.

Čl. 17
Kaznu i zaštitne mere odmeruje sud nakon brižljive ocene prema težini dela i njegovim posledicama, prema stepenu krivične odgovornosti i opasnosti počinitelja imajući u vidu njegovu prošlost i vaspitanje te uzimajući u obzir i ostale otežice i olakšice.
Više vrsta kazni i zaštitnih mera mogu se zajedno izreći prema prirodi dela i počinitelja.
Vreme provedeno u pritvoru ili istražnom zatvoru uračunava se u kaznu prisilnog rada i teškog prisilnog rada.
Kad sud izriče smrtnu kaznu, izreći će u presudi ujedno i gubitak vojničke odnosno gradjanske časti te konfiskaciju osudjenikove imovine u korist Narodno-oslobodilačkog fonda u saglasnosti s postojećim propisima o konfiskaciji. Ove kazne primeniće sud i kada u težim slučajevima izriče kaznu prisilnog rada i teškog prisilnog rada.
Kazna prisilnog rada, teškog prisilnog rada, izgon iz prebivališta i imovinska kazna mogu se izreći uslovno za vreme od šest meseci do dve godine, pa ako osudjenik tokom vremena, na koje mu je kazna uslovljena, ne bude kažnjen za novo krivično delo, smatraće se kao da kazna nije ni izrečena, što će sud posebnim rešenjem ustanoviti i po potrebi objaviti.

III.
POSTUPAK I IZVRŠENJE PRESUDE

Čl. 18
Postupak vojnih sudova imade biti brz i bez suvišnih opširnosti, ali potpun. Radi pripreme glavnog pretresa postaviće štab korpusa pri svakom sudskom veću vojnog istražitelja /islednika/. Isto tako će i Vrhovni štab postaviti sudskog istražitelja pri svakom veću Višeg vojnog suda. Istražitelj vodi istragu na taj način da prikuplja dokazni materijal kako optužbe tako i odbrane potreban za glavni pretres, saslušanjem okrivljenog, svedoka i prikupljanjem ostalih dokaza.
Istražitelj će povesti postupak na pismenu ili usmenu prijavu ma sa čije strane ona dolazila, ili po službenoj dužnosti.
Istražitelj će u prvom redu s predsedateljem ili najbližim članom sudskog veća rešiti pitanje, da li će se osumnjičeno lice zadržati u pritvoru ili istražnom zatvoru, ili ne.
Lica se ne mogu hapsiti na osnovu neproverenih podataka, ali se mogu privesti radi saslušanja.
Prilikom vršenja istrage istražitelj ima dužnost da prikupi što tačniji materijal o krivčnom delu. Kad se u toku istrage pokaže da je u pitanju zločin špijunaže ili petokolonaštva, istražitelj će o tome odmah obavestiti organa službe a zaštitu naroda i voditi dalji postupak u sporazumu s njime.

Čl. 19
Po potrebi štab korpusa postaviće islednika i kod pojedinih brigada odnosno komandi mesta, i to iz lica pri štabu brigade odnosno komandi mesta. Zadatak je ovih islednika, da odmah čim se u njihovoj blizini dogodi krivično delo ili uhvati sumnjivo lice, povedu izvidjaje saslušanjem osumnjičenog, svedoka i prikupljanjem ostalog dokaznog materijala. On će u slučaju potrebe nad osumnjičenim licem narediti pritvor. O svemu hitno telefonskim ili pismenim putem izvještava istražitelja pri nadležnom sudskom veću, od koga će primiti dalja uputstva za rad. Istražitelj sudskog veća će u takvim slučajevima narediti da se izvidjaji nadopune ili će lično doći na lice mesta da dovrši istragu, odnosno narediti da se osumnjičeni sa prikupljenim materijalom sprovede nadležnom sudskom veću.

Čl. 20
Pri saslušanju okrivljenog i svedoka istražitelj ima zapisničara kome diktira zapisnik. Zapisnik će potpisati istražitelj /islednik/, zapisničar i lice koje se saslušava. Ako je lice nepismeno stavit će na zapisnik otisak palca desne ruke, a potpisat će ga zapisničar, označivši to u zapisniku.
Ako saslušavano lice ne zna narodni jezik, upotrebiće se tumač koji će takodjer potpisati zapisnik.

Čl. 21
Čim se završi istraga, sastaviće se pismena optužnica i podneti sa svim spisima sudskom veću. Ako istražitelj smatra da treba istragu prekinuti, prekinuće je u sporazumu s pretsedateljem ili najbližim članom veća, a okrivljenoga, ako je u pritvoru ili istražnom zatvoru, pustiti na slobodu.

Čl. 22
Kad je krivična stvar dozrela za odluku, to jest onda kada je istraga završena, vojni sud će unapred odrediti ročište /dan i čas sudjenja/, na koje će pozvati sva potrebna lica. Svi članovi suda i zapisničar moraju biti prisutni za sve vreme suđenja.
Pretres počinje čitanjem optužnice, koju čita istražitelj. On na glavnom pretresu zastupa optužbu.
Pretresom rukovodi pretsednik veća.
Pretres je usmen, a najbitniji momenti uneće se u zapisnik o pretresu, koji će nakon zaključenja rasprave potpisati svi članovi sudskog veća i zapisničar. Pretres je javan, ali ga veće iz naročitih razloga može proglasiti tajnim.

Čl. 23
U slučaju da opuženi nije sposoban da se sam brani, sud će mu dozvoliti da izabere branitelja, ili će mu ga se odrediti. Branitelj može biti svako ko nije isključen po svojoj moralnoj kvalifikaciji.
Vojnim licima ne mogu biti branitelj civilna lica.

Čl. 24
Nakon zaključenja rasprave veće zaključuje o tome, da li je stvar zrela za presudu ili nije. Ako nadje da je zrela, izreći će osudjujuću ili oslobadjajuću presudu, a u protivnom slučaju odrediće potrebne nadopune i nakon nadopune ponovo sudjenje.

Čl. 25
Ako veće vojnog suda na glavnom pretresu ustanovi, da je delo za koje optuženo vojno lice odgovara disciplinske prirode, može i samo doneti odluku po propisima naredbe o disciplinskoj odgovornosti vojnih lica.

Čl. 26
Sud će izreći presudu nakon tajnog savetovanja i objaviti je optuženom. Istražitelj neće biti prisutan tajnom savetovanju.

Čl. 27
Kod ustanovljenja istine o delu i krivnji optuženog sud nije formalno vezan ni za kakva dokazna sredstva, već donosi svoju odluku po slobodnoj oceni. U zapisnik o glavnom pretresu uneće se i kratka sadržina presude koju je sud izrekao s kratkim bitnim razlozima.
Svi članovi veća imaju jednako pravo glasa. U slučaju da se mišljenja ne podudaraju, važi ono što zaključi većina. U slučaju da se presuda ne donese jednoglasno, veće će sastaviti zapisnik o većanju, u koji će član veća koji je ostao u manjini uneti bitne razloge svoga odvojenog mišljenja. Ovaj zapisnik o većanju priključiće se spisima u zatvorenoj koverti.

Čl. 28
Presude se izriču: "U ime naroda Jugoslavije".
Presuda vojnog suda korpusa i korpusne vojne oblasti na pismeno sastavljena mora sadržavati:
1/ Naziv suda i imena svih članova sudskog veća, zapisničara, tužitelja ako ga ima, optuženog, branitelja ako ga ima, mesto i vreme donošenja presude i delo zbog kog se optuženi optužuje.
2/ Dispozitivni deo presude, u kome će biti tačno navedeni lični podaci optuženog, dela zbog kojeg ga sud proglašuje krivim, zakonska kvalifikacija dela, kao i kazna koja se dosudjuje,
3/ Obrazloženje presude koja se mora odvojiti od dispozitivnog dela presude. U obrazloženju će se točno navesti činjenice koje je sud utvrdio, kao i dokazna sredstva, koja su poslužila sudu za sticanje uverenja o istinitosti činjenica, na primer priznanja optuženoga, iskazi svedoka /poimenice kojih/, dokumenti, veštaci itd. Naročito valja obrazložiti koji su razlozi rukovodili sud pri oceni dokaza te odmeri kazne i zaštitnih mera /otežice i olakšice/.
Pismeno sastavljenu presudu potpisaće pretsednik veća i zapisničar.

Čl. 29
Kad sud izriče smrtnu kaznu, dužan je odmah presudu sa svim zapisnicima i kratkim referatom dostaviti Višem vojnom sudu odnosno nadležnom veću Višeg vojnog suda, koji će presudu nižeg suda odobriti, preinačiti ili ukinuti. Smrtna kazna sme se izvršiti tek nakon odobrenja po Višem vojnom sudu. U izuzetnim slučajevima, kad nema veze sa Višim vojnim sudom i nema verovatnosti da će se redovna veza uskoro uspostaviti, može veće Vojnog suda pri štabu korpusa odnosno pri korpusnoj vojnoj oblasti narediti izvršenje smrtne kazne i ne čekajući odobrenje Višeg vojnog suda. U takvom slučaju će ipak naknadno poslati spis Višem vojnom sudu s obrazloženjem zašto se je tako postupilo.
Kazna lišenja čina odnosno zvanja nad oficirima takodjer se ne može izvršiti pre nego je odobri Viši vojni sud.

Čl. 30
Smrtna kazna vrši se streljanjem, a u naročito teškim slučajevima vešanjem, odmah nakon primitka saglasnosti Višeg vojnog suda. O izvršenoj kazni ima se izvestiti Viši vojni sud.

IV.
ZAVRŠNE ODREDBE

Čl. 31
Vrhovni komandant NOV POJ može svojom naredbom, na predlog Višeg vojnog suda, po vojnim sudovima osudjena lica amnestirati, ako to zaslužuju, pomilovati opraštanjem kazne u celosti ili njenim sniženjem, pokrenuti postupak obustaviti, a ako nije pokrenut narediti da se i ne pokrene.

Čl. 32
U vezi s tačkom 6 Naredbe Vrhovnog štaba od 8. II. 1944. g. o formaciji štaba korpusa i korpusne vojne oblasti, one divizije koje su vezane na neku teritoriju kad uspostavljaju vojnu vlast onako kako je to predvidjeno za korpus, formiraće i vojni sud divizije. Članove tog suda imenuje Vrhovni štab NOV i POJ.
uredbe prestaje važiti Uredba Vrhovnog štaba od 29. XII. 1942. g. kao i ostali propisi doneseni na osnovu te Uredbe.
Istim danom prestaje važiti i Uredba o sudovima časti za oficire NOV i POJ.

Čl. 34
Redovne mesečne izveštaje vojno-sudskog otseka Vrhovnog štaba podnosiće Viši vojni sud neposredno, a Vojni sud korpusa i korpusne vojne oblasti preko Glavnog štaba.

Čl. 35
Ova Uredba stupa odmah na snagu.

VRHOVNI KOMANDANT NOV i POJ
MARŠAL JUGOSLAVIJE:
J. B. TITO v.r.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: SpiDom na 21 Rujan 2008, 19:36:53
6 3. o b l j e t n i c a

1 9 4 5 . - 2 0 0 8 .



B O L N O  S J E Ć A N J E


Sveta misa zadušnica

u Bazilici Srca Isusova, Palmotićeva 31 u Zagrebu

služit će se u srijedu, 24. rujna 2008. u 17 sati


za 35 hrvatskih mučenika, visokih časnika, generala i pukovnika Hrvatske vojske NDH, koji su nakon Bleiburga,

7. srpnja 1945. godine, iz zagrebačkog zatvora Nova ves, uz sva usputna ponižavanja i vrijeđanja, otrpremljeni vlakom u Beograd, gdje im je upriličeno takozvano suđenje, i gdje je 18 generala osuđeno na smrt,

što je uz teška mučenja izvršeno upravo 24. rujna 1945. godine. Za tjelesne ostatke im se ne zna.


Ostali su osuđeni na tešku robiju,

gdje ih je većina umrla ili ubijena.


Ti časnici mučenici su:

Artur Gustović, Đuro Grujić, Tomislav Sertić, Ivan Markulj, Ivan Tomašević, Slavko Skoliber,

Zvonimir Stimaković, Mirko Gregorić, Bogdan Majetić, Franjo Dolacki, Muhamed Kromić, Antun Nardelli, Julio Fritz, Josip Šolc, Vladimir Metikoš, Rudolf Lukanec, Miroslav Sacher, Ivan Severović, Romuald Manola, Ivan Kurelac, Dragutin Mesić, Rudolf Setz, Mićo Mičić, Zvonimir Jakšić, Vladimir Majer, Petar Sabljak, Anđelko Grabić, Ivan Pojić, Nikola Mikec, Zlatko Šintić, Franjo Džal, Antun Schuh, Hinko Hubl,

Julio Niderlender, Dragutin Čanić


Hrvatski rodoljubi, dođite na svetu misu i pozovite prijatelje!


Svi Hrvati Domovine i svijeta, sjetimo se svetim misama zadušnicama

hrvatskih mučenika u Beogradu!

Štovatelji

--------------------------------------------------------------------------------

Kako su nas ubijali...

Mjesec svibanj u domovini Hrvata je najljepši mjesec u kojemu sve cvjeta i rađaju se novi životi. Ali na žalost hrvatski narod nikada neće moći zaboraviti najstrašniji svibanj 1945. kada je cijela Hrvatska pretvorena u stratište i poprište pokolja jugokomunističkog ustvari velikosrpskog genocida nad Hrvatima. Kao jedna od potvrda tome slijedi i ovaj zapis jednoga od rijetkih preživjelih. Njegovi zapisi ostaju u crnoj kronici hrvatskoga naroda tih zločina nad Hrvatima.

Dana 7. 7. 1945. svanulo je divno jutro. Kroz rešetke malih prozora "Nove Vesi" u Zagrebu tek se nazirala zora. U sobi tiho disanje hrvatskih uznika. Tek pokoji bi se trznuo u snu vjerojatno sanjajući o svojima kod kuće koji ne znaju što se s njima dogodilo niti gdje se sada nalaze, da li su na životu ili ne. "Diži se, brže, ustajte zločinaci!", prolama se najednom hodnikom i već se otključavaju teška vrata uzničke sobe. Jedan partizan od kojih petnaestak godina, sa šmajserom ulazi u sobu i nastavi nas buditi najpogrdnijim psovkama i lupanjem kundakom po nogama. Začuđeni što to ima značiti, jer do sada su one koje su odvodili na strijeljanje u grupama prozivali i odvodili uvijek oko ponoći. Dižemo se još sneni i užurbano oblačimo ono malo odjeće što nam je još ostavljeno. Isto nas je začudilo kada je komesar stigao i počeo prozivati.

l. Artur Gustović, 2. Đuro Grujić, 3. Tomislav Sertić, 4. Ivan Markulj, 5. Ivan Tomašević, 6. Slavko Skoliber, 7. Zvonimir Stimaković, 8. Mirko Gregorić, 9. Bogdan Majetić, 10. Franjo Dolacki, 11. Muhamed Kromić, 12. Antun Nardelli, 13. Julio Fritz, 14. Josip Šolc, 15. Vladimir Metikoš, 16. Rudolf Lukanec, 17. Miroslav Sacher, 18 Ivan Severović, 19. Romuald Manola, 20. Ivan Kurelac, 21. Dragutin Mesić, 22. Rudolf Setz, 23. Mićo Mičić, 24. Zvonimir Jakšić, 25. Vladimir Majer, 26. Petar Sabljak, 27. Anđelko Grabić, 28. Ivan Poić, 29. Nikola Mikec, 30. Zlatko Šintić, 31. Franjo Džal, 32. Antun Schuh, 33. Hinko Hubl, 34. Julio Niderlender, 35. Dragutin Čanić. Ukupno nas 35. Bili smo svi visoki časnici Vojske NDH. Sami generali i pukovnici koji smo se tada nalazili u Novoj Vesi u Zagrebu. Ostali su samo pukovnici Švarc, Gestaldić i Lorin te mlađi časnici. Nakon proziva podijeliše nam svakome po pola kile kruha i po jedan komadić marmelade. Potom nas odvedoše u dvorište zatvora koje je bilo načičkano s partizanima sa šmajserima i torbicama za kruh, po čemu smo odmah zaključili da se radi o nekom maršu. O maršu u nepoznato, vjerojatno na strijeljanje. Ali zašto po danu i to sa kruhom i marmeladom? Pa niti komesarovo mitingovanje nije nam objasnilo cilj našega puta. I da će svatko biti na licu mjesta strijeljan koji se ne bude pokoravao nalozima pratnje.

Iz zgrade smo pošli jedan iza drugoga u jednoredu, na razmaku od dva koraka, a pored svakoga po jedan partizan s lijeva i jedan s desna. Na zagrebačkoj katedrali je upravo otkucavalo četiri sata ujutro. Ulice su bile puste. Naši koraci odzvanjaju uobičajenim ritmom, jedan-dva. Jer smo još uvijek bili vojnici. Ako netko od nas pogleda lijevo ili desno, prolazeći pored kuće kojega znanca, ne bi li ugledao poznato lice i u nadi da ga dotični vidi i javi njegovima da je još živ, odmah dobiva kundakom u rebra, uz najpogrdnije psovke i prijetnje da će ga strijeljati ako samo još jednom pogleda na stranu.

Na Jelačićevu trgu skrećemo prema Zrinjevcu. Sada znamo, idemo prema kolodvoru. Dakle, nekamo ćemo putovati. Ali kuda? Na kolodvoru nas strpaše u jedan vagon za stoku. Zatvoriše vrata i prozore. Uskoro nas priključiše za jedan vlak koji nas odmah nekuda poveze. To je za mnoge bio posljednji rastanak sa Zagrebom. Naš vlak vrlo sporo napreduje. Svaki čas zastajemo. Na kolodvorima se čuje kako se plešu partizanska kola. Drugoga dana pred večer stigosmo u Osijek. Ovdje nas po prvi put puštaju iz vagona da se napijemo vode i ostalo, jer smo bez ičega kupajući se u znoju ljetne žege. Nakon jednoga sata krećemo dalje. Sada nam ostavljaju prozore otvorene, pa nam je ipak malo udobnije. Ali i to nam se osveti. Skoro na svakoj postaji viču žene i muškarci: "Ustaše vode na sud. Da im oči iskopamo. Mi ćemo im suditi!" To sve bacajući kamenje i blato na naše prozore, tako da smo sakrivali glave rukama.

Tako je išlo sve do sljedećega podneva, kada stigosmo u Zemun, na kolodvor. Sada nam tek posta jasno da nas vode u Beograd na suđenje, da nam sude Srbijanci, u čijoj zemlji kao hrvatski vojnici nismo nikada bili. Kada smo izišli iz vagona, skupila se oko nas masa srbijanskog naroda. Svi mlataraju štapovima i šakama, pljujući po nama hrvatskim časnicima, uz najpogrdnije srbijanske psovke, tražeći da nam oni odmah sude. Slučajno se okrenuh prema našemu vagonu i tada mi posta jasno zbog čega ono po kolodvorima pri prolazu našega vagona. Na vagonu je bilo bojom ispisano "Vodimo ustaške zločinace na suđenje!", "Smrt Ustašama!", kao i druge slične parole. I to sve ogromnim slovima. Stražari su očito uživali sa srbijanskom masom koja nas je dočekala na kolodvoru u hrvatskom Zemunu. I jedva su nas uspjeli čuvati od te gomile. I tako krenusmo u koloni po dva put zemunskog mosta. Ispred naše kolone vozi se jedan partizanski oficir koji stalno pojačalom ponavlja: "Narode vodimo ustaše, dođite ih vidjeti!" I zaista narod se skupljao sa svih strana cijelim našim putem do beogradskog kolodvora pa i dalje do našega zatvora. U početku se čuje samo pokoje mrmljanje i povik protiv nas. Što smo se više približavali središtu Beograda to masa postaje sve veća i otrovnija. Pred samim beogradskim kolodvorom dođe do vrhunca napetosti strasti i psovki Počeše nas zasipati kamenicama od kojih jedna pogodi i stražara. Tek tada komesar naredi stražarima da potjeraju ljude od nas, ali kamenice sipaju po nama kao kiša. Jedan oveći kamen pogodi Julija Niderlendera i pukovnik odmah pade. Iza smrtnog udarca po Julija stražari uzeše oružje "na gotovs" po naredbi komesara. Po nama kamenje više prestade padati, niti ima više smrtnih slučajeva. Tako stigosmo u logor na Banjici. Pukovnik Julio umre pola sata nakon našega dolaska u Banjicu. Jedva smo ga nosili, jer smo bili na izmaku snaga. U logoru na Banjici nas svakoga dana posjećuju neki Srbijanci sa psovkama i najpogrdnijim uvredama, a Srbijanke su još prostije. Nakon nekoliko dana premjestiše nas u Dobrinjčevu ulicu a potom u Đusinu u sudski zatvor. "Posjete" ne prestaju. Konačno početkom rujna, dođe nas posjetiti i javni tužitelj partizanski pukovnik Crnogorac Malović. I reče nam kako čaršija traži da nam sudi kao što se sudilo i nekakvom četničkom centralnom komitetu Srbijanaca, te da više nismo zarobljenici nego ratni zločinci. To nas naivne malo i ohrabri, jer smo mislili da će nas ipak na sudu suditi čemu do sada nismo bili navikli. Pored toga suđenje četničkom komitetu nije bilo drastično. Samo jedan je bio osuđen na smrt i pomilovan, a koliko nam je poznato nekima su bile izrečene minimalne kazne od šest mjeseci zatvora.

Dana 13. rujna počelo je suđenje sada trideset i četvorici hrvatskih generala i visokih časnika Vojske NDH u Beogradu. I to suđenje je bilo javno. Gradska općina stavila je na raspolaganje svoju veliku dvoranu za suđenje hrvatskim časnicima u Beogradu. Dovode nas u maricama. Masa srbijanskog naroda s obje strane, sve do prvog kata gdje nam sude. Ulaze suci. Na čelu im predsjednik partizanski pukovnik Hrnčević, bivši domobranski sudski časnik. Dodijelili su nam čak i branitelja i sudi se "po zakonu"... Javni tužitelj je Crnogorac pukovnik Malović. On traži za svakoga od nas osim apotekarskog pukovnika Pajića, smrtnu kaznu. Nakon pročitane optužnice koju nismo mogli niti shvatiti, niti razumjeti slijedi ispitivanje pojedinaca. Neki od nas su se počeli pozivati na svjedoke, što se nikome nije dopustilo. Samo je sud dovodio nekakve svoje svjedoke koje nitko od nas nije nikada niti očima vidio. Tako je to išlo punih sedam dana, cijeli tjedan. Još uvijek smo vjerovali da ćemo se ipak moći braniti. Neki se počeše žaliti protiv novinarskih izmišljotina dočim nas pukovnik Hrnčević uvjerava da ćemo to moći reći kasnije u obrani. Na kraju sedmoga dana svi su rekli svoje. Jedino se pukovnik Miletić drži svoje uloge branitelja i na kraju hoće dokazati kako djela navedena u optužnici uglavnom ne postoje niti u dokazima i da se nama zapravo ne bi smjelo niti suditi, jer da smo vojni zarobljenici. Svi ostali branitelji govore kao i javni tužitelj. Jedan poručnik poče riječima kako ga je sram braniti nas hrvatske ustaše, najzloglasnije zločinace. Njega pukovnik Hrnčević ne prekida kao pukovnika Miletića, kojemu je zabranio govoriti. Nakon te sudske ceremonije pozvaše prvo generala Gustovića. "Da li se osjeća krivim?" Odlučnim "Ne!" odgovori ovaj hrvatski general. "Dobro, sjednite!" Više mu ništa ne dozvoli reći general Hrnčević, osim te jedne jedine riječi "Ne". Osamnaest hrvatskih generala osudiše na smrt, dok je najmanja kazna bila tri godine strogog zatvora. One koje osudiše na smrt odmah povezaše lancima i staviše u smrtne okove smrtne ćelije u Đusinoj ulici. Pri povratku srpska masa u Beogradu nas tuče i pljuje po nama, kao i po svima od rodbine koji su bili došli na suđenje. Sve molbe za pomilovanje su odbijene. Smrtne presude su izvršene 24. rujna. Ostali smo otpremljeni u zatvor Srijemske Mitrovice. Nakon odsluženih godina robovanja ili s pomilovanjima pušteni. U zatvoru su umrli general Dolacki i pukovnik Šintić, dok je u zatvoru ubijen pukovnik Čanić. Odmah poslije izlaska iz zatvora umro je general Lukanec. I zemni ostaci pobijenih hrvatskih generala i visokih časnika leže u Beogradu i Srbiji. Kada će biti vraćeni i dostojno pokopani u svojoj zemlji Hrvatskoj?

Anonimni sudionik događaja


Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 24 Rujan 2008, 09:33:35
I z v j e š t a j.

rada Povjereništva OZN-a za trg. Pakrac od oslobadjanja do 25.IX.44.

Nakon oslobodjenja Pakraca i Lipika već prvoga dana izdan je proglas o zabrani kretanja gradjanstva danju i noću preko bubnja i otštampanih letaka, o predaji oružja i vojne spreme. Zatim se pristupilo hapšenju najistaknutijih tipova. U hapšenju istih u Pakracu su ipak postignuti lijepi rezultati, tako da se tek manji broj domaće bande uspio izvući, dok u Lipiku nije bilo naročitog uspjeha, pošto su izbjegli baš oni najteži banditi sem izvjestitelja Hojke, Pere Štefančića i nekih drugih. U Pakracu je uhapšeno od početka do sada oko 170 lica što domaćih, Španovčana i ostalih uljeza od kojih 90 ljudi upućeno u logor Mihače, oko 60 na prisilni rad u novogradiško područje, a to su svi Španovčani i iz Dragovića čiji nam podaci nisu još poznati dok ih ne provjerimo. Ostale smo uputili u Komandu mjesta kao domobrane na raspored. Vrlo mali broj nakon preslušanja tih hapšenika vraćen je i pušten kući na slobodu uz daljnju pasku naše povereničke mreže.
U Lipiku je pohapšeno 31 ljudi od kojih se 24 nalaze u logoru Mihačima, ostalo nešta nakon preslušanja pušteni kući a nekoji upućeni na prisilni rad u novogradiško područje. Nastavlja se postepeno hapšenje ovih mesta kao i čitavog kotara.
Dana 17.IX.o.mj.t.g. provedeno je generalno čišćenje i istjerivanje svih uljeza-izbjeglica Španovčana, Dragovčana, Bosanaca, Hercegovaca i ostalog ološa iz okolnih sela kako iz Pakraca tako i Lipika. Izbjeglice Španovice i Dragovića su istjerani u Kapetanovo Polje na napuštenu Švapsku zemlju, a Bosanci i Hercegovci na neoslobodjeni teritorij u pravcu Okučana i drugih uporišta. Što se nije rečenog dana uklonilo i izgnalo to se narednih dana sve do sada čistilo. Ljudi od tih osim starih i djece su većinom pohapšeni i otjerani na prisilni rad.
Kasnije poslije prvog hapšenja izdano je u oglasu preko bubnja slobodno kretanje gradjana preko dana od 6 sati ujutro do 8 sati na veče. Istovremeno se pristupilo izdavanju dozvola boravka svim gradjanima domaćima kao i strancima koji su dulje vrijeme u mjestima. Strancima se taj rok boravka ograničio sa 20 do 30 dana, dok se domaćima izdavalo do opoziva. Ove su dozvole izradjene prema dobivenim formularima od naših nadležnih rukovodioca u knjižari Filipovića, no kasnijim saopštenjem nadležnih iste nisu odgovarajuće što će se uskoro zamjeniti sa običnim propusnicama koje će odgovarati za boravak i kretanje gradjanstva. Inače nema naročitih razlika u tim obrazcima. Strancima kojima je dozvola izdana do odredjenog roka, produljivat će se prema izgledu i nahodjenju. Izvršio se popis svih državnih činovnika i službenika te uvedeni kratki podaci o njihovom stavu prema NOB-i i ustaštvu. Izdano je u oglasu točenje alkoholnog pića po gostionama do odredjenih sati, oglas kojim se odobrilo i preporučilo otvaranje svih trgovačkih radnja kao i obrtničkih na koje se to odnosilo. Odobreno je oglasom kretanje gradjana do 23 sata.
Dana 23.IX.1944. streljan je ustaški tabornik iz Sirača Krco Valenta koji je poznat svojim terorom i pljačkom po čitavoj okolici Sirača, a na temelju konkretnih dokaza i svjedočanstva.
Dna 24.o.mj. počelo se sa popunjavanjem kartoteka svih gradjana koji će rad trajati vjerojatno tri a možda i više dana dok se svi ne upišu.
Od prvoga dana pa na ovamo izdalo se ogroman broj propusnica kojekakovim raznim licima.
Školovanje našeg kadra, postavljanje i učvršćivanje naše obaveštajne mreže bili su takodjer medju najvažnijim zadacima našega rada.
Vodjenju kancelarijskog rada i pravilne administracije na osnovu do sada stečenog iskustva dolaskom ovamo posvećuje se puna pažnja.
Danas 25.IX.44. cenzurisanjem filmova u kinu izbačen je jedan film fašističke propagande.
Još u početku zaplenjena je sva poverljiva arhiva po ovdašnjim svim uredima tako i Lipiku.
Zaplijenjene su sve fotografske slika fotografskih radnji sav neprijateljski propagandni materijal-štampa.

25.IX.1944.
Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

Za poverenstvo
Branko . [v.r.]

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 24 Rujan 2008, 09:34:35
SEKRETAR PARTIJSKE ORGANIZACIJE
IV UDARNE BRIGADE III UD. DIVIZIJE
Dana 31. V. 1945.

SEKRETARU DIVIZIJSKOG KOMITETA KPH
III UDARNE DIVIZIJE
POLOŽAJ.

Šaljem Ti izvještaj o partijskom radu za mj. maj 1945. g.

1./ POLITIČKI IZVJEŠTAJ:
Političko stanje u brigadi za ovaj mjesec dana je slijedeće:
Naši borci prilikom napredovanja od Papuka pa do Austrijske granice bili su zadovoljni t.j. izdržali ove tolike maršrute naročito preko tih planina znajući da oslobađaju svoju zemlju. Za to vrijeme nije bilo dezertera što se očituje u političkom stanju. Bilo je boraca koji nisu mogli da idu od nažuljanih nogu ali su ipak dolazili i stizali brigadu. Borcima se govorilo usput i u koloni o značaju takovoga marša odnosno napredovanja naše armije na Austrijsku granicu. U vezi s tim pokretom i tako napornim maršem mi smo borcima objasnili značaj maršrute od Dilja pa na Austrijsku granicu i zarobljavanja nekoliko stotina hiljada ustaških krvnika koji su pokušavali da pobjegnu Englezima. Ta direktiva je prenešena na borce i borcima je to objašnjeno. Nekog masovnog političkog rada nije bilo ali ipak se radilo individualno sa borcima.
U Sloveniji naši borci su se interesovali kada će mo krenuti u Slavoniju, stari borci t.j. stariji ljudi su govorili kada će mo njih odpustiti kući, mi smo im na to odgovorili da kuće nema i da treba tekovine narodno oslobodilačke borbe čuvati puškom u ruci.
Mržnja kod naših boraca postoji dosta slaba naročito kod novih boraca koji su u zadnje vrijeme došli u naše jedinice, naročito Mađara i drugih novaka. To se očitovalo prilikom pratnje zarobljenika iz Maribora prema Slavoniji. Mi smo s naše strane poduzeli preko partije da se ta mržnja poveća održavajući sastanke kratke sa rukovodiocima i ukazivajući da su to najveći krvnici našega naroda i da treba prema njima postupati oštro i oprezno da nebi koji utekao. Uspjeli smo podići mržnju prema toj bandi i u zadnje vrijemeborci ih ubijaju kada koji ostane iza kolone t.j. koji ne može da ide, ali još uvijek postoji pomirljivaca koji ih vole davajući im vode, kruha i t.d. /./

SMRT FAŠIZMU-SLOBODA NARODU!

Sekretar:
Obradović Stanko [v.r.]

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 24 Rujan 2008, 09:35:53
Mjesni N.O.O Stari Mikanovci
Broj Službeno
4.VI.1945

Kotarski N.O.O
Predsjedništvu
V i n k o v c i

Šaljemo Vam izjavu Baumgartner Rudolfa koju smo primili od istog 8.V.1945.
Moli se gornji naslov da se njegovi navodi opravdaju da ga uzmu po mogučnosti u zaštitu, jer taj čovjek je zaista pravi suradnik bio našeg pokreta, i od onoga dana kada je stigao iz Beća.
Meni je dobro poznato jer sam imao vezu sa njime da je bio veliki Antifašista proti Hitlerovac i kao takvoga dužnost nam je spasiti.-

SMRT FAŠIZMU - SLOBODA NARODU !

M.P.
Tajnik:
. [v.r.]
[.]
KOTARSKI N.O.O. VINKOVCI
Pov. broj 14 / 1945
dana 4 /VI 1945

Nema razloga puštanju Vink. 6-VI 45
pošto je Nemac i član
Kulturbunda. U spise Nemože

Šef odseka
Blagojević [v.r.]
_____________

Izvornik, strojopis i rukopis
DAO SC Vinkovci, Kotarski NO Vinkovci, 1945., Pov. 14/45.

Naslov: POPIS LIKVIDIRANIH IMOĆANA - Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 26 Rujan 2008, 19:49:25
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA FNRJ
Opunomoćstvo uprave državne bezbjednosti
za kotar Imotski
Br. 468
3. V. 1948. god.
IMOTSKI


Predmet: Spisak likvidiranih - dostavlja se.

UPRAVI DRŽAVNE BEZBEDNOSTI ZA DALMACIJU

SPLIT


Predmet: Spisak likvidiranih - dostavlja.-

UPRAVI DRŽAVNE BEZBEDNOSTI ZA DALMACIJU
SPLIT

U vezi Vaše depeše broj 57 od 10. aprila 1948. godine u prilogu Vam dostavljamo spisak likvidiranih na ovom kotaru od oslobođenja do danas.

Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

Za Opunomoćstvo:

Drago Barbarić, V. R.

Naslov: POPIS LIKVIDIRANIH IMOĆANA - Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 26 Rujan 2008, 19:50:33
Spisak likvidiranih na kotaru Imotski poslije oslobođenja

637. BILIĆ MATE Antuna i majke Mare Ljubičić, rođen 27. V. 1922. godine u Runovićima, kotar Imotski, zemljoradnik, Hrvat, državljanin FNRJ-e, bio oženjen sa Anom Glavota. Streljan je od jedinica Jugoslavenske Armije 1945. godine, kao ustaški jamar.

638. BUBALO MARIJAN Josipa i majke Šanter Ive, rođen 5. IV. 1919. godine u Donjem Prološcu, kotar Imotski, zemljoradnik, Hrvat, državljanin FNRJ-e. Ubijen kao 1945. godine.

639. BABIĆ MARIJAN Jakova i majke Barić Ane, rođen 5. X. 1902. godine u Studencima, kotar Imotski, radnik, Hrvat, državljanin FNRJ-e, bio oženjen sa Marijom Udovičić i imao troje djece. Streljan od UDB-e za Dalmaciju 1945. godine kao saradnik bande.

640. BILIĆ - KOVAČEVIĆ IVAN pok. Mate i majke Bilić Ane, rođen 16. V. 1874. g. u Studencima, kotar Imotski, radnik, Hrvat, državljanin FNRJ-e, bio je oženjen sa Matutinović Jokom - imao 8 djece. Streljan kao ustaša 1945. godine u Splitu od UDB-e za Dalmaciju.

641. ČEŠLJAR JOSO pok. Jose i majke Radelj Lucije, rođen 3. XII. 1901. godine u Donjem Prološcu, kotar Imotski, zemljoradnik, Hrvat, državljanin FNRJ-e, bio je oženjen sa Kokić Anđom. Streljan u Zagrebu 1945. godine kao dezerter.

642. ČORIĆ IVAN pok. Mate i majke Kokić Jose, rođen 21. I. 1900. god. u D. Prološcu, kotar Imotski, zemljoradnik, Hrvat, državljanin FNRJ-e, bio oženjen sa Grabovac Jelom. Streljan kao ustaša 1946.

643. GLAVOTA IVAN Matin i majke Anđe Grepo, rođen 8. XI. 1924. godine u Runovićima, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, državljanin FNRJ-e, bio oženjen - imao jedno dijete. Streljan od jedinica NOV-e 1946. godine kao saradnik bande.

643a. IVANOVIĆ IVAN Lukin i majke Ruže Bakota, rođen 22. vI. 1927. godine u Krstatici, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, neoženjen. Streljan kao bandit od KNOJ-a 20. II. 1947. godine.

644. JUROŠ MATE pok. Marijana, rođen 1910. godine u Gornjim Vinjanima, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, oženjen sa Janjić Anom. Streljan kao ustaški dopukovnik po oslobođenju u Zagrebu.

645. JAKIĆ IVAN Antin i majke Ane Urlić, rođen 23. VIII. 1920. godine u Runovićima, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, neoženjen. Streljan kao dezerter NOV-e 1945. godine.

646. JAKIĆ IVAN Marijana i majke Ive Jakić, rođen 29. III. 1923. godine u Runovićima, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, neoženjen. Streljan od NOV-e 1945. godine radi širenja neprijateljskih parola.

647. JUKIĆ IVAN Šimuna i majke Matije Šabić, rođen 2. XI. 1914. godine u Runovićima, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, državljanin FNRJ-e, oženjen sa Šbero Anom - imao troje djece. Streljan 1945. godine od NOV-e, jer je odao vojničku tajnu.

648. JAKIĆ STIPAN "Jukišić" Matin i majke Mare Ljubičić, rođen 1. III. 1923. god. u Runovićima, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, neoženjen. Streljan od jedinica NOV-e 1945. godine, radi širenja lažnih parola.

649. MILAS LUKA pok. Luke i majke Ive Janjić, rođen 15. X. 1920. godine u Drumu, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik. Streljan od jedinica NOV-a 1. III. 1947. godine kao bunkeraš - bandit.

650. OLUJIĆ ANTE Grgin i majke Peričević Antice, rođen 13. VI. 1918. godine u Donjem Prološcu, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, bio oženjen - ima jedno dijete. Streljan je 1947. godine kao pomagač bande.

651. STRINIĆ ANTE Ivanov i majke Brnas Anđe, rođen 10. VI. 1909. godine u Donjem Prološcu, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, oženjen sa Vidoš Katom - ima jedno dijete. Streljan 1946. godine kao ustaški emigrant.

652. TOLIĆ IVAN "Ratko" pok. Mate i majke Vuksan Luce, rođen 21. X. 1917. godine u Drumu, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik. Streljan od UDB-e Imotski kao saradnik bande.

653. VUKOVIĆ MARIJAN Marijana i majke Znavor Matije, rođen u Grubinama, kotar Imotski, zemljoradnik, Hrvat, oženjen sa Janić Anom ima petero djece. Streljan kao ustaša kamišar.

654. ŽDERO JURE pok. Ivana i majke Ive Buljan, rođen 20. IV. 1899. godine u Runoviću, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, oženjen sa Marom Lešina, ima četvero djece. Streljan od NOV-e 1946 godine, jer je imao vezu sa bandom.

655. DRAGUN VATROSLAV Ivanov i majke Mare Mikulić, rođen 19. IV. 1913. godine u Lokvičićima, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, neoženjen, streljan kao narodni neprijatelj u Zagrebu 1945. godine.

656. ŠUTO ANA žena Stjepana i majke Ljubičić Mande, rođena 1921. godine u Runoviću, kotar Imotski. Streljana kao jatak bande od UDB-e Imotski 16. II. 1947. godine.

657. ŠUTO MARIJA žena Stjepana i majke Milas Mare, rođena 8. IX. 1919. godine u Podbablju, kotar Imotski, Hrvatica, domaćica. Streljana kao pomagač bande 16. II. 1947. godine.

658. GALOV LUKA Ivanov, majke Mijač Matije, rođen 16. IV. 1922. godine u Vidonjama, Bodžula, kotar Metković. Ubijen kao bandit 16. II. 1947. godine od UDB-e Imotski.

659. KUJUNDŽIĆ STJEPAN "Anton" pok. Luke, rođen 22. VII. 1927. godine u Ivan-Begovini, kotar Imotski, streljan kao jatak bande 15. II. 1947. godine.

660. VILENICA PAVAO Ivanov i majke Lončar Luce, rođen 30. VI. 1927. godine u Vinjanima, kotar Imotski, streljan kao pomagač i saradnik bande 15. II. 1947. godine.

661. IVANOVIĆ IVAN Lukin, rođen 22. VI. 1922. godine u Krstatici, kotar Imotski. Streljan 15. II. 1947. godine kao jatak bande.

662. GABELICA-KOLEBIĆ ANTE pok. Ivana i majke pok. Jele Šalić, rođen 7. III. 1902. godine u Podbablju, kotar Imotski, likvidiran kao pomagač bande 10. III. 1947. godine.

663. MILAS LUKA pok. Luke i majke Ane Jonjić, rođen 10. XI. 1920. godine u Podbablju, kotar Imotski. Likvidiran kao bandit 16. II. 1947. god.

664. KUJUNDŽIĆ JOZO "Alfir" Ivanov i majke Ruže Kujundžić, rođen 2. I. 1925. godine u Ivan-Begovini, kotar Imotski. Streljan kao jatak i aktivni pomagač bande 16. III. 1946. godine.

665. ZEC ANTE pok. Ivana iz Krstatica. Streljan u III. mjesecu 1947. god., kao bandit.

666. OLUJIĆ MARIJA kći Marijana iz Ciste Prova. Streljana u Makarskoj 1945. godine kao narodni neprijatelj.

667. PAVLINOVIĆ FILIP Matin i majke Matije Bašić, rođen 1. V. 1923. godine u Raštanima, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik. Streljan kao bandit - odmetnik 7. II. 1948. godine.




Naslov: POPIS LIKVIDIRANIH IMOĆANA - Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 26 Rujan 2008, 19:51:27
668. JUKIĆ PAŠKO pok. Joze i majke Marije Šabić, rođen 10. VII. 1921. god. u Runovićima, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, neoženjen. Streljan od jedinica NOV-e 1945. godine kao ustaša-zločinac.

669. KUNDID IVAN pok. Mije i majke Marije Jakić, rođen 10. VIII. 1906. godine u Runovićima, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, bio oženjen sa Marom Kundid i imao 6 djece. Streljan u II. mjesecu 1946. godine od jedinica KNOJ-a, jer je imao vezu sa bandom.

670. KUJUNDŽIĆ MIRKO pok. Jure i majke Karoblan Mile, rođen 7. VIII. 1918. godine u Ivanbegovine, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, nije bio oženjen, streljan kao ustaša - kamišar.

671. KUJUNDŽIĆ IVAN pok. Ilije i majke Popić Ruže, rođen 25. I. 1920. godine u Ivanbegovini, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, nije bio oženjen, streljan kao ustaša - kamišar.

672. KUJUNDŽIĆ MARIJAN "Kuljan" pok. Petra i majke Kljenjak Ane, rođen 8. X. 1912. godine u Ivanbegovine, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, bio oženjen sa Kudžić Anom. Streljan kao ustaša - kamišar.

673. KUJUNDŽIĆ MILAN "Čila" pok. Luke i majke Kujundžić Ane, rođen 8. II. 1924. godine u Ivanbegovini, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, nije bio oženjen. Streljan kao ustaša- kamišar.

674. LUBINA IVAN "Barišić" pok. Marijana i majke Ive Gudelj, rođen 29. III. 1897. godine u Runovićima, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, bio oženjen sa Matijom Todorić - imao 9 djece. Streljan od NOV-e 1945. godine kao ustaški špijun.

675. LOZO ANA ud. Milana od oca Prgomet Mate i majke Ane Ivanko, rođena 1914. godine u Donjem Prološcu, kotar Imotski, domaćica, udata. Streljana 1946. godine u Zenici.

676. LEKO ANĐA Josipova i majke Cvitanović Matije, rođena 24. III. 1923. god. u Postranju, kotar Imotski, domaćica, Hrvatica. Streljana 1945. godine u Zagrebu kao ustaša.

677. LOZO MILAN pok. Mije i majke Ante, rođen 25. VIII. 1914. godine u Gornjem Prološcu, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, bio oženjen sa Prgomet Anom. Ubiven 1945. godine kao ustaša u Zenici.

678. LOVRIĆ IVAN-MILAN Matin i majke Livajić Mare, rođen 1921. godine u Poljicima, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, neoženjen, streljan 1945. godine od jedinica KNOJ-a kao kamišar ustaša.

679. LOVRIĆ ANTE Ivanov i majke Kujundžić Ane, rođen 1920. godine u Poljicima, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, neoženjen. Streljan 1945. godine od jedinica KNOJ-a kao kamišar-ustaša.

680. LOVRIĆ IVAN Ivanov i majke Ane Kujundžić, rođen 1. I. 1923. godine u Poljicima, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, neoženjen. Streljan 1945. godine od jedinica KNOJ-a kao kamišar-ustaša.

681. LASIĆ JOSO pok. Stjepana i majke Meter Jele, rođen 1884. godine u Šumetu, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, bio je oženjen. sa Talo Anom ima troje djece. Streljan kao ustaša 1945. godine u Imotskom.

682. LJUBIČIĆ IVAN Petrov i majke Jakić Ive, roođen 4. VI. 1922. godine u Runoviću, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, bio je oženjen sa Bitanga Anom, imao jedno dijete. Streljan je od jedinica NOV-e 1945. godine kao ustaša-zločinac.

MIKULIĆ IVO Grgin, rođen 27. IV. 1926. godine u Drumu, kotar Imotski, Hrvat. Streljan od jedinica NOV-e 15. XI. 1945. kao ustaški zločinac.

683. MILAS IVAN pok. Bariše i majke Trutin Ruže, rođen 12. VII. 1904. godine u Drumu, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, bio oženjen sa Marom Perkušić - ima dvoje djece. Streljan 13. VIII. 1946. godine kao ustaša-kamišar od NOV-e.

684. VILENICA ANTE Ivanov i majke Mare rođene Gudelj, rođen 22. II. 1920. god. u Vinjanima, svršio 8 razreda srednje škole. Ubiven od jedinica NOV-e 1946. godine.

685. BULJAN ANTE pok. Mate i majke pok. Miserić Ruže, rođen 15. XI. 1922. godine u Gornjem Podbablju, kotar Imotski, zemljoradnik. Ubiven od UDB-e Imotski 1947. godine kao bandit-odmetnik.

686. ŠABIĆ ANTE Ivanov i majke pok. Puljiz Matije, rođen 18. XI. 1922. godine u Zmijavcima, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik. Bio ustaša od 1941. godine. Likvidiran kao bandit-odmetnik.-ž

687. GUDELJ MARIJAN Petrov, rođen 1919. godine u Podosoje-Podbablje, kotar Imotski. Ubiven u IX. mjesecu 1946. godine kao aktivni pomagač bande.-

STRINIĆ ANTE Ivanov i majke Anđe Bradas, rođen 10. VI. 1909. godine u DonjemPrološcu, Hrvat, zemljoradnik. Ubiven 1946. godine kao aktivni pomagač bande.

688. MIKULIĆ ANTE pok. Stipana i majke Ive Strinić, rođen 2. XII. 1920. godine u Donjem Prološcu. Ubiven 1946. godine kao aktivni pomagač bande.

689. MUSTAPIĆ ILIJA pok. Petra, rođen 1898. godine u Lokvičiću, Hrvat, zemljoradnik. Ubiven u VII. mjesecu 1946. godine kao aktivni pomagač bande.

690. ČORIĆ MATE Ivanov i majke Jele Grabovac, rođen 15. II. 1925. godine u Donjem Prološcu, kotar Imotski. Ubiven u IX. mjesecu 1946. godine kao jatak bande.

691. KNEZOVIĆ MATE pok. Mije i majke Jele Knezović, rođen 22. XI. 1894. godine u Prološcu - Postinje, kotar Imotski. Ubiven kao jatak bande od UDB-e Imotski u IX. mjesecu 1947. godine.

692. KNEZOVIĆ JOKA pok. Mate i majke Pavice Knezović, rođena 30. I. 1921. godine u Prološcu - Postinje, kotar Imotski. Ubivena 24. IX. 1947. godine kao aktivni pomagač bande od UDB-e Imotski.

693. KNEZOVIĆ KRSTO Ivanov i majke Joze Tolić, rođen 4. IX. 1927. godine u Prološcu - Postinje, kotar Imotski, ubiven kao bandit-odmetnik 20. IX. 1947. godine od UDB-e Imotski.

694. VRLJIĆ MATE "CAR" Petrov, rođen 20. II. 1904. godine u Podbablju, kotar Imotski, Hrvat, radnik. Likvidiran u bijegu, bio bandit-odmetnik, dana 20. aprila 1948. godine.

695. PAVLINOVIĆ FILIP Matin i majke Marije Bašić, rođen 1. V. 1923. godine u Rašćanima, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik. Ubiven u bijegstvu od UDB-e Imotski 7. II. 1948. godine.

696. ZEC MATE pok. Ivana i majke Gudelj Mare, rođen 17. XII. 1912. godine u Krstaticama, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, oženjen, ima jedno dijete. Likvidiran 12. III. 1947. godine kao bandit-odmetnik.-

697. JUKIĆ NEDILJKO pok. Mare i majke Mande, rođen 1929. godine u Zmijavcima, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik. Likvidiran kao bandit odmetnik od UDB-e Imotski 1947. godine.-

698. DRAGOVIĆ IVAN pok. Ante i majke Anđe, rođen 1922. godine u Podosoju, kotar Imotski. Likvidiran od UDB-e Imotski 1947. godine kao bandit-odmetnik.

699. LAŽETA PETAR pok. Mate iz Ričica, Hrvat, zemljoradnik. Likvidiran 1947. god. od UDB-e Imotski kao bandit-odmetnik.

SIČENICA IVAN iz Ričica, Hrvat, zemljoradnik. Likvidiran 1947. godine od UDB-e Imotski kao bandit-odmetnik.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 26 Rujan 2008, 20:38:19
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA FNRJ
Odeljenje uprave državne bezbjednosti
za oblast Dalmacija
Br. 598. A - 20. XII. 1947. god.
SPLIT


Prijemni štambilj:

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA FNRJ
Opunomoćstvo uprave državne bezbjednosti
za grad Dubrovnik
Br. 3. A - 1. I. 1947. god.
DUBROVNIK


OPUNOMOĆSTVU UDBE ZA KOTAR

DUBROVNIK

Predmet: Okružnica 345-IV. od 21. VIII. 1946.
Sređivanje materijala za registraciju.

U vezi s konačnim sređivanjem materijala po okružnici 345-IV od 21. VIII. 1946 god., povraćamo Vam spisak lica koji su izgubili pravo glasa i molimo Vas da u istom upotpunite osnovne generalije bez kojih je suvišna registracija, jer se prilikom korišćenja sa kartotekom nikad ne može ustanoviti da li se karakteristike zaista odnose na dotično lice. Osim toga, po mogućnosti, naznačite adresu za svako otseljeno lice, jer ćemo Vas sa takovima odmah razduživati i obznanjivati ono Opunomoćstvo na čijem se terenu isti nalazi.
Pored gore navedenog, a u vezi sa okružnicom potrebno je da nam još dostavite slijedeće:
1. Spisak lica likvidiranih poslije oslobođenja, kratkim postupkom ili presudom, sa naznakom kada je presuda izvršena, od koga i zašto.
2. Spisak rodbine za gore navedena lica uz kratke karakteristike, sa naznakom rodbinske veze sa istima.
3. Spisak lica koja su bila po UDB-i hapšena, suđena a sada su na slobodi, bilo da su kaznu izdržala ili amnestirana. Navesti zašto su bila hapšena i po kom su sudu bila suđena.
4. Dostavite trebovanje za registraciju svih onih koji su osuđeni na više godina i još danas se nalaze na izdržavanju kazne. Za ta lica se trebuje i uspostavlja obrazac 4. i 5., te se prvi šalje za istim u logor, a drugi se pohranjuje u arhivu Otsjeka. Stoga prikupite sav materijal ovih lica i dostavite nam ga uz trebovanje, a uz to svakako naznačite logor.
U vezi sa tačkom 2. ovoga dopisa povraćamo Vam i odnosni spisak u svrhu eventualnih dopuna i ispravaka obzirom na materijal pod tačkom 1.
Molimo Vas da spiskovi i trebovanja budu čitko i tačno ispisani jer je to osnovni dokumenat za kartoteku. Napominjemo da svaki od ovih spiskova završite sa klauzulom, te da bude potpisan od opunomoćenika, te da nam ih šaljete u duplikatu, što ćemo Vam povratiti kad naznačimo brojeve registra.
Od gore navedenog materijala, dostavite nam u prvom redu spisak strijeljanih, te rodbinu istih, a zatim ostalo, obzirom da je sve u zakašnjenju.

Smrt fažizmu - sloboda narodu.
Za šefa Otsjeka:

M. P. Vidošević Ivo, v. r.

DAST 409 Sekretarijat unutrašnjih poslova za Dalmaciju - Split (1945-1966), br. 88.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 26 Rujan 2008, 20:38:31
K. br. 191-A
19. IV. 1948.

Spisak streljanih narodnih neprijatelja

463. (1.) PALI ANTUN pok. Miha i majke Đustine rođene Slaku, rođen 1898. god. u Skadru, nastanjen u Grudi, kotar Dubrovnik, obučar, oženjen.
Vojni Sud za Oblast Dalmaciju po čl. 13. i 14. Uredbe o vojnim sudovima, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem dne 19. XI. 1944. god.

464. (2.) DUŠAK ANTUN Andrijin i majke Mare rođene Šercer, rođen 1918. god. u Varaždinu, kotar Varaždin, Hrvat, državljanin FNRJ, po zanimanju zubotehničar, oženjen, nastanjen u Slanome, kotar Dubrovnik.
Kao špijuna za vrijeme okupacije Vojni sud za Oblast Dalmaciju, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem dana 4. V. 1945. god. pod sudskim br. 109 i 167. 45.

465. (3.) JUVANČIĆ IVO Josipov i majke Marije rođene Kraljić, rođen 13. IV. 1916. god. u Dubrovniku, kotara Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, po zanimanju drvodjelac, oženjen, nastanjen u Dubrovniku.
Kao narodni neprijatelj likvidiran je brzim postupkom 30. X. 1944. god.

466. (4.) KOPRIVICA Dr. NIKO pok. Miha i majke pok. Ane, rođen 7. X. 1889. god. u Cavtatu, kotara Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, po zanimanju odvjetnik, oženjen.
Vojni Sud Oblasti VIII. Korpusa osudio ga je dne 23. I. 1945. god. po čl. 14. Uredbe o vojnim sudovima na kaznu smrti streljanjem. Presuda je izvršena.

467. (5.) KNEŽEVIĆ IVO pok. Iva i majke Stane rođene Marković, rođen 1915. god. u Obuljenu - Rijeka Dubrovačka, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, po zanimanju zemljoradnik, neoženjen.
Kao ustaša ubijao je zarobljene borce NOV-e, te je kao takav likvidiran brzim postupkom 26. X. 1944.

468. (6.) KREČAK don ĐURO Nikolin i majke pok. Kate Krečak, rođen 15. XI. 1883. u Dubrovniku, kotara Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, svećenik, neoženjen.
Kao ustaša likvidiran je brzim postupkom 25. X. 1944.

469. (7.) KUBEŠ MIHO pok. Roberta i majke Pavle rođene Vojvodić, rođen 22. VI. 1913. god. u Korčuli, kotar Korčula, Hrvat, državljanin FNRJ, po zanimanju činovnik, neoženjen.
Kao ustaša likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944.

470. (8.) KORDIĆ IVO Antunov i majke Pavle rođene Švara, rođen 10. VIII. 1894. u Dubrovniku, kotara Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, po zanimanju trgovac, oženjen.
Kao ustaša likvidiran je brzim postupkom 30. X. 1944.

471. (9.) MILOŠEVIĆ MAKS Božidara i majke Franke rođene Marčel, rođen 27. XI. 1887. god. u Kotoru - Boka Kotorska, Crnogorac, državljanin FNRJ, po zanimanju profesor, oženjen.
Kao ustaša likvidiran je brzim postupkom 30. X. 1944

472. (10.) MOSTARČIĆ ANTUN Ivanov i majke pok. Mande rođene Barić, rođen 1. V. 1903. god. u Imotskom, kotar Imotski, Hrvat, državljanin FNRJ, po zanimanju profesor, oženjen.
Kao ustaša likvidiran je brzim postupkom 25. X. 1944.

473. (11.) MILIĆ KALAFATOVIĆ don MATO Ivanov i majke Ane rođene Jasprica, rođen 15. VIII. 1911. god. u Janjini, kotar Korčula, Hrvat, državljanin FNRJ, svećenik, neoženjen.
Kao ustaša likvidiran je brzim postupkom.

474. (12.) MILIŠIĆ DANILO pok. Rista i majke Ruže rođene Milišić, rođen 1913. god. u Trebinju, Hercegovac, državljanin FNRJ, neoženjen.
Kao četnik likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944.

475. (13.) MITRINOVIĆ DANILO Đurov i majke Stane rođene Mostarica, rođen 25. VIII. 1899. god. u Drijenjanima, Srbin, državljanin FNRJ, neoženjen.
Kao četnik likvidiran je brzim postupkom 30. X. 1944

476. (14.) MORĐIN MIŠKO Mihov i majke Kate rođene Lepeš, rođen 6. II. 1907. god. u Smokovljanima, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, posjednik, neoženjen.
Kao ustaša likvidiran je brzim postupkom 30. X. 1944

477. (15.) MILOŠEVIĆ PETAR pok. Vida i majke Marije rođene Moškov, rođen 15. V. 1894. god. u Kotoru - Boka Kotorska, Crnogorac, državljanin FNRJ, trgovac, oženjen.
Kao ustaša likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944.

478. (16.) NUNIĆ NIKO Nikov i majke Jele rođene Barbieri, rođen 15. XII. 1903. god. u Dubrovniku, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, činovnik, neoženjen.
Kao ustaša, pljačkaš i saradnik Rojnice, likvidiran je brzim postupkom 25. X. 1944. god.

479. (17.) POKOVIĆ Dr. BALDO Antuna i majke pok. Marije Jakobušić, rođen 22. II. 1897. god. u Dubrovniku, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, odvjetnik, oženjen.
Kao ustaša i saradnik Kaštelana, likvidiran je brzim postupkom 25. X. 1944. god.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 26 Rujan 2008, 20:38:44
480. (18.) PEKO IVO pok. Luke i majke Pave rođene Pulić, rođen 24. III. 1903. god. u Mrcinama, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, oženjen.
Kao ustaša likvidiran je brzim postupkom 25. X. 1944

481. (19.) PICI FRANO pok. Andrije i majke Justine rođene Šeldije, rođen 3. X. 1916 god. u Ulcinju, Crnogorac, državljanin FNRJ, student, neoženjen.
Kao ustaša i gestapovac likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944. god.

482. (20.) PAMUČINA MARKO pok. Save i majke rođene Bubalo Ane, rođen 30. V. 1916 god. u Trebinju, Hercegovac, državljanin FNRJ, željezničar, neoženjen.
Kao četnik likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944. god.

483. (21.) RAČEVIĆ MATO pok. Mata i majke Stane rođene Pušić, rođen 1. VI. 1905. god. u Vitaljini, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, podvornik, oženjen.
Kao ustaški špijun i gestapovac likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944. god.

484. (22.) ŠMIDT don JOSIP pok. Josipa i majke Barbare, rođen Schild, rođen 1.. III. 1914. god. u Vukovaru, kotar Vukovar, Hrvat, državljanin FNRJ, svećenik, neoženjen.
Kao ustaša i saradnik Kaštelana, likvidiran je brzim postupkom 25. X. 1944. god.

485. (23.) ŠEPAROVIĆ ANTUN Prosperov i majke Ane rođene Hablička, rođen 13. X. 1906 god. u Blatu, kotar Korčula, Hrvat, državljanin FNRJ, tapetar, oženjen.
Kao ustaša likvidiran je brzim postupkom 25. X. 1944

486. (24.) TASOVAC ANTE Ursin, rođen 23. XII. 1907. god. u Veloj Luci, kotar Korčula, Hrvat, državljanin FNRJ, oženjen.
Kao ustaša likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944. g.

487. (25.) TOMIĆ MARTIN pok. Andrije i majke Anice rođene Krešić, rođen 1. VII. 1907. god. u Dračevu, Hrvat, državljanin FNRJ, oženjen.
Kao ustaša likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944

488. (26.) BLAŽIĆ fra MARIJAN Josipov i majke Josipe rođene Šitljaš, rođen 25. III. 1897. god. u Kaštav, Hrvat, državljanin FNRJ, svećenik, neoženjen.
Kao ustaša likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944. god.

489. (27.) VICENCINOVIĆ FRANJO Matov i majke Marije, rođen 1901. god. u Babinopolje, otok Mljet, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, nastanjen u Zagrebu.
Divizijski Vojni sud u Zagrebu, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem, kao ratnog zločinca i narodnog neprijatelja, dne 17. V. 1945. god. br. 679. 45.

490. (28.) SRŽEN CAR NIKOLA, sin Marije Belanec, rođen 1917. god. u Babinopolje, otok Mljet, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ
Radi izdaje NOV-e i pljačke, Vojni sud osudio ga je na kaznu smrti streljanjem, dne 19. X. 1944. god. br. 17/1944.

491. (29.) MIHOVIĆ ANTE Matin, rođen 1915. god. u Banićima, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, nastanjen u Korčuli, bivši kotarski predsjednik.
Vojni sud Oblasti VIII. korpusa, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem po čl. 13. Uredbe o vojnim sudovima, dne 8. X. 1944. god. pod br. 147/19 44.

492. (30.) BRATOŠ ANTUN pok. Ante i majke Ane rođene Rilović, rođen 1914. god. u Grudi, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ.
Vojni Sud komande grada Zagreba, radi protivnarodnog rada za vrijeme okupacije kao redarstvenog izvidnika, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem dana 17. V. 1945. god. pod br. 11/1945.

493. (31.) VLAŠIĆ PETAR Stjepanov i majke Vice rođene Krstulović, rođen 1912. god. u Buićima, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, zemljoradnik.
Vojni sud Oblasti VIII. korpusa osudio ga je na kaznu smrti streljanjem.

494. (32.) ARKULINI IVAN Nikolin i majke Jele rođene Kordić, rođen 1925. god. u Lovorni, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ.
Divizijski Vojni sud u Rijeci, o zakonu krivičnih djela protiv Naroda i Države iz čl. 3. i 15. Uredbe o vojnim sudovima, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem 26. IX. 1946 god., streljan je 4. XI. 1946 god.

495. (33.) BRATOŠ CVIJETO pok. Miha i majke Marice rođene Mihanović, rođen 1895. god. u Grudi, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, oženjen, 3. djece.
Vojni sud VIII. korpusa po čl. 13. i 14. Uredbe o vojnim sudovima osudio je na kaznu smrti streljanjem dne 19. XI. 1944. god.

496. (34.) ANTONOVIĆ IVO pok. Luke i majke Stane rođene Kandij, rođen 1912. god. u Đurinićima, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ.
Vojni sud VIII. korpusa, po čl. 14. Uredbe o vojnim sudovima, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem 21. I. 1945. god. presuda je izvršena odnosno odobrena od Višeg Vojnog suda NOV-e 21. II. 1945. god.

497. (35.) MUNTNICH JAKOV pok. Jakova i majke pok. Magdaline rođene Havelka, rođen 1887. god. u Beču, nastanjen u Slanomu, kotar Dubrovnik, oženjen, 3. djece.
Vojni Sud za Oblast Dalmaciju po čl. 13. Uredbe o vojnim sudovima, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 26 Rujan 2008, 20:38:54
498. (36.) MATKOVIĆ VLAHO pok. Nika i majke Ane rođene Vlakušić, rođen 1911. god. u Dubi, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ.
Vojni sud za Oblast Dalmaciju po čl. 14. Uredbe o vojnim sudovima, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem 16. IV. 1945. god.

499. (37.) BIJELA ĐURO Đurov i majke , rođen 1910. god. u Dubi, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, oženjen, sa 2 djece.
Vojni sud za Dalmaciju po čl. 14. Uredbe o vojnim sudovima, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem 16. IV. 1945. god.

500. (38.) ĐURIĆ PERO pok. Nike i majke Nike rođene Marić, rođen 1911. god. u Čepikućama, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, oženjen.
Vojni Sud za Oblast Dalamciju, po čl. 14. Uredbe o vojnim Sudovima, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem 27. I. 1945. god.

501. (39.) BUĆ ANTE pok. Miha i majke pok. Mare rođene Pavličević, rođen 1890. god. u Orašcu, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, nastanjen u Zagrebu, oženjen sa 2 djece.
Vojni sud Komande grada Zagreba po čl. 13. Uredbe o vojnim sudovima, kao ratnog zločinca, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem 26. VII. 1945. god. Presuda je izvršena 10. IX. 1945. god.

502. (40.) POLJANIĆ TUTIĆ ZVONIMIR pok. Iva i majke Kate Poljanić, rođen 1910. god. u Kuni, kotar Dubrovnik, nastanjen u Zagrebu, Hrvat, državljanin FNRJ.
Vojni ud Komande grada Zagreba, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem 17. XI. 1945. god. Presuda je odobrena od Vrhovnog suda FNRJ, te je streljan 20. XII. 1945. god.

503. (41.) KRALJ JELKA Jakova i majke Kate Kralj, rođena 1908. god. u Cavtatu, kotar Dubrovnik, Hrvatica, državljanka FNRJ, nastanjena u Zagrebu.
Divizijski Vojni sud u Zagrebu po čl. 13. i 14. Uredbe o vojnim sudovima, osudio ju je na kaznu smrti streljanjem. Presuda je izvršena 11. VII. 1945. god.

504. (42.) GLUMČIĆ IRNEJ Antunov i majke Katice rođene Čermera, rođen 1898. god. u Slanomu, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, oženjen, 3. djece.
Vojni sud Komande grada Zagreba po čl. 14. i 13. Uredbe o vojnim sudovima, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem 20. VIII. 1945. god. Presuda je izvršena 3. IX. 1945. god.

505. (43.) KATUŠIĆ IVO pok. Iva i majke Ane rođene Kovač, rođen 1906. god. u Gabrilama, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, oženjen, 6 djece.
Vojni sud VIII. korpusa po čl. 14. Uredbe o vojnim sudovima, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem dne 27. I. 1945. god. a osuda je potvrđena od Višeg vojnog suda na Visu, dne 21. II. 1945. god.

506. (44.) ZAMUČEN IVA pok. Nikole i majke Nike rođene Radman, rođen 1883. god. u Vodovođu, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, oženjen, 1 dijete.
Vojni Sud VIII. korpusa Vojne oblasti, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem čl. 13. Uredbe o vojnim sudovima, dne 27. I. 1945. god.

507. (45.) MARINOVIĆ NIKO pok. Đura i majke Jele rođene Kesovija, rođen 1889. god. u Pridvorju, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, oženjen, 5 djece.
Vojni sud VIII. korpusa, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem, dne 2. II. 1945. god. Viši sud NOVJ-e odobrio je presudu te je ista izvršena 21. II. 1945. god.

508. (46.) DOMAZET FILIP pok. Blaža i majke pok. Stane Obrvan, rođen 1915. god. u Đelom Viru, kotar Metković, Hrvat, državljanin FNRJ.
Vojni sud Oblasti Dalmacije u Dubrovniku, dne 6. VI. 1945. god. osudio ga je na kaznu smrti streljanjem. Presuda je izvršena nakon odobrenja Vojnog suda Druge J. Armije br. 1586/1945. od 7. VII. 1945. god.

509. (47.) KARAMAN ANDRO pok. Iva i majke Kate rođene Kokot, rođen 1912. god. u Pridvorju, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ.
Vojni sud Oblasti Dalmacije po čl. 14. Uredbe o vojnim sudovima, osudio ga je dne 16. V. 1945. god. na kaznu smrti streljanjem. Viši oni sd pod br. 1062/1945od 29. VI. 1945. god. presudu je odobrio.

510. (48.) ŠIŠA NIKOLA pok. Miha i majke Ane rođene Alaga, rođen 16. III. 1885. god. u Mihaničima, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, penzioner, nastanjen u Cavtatu, oženjen bez djece.
Vojni sud VIII. korpusa po čl. 14. Uredbe o vojnim sudovima osudio ga je na kaznu smrti streljanjem dne 25. XI. 1944. god.

511. (49.) PRPIĆ STJEPAN pok. Mija i majke Luce Miljas, rođen 1903. god. u Mihaničima, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, žandarmerijski narednik, oženjen ,3 djece.
Vojni sud VIII. korpusa Oblasti Dalmacije, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem, koja je odobrena od Višeg vojnog suda NOV i POJ Vijeća kod Glavnog Štaba NOV i POJ, sudski br. 383/1945. od 21. II. 1945. god.

512. (50.) GLAVAN ANTUN pok. Antuna i majke pok. Milke, rođen 1909. god. u Dubrovniku, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, oženjen, bez djece.
Presudom Vrhovnog suda NR Hrvatske od 15. VII. 1946 god. o Zakona krivičnih djela protiv naroda i države iz čl. 3. tač. 3. 4. 6. i 7. izvršena je kazna smrti vješanjem.

513. (51.) MEŠTANEK TRIPO pok. Frane i majke Nile rođene Primić, rođen 1904. god. u Kotoru - Boka Kotorska, Crnogorac, državljanin FNRJ, šofer.
Vojni sud Južnog Dalmatinskog područja osudio ga je na kaznu smrti streljanjem

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 26 Rujan 2008, 20:39:07
VII. korpusa, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem po čl. 14. Uredbe o vojnim sudovima, 514. (52.) KRAŠNY LAJOŠ pok. Frana i i majke Frane rođene Rac, rođen 16. II. 1908. god. u Velikoj Kikndiji , državljanin FNRJ, frizer, nastanjen u Dubrovniku.
Vojni sud za Oblast Dalmaciju osudio ga je na kaznu smrti streljanjem dne 8. I. 1945. god.

515. (53.) BARAĆ fra DOMINIK i majke Vice rođene Zelenčić, rođen 1912. god. u Slanome, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, svećenik, neoženjen.
Vojni sud za Oblast Dalmaciju dne 18. VI. 1945. god. kao organizatora i rukovodioca škripara, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem.

516. (54.) MARTINOVIĆ ILIJA pok. Cvijeta i majke pok. Mare rođene Viđak, rođen 1907. god. u Stravči, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ.
Vojni sud VIII. korpusa po čl. 14. Uredbe o vojnim sudovima, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem.

(55.) MATIĆ ANTE Radoslava i majke Ivanke Šutić, rođen 1908. god. u Dubrovniku, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, oženjen, bez djece.
Vojni sud za Oblast Dalmaciju, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem po čl. 14. Uredbe o vojnim sudovima dne 15. VIII. 1945. god.

517. (56.) MIHALJEVIĆ PERO pok. Gjergja i majke Jele rođene Brbora, rođen 1908. god. u Doli, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, gostioničar, oženjen, bez djece, nastanjen u Dubrovniku.
Vojni sud za Oblast Dalmaciju, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem dne 18. VI. 1945. god.

518. (57.) ROKO MATO Ivanov i majke Luize rođene Radulić, rođen 1912. god. u Slanome, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, bivši šef policije.
Vojni Sud XXIX. Udarne divizije osudio ga je na kaznu smrti vješanjem 12. V. 1945. god.

519. (58.) VELŠEK PETAR Lovrov i majke Jelke rođene Čimrije, rođen 1896 god. u Dubrovniku, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, sudac, oženjen, 1 dijete, nastanjen u Zagrebu.
Vojni sud Komande grada Zagreba osudio ga je na kaznu smrti streljanjem dne 23. VII. 1945. god.

520. (59.) DOMANČIĆ FRANO Lukin i majke Ružice rođene Macijedo , rođen 1919. god. u Dubrovniku, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, student medicine, oženjen, bez djece.
Vojni sud Komande grada Beograda osudio ga je na kaznu smrti streljanjem dne 27. VI. 1946 god.

521. (60.) VERAMENTO DRAGO Đurov i majke pok. Katice rođene Baić, rođen 1916. god. u Novom Selu, kotar Metković, Hrvat, državljanin FNRJ, privatni činovnik, nastanjen u Dubrovniku.
Vojni sud za Oblast Dalmaciju, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem.

522. (61.) TUK DRAGUTIN pok. Mira i rođen 1908. god. u Čakovcu, kotar Čakovec, Hrvat, državljanin FNRJ, tipograf, oženjen, posljednje mjesto boravka Dubrovnik.
Dne 22. II. 1946 god. presudom Okružnog suda u Dubrovniku osuđen je na kaznu smrti streljanjem po Zakonu krivičnih djela protiv naroda i države.


523. (62.) OBRADOVIĆ NIKOLA pok. Petra i majke Stane rođene Demović, rođen 1903. god. u (selu) Dunave, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, zemljoradnik, oženjen, 6 djece.
Vojni sud VIII. korpusa Vojne oblasti po čl. 13. i 14. Uredbe o vojnim sudovima, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem dne 8. XI. 1944. god. Sud. br. 8/1944.

524. (63.) ALAMAT IVO pok. Luke i majke Ane rođene Marinović, rođen 1913. god. u Zastolju, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, zemljoradnik, neoženjen.
Vojni sud VIII. korpusa Vojne oblasti po čl. 13. i 14. Uredbe o vojnim sudovima, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem, dne 19. XII. 1944. god.

525. (64.) JELINOVIĆ don IVO pok. Antuna i majke Jele rođene Mustahinić, rođen 1920. god. u Grudi, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, svećenik, neoženjen.
Vojni sud VIII. korpusa Vojne oblasti po čl. 13. i 14. Uredbe o vojnim sudovima osudio ga je na kaznu smrti streljanjem, dne 19. XI. 1944. god.

526. (65.) GLAVIĆ NIKOLA Matov i majke Pave rođene Vuković, rođen 1903. god. u Grudi, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, oženjen, 2 djece.
Vojni sud VIII. korpusa Vojne oblasti po čl. 13. i 14. Uredbe o vojnim sudovima, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem dne 18. XII. 1944. god.

527. (66.) BUDMAN PERO pok. Mata, rođen 1910. god. u Pločicama, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, krojač, oženjen, 1 dijete.
Vojni sud Oblasti VIII.korpusa, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem po čl. 14. i 21. Uredbe o vojnim sudovima, dne 26. XI. 1944. god. br. 42/1944. Viši vojni sud NOV i POJ presudu je odobrio pod br. 336/1944. od 7. I. 1945. god.

528. (67.) PULIĆ ĐURO Baldov, rođen 1909. god. u Mrcinama, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, zemljoradnik, oženjen.
Vojni sud Oblasti dne 26. XI. 1944. god. Sud. br. 42/1944. Viši vojni sud NOV i POJ presudu je odobrio pod br. 336/1944. od 7. I. 1945. god.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 26 Rujan 2008, 20:39:21
529. (68.) BAČIĆ don ANTE pok. Nikole i majke pok. Jele Bosnić, rođen 22. VII. 1892. god. u Vela Luci, kotar Korčula, Hrvat, državljanin FNRJ, svećenik, neoženjen.
Kao ustaša likvidiran je brzim postupkom 30. X. 1944.

530. (69.) BARBIJERI STIJEPO pok. Benedikta i majke Jele rođene Alberesi, rođen 1892. god. u Makarskoj, Hrvat, državljanin FNRJ, mljekar, oženjen, 2 djece.
Vojni sud VIII. korpusa po čl. 14. Uredbe o vojnim sudovima, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem.

531. (70.) BOBIĆ MIHO pok. Ivana i majke Kate rođene Crnjak, rođen 24. IX. 1900. god. u (selu) Mravinici, Hrvat, državljanin FNRJ, bivši redarstveni izvidnik, oženjen, 2 djece.
Odlukom Vojnog suda likvidiran je kao narodni neprijatelj 26. X. 1944. god.

532. (71.) BREŠKOVIĆ ANTE pok. Ivana i majke Lukre rođene Kuzmanić, rođen 3. I. 1912. god. u Nerežišću, kotar Brač, Hrvat, državljanin FNRJ, trgovački pomoćnik, oženjen, 3 djece.
Vojni sud Južnog Dalmatinskog Područja, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem dne 26. X. 1944. god.

533. (72.) TOMAŠIĆ padre TOMA pok. Petra i majke pok. Jele rođene Tupić, rođen 17. VIII. 1881. god. u Bačkoj Dragi, franjevac, Hrvat, državljanin FNRJ, neoženjen.
Kao ustaša likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944. god.

534. (73.) VOJVODIĆ FRANO Stjepanov i majke Marije rođene Vojvodić, rođen 14. X. 1897. god. u Brgatu, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, oženjen, 3 djece.
Kao ustaša i špijun likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944. god.

535. (74.) BILOBRK JAKOV pok. Jure i majke Kate rođene Dedović, rođen 11. VIII. 1897. god. u Sinju, kotar Sinj, Hrvat, državljanin FNRJ, bivši žandar, oženjen 3. djece.
Kao ustaša likvidiran je 6. XI. 1944. god.

536. (75.) CRNJAK BALDO pok. Miha i majke Mare rođene Brbora, rođen 10. V. 1901. god. u Trnovu, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, trgovac, oženjen 2 djece.
Kao ustaša likvidiran je brzim postupkom 25. X. 1944. god.

537. (76.) DOBUD don MATE pok. Iva i majke Marice rođene Drijašević, rođen 9. X. 1880. god. u Šipa?nu, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, neoženjen.
Kao ustaša likvidiran je brzim postupkom 25. X. 1944. god.

538. (77.) FANTELA don NIKO pok. Nika i majke Anice rođene Damjanović, rođen 9. X. 1880. god. u Lastovu, kotar Korčula, Hrvat, državljanin FNRJ, svećenik, neoženjen.
Kao ustaša likvidiran je brzim postupkom 25. X. 1944. god.

539. (78.) ČLENOV ALEKSANDAR pok. Jakova i majke pok. Jelizavete rođene Polmio, rođen 1888. god. u Kijevu, SSSR, Dr. prava, nastanjen u Dubrovniku, kotar Dubrovnik.
Kao gestapovca Vojni sud Južnog Dalmatinskog područja osudio ga je na kaznu smrti streljanjem, dne 25. XI. 1944.

540. (79.) ĐACINI JOVO pok. Stevana i majke Etelke Antal, rođen 1922. god. u Vukovaru, Srbin, državljanin FNRJ, frizer, oženjen, 1 dijete.
Vojni sud Oblasti VIII. korpusa, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem, po Uredbi o vojnim sudovima iz čl. 13. i 14. iste Uredbe, dne 14. XI. 1944. god.

541. (80.) KORDA ANTUN pok. Luke i majke Mare Vidak, rođen 1905. god. u Grudi, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, općinski redar, oženjen, 2 djece.
Vojni sud VIII. korpusa Vojne oblasti, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem po čl. 13. i 14. Uredbe o vojnim sudovima, dne 19. XI. 1944. god.

542. (81.) CVJETKOVIĆ NIKO Nikov i majke Ane rođene Bečir, rođen 1907. god. u Radovčićima, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNR Jugoslavije, slastičar, oženjen.
Vojni sud VIII. korpusa Vojne oblasti osudio ga je na kaznu smrti streljanjem po čl. 13. i 14. Uredbe o vojnim sudovima dne 19. XI. 1944. god.

543. (82.) LIPANOVIĆ VICKO Franov i majke Marije rođene Picula, rođen 1883. god. u (selu) Pupnat, kotar Korčula, Hrvat, državljanin FNRJ, nastanjen u Dubrovniku, profesor.
Kao narodni neprijatelj likvidiran je brzim postupkom.

544. (83.) ČEOVIĆ VESELIN Radin i majke Jelke Batričević, rođen 6. X. 1921. god. u Dubrovniku, pravoslavac, državljanin FNRJ, diplomirani pilot, neoženjen.
Vojni sud Oblasti za Dalmaciju, Vijeća kod Komande Južno-Dalmatinskog Područja, po čl. 14. Uredbe o vojnim sudovima osudio ga je na kaznu smrti streljanjem dne 16. IV. 1945. god.

545. (84.) GRKOVIĆ don LUKA Mihov i majke Ane rođene Tudor, rođen 1920. god. u Trstenovu, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, svećenik, neoženjen.
Vojni sud VIII. korpusa Vojne oblasti, Vijeća Komande Dubrovačkog Područja, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem po čl. 13. i 14. Uredbe o vojnim sudovima dne 19. XII. 1944. god.

546. (85.) RUŽIJER MARKO pok. Nikole i majke Pavle rođene Knego, rođen 4. VI. 1912. god. u Dubrovniku, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, oženjen, bivši poručnik bojnog broda.
Vojni sud Mornarice, Vijeća pri Štabu V.P.O. Sektora osudio ga je na kaznu smrti streljanjem po čl. 13. i 14. Uredbe o vojnim sudovima, dne 17. XI. 1944. god.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 26 Rujan 2008, 20:39:30
547. (86.) BALARIN ŠIMUN Ivanov, rođen u Trstenovom, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, oženjen, bivši poručnik bojnog broda.
Vojni sud Mornarice, Vijeća pri Štabu V.P.O. Sektora, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem, po čl. 13. i 14. Uredbe o vojnim Sudovima, dne 17. XI. 1944. g.

548. (86.) ŠUSTALO MIROSLAV pok. Ivana i majke Ivanke rođene Gruncl, rođen 24. XII. 1892. god. u Lonyu - Češkoj, oženjen, bez djece, čehoslovački državljanin, gostioničar, nastanjen u Dubrovniku.
Vojni sud VIII. korpusa, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem po čl. 13, 16. i 17. Uredbe o vojnim sudovima, dne 27. I. 1945. god.

549. (87.) PEDRINI IVO pok. Emila i majke pok. Đuke Vlašić, rođen 21. XII. 1895. god. u Splitu, nastanjen u Dubrovniku, Hrvat, državljanin FNRJ, oženjen, policijski činovnik.
Vojni sud VIII.korpusa, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem po čl. 16. i 17. Uredbe o vojnim sudovima, dne 27. I. 1945. god.

550. (88.) KVEZIĆ MATO pok. Pera i majke Ane rođene Jerinić, rođen 24. VI 1898. god. u Dubrovniku, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ, oženjen, 3 djece, autovlasnik.
Vojni sud VIII. korpusa vojne Oblasti, Vijeće Komande Dubrovačkog Područja, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem, po čl. 16. i 17. Uredbe o vojnim sudovima dne 2. II. 1945. god.

551. (89.) POKOVIĆ dr. BALDO Antunov, rođen 1897. god. u Dubrovniku, Hrvat, državljanin FNRJ, odvjetnik.
Vojni sud pri Komandi područja Južne Dalmacije presudom od 26. X. 1944. god. osudio ga je na kaznu smrti streljanjem.

552. (90.) BERKOVIĆ BORIS Ivanov, rođen 1920. godine u Zagrebu, Hrvat, državljanin FNRJ.
Vojni sud Oblasti VIII. korpusa, Vijeće pri Komandi Dubrovačkog Područja, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem. Presuda je izvršena 25. X. 1944. god.

553. (91.) TUTA JOSIP Antunov, rođen 1924. god. u Dubrovniku, Hrvat, državljanin FNRJ.
Kao ustaša likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944. god.

554. (92.) REGJO VIO Antunov, rođen 1906 god. u Grbavcu, kotar Dubrovnik, Hrvat, državljanin FNRJ.
Kao ustaša likvidiran je brzim postupkom 25. X. 1944.

555. (93.) PINDOVIĆ BOŽIDAR pok. Petra, rođen 1904. god. u Dubrovniku, Srbin, državljanin FNRJ, pravoslavni svećenik.
Kao četnik likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944. god.

556. (94.) GOSZL MILA pok. Jakova, rođen 1884. god. u Rumi, nastanjen u Dubrovniku.
Kao ustaša likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944. god.

557. (95.) DETTONI NUNCIO Angelov, rođen 1895. god. u Dubrovniku, talijanski državljanin.
Kao tajnik fašija i špijun likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944. god.

558. (96.) DRLJAVIĆ VUCETA. Kao četnik likvidiran je brzim postupkom 1944. g.

559. (97.) GJIVANOVIĆ NIKOLA Nikolin. Kao ustaša likvidiran je brzim postupkom 1944. god.

560. (98.) GAVRANOVIĆ NIKOLA Nikolin. Kao ustaša likvidiran je brzim postupkom 1944. god.

561. (99.) KAPURSO VICENCO Angelov, rođen 1885. god. u Dubrovniku, talijanski državljanin.
Kao fašista i talijanski policajac likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944. god.

562. (100.) KARLOVIĆ dr. IVO, rođen 1893. god. u Lastovu, otok Korčula, Hrvat, državljanin FNRJ.
Kao ustaša likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944. god.

563. (101.) KUŠIĆ IVO Baldov, Kao ustaša likvidiran je brzim postupkom 1944. god.

564. (102.) LASICA PERO pok Stevana i majke Vide rođene Samarđić, rođen 1902. god. u Nikšiću, pravoslavac, državljanin FNRJ.
Kao četnik likvidiran je brzim postupkom 5. X. 1944. god.

565. (103.) PERICA padre PETAR, rođen 1881. god. u Katisnu, Hrvat, državljanin FNRJ, svećenik, neoženjen.
Kao ustaša likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944. god.

566. (104.) PEJOVIĆ VOJISLAV pok. Filipa. Kao četnik likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944. god.

567. (105.) PIRHAN EDUARD pok. Ignjatija. Kao ustaša likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944. god.

568. (106.) POLJANAC BRANKO. Kao četnik likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944

569. (107.) ŠARIĆ DINKO pok. Mata. Kao ustaša likvidiran je brzim postupkom 1944.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 26 Rujan 2008, 20:40:17
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA FNRJ
Opunomoćstvo uprave državne bezbjednosti
za kotar Makarska
Br. 289/48.
13. IV. 1948. god.
ZADAR

Prijemni štambilj:
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA FNRJ
Odeljenje uprave državne bezbjednosti
za oblast Dalmacija
Br. 200/A - 21. IV. 1948. god.
SPLIT

ODJELJENJU UPRAVE DRŽAVNE BEZBJEDNOSTI ZA DALMACIJU
SPLIT

Predmet: Podaci za likvidirane
- dostavljaju se.
ODJELJENJU UPRAVE DRŽAVNE BEZBJEDNOSTI ZA DALMACIJU

S P L I T
U vezi Vaše depeše od 10. IV. 1948 godine br. 56 "PP" dostavljamo Vam spisak lica strijeljanih nakon oslobođenja.

Smrt fašizmu - Sloboda narodu!
Opunomoćenik:
M. P.
Burazin Jerko, v. r.
Prilog: 1 primjerak 3 strane
spiska strijeljanih.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 26 Rujan 2008, 20:40:34
Spisak lica suđenih na smrt i kazna izvršena


570. (1.) ALAĆ pok. Jakova JAKOV i majke Mande rođene Urlić, rođen 8.II.1906. godine u Drašnicama, kotar Makarska. Državljanin F.N.R.J. Narodnost Hrvat. Po zanimanju profesor - oženjen, sa dvoje dijece.
Osuđen je od Okružnog narodnogs suda Biokovsko-Neretvanskog okruga u Makarskoj 27. I. 1946. godine. Poslovni br. Kz 35/45. zbog krivičnih djela protiv naroda i države kaznom smrti vješanjem. Dana 5. IV. 1946. godine u Sudskom zatvoru u Makarskoj izvršio je samoubijstvo obisiviši se o gredu.

571. (2.) ZANCHI Franin MIHOVIL i majke Ivke rođen 30. VI. 1914. godine u Makarskoj - diplomirani tehničar. Oženjen, bez djece.
Osudio ga je Divizijski Vojni sud u Zagrebu 21. V. 1945. godine broj 545/45. radi krivičnog djela ratnih zločinaca i narodnih neprijatelja sadržane u čl. 13. i 14. UVS , na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava te konfiskaciju imovine uz ograničenja čl. 6 zakona o konfiskaciji. Smrt strijeljanja izvršena dana 26. V. 1945 godine.

572. (3.) BABIĆ Bože JURAJ i majke Jozice Ivičević, rođen 14. VI. 1909. godine u Drveniku, kotar Makarska. Državljanin F.N.R.J. Narodnost Hrvat. Po zanimanju aktivni podoficir, oženjen, otac jedno dijete.
Osudio ga je Divizijski Vojni Sud u Zagrebu sud. br. 237/45. radi krivičnog dijela ratni zločinacai narodni neprijatelj, sadržano u čl. 13 i 14 UVS, na kaznu smrti strijeljanja, trajan gubitak političkih i građanskih prava , te konfiskaciju imovine uz ograničenje čl. 6 Z. o konfiskaciji. Smrt strijeljanjem izvršena dana 8. VI. 1945. godine. suđen 5. VI. 45.

573. (4.) KATIĆ Matin TOMA, rođen 9. X. 1921. godine u selu Bačini, kotar Makarska, od majke Kate Katić. Državljanin F.N.R.J. Narodnost Hrvat. Po zanimanju činovnik. Stalno nastanjen u Zagrebu.
Osudio ga je Divizijski Vojni sud u Zagrebu, sud. br. 339/45 radi krivičnog djela ratnih zločinaca i narodnih neprijatelja sadržano u čl. 13. i 14. UVS, na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak politički i građanski prava te konfiskaciju imovine uz ograničenje čl. 6 Zakona o konfiskaciji. Smrt strijeljanjem izvršena dana 6. VII. 1945. godine. suđen 2. VII. 1945.

574. (5.) SUMIĆ IVAN rođen 1909. godine u Podgori, kotar Makarska. Državljanin F.N.R.J. Narodnost Hrvat. Stalno nastanjen u Zagrebu. Po zanimanju svećenik. Neoženjen.
Osudio ga je Divizijski Vojni sud u Zagrebu sud. br. 440/45. od 9. VII. 1945. godine radi krivična djela ratnih zločinaca i narodnih neprijatelja sadržano u čl. 13 i 14. UVS, na kaznu smrti strijeljanjem, gubitak političkih i građanskih prava, te konfiskaciju imovine uz ograničenje čl. 6. Zakona o konfiskaciji. Smrt strijeljanjem izvršena dana 13. VII. 1945 godine.

575. (6.) ŠIMIĆ pok. Ivana MARIJAN i majke Andrice rođene Brbić, rođen 28. VII. 1898 godine u Tučepi, kotar Makarska. Državljanin F.N.R.J. Narodnost Hrvat. Po zanimanju trgovac. Živio stalno u Sušaku. Oženjen, otac jedno dijete. Od imovnog stanja u Zagrebu posjeduje jednu kuću.
Osuđen je od Divizijskog Vojnog suda u Zagrebu 25. VIII. 1945 godine sud. br. 1970/45, a presudu je izrekao Vojni sud Komande grada Zagreba, radi krivičnog djela ratnih zločinaca i narodnih neprijatelja sadržano u čl. 13 i 14 UVS, na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak svih političkih i građanskih prava i na konfiskaciju imovine u smislu čl. 6 Zakona. o konfiskaciji. Presudu je u cijelosti potvrdio od Višeg Vojnog suda pod br. II 2899-2958/45. Kazna strijeljanjem izvršena 3. XI. 1945 godine.

576. (7.) ŠIMIĆ Mije VJEKOSLAV i majke Kate Savić rođen 17. III. 1905 godine u Tučepi, kotar Makarska. Državljanin F.N.R.J. Narodnost hrvat. Po zanimanju svećenik. Neoženjen.
Osuđen je od Divizijskog Vojnog Suda u Zagrebu 2. VIII. 1945 godine sud. br. 342/45 radi krivičnog djela ratnih zločinaca i narodni neprijatelja sadržana u čl. 13 i 14 UVS, na kaznu smrti strijeljanjem trajan gubitak političkih i građanskih prava te konfiskaciju imovine uz ograničenje čl. 6 Z. o konfiskaciji. Smrt strijeljanjem izvršena dana 6. VII. 1945 god.

577. (8.) JOZEVIĆ Petra JOZA i majke Slavke Mijić, rođen 20. XI. 1912 godine u Makarskoj, kotar Makarska. Državljanin F.N.R.J. Narodnost Hrvat. Stalno nastanjen u Zagrebu. Po zanimanju arhitekt. Oženjen, otac 1 dijete. Imovnog stanja: ne posjeduje.
Osudio ga je Vojni sud Komande grada Zagreba 11. VII. 1945 godine, sud. br. 357/45 radi krivičnog djela narodnog neprijatelja opisana u čl. 14 UVS, na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine u smislu Zakona o konfiskaciji čl. 6, koja je presuda odobrenjem Višeg Vojnog suda u cijelosti potvrđena pod brojem II 2724-/47/45, a izvršena 12. VII. 1945 godine.

578. (9.) BENIĆ Antin MATE i majke Marije Feškulj, rođen 9. II. 1899 godine u Gradcu, kotar Makarska. Državljanin F.N.R.J. Narodnost hrvat. Po zanimanju radnik. Stalno nastanjen u Valpovo. Oženjen, otac dvoje dijece.
Osuđen od Vojnog Suda Vojne Oblasti Slavonije veće Osečkog Područja u Osijeku sud. br. 242/45 od 14. VII. 1945 godine radi djela iz člana 13 i 14 UVS, na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava i konfiskaciju njegove imovine.

579. (10.) KATIĆ Tomin IVAN i majke Kate Katić, rođen 1891 godine u Bačini, kotar Makarska. Državljanin F.N.R.J. Narodnost Hrvat. Po zanimanju gostioničar. Stalno nastanjen u Višegradu, oženjen, sa jednim dijetetom.
Osuđen od Okružnog Narodnog suda u Sarajevu 20. XII. 1945 godine Ko 45/45 radi služenja neprijatelju kao špijun ustaša iz člana 6 UVS, na kaznu smrti strijeljanjem i trajan gubitak građanskih prava i konfiskaciju imovine.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 26 Rujan 2008, 20:40:41
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA FNRJ
Opunomoćstvo uprave državne bezbjednosti za kotar Brač

1. Spisak lica likvidiranih sa kratkim postupkom po oslobođenju

700. (1.) MIHAJIĆ MARKO Antin i majke Perine rođena Grgo, rođen 13. III. 1917 godine u Pučišće, kotar Brač, po zanimanju je zemljoradnik, neoženjen.
Streljan je po oslobođenju mjeseca decembra 1944 godine u Sinju, po nekom Vojnom sudu pred čitavom vojskom, da li sa kratkim postupkom ili sa osudom suda, to nam nije poznato niti se ovamo znade tačno. Streljan je kao narodni neprijatelj.

701. (2.) LUKINOVIĆ NIKOLA Bogdana i majke Mile, rodom je iz Pučišća, kotar Brač, bivši sreski načelnik.
Streljan je po oslobođenju Knina 1945 godine od strane Jugoslavenske Armije u Kninu. Nije nam poznato da li kratkim postupkom ili sa presudom kojeg Vojnog suda.

702. (3.) PETROVIĆ JURAJ Ivana i majke Perine rođene Drpić, rođen 15. III. 1913 godine u Pučišće, kotar Brač, po zanimanju je svećenik.
Streljan je po oslobođenju Zagreba 1945 godine kratkim postupkom od nekog suda u unutrašnjosti naše zemlje. Streljan je radi toga što je bio veliki ustaša.

Ovaj spisak zaključuje se sa rednim brojem 3 (tri), stranica 1 (prva).

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Insomnia na 26 Rujan 2008, 20:40:50
2. Spisak lica suđenih sa sudskom presudom po oslobođenju

703. (1.) KRSTULOVIĆ LOVRE pok. Stjepana, rođen 1910 godine u Supetru, kotar Brač, po zanimanju cestar.
Streljan po sudskoj odluci od Vojnog suda VIII korpusa, Vojne Oblasti NOVJ Vijeća kod Komande Srednje-Dalmatinskog Otočja, po oslobođenju Knina 1945 godine, radi dezerterstva iz Splitskog bataljona i služenja ustašama.


704. (2.) VLADILO PAVLITO Pavin, rođen 1915 godine u Supetru, kotar Brač, od majke Marije Beović, po zanimanju zemljoradnik, oženjen, ima dvoje djece.
Streljan po sudskoj odluci od Vojnog suda VIII. korpusa - Vojne Oblasti NOVJ Vijeća od Komande Srednje-Dalmatinskog otočja, poslije oslobođenja, februara mjeseca 1945 godine, radi toga što je bio istaknuti ustaša i tukao naše drugove u zatvoru.

Ovaj spisak zaključuje se sa rednim brojem 2, stranica 1 (prva).

Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

za Opunomoćenika:
M. P.
(Cvitanić Frane)


3. Spisak rodbine lica likvidiranih sa sudskom presudom po oslobođenju

1. KRSTULOVIĆ LUKRA ud. pok. Lovre od oca Age i majke Kate rođene Drpić, rođena 12. III. 1913 godine u mjestu Supetru, kotar Brač, po zanimanju je domaćica, svršila je 4 razreda osnovne škole, govori hrvatski i nešto manje talijanski, sada stalno boravi u Supetru.
Muž Lovre streljan je radi dezerterstva iz Jugoslavenske Armije i služenjem u ustašama.

2. VLADILO SLAVA ud. pok. Pavlita od oca Nikole i majke Perine rođene Pavlić, rođena 20. V. 1917 godine u Supetru, kotar Brač, po zanimanju je domaćica, svršila 4 razreda osnovne škole, govori hrvatski i djelomično talijanski.
Muž Pavlito streljan kao istaknuti ustaša. Slava ima još troje male djece. Pavlito je streljan od Vojnog suda VIII. Korpusa, Vojne Oblasti na otoku Visu.

Ovaj spisak zaključuje se sa rednim brojem 2 (dva), stranica 1 (prva).

Smrt fašizmu - Sloboda narodu.-

za Opunomoćenika:

M. P. (Cvitanić Frane)

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: SpiDom na 28 Listopad 2008, 12:06:13
Vlatko Ljubičić 27. listopada 2008.

SUDBINA HRVATSKIH ČASNIKA PREMA DOKUMENTIMA OZN-e

Zahvaljujući novoj knjizi "PARTIZANSKA I KOMUNISTIČA REPRESIJA I ZLOČINI 1944.-1946. - DOKUMENTI. ZAGREB I SREDIŠNJA HRVATSKA" dobivamo, na dohvat ruke, zbirku dokumenata, široj javnosti do sada nepoznatih. Dokument 134. je dopis načelniku OZN-e za Hrvatsku1, koji govori o procjeni broja hrvatskih časnika i njihovoj sudbini.

Prema podatcima ovog dopisa, NDH je krajem rata imala "oko 5-6 hiljada aktivnih i oko 8.000 rezervnih domobranskih te 2.500-3.000 ustaških oficira. Svi su većinom zarobljeni u Sloveniji i ukoliko nisu odmah riješeni, transportirani su u Srijem."

Dopis izvješćuje da u Hrvatskoj ima još "oko 300 domobranskih oficira po logorima na prolasku za Srijem i isto toliko pod istragom. Ustaških oficira najviše 50".

Vlastima nove države se u Zagrebu u svibnju prijavilo 1.607 aktivnih domobranskih časnika i 1.275 rezervnih. Dopis načelniku OZN-e navodi da je polovica već riješena, dosta poslano u logore.

Dokument 148., je izvješće2 od 12. srpnja 1945. upućeno Aleksandru Rankoviću, načelniku OZN-e Ministarstva obrane DF Jugoslavije. Ovo izvješće sadrži podatke o ratnim zarobljenicima na području Jugoslavije po narodnostima, po mjestima logora/rada i po činovima, te o nekim nedostatcima.

U logorima: Apatin, Vršac, Senta, Zemun, Novi Sad, Ruma, Pančevo, Petrovgrad nalazi se 74 ustaška časnika, 1 dočasnik, 15955 redova, svega 16030 ustaša.

U logorima: Maribor, Vršac, Ruma, Vukovar, Pančevo, Bačka Palanka, Beograd, Bosanski Petrovac i Prijedor nalazi se 1738 domobranska časnika, 8 dočasnika, 1699 redova, svega 3490 domobrana.

U Vršcu je postojao poseban logor za časnike. U njem se prema ovom izvješću nalazilo 68 ustaških časnika i 1734 domobranska časnika. "U tom logoru je smeštaj vrlo gust a vode nema: zbog toga su se pojavile razne zarazne bolesti."

Dakle, spomenuti dopis načelniku OZN-e za Hrvatsku tvrdi da je većina časnika hrvatske vojske Nezavisne Države Hrvatske u Sloveniji dospjela u zarobljeništvo, podrazumijeva se, u jugoslavensko zarobljeništvo.

Od 2.500-3.000 hrvatskih ustaških časnika u jugoslavenskim logorima je 12. srpnja 1945. ostalo 74 časnika.

Od 5-6 tisuća aktivnih i oko 8.000 rezervnih domobranskih časnika u logorima je 12. srpnja 1945. ostalo 1738 časnika. Poseban logor za časnike podrazumijevao je i poseban status i odnos prema njima. Kao časnici neprijateljske vojske bili su moguća politička i vojna prijetnja komunističko-jugoslavenskom režimu. Jugoslavenski komunističko-revolucionarni teror je moguću opasnost nastojao svesti na minimum.

-------------------------------------------------------------------------------------------------
1. "PARTIZANSKA I KOMUNISTIČKA REPRESIJA I ZLOČINI U HRVATSKOJ 1944.-1956. - DOKUMENTI. ZAGREB I SREDIŠNJA HRVATSKA", Hrvatski institut za povijest - Podružnica za Povijest Slavonije, Baranje i Srijema, Slavonski Brod, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2008., dokument 134., str. 481.-482.

2. isto, dokument 148., str. 517. - 524.

Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Ratnik svjetlosti na 04 Studeni 2008, 20:25:19
Fratri su pobijeni na mjestu gdje su bili po svom rasporedu djelatni, ili su iz tih mjesta odvedeni te ubijeni na nepoznatom mjestu, ili su pobijeni s ostalim rimokatoličkim hrvatskim pukom i hrvatskom vojskom na Bleiburgu i Križnom putu. U danima >oslobođenja< svaki susret fratra s >narodnooslobodilačkom vojskom - partizanima<, ma gdje on bio, skoro je uvijek završavao likvidacijom.pobijena braća fratri (http://www.pobijeni.info/pobijeni.html)


Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Ratnik svjetlosti na 06 Prosinac 2009, 21:43:09
Osvrt na knjigu (http://hakave.org/index.php?option=c...4944&Itemid=56)


Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Ratnik svjetlosti na 06 Prosinac 2009, 21:47:00
"...U knjizi Batinama do oltara slijede teški opisi torture iz najzloglasnijeg srpskokomunističkog kazamata KPD Niš. Kaznionica u Nišu bila je najstrašniji zatvor Titove Jugoslavije. Tu je kaznionicu osnovao kralj Aleksandar početkom 30-tih godina prošlog stoljeća, s namjenom za Hrvate koji su se protivili velikosrpskoj hegemoniji u staroj Jugoslaviji. Ni ondašnja Lepoglava, ni Srijemska Mitrovica, nisu bile dovoljno stroge, jer nisu bile u Srbiji. Baković opisuje kako su na tavanu posebnog dijela zatvora, pronalazili imena uz koja je pisalo ustaša i godine 1930., 1931., 1932. i 1933.[8] U ćeliju u koju je Aleksandar smjestio jednog robijaša, Tito je strpao šestoricu - i to bez toaleta. U tom skučenom prostoru nužda se obavljala pred svima, a kanta se praznila jednom dnevno. Očaj, užas i nezamisliva ponižavanja, opisuje Baković. Uz teški fizički rad, s nemogućim normama, stalnim udarcima stražara te izgladnjivanjem lošom i manjkavom hranom, nakon rada slijedi svakodnevno prevaspitavanje i revidiranje stavova. Bio je to veliki policijski aparat koji se bavio robijašima, a nadzirao ga je šef Udbe u kaznionici. Nije bila dovoljna istraga, nije bila dovoljna osuda, robijaše je trebalo prevaspitavati tijekom cijele robije, do potpune psihofizičke slomljenosti. Poslije radne torture, slijedile su idejne torture uz dodatna premlaćivanja za najupornije. Morao se promjeniti karakter, razmišljanja, uvjerenja, svakog osuđenika. Vrhunac je bilo "robijaško samoupravljanje" i "robijaško samooptuživanje", đavolski izum druga Tita i njegovog prvog policajca Aleksandra Rankovića. Robijaši raznih nacionalnosti tukli su i prevaspitavali nepokorne robijaše, imali su sve ovlasti da iznude tražene izjave i potpis, čak i pod cijenu smrti žrtve. Za to su bili nagrađivani - uprava je dopuštala da njihove žene provedu jednu noć s njima u zatvoru. Ako bi ispitanik popustio, slijedili su zahtjevi da im se pridruži te da zajedno s njima prevaspituje druge robijaše. Pakleno kolo koje se nikako nije zaustavljalo. Torturu koju je u "robijaškom samoupravljanju" proživio Baković, opisuje kroz tri dana batinjanja, do duboke nesvijesti i kome, mrtvačnice i mrtvozornika, koji ga spašava da ga živog ne pokopaju i uspjeva ga otpremiti u bolnicu. Tako je u niškoj praksi KPD-a prolazio čovjek kao najveća vrijednost socijalizma. Tako je djelovala najveća mašinerija laganja i lažnog prikazivanja socijalističkog raja na zemlji. To je bio Titov tzv. humani komunizam! U toj nadnaravnoj trodnevnoj muci i patnji, bogoslovu Anti ukazao se anđeo čuvar.

Taj doživljaj Baković opisuje na izričitu želju svog duhovnika, kasnije biskupa, Ćirila Kosa. [9] Čitatelj knjige Batinama do oltara mogao bi posumnjati u opis tortura, pomisliti kako autor pretjeruje, izmišlja ili laže. Međutim, svaku sumnju u vjerodostojnost autor spontano otklanja dokumentima o još 11 katoličkih svećenika koji su istovremeno s njime robijali u KPD Niš. Njihov izgled na fotografijama ukazuje na strahote, dok će svećenik Alojzije Stanek svojim pismom potvrditi: "To što sam ja i ostali proživjeli u niškom zatvoru, to se ne može opisati i izreći."[10] Svećenik Vlado Pavlinić će u detalje opisati težak rad i katastrofalna mučenja te potvrditi Bakovićeve navode. Pavlinić svjedoči kako je mladi bogoslov Anto Baković bio izbitih zuba, izgubivši ih u obrani slovenskog svećenika Vinka Srake od podivljalog stražara.[11] U tom vremenu 50-tih godina u Nišu kazne je izdržavalo oko pet tisuća robijaša..."

izvor: http://hakave.org/index.php?option=c...4944&Itemid=56 (http://hakave.org/index.php?option=c...4944&Itemid=56) - osvrt na knjigu don Ante Bakovića - Batinama do oltara

Naslov: Dokumenti o komunističkim zločinima
Autor: Ratnik svjetlosti na 24 Travanj 2010, 12:05:52
Možda bi bilo dobro kad bi naslov glasio - Dokumenti o komunističkim zločinima

Zbog istine o Katynu gubila se glava

23.04. 2010

Mnogi su se ovih dana raspisali o Katynu i neviđenom zločinačkom masakru sovjetskog NKVD-a prije 70 godina, u kojemu su pobijene tisuće zarobljenih poljskih časnika nakon Staljinova ulaska u Poljsku, a sve zbog strašne pogibije poljskog državnog vrha koji je trebao biti na obilježavanju te obljetnice. Ta je tragedija cijeli svijet podsjetila na još veću tešku tragediju poljskog naroda prije 70 godina, a imali smo prilike i na HTV-u pogledati film na tu temu. Sovjetska propaganda taj je zločin pripisala Nijemcima, i u Poljskoj su mnogi gubili glave koji nisu željeli priznati tu "istinu". Zbog toga su neki glave izgubili i kod nas u Zagrebu.

Konkretno, Anketna komisija Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača (ZKRZ) u Zagrebu, na čelu s dr. Ferdom Čulinovićem, izvijestila je 16. lipnja 1945. Predsjedništvo ZKRZ-a da je "do sada" donijela odluku o "utvrđenju zločina", među ostalim i za dr. Ljudevita Juraka. On je bio prvi predstojnik Kliničkog zavoda za patologiju u Zagrebu. Godine 1921. osnovao je i Zavod za patologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, te je bio istaknuti forenzički vještak i nastavnik Sudske medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Vodio je Odjel za patologiju Bolnice Sestara milosrdnica sve do 1945. godine.

Anketna komisija ZKRZ-a imala je za cilj "pronaći i utvrditi kao zločince one, koji su svoje umne sposobnosti dali u službu neprijatelja i time mu najbolje poslužuju u porobljavanju, razjedinjavanju našeg naroda: koji su intelektualni začetnici zločina, koji su drugi kasnije provodili." U kratkom opisu i kvalifikaciji zločina prof. dr. Juraka, Odluke o utvrđivanju zločina okupatora i njihovih pomagača sastavljene 9. srpnja 1945., inkriminirajuće je što je bio "članom t.zv. Medjunarodnog povjerenstva o nalazima u Vinici, koje je imalo zadatak da masovni pokolj u Vinici pripiše prijateljskoj Sovjetskoj Rusiji, te je nakon toga u 'Hrvatskom narodu' od 25. VII. 1943. br. 790 str. 3 napisao članak 'Skupni grobovi u Vinici. Razmatranje o nalazima u Vinici prigodom rada medjunarodnog povjerenstva', i u tom članku publicirao fotografiju tendencioznog karaktera vršeći pri tom svijesno i zlonamjerno propagandu protiv prijateljske Sovjetske Rusije, a po tom posredno i protiv interesa našeg naroda. Time je počinio zločin iz čl. 13 Uredbe o vojnim sudovima od 5 maja 1944." Naime, isti zločin kao u Katynu NKVD je počinio i u spomenutoj Vinici.

Jurak je 9. lipnja 1945. osuđen na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine. Iako je smrtna presuda nad njime izvršena odmah idućeg dana, 10. lipnja, jugoslavenska tajna policija Ozna za Zagreb uputila mu je 15. kolovoza 1945. pismeni poziv da se "ima prijaviti" u sjedište Ozne u Zagrebu u Đorđićevoj ulici 2 "radi davanja podataka". Kao što je vidljivo, i ZKRZ je tek 9. srpnja donio Odluku o utvrđenju zločina kulturnom suradnjom s neprijateljem, te je i dostavila istog dana Vojnom sudu Komande grada Zagreba s prijedlogom "da se okrivljeni odmah uhapsi, jer postoji opasnost bijega". A Jurak je smaknut prije mjesec dana. To je ogledni primjer načina rada novih, komunističkih vlasti.

Faksimili
izvor: 

Zbog istine o Katynu gubila se glava | Bumerang prošlosti: Zvonimir Despot (Zbog istine o Katynu gubila se glava | Bumerang prošlosti: Zvonimir Despot)



Naslov: Odg: Dokumenti o partizanskim zločinima
Autor: Ratnik svjetlosti na 08 Lipanj 2010, 06:25:05
Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944. - 1946. - Dokumenti

http://www.vecernjishop.hr/partizans...ti-111439.aspx (http://www.vecernjishop.hr/partizans...ti-111439.aspx)

Osim masovnih i pojedinačnih zločina, većina dokumenata navodi i različite oblike represije - konfiskaciju imovine, masovna protjerivanja pripadnika pojedinih naroda ili društvenih skupina, zlostavljanja, mučenja, ponižavanja.
Dokumenti o partizanskoj i komunističkoj represiji i zločinima u Hrvatskoj potkraj i nakon Drugog svjetskog rata prikupljeni u ovoj zbirci, nalaze se u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, te u državnim arhivima u Zagrebu, Sisku, Petrinji, Karlovcu, Osijeku (i Vinkovcima) i Slavonskom Brodu.
Uvršteni su i dokumenti iz stranih arhiva, ponajprije iz Vojnog arhiva Vojnoistorijskog instituta u Beogradu i Arhiva Jugoslavije u Beogradu, te dokumenti koji se nalaze u privatnom vlasništvu u Hrvatskoj i inozemstvu.



---

› Pogledajte teme slične ovoj: Partizansko antifašistički zločini nad hrvatskim narodom

18.4.2012, 16:53:03

DUH

Spol                Muški

Dat.Reg.          31.7.2011

Lokacija          Beograd, Serbia

Poruka             19,108

Sviđanja postova 

Teme              133

Blog Entries    8

Spomenut(a)   2690 Post(s)

Tagged           8 Thread(s)

Po ovome izgleda, kao da su u partizanima bili samo Srbi .... 
A gde su ustaški i domobranski spiskovi i koliko su Srba, Jevreja i Roma pobili... mislim kako da napravimo razliku ?

Otporaš

Odgovor možete naći

u vojnom institutu u Beogradu. Ako vas zanima pronaći link te vam ga dostaviti. To je jedna stvar. Druga stvar koliki god maleni ili veliki ustaško/domobranski "zločini" bili, po svim međunarodnim zakonima mogu se svrstati u kategoriju SAMOOBRANE.

To vam je i logično razumljivo, jer Hrvati niti su rat željeli, niti su ga započeli, a još manje kome navijestili. Hrvatima se je rat nemetnuo i mi Hrvati nismo imali drugog izbora, OSIM: Ili biti Jugoslaveni, što mi nikako nismo htjeli, ili biti katolički Srbi, što opet nismo nikako htjeli, jer smo katolički Hrvati, ili iščesti s ove kugle zemaljske kao narod od više trinaest stoljeća i da nam se za ime ne zna, ili prihvatiti nametnuti nam rat da se branimo. Mi smo prihvatili nametnuti nam rat da se branimo i u toj na život ili smrt obrani smo i ubijali one koji su nas napadali, naša sela i gradove rušili i naš hrvatski narod ubijali.

DUH

Ja pitam za ustaše i domobrane u 2WW a ne u ratovima 90-tih, mada je i tu diskutabilna samo odbrana, posebno kada su civili u pitanju ali to je druga tema, pitanje je vezano za 2WW...

Bolje biti malo lud, nego malo pametan

..... Ne ispravljaj krive Drine, možeš doći do istine ...

Pazi na svoje želje, mogu i da se ostvare

Otporaš

Poštovanome DUHU,

Poštovani ja i mislim na WW2. Svi oni koje misle da su Hrvati krivi za početak rata na području Hrvatske 1941 godine, su nemilosrdno u krivu. Neću ih kriviti za njihovo mišljenje kojeg oni u svojim mislima nose već godinama. Krivi su oni koji su im naturili svoja kriva mišljenja o zbivanjima prije, za vrijeme i poslije rata.

Da bi se moglo trijezno i s povijestnih pogleda o tome razgovarati, potrebno je početi iz početka.

(1) Prvi početak je bio Krfska deklaracija iz godine 1917 koju su potpisali kneževina Srbija i jugoslavenski odbor kojeg je, hoćeš/nećeš, predvodio Hrvat dr. Ante Trumbić.

82) Ta deklaracija se je potpisala da u zajednici takozvanih "slavenskih" naroda, u ovom slučaju i u to doba su bili dominantni Hrvati i Srbi, radimo i borimo se protiv austrohugarske monarhije. Hrvati kao i pošteni srbi su mislili da ćemo u zajednici biti jači otresti se austrohugarske monarhije, te kasnije, svaki za sebe imati svoju vlastitu državu, hrvati Hrvatsku a Srbi Srpsku državu.

(3) Kada je zavrčio WW1 1918 i na Versaillskoj konferencija za MIR u lipnju 1919 godine ta zajednička zemlja je priznata kao kraljevina SHS, tj. Srba, Hrvata i Srba.

(4) Srbi opijeni pobjedama balkanskim ratovima iz 1912-1913 su odmah pomislili da je i Hrvatska njihova zemlja, koju da su im je Velika antenta darovala.

(5) Srbi su odmah počeli svim državnim aparatima i drkretima uskraćivati, isticati i zabranjivati Hrvatima svako nacionalno obilježje do te mjere, da svako isticanje hrvatstva i hrvatske nacionalne zastave bilo je ugušeno u krvi i žrtvama.

(6) Hrvati su počeli otvoreno govoriti da se mirno raziđemo, svak sebi svak za sebe. Sazvana je skupština u Beogradu da se o tome raspravlja. Srpska radikalna stranka je potajno radila po direktiva kralja Aleksandra te izvršili najbrutalniji pokolj Hrvata u sred parlamenta i u sred Beograda 20 lipnja 1928 god.

(7) Taj zločinački srpski način obračunavanja s hrvatima je Hrvatima dozlogrdio do te mjere da su se Hrvati počeli mobilizirati za vlastitu obranu.

(8) Tada je kralj Aleksandar uvidio opasnost za državu kojoj je on bio "njegovo visočanstvo", te je raspustio stranke i konstitucije te uspostavio diktaturu 6 sijčnja 1929 godine. Tek tada počimaju svi gori jadi nad Hrvatima i Hrvatskom, sve u ime naroda i države.

(9) Dr. Ante Pavelić u svojoj ljubavi za Hrvatsku nije vidio drugog izlaza osim osnutka jedne revolucionarne organizacije sa svrhom da se svim raspoloživim sredstvima suprostavi srpskom nasilju, pa i uz potrebu oružja, s lozinkom: LJUTA TRAVA NA LJUTU RANU. dao je toj organizaciji ime USTAŠA, što je jedna stara hrvatska izreka koju su Hrvati u prošlosti koristili protiv svakoga tirana kada su se Hrvati treba USTATI na obranu svojih Domova i svoje države Hrvatske.

(10) Hrvatski revolucionarni ustaški pokret je osvetio hrvatske zastupnike HSS koje je Puniša Račić poubijao 20 lipnja 1928 god. usred parlamenta, ubivši srpskog kralja u Marseilleu 9 listopada 1934 godine.

(11) Poslije tog atentata srpska kraljevska Jugosklavija postaje sve više i više nepopularna u međunarodnim. činbenicima. Njegovo "visočanstvo" princ knez Pavle sa svojim ministrima pristupa 25 ožujka 1941. Trojnom Paktu u najvećoj nadi da mu se kraljevina SHS sačuva.

(12) Srpski radikalni krugovi oko mladoga princa Petra drugoga su bili nezadovoljni političkim ishodom koji je vodio do jedne minimalne olakšice Hrvatima sa njihovom Banovinom Hrvatskom na čelu dra. Vladka Mačeka i njegove HSS.

(13) Srpski general Simović sa svim svojim vojničkim kadrom u suglasnosti pukovnika Draže Mihailovića pripremaju puč 27 marta (hrvatski ožujka) s lozinkom: Molje rat nego pakt. Svrgnili su kneza Pavla što je razljutilo Hitlera te je napao srpsku kraljevinu Jugoslaviju.

(14) Hrvati ne samo da koriste nego su iskoristili međunarodnu političku situaciju i Proglasili Svoju Nezavisnu Državu Hrvatsku DESETOGA TRAVNJA 1941 godine.

(15) Srbima to nije bilo po volji te su svim silama i vojničkim potencijalom udarili na Hrvatsku koja uobče još nije imala ni vojske niti vojničkog kadra.

(16) Srbi, bolje rečeno srpski četnici Draže Mihailovića su nemilosrdno počeli ubijati Hrvate bez ikakvoga biranje. Njihova, četnička lozinka je bila ubijati sve što je hrvatsko, tako: DA OD ZLA RODA NEMA NI PORODA.

(17) Kada su nenaoružani Hrvati to vidjeli, počeli su se organizirati u vojničke skupine, vojničke redove, u ustaške postrojbe, ne da "kolju i ubijaju" kako su naši hrvatski neprijatelji to drugima govorili, pa i vama poštovani kolega DUH, nego da se brane.

(18) U toj isključivo nacionalnoj obrani Hrvati su imali svako Božije, ljudsko i međunarodno pravo da se brane i da se obrane. u toj borbi za obranu nacionalnih hrvatskih života, glupo bi bilo reći da nije bilo i nevini i nedužni žrtava.

(19) Trebamo uvijek imati na umu i pred očima činjenicu da svaki rat za sobom nosi više nedužni i nevini žrtava nego, recimo, vojnički žrtava.

(20) To se je najviše moglo vidjeti i osjetiti na području Hrvatsk za vrijeme WW2. Zašto? jednostavno zato što nam je sličan jezik, što smo izmješani, što u mnogim slučajevima poznajemo jedni druge, te, uz sve to, srpski četnici u zajednici sa partizanima su iz taktičkih i strateških razloga napadali pravoslavna sela u odori hrvatskih vojnika, kako bi dali do znanja srpskom pučanstvu da su to bili ustaše. Nedugo iza toga dolaze četnici i partizani da im "pomognu" i da ih spase od ustaškog noža, te ih nagovaraju da im se priključe/pridruže i da sa njima pođu u šumu.

(21) Iz šume zna se šta se je radilo. Diverzije. Protiv koga? Protiv Hrvata i Hrvatske Države. S kim; četnici i partizani zajedno.

(22) Hrvatska Država kao i svaka druga država na svijetu je tražila te "diverzante", hapsila ih i privodila hrvatskom narodnom sudu. (Vidi knjižicu DRINU 1956 i tu se može pronaći mnoge stavri što se tiče suda NDH)

(23) Tako je nastala fama o ustaškim zločinima koji uobće, u smislu zločina, nisu ni postojali. Ekseca dakako je bilo. To je što svaki rat za sobom nosi.

(24) Da smo mi Hrvati dobili rat u drugom svjetskome ratu, povijest bi se drugačije pisala. Hrvati bi tada bili najbolji na svijetu. Svakako da smo mi i danas najbolji zahvaljujući našoj uljudnosti.

(25) Nadam se prijatelju DUHU da sam odgovorio na sva vaša mogu ća pitanja i želje. Uz iskrene pozdrave. Otporaš.

DUH

https://slobodni.net/t111559/#post804967

u vojnom institutu u Beogradu. Ako vas zanima pronaći link te vam ga dostaviti. To je jedna stvar. Druga stvar koliki god maleni ili veliki ustaško/domobranski "zločini" bili, po svim međunarodnim zakonima mogu se svrstati u kategoriju SAMOOBRANE.

Pa ti nisi ekstremista, za tebe treba izmisliti novu reč...
Mislim čoveku koji Jasenovac i Staru Gradišku, Jadovno, Rab, jame po hrvatskoj i ostale logore u koje su ustaše bacale Srbe, žene, decu i starce u "SAMOODBRANI" mogu samo da citiram :
"Hrvati su najhrabriji narod na svetu ne zato sto se nicega ne boje, nego zato sto se nicega ne stide" - Jovan Ducic.... (ovo se ne odnosi na poštene Hrvate koji su se odrekli NDH)

Otporaš

Pa ti prijatelju iz mržnje i mržnjom govoriš. Za mržnju se još nije pronašao lijek. Čovjek da se mržnje oslobodi, najprije sebe samoga mora pobjediti. To je teško ali nije nemoguće ako se poslužiš onom starom hrvatskom izrekom: AKO HOĆU LAKO ĆU, AKO NEĆU KAKO ĆU! I veliki ubojica Hrvata Simo Dubajić je na koncu sam sebe pobijedio i priznao da je pod njegovim zapovjedništvom ubijeno u Sloveniji u svibnju 1945 preko 30 tisuća Hrvata svih dobi. Vidi knjiga: GREH, ZLOČIN I KAZNA.

Što se tiče Jasenovca to je jedna tema o kojoj se sve laži razbijaju. Zašto? Jednostavno zato što su partizani kada su došli u Jasenovac početkom svibnja 1945 godine uzeli svu moguću ARHIVU koju su tu pronašli i odnijeli u vojni institut u Beograd. Svakome zdravom čovjeku će biti jasno - ponavljam "svakom zdravom čovjeku" - da u ona vremena partizanske mržnje, kada su silom i borbom, ponajviše Staljinovom komunističkom pomoći došli na vlast, uspostavili diktaturu proleterijata, i na sve što je bilo državotvorno hrvatski, trebalo je uništiti, a što se uništilo nije, trebalo je ocrnuti do te mjere da su se i poneki Hrvati - o kojima ti govoriš - zastidili NDH.

Također treba spomenuti - da se ne zaboravi - da je Titina KPJ nametnula svoje partijsko mišljenje milijunima građana Jugoslavije, koji su za svoju osobnu sigurnost morali ići linijom partije, a oni koji su iz vlastitog prkosa prkosili partiji, tj. Tito, zna se gdje im je mjesto bilo: Goli otok, Stara Gradiška i drugi K.L. za nepoćudne.

Prijatelju, nekada sam bio na jednom srpskom portalu i pisao onako kako sam ja to zamišljao da je istina o zbivanjima WW2. Donosio sam činjenice, dokaze, izvore svih mojih opisa, kopije i sve što bi moglo zdravog čovjeka uvjeriti da ne lažem. Otvorio sam posebnu stranicu o Jasenovcu s najboljom namjerom da se tu iznose istine a ne neke "čula, vidila pa kazala. Trebalo je imati konjske živce te smireno i staloženo odgovarati na komentare i uvrijede. Što god više sam iznosio dokaze i što god više sam nastojao ublažiti bol ucviljenih, tim više su se izživljavali iznoseći čak milijunske brojke nestalih Srba u Jasenovcu. Mnogo puta sam rekao i to još više puta ponavljao da mi je žao svake nevine žrtve u Jasenovcu i drugdje, i da je bolje da je što manje Srba stradalo na području NDH, komentatori su bili još više zajedljiviji tvrdeći da ja nastojim umanjiti srpske žrtve. Tek kada sam se izmorio uvjeravajući ih da je u Jasenovcu stradalo, umrlo, što od bolesti što od tifusa, od prvog pa do zadnjega dana Sabirnog Logora Jasenovac, po izlaganju Ilije Barbarića knjige: TO JE BILO PRAVO IME - NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA, Split 2010, u kojoj Ilija Barbarić navodi činjenice s dokumentima, jer on je bio taj koji je bio zadužen, kao zapisničar, voditi evidenciju svih koji su prolazili - ulazili i izlazili - kroz Sabirni Logor Jasenovac, da je tu umrlo oko 2 tisuće osoba. Na sve ovo sam bio napadnut do te mjere da sam napisao oko prilike ovako: Izgleda mene da vi Srbi želite da su vas Hrvati što više poubijali, dok mi Hrvate želimo reć istinu da smo vas što manje poubijali. Graknuli su na mene sa svih komentara da želim revidirati povijest Jasenovca te su zatražili od Administratora da me se izbaci. Tako je moje pisanje završilo na jednom srpskom portalu, po onoj kako je general DRINJANIN rekao 1968 godine: RECI ISTINU I RAZBIŠE TI GLAVU! Pozdrav. Otporaš.

Alex84

Tragična priča čovjeka čijeg su nevinog oca pred njegovim očima ubili partizani poslije završetka rata

U ime svih živih i mrtvih stradalnika i istinskih boraca za hrvatsku slobodu, od kojih mnogi iznova proživljavaju traume, patnje i boli zbog protuhrvatskih poteza neojugoslavenskih vlasti u institucijama slobodne države Hrvatske, javno se odričem predsjednika Josipovića, kao što se on odrekao hrvatskoga naroda jer je nacionalne interese podredio vlastitim interesima i vlastitoj servilnosti tuđim moćnicima i zato mora snositi punu odgovornost za političko, gospodarsko, moralno i sveukupno stanje hrvatske države.

Kada nam Ivo Josipović u svojim, samo naoko benignim, a u stvari duboko ideologiziranim javnim istupima, veliča vrijednosti propale jugoslavenske tvorevine ili posredstvom svoje dalekovidnice pod čvrstom palicom vjerojatnog KOS-ovog agenta Gorana Radmana, slavi i veliča zločinca Tita i njegov isti takav partizanski pokret, većini se običnih Hrvata diže kosa na glavi. A što li tek proživljavaju oni ljudi koji su kao istinske hrvatske žrtve proživjele različite torture tog nehumanog komunističkog društva, samo zato što su imali drugačije mišljenje, drugačiju viziju slobode i razvoja društva, vlastiti svjetonazor, humaniji sustav vrijednosti.

Gledajući Josipovića i njegovu vladajuću neojugoslavensku kliku, koja se od rigidnih boljševika preko noći preobrazila u liberalnu kapitalističku elitu, a u stvarnosti, u ljudski šljam i svekoliki moralni ološ, te istinske hrvatske žrtve, u svojoj dugo sanjanoj slobodnoj državi Hrvatskoj iznova proživljavaju one iste patnje, poniženja, boli. Tih je osoba, na žalost, jako puno, a da sve ne bi ostalo samo na priči nakon kojih se, u pravilu, svojim bljutavim komentarima javljaju dežurni partijski ideolozi i čuvari novoga državnog i svjetskog poretka, ispričat ćemo jednu tužnu životnu priču uglednog hrvatskog iseljenika, istinske žrtve Josipovićevog nikad prežaljenog zločinačkog jugo-režima.

Radi se o gospodinu Ivi Viliću, rođenom 1933. godine u Uskoplju (Gornji Vakuf), tada kotar Bugojno, sada nastanjenom u Lovranu. Evo te priče ispričane njegovim riječima:

Moj pokojni otac Anto je bio službenik u šumarskoj upravi, a pokojna majka Danica domaćica, s troje djece. Oca su mi ubili partizani nakon završetka rata 1945. na zvjerski način. Usred bijela dana na kućna nam vrata grubo udaraju dvojica naoružanih partizana i od moje su majke, koja je otvorila vrata, zatražili da odmah iz kuće iziđe moj otac. Čim je otac izišao, odmah su počeli vrlo grubo: „Govori! Gdje se u šumi skrivaju ustaše i križari?" On im mirno odgovara da o tome ništa ne zna jer je on službenik u kancelariji i da o tome trebaju pitati šumare koji su na terenu. Partizani mu grubo odgovaraju da on to sve zna i da ih i on skriva i u svemu tome sudjeluje. Otac je to negirao, a oni su ga počeli tući kundacima govoreći mu da je i on ustaša i da znaju da je postavljao ustašku zastavu na zgradu šumarije gdje je radio. Otac im je odgovorio da je on zastavu postavljao na državne blagdane kako je bilo određeno zakonom, a to je morao raditi i prije NDH. Tada je jedan od partizana, bijesan što nije dobio tražene informacije, ponovno počeo udarati moga oca kundakom po glavi nakon čega se obliven krvlju onesvješten srušio na zemlju. Moja je majka priskočila brišući mu krv s glave i lica, nakon čega ju je taj isti partizan odgurnuo nogom, a u moga oca ispalio iz pištolja sve metke te opet počep puniti pištolj u namjeri da ubije i majku. Ipak onaj drugi ga je zaustavio. To se sve zbilo pred očima troje maloljetne djece. Mene, koji sam imao 12, moje sestre od 14 i mlađega brata sa svega 4 godine.

Taj Salko, kako se zvao taj revolucionar i „osloboditelj" koji mi je ubio oca, bio je neki teški primitivac iz najzabitijeg sela Vesela, kod Bugojna, kasnije je obnašao visoke partijske dužnosti. Nakon ubojstva, majka je s nama otrčala mjesnom župniku te mu sve ispričala, a nakon što smo se vratili kući poslije pola sata, mrtvoga oca više nije bilo u dvorištu. Susjed nam je rekao da su ga partizani u našoj karjoli odvezli i bacili u nabujalu rijeku Vrbas. Nakon dugog traganja njegovo mrtvo tijelo nikada nismo uspjeli pronaći.

U Zagrebu sam 1958. g. završio Šumarski fakultet. Pošto sam bio „ustaško dijete", iako mi otac nije bio ustaša, znao sam da u toj državi nemam nikakve šanse za život dostojan čovjeka, a nisam imao niti osobne sigurnosti kao svjedok zvjerskoga ubojstva. Stoga sam prvom prilikom pobjegao iz „komunističkog raja" u SR Njemačku gdje sam sreo dosta naših ljudi sličnih tragičnih sudbina, a k tome potpuno nedužnih. To je bila ta „ekstremna ustaška emigracija" koja se najvećim djelom sastojala od ljudi koji u Jugoslaviji nisu mogli dobiti posao, te su ilegalno prelazili državnu granicu budući da im kao Hrvatima nisu htjeli izdavati putovnice.

Međutim, ni u Njemačkoj mi UDBA nije davala mira iako sam tamo postao ugledan čovjek koji je završio strojarski fakultet i radio na rukovodnim poslovima velike građevinske kompanije diljem svijeta. Najbolji primjer je bio kada sam pristao biti kum djeteta svog velikog prijatelja, također hrvatskog emigranta. Bila je to 1971. godina. Krštenje je bilo u njemačkoj crkvi, a na našu radost, umjesto njemačkog svećenika, dječaka je došao krstiti Hrvat, fra Mate. Nakon što smo mu se ispovjedili i dali po 100 DEM milodara, svi smo zajedno otišli u slavljenikov stan gdje smo se častili i pjevali hrvatske pjesme (Lijepa naša, Oj ti vilo, Ustani bane), a u dnevnom boravku bila je razapeta hrvatska zastava. Tri mjeseca kasnije vraćajući se u Jugoslaviju, na graničnom prijelazu milicajac me detaljno pretresao, pitavši me različite detalje, da bi mi onda rekao da parkiram auto sa strane i uđem u kancelariju. Tamo sam čekao duže od jednog sata, a na upite zašto čekam, odgovarali bi mi sa „samo ti sjedi, uskoro ćeš sve doznati". Nakon dva sata došla je marica s dva milicajca te su me sproveli u riječki istražni zatvor gdje sam prenoćio, da bi me naredno jutro sproveli u Zenicu radi istrage. Tamo sam, a bez da je itko od mojih najbližih znao gdje se nalazim, proveo puna tri mjeseca. Istragu su vodili drug Đoka, stručnjak za emigraciju i drug Dule - psiholog. Čim su me prvi put vidjeli rekli su mi: „Ivica, čuli smo da lijepo pjevaš ustaške pjesme pa ti dajemo priliku da sad i nama propjevaš!" Odmah mi je bilo jasno da me je netko s proslave krštenja cinkao jugoudbi. Samo sam se pitao tko je to mogao biti. Svi su na proslavi, a nije ih bilo puno, bili iskreni domoljubi, pa smo svi počeli sumnjati na izvjesnu Milenu, Srpkinju i suprugu jednoga od njih. Nitko nije mogao ni sanjati da je to bio fra Mate. Milena je bila obrazovana žene i mrzila je istinski jugokomuniste i brzo smo shvatili svoju grešku. Iz Zenice sam se izvukao uz Božju pomoć.

Nakon 10 godina vratio sam se u Lovran gdje sam u međuvremenu sagradio kuću, i dolaskom u opatijski hotel „Admiral" ugledah na recepciji u službenoj odori osobu izgledom identičnu fra Mati. Upitah ga odmah ima li on brata svećenika, a on se kiselo nasmije i odgovori kako uopće nema brata. Kada je u Opatiji 1991. osnovan HDZ čemu sam nazočio, za predsjednika je izabran taj isti čovjek iz navedenog hotela, po imenu Marko Božić, stalno koristeći izraze pune Božjega imena. Nedugo potom iz Njemačke nam dođe informacija da je naš fra Mate Udbin agent koji je radio u jugoslavenskom trgovačkom predstavništvu i da se zove, pogodite, Marko Božić! Nas nekoliko smo odmah uputili pismo središnjici HDZ.a kako je udbaš došao na čelo opatijske podružnice stranke ali nikakav odgovor nismo dobivali. Tada mi je jedan stranački kolega rekao da što svi mi očekivali.To je isto kao da ste Boljkovcu prijavili Manolića da je radio za Udbu. Ono što osobno znam jest i to da u Lovranu i sada aktivno djeluje i rukovodi riječkim udbašima bivša saborska zastupnica, Marija Petković, čijom je „zaslugom" i pozicijom u propaloj Jugoslaviji, ponosni turistički gradić i biser još iz doba carske Austro-ugarske, dobio za pobratima, ni manje-ni više nego Bajinu Baštu iz Srbije.

Spasio me Branko Mikulić, partizanski „prvoborac" i visoki državni dužnosnik

Za kraj bih želio ispričati kako sam se uspio spasiti iz zatvora u Zenici gdje mi je trebalo započeti suđenje i gdje su mi prijetili minimalnom 10-godišnjom zatvorskom kaznom zbog moje „ustaške djelatnosti u inostranstvu". Igrom životnoga slučaja 20-ih godina XX. stoljeća moja je obitelj primila jednog dječaka koji je ostao bez majke i othranila ga skupa s nama kao svoga sina. Taj se dječak zvao Branko Mikulić, kasniji visoki državni dužnosnik i član Predsjedništva SFRJ. Taj se dječak zajedno sa mnom skrivao po okolnim šumama od povremenih upada partizana u naše selo, skrivajući se od nasilne mobilizacije. Zajedno smo u šumi skrivali našu stoku i zakapali pšenicu koju su partizani poput drumskih razbojnika od seljaka pljačkali. Nikoga se narod nije toliko plašio koliko partizanskih hordi, neukih, primitivnih ljudi koji su s oružjem u rukama uživali pokazivati svoju moć i iživljavati se na nedužnim ljudima. U jednom takvom naglom upadu partizana u selo, Branko Mikulić i ja uspjeli smo se samo sakriti u našoj štali ali su njega, pošto je bio dosta stariji i veći od mene, u sijenu primjetili i na silu ga unovačili davši mu odmah u ruke neku kratku talijansku pušku.

Doslovno tri dana prije početka mog sudskog procesa moj mlađi brat je u lokalnoj gostionici slučajno čuo od lokalnih partijskih drugova da se nalazim u zeničkom zatvoru i odmah je otrčao to kazati našoj majci koja nije niti trenutka oklijevala. Uputila se s jednim pršutom u Sarajevo i ušla u ured Branka Mikulića koji je tada obnašao visoku republičku funkciju. Zavapila je riječima:"Branko sine, othranila sam te ko svoga, a sada mi spasi sina!" Kada je čuo gdje se nalazim, Mikulić je odmah obećao učiniti sve što može da me spasi. Moja se majka nije uspjela ni vratiti u naše selo, a ja sam već bio slobodan. Naime, iz ćelije su me odveli Đoki i Duletu koji su me, na moje veliko čuđenje, dočekali s osmjehom i toplim riječima me pozdravili. Rekli su kako su oni malo razmislili, da znaju da ja imam obitelj, djecu i da sam uvijek bio dobar s ljudima i svirao na priredbama (svirao sam klavir i harmoniku) te da će me pustiti jer vjeruju da će sve biti dobro. Istog časa su me i pustili da se vratim u Njemačku, ali su mi dali jednu ceduljicu s telefonskim brojem, naglasivši da odmah po dolasku u Njemačku nazovem taj broj. Po dolasku u Njemačku ostao sam bez prijašnjega posla jer se nisam javljao tri mjeseca zbog zatvora, ali sam uskoro pronašao drugi, a na onaj telefonski broj sam zaboravio. Nisu prošla tri dana, a tajnicu direktora su nazvali i tražili mene na telefon. Kada sam se javio rekli su mi da obvezatno sutra moram doći u konzulat SFRJ u Studgartu. Dolaskom u konzulat primio me konzul osobno i dočekao riječima: „Pa gde si bre Ivo, šta se ne javljaš. Mi smo čekali tvoj poziv, a ti ništa!" Uslijedio je pokušaj moga vrbovanja za Udbu i ubacivanja u ustašku emigraciju, što sam kategorički odbijao pravdajući se nesposobnim za takve poslove, strahom od osvete i sl. Uslijedile su ponude dobivanja specijalnih potvrda za jugo-carinu posredstvom kojih bih mogao uvesti preko granice sve što želim i td. i td. Nakon mog negativnog odgovora (pobogu, ubili su mi oca pred mojim očima i još se usuđuju tražiti moje usluge!) konzul je postao nervozan govoreći kako ja po ustavu moram štititi svoju domovinu i sl. gluposti koje su završile neuspjehom, tako da sam i dalje bio praćen i psihički maltretiran od strane jugo-agenata. Želim samo reći kako hrvatski narod više ne smije šutjeti niti dozvoliti da ga gaze neojugoslavenski ideolozi u državnim službama, instalirani od onih istih osoba koje su prema nama u bivšoj državi provodili otvoreni teror i bavili se državnim terorizmom. Moja priča neka bude primjer mladima da se Domovina mora braniti inače nam nema budućnosti. Takvih je priča puno ali šutjeti se ne smije i njih hrvatski građani moraju čuti kao zalog svoje budućnosti tj. da nam se povijest ne ponovi.

Josipović nije moj predsjednik

U ime gospodina Vilića i svih drugih živih i mrtvih stradalnika i istinskih boraca za hrvatsku slobodu, od kojih mnogi iznova proživljavaju traume, patnje i boli zbog protuhrvatskih poteza neojugoslavenskih vlasti u institucijama slobodne države Hrvatske, javno se odričem predsjednika Josipovića! Ne želim da me ta ljudska i politička karikatura predstavlja u inozemstvu, omalovažavajući i vrijeđajući moj hrvatski narod i moju Domovinu, govoreći u tuđinskim parlamentima o „ustaškoj zmiji" u Hrvatskoj, ili posredstvom svog, izvana mu nametnutog savjetnika Dejana Jovića, u stranim medijima iznoseći neistine o porastu fašizma u Hrvatskoj, netolerancije, diskriminacije i kojih sve laži ne!

Imam ga se puno pravo odreći, isto tako kako se Josipović odrekao hrvatskoga naroda prevarantskom predizbornom kampanjom u kojoj je lažno promovirao svoju „novu pravednost" koja se u stvarnosti ogleda u selektivnoj primjeni pravde kroz, npr. degutantnim pokušajima zaštite udbaških nalogodavaca počinjenja zločina nad Hrvatima, Perkovića i Mustača, čak i promjenom Ustava. Nije Josipović u predizbornoj kampanji govorio o svom podređivanju hrvatskih nacionalnih interesa u korist njegove agitacije za, od naroda neodobren strani projekt obnove nekakve regije, niti je u kampanji rekao da će se „čitava Hrvatska uskoro zacrveniti"! Tu je odvratnu frazu izrekao netom nakon svoje pobjede na izborima. On je nacionalne interese podredio vlastitim interesima i vlastitoj servilnosti tuđim moćnicima i zato mora snositi punu odgovornost za političko, gospodarsko, moralno i sveukupno stanje svijesti hrvatskoga naroda i njegove države. Josipović je notorni manipulator kojega se zato imam puno pravo javno odreći, a pozivam i druge kolege i građane koji ovako misle da isto učine. Svojim zajedničkim glasom ne dozvolimo, u ime svih naših povjesnih žrtava i boraca za hrvatsku slobodu i državnost, da Josipović dobije još jedan mandat kojim će hrvatsku državu pohraniti u grobnicu povijesnog zaborava.

Otporaš

Ako želiš sve znati, potrebno je sve pratiti i sve čitati, rekao je francuski državnik Charles de Gaulle.

JUGOSLAVENSKI TERORISTI IZA REŠETAKA, piše “OSLOBOĐENJE” 27.6.1981
POSTANAK I PRIZNANJE NEZAVISNE DRŽAVE

Otporaš

Pročitajte i Grof Nikolai Tolstoy – BLEIBURŠKI POKOLJ

Pročitajte više na POVIJESNO OTKRIĆE GROFA TOLSTOJA - 'Znam tko je naredio da se Hrvati na Bleiburgu moraju izručiti partizanima. Imam za to i dokaz' | Kamenjar, Kamenjar toplo preporučuje kolumnu Politika, tema Iz Otporaševe Torbe gdje možete naći mnoge dogodovštine rata NDH.

Otporaš

"JASENOVAC - ISTINA" koja optužuje Goldsteina, Mesića, Josipovića i druge

Kliknite na dva priložena linka na kojima ćete više saznati.
Subject: "JASENOVAC - ISTINA" koja optužuje Goldsteina, Mesića, Josipovića i druge
‘Jasenovac-ISTINA’ optužuje Goldsteina, Mesića, Josipovića, ali i Jergovića, Tomića, Butkovića » Kultura i politika
http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-pril...ujan-2010.html


Croative.netIstaknuto Kultura i vjera Najave‘Jasenovac-ISTINA’ optužuje Goldsteina, Mesića, Josipovića, ali i Jergovića, Tomića, Butkovića
‘Jasenovac-ISTINA’ optužuje Goldsteina, Mesića, Josipovića, ali i Jergovića, Tomića, Butkovića

Srijeda, 6 Travanj 2016 10:58 Autor: admin13 Komentara
jasenovac-iz-zraka

UZ DANAŠNJU PROJEKCIJU FILMA U SPLITU

Učili smo da je Stepinac zločinac, a Tito jedan od najvećih svjetskih državnika te da je u Jasenovcu ubijeno milijun ljudi! Kasnije smo shvatili da to nije baš tako.

Bio sam začuđen tolikim lažima, a još sam više začuđen da mnogi ostaju i dalje kod tih laži. Izradu filma o Jasenovcu od 2011. do 2015. odbili su sufinancirati Ministarstvo kulture, Ministarstvo znanosti te HRT istaknuo je redatelj uoči premijere

Kako se publicist Slavko Goldsteinosjećao sinoć na premijeri dokumentarnog filma ‘Jasenovac – istina’, u prepunoj dvorani kina Europa, kada je vidio da je upravo on ‘glavni negativac’ tog dokumentarca, možemo samo naslutiti, jer ga nakon projekcije više nismo uspjeli vidjeti….

DANAS: Prikazivanje filma ‘Jasenovac – istina’ u Splitu

Vjerojatno mu nije bilo ugodno gledati brojne dokumente i slušati o mnogim činjenicama iz kojih se može zaključiti da je upravo on, kao osoba koja se najviše bavila temom broja žrtava i karakterom stradavanja u logoru, godinama falsificirao i prešućivao punu istinu o Jasenovcu.

Sedlarov dokumentarac, koji je već izazvao veliku pozornost na projekcijama u Izrealu, New Yorku, Berlinu i drugim europskim gradovima, govori, naime, o tome da su komunističke vlasti destljećima skrivale i falsificirale pravu istinu o logoru Jasenovac, kako bi Hrvati mogli sustavno biti proglašavani ponajvećim zločincima u Drugom svjetskom ratu.

Ovaj film NISU POMOGLI…

Podatke o broju i imenima žrtava, komunističke su vlasti ili uništile, ili odnijele u Beograd, kako se nikada ne bi mogla doznati puna istina o stvarnom broju žrtvava te o činjenici da je više ljudi u Jasenovcu, sudeći po informacijama u dokumentarcu, ubijeno nakon 1945. godine (od strane Titova komunističkog režima), nego od 1941. do 1945. (od strane ustaškom režima).

Na osnovu višegodišnjeg istraživanja i preispitivanja svih dostupnih informacija i dokumenata (mnoge je pronašao u Izraelu) Jakov Sedlar i njegovi suradnici su došli do zaključka da je za vrijeme NDH u logoru Jasenovac ubijeno oko 20.000 ljudi, a da je od 1945. do 1951. godine na istom mjestu u komunističkom logoru (o kojemu se sve donedavno šutjelo) ubijeno još više ljudi. No taj dio hrvatske povijesti jako je teško istražiti, jer su komunisti sakrlili ili uništili gotovo sve pismene dokaze i podatke o tom periodu.

Valja napomenuti da Jakov Sedlar i Hrvoje Hitrec (napisao tekst za film) ne tvrde da je Jasenovac za vrijeme NDH bio samo radni logor u kojemu nije bilo masovnih zločina (i takve netočne teze su se nedavno pojavile). Naprotiv, u filmu ‘Jasenovac – istina’, govori se o brojnim zločinima i zvjerskim ubijanjima mnogih logoraša za vrijeme NDH, ali se također navode informacije i dokazi iz kojih je bjelodano da su mnogi živi izašli iz logora, jer je za njih intervenirao netko od predstavnika tadašnje vlasti, dok su mnogi amnestirani i oslobođeni. No, navode se i dokumenti s imenima i prezimenima brojnih Židova koje je spasio kardinal Alojzije Stepinac, koji je dao upute da se formalno pokrste svi oni Židovi kojima prelazak na kršćanstvo može pomoći da spase glavu.

Objavljeni su i dokumenti (pisma) iz kojih se vidi da je i Ante Pavelić osobno intervenirao te pismeno tražio da Maks Luburić prestane naređivati i osobno izvršavati ubojstva logoraša.

Objavljena je i činjenica da je supruga Ante Pavelića bila Židovka te da se Pavelić tijekom rata više puta založio da Židovska općina u Zagrebu opstane tijekom cijelog rata. Navedeno je da je to jedina Židovska općina koja je svo vrijeme ostala netaknuta u državama koje su bile pod nacističkom kontrolom. Također je razbijen mit prema kojem su u Jasenovcu ubijani isključivo Srbi, Židovi, Romi i drugi nehrvati, jer je navedeno da je na tom mjestu pogubljeno i zatvoreno na tisuće Hrvata, koje je tadašnji režim smatrao svojim nepijateljima. Tako su se, zajedno sa Srbima, Židovima i Romima, u logoru našli i brojni Hrvati (kojih prema podacima u dokumentarcu nije bilo manje nego Srba) poput Vladka Mačeka, te mnogih istaknutih hrvatskih umjetnika ili intelektualaca…

Sedlar je i u filmu, ali i na pozornici uoči premijere, više puta naglasio da je strašno to što su nam godinama u bivšoj državi prešućivali pravu istinu o Jasenovcu, ali da je još strašnije što se istina i danas prešućuje i iskrivljuje u samostalnoj Hrvatskoj!

Kao osobe najodgovornije za krivotvorenje povijesti i skrivanja pune istine o Jasenovcu, ali i o karakteru Titova režima, Sedlar navodi bivše predsjednike: Stjepana Mesića i Ivu Josipovića, ali i brojne hrvatske novinare koji u medijima napadaju one koji pokušavaju iznijeti nova saznanja o Jasenovcu te informacije koje govore da je Titov režim bio zločinački, a Titova Jugoslavija stratište stotina tisuća nevinih žrtvava.

Kao glavni medijski krivotvoritelji istine o Jasenovcu i komunizmu navedeni su mnogi novinari izdanja EPH poput Ante Tomića, Miljenka Jergovića, Jurice Pavičića…, potom Davor Butković, Viktor Ivančić, Boris Dežulović, Slavko Goldstein i drugi…

”Odrastao sam u državi koja je bila tamnica za mnoge Hrvate. Učili smo da je Stepinac bio zločinac, a da je Tito jedan od najvećih svjetskih državnika te da je u Jasenovcu ubijeno milijun ljudi, odnosno najmanje njih 700.000 tisuća. Kasnije smo shvatili da to nije baš tako. Bio sam začuđen tolikim lažima, a još sam više začuđen da mnogi ostaju i dalje kod tih laži. Očito je da povijest treba pisati ponovno. Ovaj film nije nastao da bih nekoga uvrijedio, već da se dođe do istine koja je sakrivana, iskrivljena i koja će kad-tad pomiriti strasti. Ako smo tijekom izrade filma nešto promašili, ispričat ćemo se”, istaknuo je uoči sinoćnje premijere Jakov Sedlar, koji je potom posebno pozdravio veleposlanicu Izraela u Hrvatskoj, gospođu Zinu Kalay Kleitman, koja je nazočila premijeri, potom ministra kulture Zlatka Hasanbegovića te sisačkog biskupa Vladu Košića.

Jakov Sedlar također je naveo da je film, kojeg smo vidjeli, rezultat višegodišnjeg rada brojne filmske ekipe, a nije propustio naglasiti da su dokumentarac, u period od 2011. do 2015. godine odbili sufinancirati Ministarstvo kulture Republike Hrvatske (Andrea Zlatar-Violić), Ministarstvo znanosti (Željko Jovanović) te Hrvatska radio televizija (Goran Radman)! Ta je informacija u dvorani primljeni s podsmjehom i glasnim negodovanjem prisutnih.

Najglasniji aplauz uoči premijere dobio je često prozivani ministar Zlatko Hasanbegović.

Valja primijetiti da su u dokumentarnom filmu ”Jasenovac-istina” objavljeni brojni dokumenti i dokazi iz kojih se može zaključiti da su komunističke vlasti svjesno i namjerno uvećavale broj žrtava u logoru. Navedene su i informacije da je Jasenovac kao logor, u koji su partizani dovodili i likvidirali “narodne neprijatelje” postojao do 1951. godine, što je doskora prešućivano.

Promociji su, među ostalima, nazočili ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić, ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević, zamjenica ministra Ana Lederer, istražitelj Udbinih zločina Roman Leljak, glumica Anja Šovagović-Despot, redateljica Irena Škorić, HRT-ova novinarka i urednica Karolina Vidović-Krišto, Vice Vukojević, dr. Josip Jurčević, dr. Zdravko Tomac, Branko Borković, Mladi Jastreb.

Valja napomenuti da je film premijerno prikazan u Izraelu gdje je izazvao veliku pažnju tamošnje javnosti.

”Nadam se da će i publika u Europi, a posebno u Hrvatskoj, pokazati slično zanimanje za ovaj film”, rekao je Jakov Sedlar netom nakon svjetske premijere. Podsjetimo, svjetska premijera bila je u Tel Avivu jer je veliki broj novih dokumenata koji su ekskluzivno prikazani upravo u ovom dokumentarcu, redatelj dobio i prikupio na ovome mjestu.

”Izuzetno sam zadovoljan prijemom publike koja je i pljeskom na kraju filma te pitanjima koja su mi postavljali pokazala veliko zanimanje za ovu tešku temu kojom se film bavi”, izjavio je ranije Jakov Sedlar. (Damir Kramarić/promise.hr)

Otporaš

Pročitajte i Grof Nikolai Tolstoy – BLEIBURŠKI POKOLJ

Pročitajte više na POVIJESNO OTKRIĆE GROFA TOLSTOJA - 'Znam tko je naredio da se Hrvati na Bleiburgu moraju izručiti partizanima. Imam za to i dokaz' | Kamenjar, Kamenjar toplo preporučuje kolumnu Politika, tema Iz Otporaševe Torbe gdje možete naći mnoge dogodovštine rata NDH.

https://kamenjar.com/povijesno-otkrice-grofa-tolstoja-znam-tko-je-naredio-da-se-hrvati-na-bleiburgu-moraju-izruciti-partizanima-imam-za-to-i-dokaz/

https://komunistickizlocini.net/2016/08/17/udba-vrsila-teroristicke-napade-sa-najpoznatijim-teroristom-na-svijetu-koji-je-likvidirao-oko-2-000-ljudi-sakal-je-teroristicke-akcije-u-marse/

rozalija

Interesantno starac od 80 godina pise istinitu istoriju, sve ostale su lazne

Ljubav je teorema koju treba svakog dana dokazivati.
Arhimed

Otporaš

Istina najviše vrijeđa, kaže francuska poslovica. Staerac od 80 godina je iznio što su pisali YU antifašisti, partizani, titini obožavatelji koji se sve te zločine činili i počinili u ime partite i tita. Starac od 80 godina je donio što je ruski povijestničar Tolstojev unuk iznio a starac od 80 godina samo prenio i tebi dao pregledaš. Starac od 80 godina je jako zadovoljan s tvojim komentarom, jer starac od 80 godina uistini midli da si ipak nešto shvatila što prije nidi znala što su pisali obi koji su svoje izvještaje završavali sa: "Smrt Fašizmu, Sloboda narodu!".

Iskreni poZDravi od 80 godina starca.

Alan_SP

Samo, jedini problem je sto ljudi isticu zlocine Tita, a ne vide zlocine vlastite strane.

Jer, koliko vidim, pozdravljas sa ZD - Za Dom (kripto ustastvo valjda? ), a sto znaci da podrzavas ustase i ustastvo opcenito (doduse, nije da ne znam da si proustaski orijentiran). No, pri tome ne zelis vidjeti sto su ustase radile.

I ne samo da su ustase to radile drugima, vec i Hrvatima koji nisu mislili kao oni, a bome, uradili su to i samima sebi, jer osnove poznavanja prirode govore: Akcija ima reakciju. Kada se ponasas kao sto se ustasa ponasa, onda se uskoro prema ustasama ponasaju jednako tako. Uostalom, sam pricas kako su tebe progonili, sto je sve posljedica toga sto su tvoji radili drugima.

Mislis da si dobar, da su drugi losi, a zapravo, ne shvacas da zastupas stranu koja je pocinila najvise konkretnog zla Hrvatskoj i Hrvatima kao naciji. A toga ne zelis biti svjestan, valjda mislis da ako ne vidis, da to ne postoji...

Uvijek imajte u vidu:
Ovo je samo moje mišljenje i ono je potpuno neobvezujuće za sve, pa i mene, a pogotovo za Vas. Mislite svojom glavom, a ne tuđom.

Otporaš

Alan, evo mene opet.
Sve u svoje vrijeme. Poslovica kaže: Vrijeme kule gradi i razgrađuje. Naš hrvatski Vitez i junak Domovinskog rata Miro Barešić je bio po YU režimu proglašen "U"stašom, teroristom, fašistom i svim drugim YU etiketima, a danas mu se spomenik podigao u njegovu rodnom mjestu. To se zove pravda!
PoZDrav.

Alan_SP

Cek, hoces reci, ako nekome podignu spomenik, onda on mora biti heroj, dobar covjek, sto god vec ne?



A dizali spomenike i Titu, Lenjinu, Staljinu, a bome i cijeloj hrpi drugih.



Kod dizanja spomenika uglavnom vidim dvije stvari:

a) Ili netko dize spomenike samom sebi (recimo, Bandic, ali nije usamljen, cak sto vise, nije ni najagresivniji u Hrvatskoj)
b) Ili nekome dizu spomenike oni koji se iz nekog razloga identificiraju s njime.

Sam spomenik kao takav zapravo nista ne znaci, vec je odraz ideologije ljudi koji dizu spomenik. Tvrditi da to bilo sto znaci o bilo kome kada se tome nekome digne spomenik meni samo kaze da imam posla s osobom koja ne razumije osnovne stvari o tome kako ljudi funkcioniraju.

Ne znam zasto izbjegavas suocavanje s vlastitim zlocinima, tj. zlocinima ideologije koju tako vatreno zastupas. Ako si prava ljudina, pravi covjek, onda svjesno i s namjerom stojis iza ubijanja zene, djece i staraca, opcenito nemocnih ljudi koji bivaju ubijeni u ime tvoje ideologije. Ako se skrivas iza nekakvih racionalizacija (eto, dizu mu spomenik, kazes ti, to znaci da je sve u redu s njime), to si manji covjek.

Svatko se moze skrivati iza cega god zeli, jedino pravi ljudi stoje i gledaju u lice onome sto jesu.

Otporaš

Alan, pobogu brate, pitam ja tebe: dali su se spomenici počeli dizati sada, tj. od Mire Barešića ili su se spomenici počeli dizati od početka svijeta, dakle još od starog Zavjeta.

Pitam je tebe opet kakova bi povijest bila jednog naroda kada taj narod ne bi imao u svojim gradovima spomenike onih svojih odvažnih sinova koji su u svim epohama i odrazima vremena znali djelovati za dobrobit svojeg naroda. Prošetajmo se malo zemljama drugih naroda kod kojih ćemo vidjeti njihove gradove, njihove ulice, trgove, parkove ukrašene likovima i spomenicima onih koji su sve svoje snage žrtvovali u onom pravcu koji ih je vodio da pomognu svojem narodu očuvati dostojanstvo, ime, tj. identitet, suverenitet i državnu cjelovitost.

Pitam ja tebe opet, ponovno Alane, kakove bi danas Crkve bile kada u njima ne bi bilo spomenika i kipova onih koji su se žrtvovali i sve od sebe dali u očuvanju Kršćanstva i vjere? I nedavno proglašena sveticom Majka Tereza je svojim radom, svojom žrtvom - nesumnjivo - zaslužila da joj se na polju Kršćanstva podižu spomenici diljem kršćanskog svijeta u znak zahvalnosti, isto kao što su drugi ZASLUŽNICI zaslužili da im se spomenici podižu kao znak zahvalnosti za njihove žrtve na polju očuvanje nacionalnog imena. U ovom slučaju i tvojem komentaru se radio o Miri Barešiću. Miro Barešić je jedan rijedak Hrvat, kako u emigracije tako i u domovini Hrvatskoj, sin partizana i kasnije kapetana YU milicije, koji je shvatio poziv svoje hrvatske krvi, suprostavio se političkom i ideološkom mišljenu i mišljenjima svojeg oca, prkosio YU vlastima koje su gnjavile hrvatski narod, na poziv svoje hrvatske nacionalne savjesti otišao u emigraciju, pridružio se onim hrvatskim državotvornim snagama, među kojima sam i ja bio, i sve od sebe dao pa i svoj živo za ljuba naše zajedničke Hrvatske. To je Miro Barešić koji će mnogima svojom nesebičnom žrtvom otvoriti oči HRVATSTVA. Zato je Miro Barešić jedni Hrvata u cijeloj drugoj hrvatskoj političkoj emigraciji, tj. od 1945. pa do 1991. bio u mnogim hrvatskim novinama proglašen skoro svake godine od 1971. pa do 1991. HRVAT GODINE.

Poštovani prijatelju Alan mene veseli tvoje mišljenje, jer mi daje snagu da usporedim moje mišljenje sa tvojim. To sve skupa ne znači da ću ja biti ti ili ti ja, ali znači mnogo u tome jer smo našli temu o kojoj možemo razglabati na demokratski način kao slobodni ljudi i slobodni Hrvati. Ja ču kasnije ovdje donijeti nekoliko linkova o Miri Barešić, ne, Bože sačuvaj, da ga veličam ili kritiziram, nego samo da iznesen ono o njemu što mnogi ne znaju a ja znam, jer mi je bio kućni prijatelj u najteža njegova vremena kada su ga sve policije svijeta progonile.
Pozzzzzz.

Otporaš

Alan kako sam ti bio obećao u problem opisu br. 20 da ću staviti link o Miri Barešiću, to činim ovim putem i prilažem link intervjua supruge pok. Mira Barešića Slavice. To nije moj intervju nego njezin, njegove supruge Slavice, pa, po svim pravilima moglo bi biti da ona njega poznaje više nego bilo koji od nas.
Pozdrav.
Slavica Barešić: Nije me strah, moj je narod uza me i pokojnoga supruga Mira Barešića | Kamenjar

Alan_SP

Ti ili ne zelis shvatiti ono o cemu ja pricam, ili ne mozes shvatiti.

U praksi, dode ti na isto.

Zastupas zlocine, zastupas zlocince i predstavljas ih kao heroje. To je tvoja ideologija, a samo je zamaskirana u "Hrvatsvo" i pod parolom "Za Hrvatsku" se rade najgore stvari, sto samo sramoti Hrvatsku i Hrvate.

Jasno, ti to nisi u stanju vidjeti (ili ne zelis to vidjeti, ali kao sto rekoh, na kraju je to jedno te isto).

Primjera radi, tvrdis da i drugi dizu spomenike. I pri tome ocito ne shvacas ono sto sam napisao. Nigdje nisam negirao postojanje spomenika, vec sam napisao da spomenici predstavljaju ono sto ljudi zele da ih predstavlja. Ako ljudi zele da ih predstavlja zlo i zlocini, dizu spomenike zlu i zlocinima.

Kada si se dotaknuo "Crkve" i Krscanstva (velika slova jer ih i ti koristis), svakako da su to odlicni primjeri zla, zlocina, lazi, manipulacije, oduzimanja slobode, porobljavanja i opcenito govoreci, neceg sto osobno smatram izuzetno negativnim.

Spomenici i kipovi u "Crkvama" idu direktno protiv Bozje zapovjesti. Bog je "Capo di tutti capi" u "Crkvi", glavni autoritet, a ne Papa, nadbiskup, biskup, svecenik, ili na kraju krajeva, obicni vjernik. Ako je Bog rekao da ne smije biti kipova, spomenika, onda "Crkva" cini teski zlocin protiv svojeg vrhovnog zapovjednika, sefa, gazde, ili jednostavnije receno: Boga.

Muslimani postuju tu Bozju zapovijest, krscani bas i ne.

Ti ocito nisi dobar krscanin kada nisi u stanju shvatiti tako jednostavne stvari, jer, to su ipak direktne Bozje zapovijesti svima, a pogotovo njegovim slugama.

Steta sto takve stvari ne mozes shvatiti i sto nisi u stanju razumjeti sto pisem. Ne da se moras slagati sa mnom, ali bi bilo zgodnije kada bi bio u stanju inteligentno i logicno diskutirati na temu.

Takoder, kada spominjes Majku Terezu, zgodna tema o njoj: http://slobodni.net/t123737/

Svakako mogu shvatiti da ju "Crkva" velica, kao i krscani, ali osobno sam protiv onih koji povecavaju ljudsku patnju, a pogotovo oni koji su u tome licemjerni, pa kada njih zaboli hrle u bolnice po pomoc od skupih strucnjaka. Ali, licemjerje, opcenita okrenutost od Boga nije nesto sto se pojavljuje u pojedinim slucajevima u krscanstvu i nesto sto je rijetko.

Ako mogu ne slusati direktne zapovijesti od Boga, svakako mogu i velicati i uzivisivati osobe koje produbljuju patnju ovog svijeta. Na kraju krajeva, to je samo jos jedna od Bozjih zapovijesti koju ne fermaju dva posto.

Nego, ja bih se vratio pomalo temi, a i tebi koji velicas ustastvo, zlo i zlocine nad ljudima. Te ti postavio pitanje: Zasto to radis? Mislis li da se Hrvatom moze biti samo ako se cini zlo i zlocini drugima? Zasto Hrvati ne bi postali poznati po dobrocinstvima, cinjenu svijeta boljim za sve ljude i sva ziva bica?

Otporaš

Alan, dali ti hoćeš da ti ja na ovo odgovorim i mojim demokratskim načelima ti u točkama dadnem moj odgovor bez da ćeš me tvojom snagom Adminstratora banirati.
Pozdtav. Otporaš.

Leilani

Ajde da i ja kažem za svojih 5 centi ...

S obzirom da je tema partizansko antifašistički zločini nad hrvatskim narodom, onda je u redu da se upravo o tome i piše.

Osobno ne vidim da Otporaš igdje zagovara niti veliča bilo kakav zločin, zlodjela ili nasilje nad bilo kime.
Njegova ideologija je vrlo jasna - ona ističe nepravdu koja je nanesena hrvatskom narodu tijekom komunističke vladavine poslije 2. svj. rata sve do raspada SFRJ i ti su zločini stvarni, dokumentirani, evidentirani, proživljeni.

Osobno o njima znam iz prve ruke jer su neki od žrtava bili članovi moje obitelji pa imam puno insajderskih priča.

Ustaštvo nit zagovaram nit me političke ideologije uopće privlače, ali baš me zanima ima li koji ustaški zločin razmjera jednog Bleiburga npr. Pa zatim ima li neki pandan 45 godina sustavnog maltretiranja i proganjanja jednog naroda samo zbog nacionalnosti, što je Titov sistem uporno i marljivo činio.

Mislim da je ustaštvu prišiveno jako puno negativnih konotacija, a ono je izraslo iz okolnosti koje su bile jako teške za hrvatski narod koji je stoljećima sustavno potlačivan i guran u svakojake zajednice. U jednom se trenutku oportunistički uklopio u ratna zbivanja, no ne vidim u njegovim načelima ništa loše ... ili da bolje kažem, ništa lošije od bilo kojeg današnjeg političkog sustava. Recimo, kad usporediš s korporativnim kapitalizmom i politikom SAD, onda je ustaštvo zajednica izviđača predškolaca.

Trebamo se malo odmaknuti od bajki koje nam mediji serviraju i proučiti stvarne povijesne činjenice.

Posljednje uređivanje od Leilani : 31.8.2016 at 9:23:51

Otporaš

Leilani, svaka ti čast na napisanom.

Ja mnoge razumijem i nastojim razumijeti njihovo tapkanje i lutanje u traženju istine. Mnogi svoje istine crpe i koriste iz prokomunističkih i projugoslavenskih izvora, a ti su izvori bili za očuvanje prve i druge Jugoslavije.

Sada se postavlja pitanje: tko su bili najžešći neprijatelju prve srpske kraljevske Jugoslavije? Naravno Ustaše. Tko su bili najžešći branitelji srpske kraljevske Jugoslavije? Naravno Srbi.

Sada kada znamo da su Srbi bili ti koji su svim raspoloživim sredstvima branili i čuvali svoju srpsku monarhističku Jugoslaviju, morali su se boriti protiv onih koji su se borili protiv njihove Jugoslavije, a to su bile Ustaše i, koji su, hoćeš/nećeš u toj borbi predstavljali hrvatski narod, kao što su četnici predstavljali srpski narod.

Sada kada znamo da je to tako i da je tako počelo, dolazi do rata, do rata kojeg Hrvati niti su željeli, niti su započeli, i to su činjenice koje možemo požaliti ali nikako zanijekati i ignorirati.

Sada je rat tu i rat je Hrvatima nametnut. Hrvati nisu imali izbora: ili se braniti ili biološki nestati kao narod. Tadašnja politička elita okupljena oko HSS-e koja je usko surađivala sa srpskom kraljevskom vladom nije bila toliko nacionalno i hrvatski državotvorno zrela i svijestna svoje zadaće da se politički i borbeno suprostavi diktaturi Petra Živkovića i njegovu četničkom borbenom aparatu.

Iako je vođa HSS-e dr. Vladko Maček bio suglasan i pristao dizanjem svoje desne ili lijeve ruke u znak pristupa TROJNOM PAKTU 25 ožujka 1941. godine, što je bio očiti znak PRISTUP NACIZMU I FAŠIZMU I OČUVANJE MONARHISTIČKE srpske Jugoslavije, što nije smetalo ni kraljevskoj ni komunističkoj Jugoslaviji, jer su i jedni i drugi za svoje probitke usko surađivali i sa jednima i sa drugima. A kada je trebalo prišiti etiketu FAŠIZMA ILI NACIZMA nekome, tada su se i monarhisti, četnici i komunisti zadojeni svih bona jugoslavenstvom požurili da tu etiketu  FAŠIZMA/NACIZMA  prišiju Ustašama a preko njih i na cijeli hrvatski narod.

Sada kada je to tako i kada se je Hrvatima silom rat nametnuo a Hrvati se morali silom i svim raspoloživim sredstvima braniti da ne izginu, Srbi, četnici, komunisti i Jugoslaveni su se ujedinili protiv onih koji su zavjetovano rušili i prvu monarhističku i drugu komunističku Jugoslaviju.

E sad tek počima vrijeme za svake etikete, svake laži, svake ucijene, svake prijetnje, svaki strah, svako hapšenje do tolike mjere da se skoro nigdje nije mogao čuti glass državotvornog hrvatstva, osim onih varljivih krilatica: bratstvo i jedinstvo, partija, Tito, smrt fašizmu, sloboda naroda, u ime naroda, i u ime narodne vlasti, domaći izdajnici (misli se na državotvorne Hrvate), govori ustaškim rječnikom (mnogi su završili na Golom otoku i u drugim zatvorima samo zato što su u dnevnom razgovoru koristili hrvatske riječi kao: tisuća, Općina, Kotar, umirovljenik itd. Osobno sam prošao kroz ove gore navedene prozivke) fašisti, koljači, peta kolona, kvislizi itd.

Poštovani Leilani mogao bih ja nastaviti s ovim ne da sam sebi ovo pišem, jer ja to znam, nego da novim hrvatskim naraštajima iznesem ono što oni nisu imali priliku čuti, ili su krivo čuli, a ja želim da oni to znaju. To se zove povijest, iako će kolega Alan iz ovoga izvući da ja veličam nekoga ili neke ideologije. ja ako bih ikoga veličao, to bi bio JA, ali je sebe ne veličam…

Primi iskrene poZDrave.

Bog! Otporaš.

2. BLOK SA PORTALA

Leilani

Teško se neke činjenice probijaju. Onaj tko nije u svojoj okolini ili obitelji ili među poznanicima imao ljude "s druge strane", taj je 40 godina sustavno indoktriniran - meni je to potpuno jasno i razumljivo.

Još ako je relativno dobro živio, ako su roditelji bili u partiji pa su imali privilegije i sl., ako nije imao informacije iz objektivnih izvora, ako sam nije dolazio u sukob sa sustavom i ako je rođen nakon 1960., onda takva osoba uistinu srcem i dušom vjeruje u sve dobrobiti prijašnjeg sustava. Tu se onda još doda malo nostalgije, zrno sentimentalnosti i eto ružičaste slike.

Zaboravljaju se redovi za osnovne živežne namirnice, zaboravljaju se poludnevna čekanja na Sežani da bi se kupila koja kila kave i traperice, zaboravljaju se indoktrinacije u svim odgojno-obrazovnim ustanovama, falsifikacije povijesti, laži, šikaniranja svih koji ne misle jednako bez obzira što se ne bave nikakvom disidentskom aktivnošću itd.

Naravno, u tome svemu je bilo i nekih dobrih stvari, kako danas vidimo - jer nas je ta izolacija sačuvala od mnogih opačina zapadnog svijeta - ali to ne treba brkati, niti to znači da je bivši režim bio dobar.

U reminiscencijama nam sve izgleda ljepše i bolje jer smo bili ljepši i mlađi i zdraviji - no opet, ni to nije argument da je bivši sustav bio bolji.

Ljudima je teško neke stvari precizno definirati nego se sve što je bilo u prošlosti trpa u jedan veliki lonac sentimentalnosti i onda to bude poprilično iskrivljena slika.

Pogledajte teme slične ovoj: Partizansko antifašistički zločini nad hrvatskim narodom

https://slobodni.net/gsearch.php?cx=partner-pub-013849763082920131497:b_pcqr4_9q0&cof=FORID%3A10&ie=UTF-8&q=Partizansko+antifa%C5%A1isti%C4%8Dki+zlo%C4%8Dini+nad+hrvatskim+narodom

Otporaš

Poštovana Leilani točno rečeno i slažem se. Na osnovu baš gore tvojeg izlaganja u razumijevanju poslije ratnog WW2 naraštaja kod nas u Hrvatskoj, hrvatska politička emigracija je 1964. godine uputila hrvatskim komunistima PORUKA IZMIRENJA USTAŠA I HRVATSKIH PARTIZANA. Tu poruku kao povijestničar je dobio i dr. Franjo Tuđman. Bruno Bušić je s njim radio ili su zajedno surađivali za istu stvar. Kasnije je Bruno u emigraciji pisao u novini Nova Hrvatska koja je izlazila u Londonu a koju je uređivao Jakša Kušan, da je vido dr. Tuđmana malko je pohlepno čitao i svaku riječ gutao iz te PORUKA IZMIRENJA USTAŠA I HRVATSKIH PARTIZANA. I ne samo to, kasnije, piše Bruno Bušić, da je baš i upravo zbog toga Tuđmanova čitanje literature hrvatske "fašističke" emigracije, kako su nas YU izvori nazivali, dr. Tuđman je pao u nemilost kod svojih bivših ratnih drugova. Vrhunac svega je bio kada je bio pozvan kao povijestničar da u otkrivanju spomenika u Jasenovcu 1967/68 godine, kojeg je projektira srpski arhitekt Bogdan Bogdanović, iznese žrtve jasenovca. Dr. Tuđman je pripremio govor u kojem je iznio podatke iz Komisije Za Istraživanje Zloćina koja je sve provjerila odmah pri uzimanju Sabirnog Logora Jasenovac u svibnju 1945. godine. Kada je dr. Vladimir Bakarić vidio taj pripremljeni govor dra. Tuđmana, rekao mu je da on to ne smije reći niti cifru žrtava smanjivati. Tada je dr. Tuđman rekao: Tko mi to brani istinu iznositi, na što mu je Bakarić odgovorio. Tito i partija. Tada je dr. Tuđman odgovorio dr. Bakariću: Ako je to tako da ja u ime partije ne mogu istini iznositi, onda je ne mogu više biti član te partije. Od tada se zna koliko puta je dr. Tuđman bio hapšen, suđen i zatvaran

Poštovana Leilani pošto je ovo tema antifašističkih žrtava, kao povijestni dokument donijeti ću ovdje jedno pismo Kardinala Alojzije Stepinca kojeg je on pisao 68 dana prije svoje smrti okružnom sudu u Osijek. Zatim ću također donijeti PRESUDU koja je i zašto je osudila Kardinala Stepinca 16 godina stroge robije. Sve je to povijest za koju bih ja samo sada rekao: NE PONOVILA SE...

PRESUDA KARDINALU STEPINCU 18 LISTIPADA 1946.

Cijeli tekst se nalazi ispod linka. Link je samo za provjeravanje.

https://hrvatskoobrambenostivo.com/2...anu-i-druzini/

Početna » Hrvatska » P R E S U D A optuženima Lisak Erihu, Stepinac dr. Alojziju, Šalić Ivanu i družini!
P R E S U D A optuženima Lisak Erihu, Stepinac dr. Alojziju, Šalić Ivanu i družini!


U I M E N A R O D A

U ime naroda (Presuda kardinalu Stepincu)

Izvornik presude: Broj Stup.6/1946.

U IME NARODA!

Vrhovni sud Narodne Republike Hrvatske u Zagrebu, u vijeću sastavljenom od suca Vrhovnog suda dr. Vimpulšek Žarka, kao predsjednika vijeća, sudaca Vrhovnog suda N.R. Hrvatske Poldrugač Ivana i dr. Carineo Ante kao članova vijeća, te tajnika Vrhovnog suda dr. Petrović Ante, kao zapisničara, u krivičnom predmetu protiv optuženih: Lisak Eriha (nije Erih nego Erik, mo) dr. Stepinac Alojzija, Šalić Ivana i družine radi krivičnih djela iz Zakona o kriv. djelima protiv naroda i države, nakon glavne rasprave provedene uz sudjelovanje Javnog tužioca N.R. Hrvatske Jakova Blaževića, svih optuženih i njihovih branitelja, dana 11. listopada 1946. donio je i proglasio slijedeću:

PRESUDU:

(Najprije je bio osuđen Erik Lisak, br. jedan (I.) što ću ja ovog puta ispustiti a drugog puta ovdje posebno staviti. Sada donosima optužbu br. (2.) koja se odnosi samo na Kardinala Alojzija Stepinca. Mo. Otporaš.)

(ll.) Optuženi Stepinac Dr. Alojzije, rođen 8. svibnja 1898. u Krašiću od oca pokojnog Josipa i majke Barbare rođene Penić. Hrvat, državljanin FNRJ, nadbiskup zagrebački i predsjednik biskupskih konferencija, sada u zatvoru.

KRIV JE:

1. što je već 12. travnja 1941. godine, dok su se još vodile borbe sa njemačkim i talijanskim okupatorskim trupama posjetio u svojstvu hrvatskog metropolite “vojskovođu” Slavka Kvaternika, i čestitao mu uspostavu tzv. NDH.

16. travnja 1941.god. izvršio je službenu posjetu krvniku Paveliću, i prvih dana okupacije priredio je u nadbiskupskom dvoru večeru Ustaškim emigrantima i zajedno se s njima slikao.

28. travnja 1941. god. izdao kleru Zagrebačke nadbiskupije službenu okružnicu u kojoj poziva svećenstvo da surađuje i vjernike potstiče na saradnju sa tzv. NDH, a 26. lipnja 1941.g. kao predsjednik biskupskih konferencija, nakon održane biskupske konferencije, na kojoj je zauzet stav saradnje sa Ustaškim vlastima, predveo katolički episkopat u audijenciju Paveliću i tom prilikom ovoga fašističkoga agenta pozdravio kao državnog poglavara tzv. NDH, i obećao mu iskrenu i lojalnu saradnju.

Sljedeći njegov poziv, stotinu svećenika najaktivnije stupilo je u saradnju sa neprijateljem koja je svršavala izdajom domovine i mnogim ratnim zločinima, te čak pristupanjem svećenika u neprijateljsku obavještajnu službu. Tim stavom učvrstio je dotadašnje ustaše-svećenike u njihovoj izdaji, a potstrekavao je i mnoge druge prema narodu neprijateljski raspoložene svećenike, da predvode u razoružavanju jugoslavenske vojske, preuzimanju i organiziranju Ustaške vlasti, organiziranju Ustaških povjereništava, tabora, logora, stožera itd…,

Što je kao predsjednik biskuskih konferencija, upravljajući organizacijama “Katoličke akcije” imajući vrhovni nadzor na pisanje cjelokupne katoličke štampe, sve te organizacije kao i cijelu katoličku štampu aktivizirao na pomaganje okupacije, Pavelića i tzv. NDH. Ta je štampa potpuno Ustaška i fašistička, prikrivana crkvenim i vjerskim ruhom, širila klevete i laži protiv Narodno Oslobodilačkog Pokreta, raspirivala vjersku, nacionalnu i rasnu mržnju, sve u korist okupacije, a protiv Narodno Oslobodilačke Borbe.

Sve organiziranije iz sastava “Katoličke akcije” slijedeći poziv Stepinca, a naročito organizacije “Velikog križarskog bratstva” “Velikog križarskog sestrinstva” i “Domagoj” sarađivale su sa Ustašama i postale stup i srčika Ustaštva, tako da su članovi ovih organizacija učestvovali u razoružavanju jugoslavenske vojske, u uspotavljanju Ustaške vlasti, mnogi od njih postali funkcionari u Ustaškim logorima, povjereništvima, taborima i stožerima. Iz njihovih redova regrutirala se masa oficira za Pavelićevu vojsku, a najveći dio pripadnika križarskih organizacija otišao je dobrovoljno u Ustaške i domobranske vojne jedinice, dok sam predsjednik “Velikog križarskog bratstva” dr. Feliks Niedzelski, postaje Ustaški “podžupan” i “upravni zapovjednik Ustaške mladeži” i te organizacije dale su kadar intelektualaca za Ustaški teroristički aparat.

Nadalje, dr. Stepinca, se tereti:

što je tradicionalne vjerske svečanosti zloupotrebljavao i pretvarao u političke manifestacije za krvnika Pavelića i njegove Ustaške bande, pa je tako u svojoj propovijedi na Bistričkom proštenju godine 1942. rekao:

“Molimo se i za one koji su napustili domovinu i sada bi iz tuđine htjeli davati savjete katoličkoj crkvi, za koga smije, a za koje ne smije da se moli. Mi znamo da je naša apostolska dužnost opominjati vjernike da se mole za sve ljude, posebno za one koji su na vlasti, a napose za državne poglavare”

a u svojoj propovjedi u Mariji Bistrici godine 1944., kada je već svakome bilo jasno da su Ustaški koljači, agentura Gestapo-a, i da je kvinsliška tvorevina NDH na izdisaju u cilju podržavanja Ustaštva, poistovjetovao Ustaše sa Hrvatskim narodom, a službu okupatoru sa obranom državne samostalnosti, i rekao:

“Smatra li možda ratujuća strana dok ovakovim strahotama pogađa našu zemlju što Hrvatski narod svom snagom svoga bića stoljećima teži za slobodom i brani danas svoju državnu samostalnost uz nečuvene žrtve”.

Nadalje, što je počevši od godine 1941., pa sve do oslobođenja svakog lo. travnja služio svečane mise slaveći kvinslišku tvorevinu NDH, a crkvene blagdane Sv. Antuna pretvarao u političke manifestacije za zločinca Pavelića. Svojim okružnicama naređivao je kleru na području svoje nadbiskupije, da tih dana služe svete mise za Pavelića i kvinslišku tvorevinu NDH.

Također ga se tereti:

što je prigodom otvaranja Ustaškog “Sabora” 23. veljače 1942. sudjelovao sa kanonicima prvostolnog kaptola Zagrebačkoga, te svjetovnim i redovničkim klerom i na ulazu u crkvu Sv. Marka, dočekao Paveliča i članove Ustaškog sabora pozdravnim govorom koji je prenijela sva Ustaška i katolička štampa. Nadalje, što je u svim mogućim oblicima u toku rata i neprijateljske okupacije izražavao svoju solidarnost s Njemačkim i Italijanskim okupatorima na način da je učestvovao u brojnim službenim priredbama, proslavama i čestitanjima koje su u Zagrebu priređivali predstavnici njemačke i Italijanske okupacione vlasti. Tako je npr. prisustvovao otvaranju sveučilišnog tjedna za Njemačke i Hrvatske vojnike u prisutnosti Ustaške vlade i njemačkih generala, na otvaranju Zagrebačkog zbora sa njemačkim, Italijanskim i Ustaškim funkcionerima, na proslavi dana fašističkog pohoda na Rim itd…

2. Što su pod rukovodstvom odbora trojice kojemu je on bio na čelu vršena prisilna predvođenja Srba na katoličku vjeru, koja je prevođenje on snakcionirao;

3. Što je početkom godine 1942. imenovan po Vatikanu i primio u službu vojnog vikara Pavelićevih Ustaša i domobrana postavio za svoje zamjenike poznate Ustaške svećenike Stipu Vučetića i Vilima Cecelju, pa je tako postao i službeno najviši vojni svećenik Pavelićeve vojske, kome su bili podređeni svi vojni svećenici, koji su u sastavu Ustaških i domobranskih formacija podstrekavali na vršenje zločina, a i sami vršili zločine nad narodom i vršili propagandu za Ustaštvo.

Nadalje, što je nadbiskupski duhovni stol kome je on predsjednikom, odobrio 10.02.1944. pod brojem 904, molitvenik “Hrvatski vojnik” kojega je sastavio Ustaški potpukovnik svećenik Vilim Cecelja, a u kojem vojnicima stavlja kao vjersku dužnost službu okupatoru i odanost Paveliću, te veliča poznate Ustaške zločince, kao Juru Francetića i druge.

4. Što je 18.12.1941. božičnom porukom zagrebačkog nadbiskupa Hrvatskim radnicima i radnicama u Njemačkoj pozivao ih na rad, jer da je to njihova vjerska i patriotska dužnost. Nadalje, što je u vrijeme akcije za sakupljanje pomoći Ustaškim legionarima na istočnom frontu dao prilog u cigaretama, krunicama, medaljicama i raznim časopisima, podižući time moral ustaškim bandama u borbi protiv bratskog Sovjetskog Saveza.

Također ga se okrivljuje:

što je 1944. i 1945. pred slom Hitlerovske Njemačke i njezinih satelita usko se povezao s Pavelićem i Mačekom, a koji su dalje bili povezani sa izdajicama srpskog i slovenskog naroda Mihajlovićem, Rupnikom i Rožmanom, i vodio s njima pregovore, radeći na jedinstvenom povezivanju svih neprijatelja naroda, nudeći i tražeći oružanu intervenciju izvana i okupaciju naše zemlje po nekim stranim imperijalistima, a sa ciljem, da kao ništavna izdajnička manjina produženjem okupacije spase kvinslišku tvorevinu NDH, ili u bilo kojem drugom obliku održe protunarodnu vlast i spriječe pobjedu naših naroda, pa je tako u tom nastojanju u svom govoru održanom 7 srpnja 1944. članovima “Domagoja” rekao slijedeće:

“Hrvatska danas proživljuje teške časove, a moguće da proživi još i gore. No, moramo biti uvijek optimisti i sa pouzdanjem vjerovati da će Hrvatska ostati i da nju nitko ne može uništiti. Hrvatski narod krvari za svoju državu i on će svoju državu usčuvati i spasiti. Svi pokreti protiv Hrvatskog naroda i Hrvatske samostalnosti ne smiju nikoga obeshrabriti, već svatko mora još čvršće pristupiti obrani i izgradnji države”

a u svom govoru održanom sveučilištarcima 18. ožujka 1945. ustao je otvoreno protiv mira i nastavio harangu za daljnje prolijevanje krvi, klevetajući narodnu vlast i pravosuđe, ovim riječima:

“Znači li mir možda da jedan društveni sloj ognjem i mačem prigrabi vlast u ruke, a drugim staležima ostaje jedino pravo polagano umirati, makar su u ogromnoj većini, znači li možda mir to da se mogu nesmetano ubijati intelektualci, svećenici, građani, ljudi protivnoga političkog naziranja, i da se za ta umorstva nikada i nikome ne polažu računi, zna či li mir to, da se može nesmetano onemogućavati djelovanje crkve i te mjere opravdavati izgovorom, da se crkva nema pačati u političke stvari”.

Nadalje, što je u drugoj polovici ožujka 1945. godine kad je Ustaška “vlada” bila na izdisaju, na zahtjev predsjdnika te “vlade” Mandića, a po naređenju Pavelića, i nakon što mu je bio stavljen na raspolaganje kredit od 100 milijuna kuna, organizirao biskupsku konferenciju sa zadatkom, da se katolički episkopat zauzme za spašavanje okupatorskog sistema i njegove tvorevine tzv. NDH, kao i za spašavanje Ustaških ratnih zločinaca, od pravednog narodnog suda, a za bolje organiziranje te konferencije, Ustaška vlada dala mu je na raspolaganje poznate zločince, generala Rupčića i najzloglasnijeg krvnika Jucu Rukavinu, koji su imali zadaću dovesti biskupe na konferenciju.

U tu svrhu predsjednik Ustaške vlade Mandić, po naređenju Pavelića, dao je šefu Ustaške propagande Ivi Bogdanu zadatak, da sačini nacrt biskupske poslanice, što je ovaj učinio i nacrt poslanice predao biskupu Janku Šimraku, koji ju je redigirao, a poslanica je stvarno i preuzela političke sugestije Pavelića, odnosno Ive Bogdana i zaodjela ih samo mislima sakralnog karaktera. Tako redigiranu poslanicu biskup Janko Šimrak predao je Paveliću koji ju je odobrio i naredio da se štampa. U poslanici se, među ostali, kaže:

“Pojavili su se lažni svjedoci koji nas optužuju da su Hrvatski katolički crkveni poglavari zajedno sa svojim svećenstvom i najboljim svojim vjernicima krivi sadašnjem krvavom obračunu u Hrvatskoj domovini”.

Dalje:

“Svoj poziv šaljemo i onima koji su u posljednje vrijeme počeli sa sustavnom promidžbom razdraživati neodgovorne i zlu sklone pojedince i skupine pod izlikom suđenja ratnim zločincima, da smaknu što veći broj Hrvata, osobito svećenika i intelektualaca, dobrih katolika, lišavajući ih ne samo života nego i njihova cobra glasa”.

Nadalje:

“U izuzetnom slučaju ako se koji zalutali svećenik ogriješio o prava svog bližnjega, mi se nismo žacali udariti ga crkvenim kaznama, dapače i udaljenjem iz svećeničkog ili redovničkog staleža, ali danas moramo najodlučnije prosvjedovati pred Bogom i svjetskom javnošću protiv sustavnog ubijanja i mučenja nevinih Hrvatskih katoličkih svećenika i vjernika od kojih je veliki broj živio upravo svetim životom, a mrzitelji katoličke crkve oduzeli su im život protupravnim osudama, osnovanim na fiktivnim krivicama”.

Nadalje kriv je:

“Povijest svjedoči da Hrvatski narod kroz cijelu svoju 1300 godišnju prošlost nije nikada prestao plebiscitarno naglašavati da se ne odriče svoga prava na slobodu i nezavisnost, koju on od srca želi i svakom drugom narodu. A kad je u drugom svjetskom ratu ta misao još jače naglašena i oživotvorena u vlastitoj državi, Hrvatski su katolički biskupi poštivali volju Hrvatskog naroda. Nitko prema tome nema prava optuživati bilo kojeg građanina Hrvatske države, pa ni Hrvatske biskupe zato što poštivaju tu neotstupnu volju Hrvatskog naroda kada on na to ima pravo i po Božjim i po ljudskim zakonima.”

Nadalje nadbiskupa se tereti,

što je pred slom tzv. NDH u namjeri sakrivanja, a u dogovoru sa Pavelićem, pohranio u nadbiskupskom dvoru u Zagrebu arhivu “Ministarstva vanjskih poslova tzv. NDH” i “Županstva pri Poglavniku” i sakrio gramofonske ploče sa svim govorima Pavelića, koje je ovaj držao u emigraciji u Italiji i Hrvatskoj. Što je prije oslobođenja zemlje, a u nastojanju da se održi ta Ustaška tvorevina tzv. NDH, posebno aktivan, vodeći razgovore s Pavelićevim delegatima i po Pavelićevim nalogom, a u pratnji Ustaškog pukovnika Moškova posjetio Mačeka i vodio s njime pregovore radi izvršenja gornjeg plana. Tim svojim djelovanjem unio je zabunu u zadnjem momentu medu neobavještene.

5. Što je ostao nakon oslobođenja u zemlji, provodio sistematski plan podržavanja nada da će se uskoro promijeniti “režim” u FNRJ, kako su oni nazivali narodnu vlast, kako će nastupiti skore promjene, kako će se vratiti u Hrvatsku Maček, a u srbiju kralj Petar, kako će Ustaše opet doći natrag itd… Nadalje, harangira protiv narodnih vlasti i pravednih osuda narodnih sudova nad Ustašama-svećenicima i ostalim ratnim zločincima, nazivajući to progonom svećenstva, crkve i religije, te istrebljenjem Hrvatskog naroda. Potstreknuti ovim njegovim držanjem, radom i izjavama, mnogi svećenici Ustaše, te Ustašama skloni svećenici i ostali protu narodni elementi prikupljaju i organiziraju Ustaše koji se kriju pred narodnim vlastima, vrše medu njima propagandu, te ih organiziraju i guraju na zločine, ubijanja građana naše zemlje, pljačkanja njihove imovine itd…

Nadalje, što je primio u nadbiskupskom dvoru drugom polovicom mjeseca rujna 1945. Ustaškog pukovnika i bivšeg glavnog ravnatelja za javni red i sigurnost Eriha Lisaka.

Nadalje što je 8.studenoga 1945. godine primio Ustaškog studenta emigranta, koji mu je iz Salzburga donio “zavjet” ustaša intelektualaca, da će se i dalje boriti za “oslobođenje” Hrvatskog naroda. Primio je i špijunku Lelu Sopijanec, koja u više navrata prelazi u Trst.

Nadalje, što je znajući za zavjernički rad svog tajnika Ivana Šalića i svećenika Josipa Šimečkoga, podstreknuo ih svojim držanjem i djelatnošću na daljnji rad protiv naroda, te ovi u zajednici sa dr. Pavlom Gulinom i Josipom Crnkovićem, kao centralno vodstvo, povezuju razne terorističke grupice u zemlji i pomažu ih na razne načine.

Što je upravo u vrijeme pred izbore za Ustavotvornu skupštinu kada svi neprijatelji naroda nastoje svim sredstvima izazvati zabunu u narodu, sa nadama za neke skore promjene, izdao pastirsko pismo, koje je sastavljeno na biskupskoj konferenciji pod njegovim predsjedanjem 20. rujna 1945., koje lažno prikazuje stanje u našoj domovini, hrabri Ustaše i ostale izdajnike na vršenje daljnjih zločina, s jedne strane, a s druge strane daje podstreka svim neprijateljima naše zemlje u domovini i izvan nje, a naročito Ustašama u odmetništvu, koji su se prozvali “križarima” da vjerujući u intervenciju izvana, aktivnije proslijede svojim terorističkim akcijama protiv života i imovine naših građana,

pa je gornjim djelovanjem počinio slijedeća krivična djela:

Djelom pod 1. stupanjem u vrijeme rata i neprijateljske okupacije u političku suradnju sa neprijateljem kriv. djelo iz čl. 3. toč. 6. Zakona o krivičnim djelima protiv naroda i države.

Djelom pod 2. kao pomagač radio je na prisilnom provođenju na drugu vjeru stanovništva Jugoslavije, čime je počinio kriv. djelo iz čl. 3. toč. 3. istog Zakona.

Djelima pod 3. pomagao naoružane vojničke formacije sastavljene od jugoslavenskih državljana u cilju službe neprijatelju i zajedničke borbe s njime protiv svoje domovine, počinio kriv. djelo iz čl. 3. toč. 4. istog Zakona.

Djelima pod 4. stupanjem za vrijeme rata i neprijateljske okupacije U političku suradnju sa neprijateljem počinio kriv. djelo iz čl. 3. toč.6. istog Zakona.

Te djelima pod 5. pomaganjem na organizaciji oružanih bandi i njihovog ubacivanja na teritorij države, a u cilju da se ugrozi putem nasilja postojeće državno uređenje Federativne Narodne Republike Jugoslavije, počinio je kriv. djelo iz čl. 3. toč. 7. istog Zakona, kao i krivično djelo klevete narodne vlasti.

Optuženi Dr. Alojzije Stepinac, OSUĐUJE SE:

Po čl. 4. stav. 1 i 2. Zakona o kriv. djelima protiv naroda i države na kaznu lišenja slobode s prisilnim radom u trajanju od 16 (šesnaest) godina, gubitak političkih i građanskih prava u trajanju od 5 (pet) godina. U kaznu uračunava mu se vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 18.IX. 1946. do ll.X .1946.”

Napomena:

Ako nekoga zanima provjeriti ovaj opis, može ga u potpunosti naći u knjigi: SUĐENJE STEPINCU, ŠALIĆU I USTAŠKIM ZLIKOVCIMA…
Zagreb, 1946., strana 453-458. Potpis, javni i državni odvjetnik drug Jakov Blažević.

Prepisao iz spomenute knjige Mile Boban.

Izvor: Otporaš

Alan_SP

1. Svakako da je u redu drzati se bilo koje teme, koja je tema teme u kojoj se raspravlja.

Jasno, svakako da svatko moze imati drugaciji pristup temi i da svaka osoba vidi temu onako kako ju je ona sposobna vidjeti, na osnovu cijelog niza faktora (karaktera, spoznaja, iskustva, emocija...).

Recimo, prva stvar koju osobno vidim jeste potenciranje mi-oni situacije, kao da partizani i antifasisti nikako nisu bili Hrvati.

Cinjenica koja se u Jugoslaviji uglavnom skrivala jeste da su prvi partizani i prvi antifasticki odred bili "stvoreni" (tocnije oformljeni) bas u Hrvatskoj, na teritoriju Siska i sire okolice, te se jos uvijek slavi (kako tko, netko ocito taj dan roni gorke suze) taj dan i u RH.

Dakle, to je jedan problem sa stavom mi-oni. Jer se on ne moze dignuti na razinu Hrvata, tu se radi o sukubu ideologija unutar jednog naroda, jedne nacije i to konkretno Hrvatske.

Zatim, tu je i pitanje zlocina iz perspektive sto je zlocin.

Iz moje osobno perspektive, svako nasilje nad bilo kime je zlocin, a tu cak i nije nuzno do kojeg stupnja ide nasilje (da li smo samo nekome "skresali u brk", ili smo nekoga mucili, silovali, pa onda ubili, ne nuzno tim redosljedom).

Dakle, da li su partizani bili nesto posebno nasilni prema Hrvatima kao naciji? Odgovor, opet po mojem osobnom misljenju, ne bas.

Partizani, kao uostalom i NDH koju Otporas podrzava i idealizira, a bila je sve samo ne Nezavisna (meni je uvijek draga Otporasova obrana zasto je Pavelic izdao Hrvatsku i predao cca 1/3 Hrvatskog teritorija Talijanima, naime, kaze otporas, morali su to uraditi, takvi su bili medunarodni dogovori, zakoni, sto sve ne. Pri tome ignorira da bas ti zlocinci partizani, ogrezli u bezakonje ni 5 ni 6, te ignoriraju te "dogovore, zakone" i vracaju Hrvatski teritorij u sklop Hrvatske i sada sam ja recimo na Visu u Hrvatskoj, a ne u "susjednoj i bratskoj Italiji") imaju svoje neprijatelje.

Cim imas neprijatelje, moras se s njima obracunati na neki nacin i taj obracun je uvijek na ovaj ili onaj nacin primjena sile.

Kao sto sam rekao, ne podrzavam nasilje, ne odobravam ga, ali mogu shvatiti svijet u kojem postoji nasilje i mogu shvatiti da kada tebi netko radi o glavi, da cesto moras sebe obraniti bas na nacin da ubijes toga nekoga. Tu bih cak isao i u to da bih recimo i osobno, da bih obranio svoje voljene osobe (recimo, zenu i djecu, sto je u ratu bila vise nego konkretna situacija i tako cesto videna) lako moguce bio doveden u situaciju da nekoga i ubijem, tko ih zeli ubiti.

Partizani ubijaju ustase jer ustase ubijaju partizane.

Ne moze biti jednostavnije od toga. Rat je, meci fijucu oko glave i tada nije trenutak za odvise filozofiranja. Ustase su ti koji progone, muce, zatvaraju u logore, opcenito rade zlocine. Jednostavno receno, oni prvi pocinju. Partizani se svete. Bleiburg jeste zlocin, ali je zapravo osveta za ono sto su ustase radili.

Ovo gore nije opravdanje Bleiburga, vec jednostavno skretanje paznje na elementarne zakone fizike koji se i ovdje mogu primjetiti: Akcije dovode do reakcije. Ustase su ubijale.

To nikako nije bilo ograniceno samo na Hrvate. Srbi su prolazili istu situaciju. Sam Duh, koji voli velicati cetnistvo, spominje kako su u Beogradu bile cistke "inteligencije" kada su partizani dosli i kako su bila vrsena masovna pogubljenja. O toj epizodi i sto je ta epizoda zapravo znacila (naime, tada se tvrdilo kako Hrvati nisu bili antifasisti i partizani, kako nije bilo Hrvata medu antifasistima, vec samo Srbi, pa sam im skrenuo paznju da to onda eksplicitno znaci da su Srbi ubijali Srbi, ali je to vec i tako napisano na toj drugoj temi) mozemo raspravljati, ali mislim da ona jasno govori da obracuna s neprijateljima uvijek ima.

Partizani su imali neprijatelje i s njima su se obracunavali. Pri tome ne mislim da su se posebno zestoko obracunavali s Hrvatima samo zato sto su bili Hrvati. Uostalom, Tudam je fantasticno prosao iz perspektive toga da je ipak bio Hrvat. Pa i Tito je, kada smo vec kod toga, navodno bio Hrvat (da sada ne idemo u rasprave tko je tocno bio Tito, nazivno je bio Hrvat, djecak sa Sutle, to je bio osnov folklora u ta vremena).

Sve u svemu, moj osnovni zakljucak jeste da je bilo zlocina nad Hrvatima od strane partizana, ali da oni nisu bili nesto ekstra mega posebno. I svakako da su stradali i mnogi koji su bili zaista nevini po svim stavkama, ali i oni koji NISU bili nevini.

Nazalost, rat i poratno stanje je uvijek takvo, Jugoslavija i Hrvatska unutar nje nije po tom pitanju nista posebno i specijalno.

2. Otporas mozda tebi izgleda prilicno nevino po pitanju zagovaranja zlocina, ali on velica ustastvo, logore i ubojstva, tj. pravda ih. Mozemo reci i da je mnogo njegovih postova, cisto zato sto je njihovo postojanje ilegalno i kaznjivo zakonom obrisano, te je maknuto od ociju javnosti.

Takoder i ne postuje pravila webstranice kao takva (recimo, stalno spominje moderiranje, kao da obaveze moderiranja njegovih postova jesu osobni odabir, a ne njegovo krsenje pravila webstranice koje je uprava duzna vrsiti po sili zakona).

Da ne bi bilo zabune, mene ne smeta sto on velica ustastvo, smeta me sto on to radi na mjestu gdje je to moj problem.

Njegovo pisanje moze izgledati kao pisanje "napacenog Hrvata koji je stradao i patio pod partizanskog cizmom", ali s druge strane, pravdanje zlocina nad Hrvatima (je, ustase su ubijale i Hrvate, nisu bili ekskluzivni po tom pitanju, uostalom kao sto cetnici nisu ubijali samo Hrvate, vec i Srbe), ali i drugima je i dalje pravdanje zlocina.

Dok god mislim da on moze misliti sto god zeli, njegovo pisanje bi ipak trebalo postivati pravila webstranice. I isto tako, ne zaboravimo niti moj slobodni dojam da on velica ustastvo (sto zapravo uopce nije tesko vidjeti cak ni u postovima koji su ostavljeni).

Makar, kada smo kod toga, kada razmsilim, ovo zapravo i ne bih trebao objasnjavati, ti imas dojam da on ne velica ustastvo, ja imam dojam da velica ustastvo. Sto ce reci, ti mislis jedno, ja mislim drugo i mozemo ici dalje s tom spoznajom.

Nego, da se tu osvrnem i na jednu drugu stvar, koju ne citiram, a koju spominjes. Da je naknadna propaganda sotonizirala ustase, a da su oni zapravo bili dobrice. Dok se mogu sloziti da su Ameri ozbiljni zlocinci, ne bih toliko isao u komparacije i dolazio do zakljucka kako su ustase prema njima bezazleni.

Radi se jednostavno o zlocinackim ideologijama, zlocinackim rezimima i pod oba ta rezima (Americkim i ustaskim) pate svi do kojih ti rezimi mogu doci. Da, Ameri imaju veci doseg od ustasa, ali to nije zbog toga jer su ustase rekle: Mi necemo ici dalje i ciniti zlo drugdje. Stvar je samo u dosegu. Ameri imaju veci, ustase su imale manji doseg. Nije da su ustase ista bolje. Ustase i Ameri su jednaki.

Otporaš

Alan, dali si ikada imao priliku do temelja pročitati TAJNI LONDONSKI UGOVOR iz 1915. godine? Ako ne pronađi ga, pročitaj i tu ćeš pronaći što ti ne znaš ili što ne želiš znati, jer si do temelja ograničen u tvojim spoznajama: ustaše, partizani, četnici,komunizam, fašizam i jugoslavenstvo.
Londonski Tajni Ugovor je prodao hrvatska područja Italiji da ova pristupi njima u ratu protiv austrougarske monarhije. Dodjelom tih hrvatskih područja Italiji, Mussolini i njegov fašizam su se osjećali da su ta područja sastavni dio Italije i TOČKA.

Šta se je dogodilo s Rimsikm ugovorom, (ja ovdje govorim u jednini, jer je bilo više rimskih ugovora) 18 svibnja 1941. godine je povijestna stvar, (koju ti u ovom slučaju smatraš "veličanjem Poglavnika i ustaštva") kada je Mussolini prisilio hrvatsku delegaciju da taj ugovor podpišu, jer je to njihovo i njima dato za prijelaz na savezničku stranu 1915. godine.

Alan, nije mi namjera te podučavati niti izazivati, osim ti reći da je ne veličam niti kršim pravila stranice. Ako se dadne na analizu too od nas dvojice više krči pravila stranice, usuđujem se reći da od nas dvojice si mopžda baš ti koji kršiš website stranice slobodni.net. više od mene, jer meni tvoje pisanje i tvoje mišljenje ne smeta, kao što tebi smeta moje.

Ti spominješ kako su se u Sisku sastali prvi antifašistički odredi ali si zaboravio reći da su se ti antifašistički odredi formirali isti dan kada je Hitler napao komunističku Rusije, tj. 22 lipnja 1941. Jest, to je istina, kao i što je istina da su se ti odredi zvali "partizanima" a svima nama je poznato, Hrvatima i ne Hrvatima da su se "partizani" borili za ponovnu uspostavu Jugoslavije, samo ovog puta komunističke ideologije. Također svima nama , Hrvatima i ne Hrvatima je poznato da su se ustaše borile za Hrvatsku Državu protiv koje su se partizani borili. I to je istina koju ne možemo zaobilaziti iako ju mnogi preokreću i izvrću mako njima odgovara.

Dragi i poštovani kolega Alan ja ne želim da ti misliš da ćeš ti od mene nešto naučiti. No. Bože sačuvaj! Sve što ja hoću i želim na ovom portalu je iznositi ono što su drugi napisali a mnogi drugi, uključivči i tebe, ne znaju. Zato ću ovdje iznijeti - kada mi bude zgodno - i na engleskom i na hrvatskom jeziku TAJNI LONDONSKI UGOVOR. taj ugovor je star sto i jednu godinu (101), dakle čista povijes a ne neko veličanje nekoga ili umalovažanje bilo koga. zato bih te zamolio kada taj ugovor pročitaš, dadni tvoje mišljenje ili observacije na isti, jer, izgleda mi da tebi to fali. Za sada neka bude dosta i laku noć.

Primi iskrene poZDrave. Otporaš.

Leilani

Osobno to ne vidim tako, iako jeste činjenica da je mnogo više partizana bilo među pripadnicima "drugih" nacionalnosti, upravo iz razloga koje Otporaš navodi u postu iznad.

Bojim se da osobno mišljenje ovdje mora ustupiti mjesto činjenicama koje govore drugačije.

Meni se nekako čini da ti stalno imaš opravdanje za komunističke zločine jer su oni navodno imali "dobru namjeru" pa se njih treba shvatiti - na taj način skačeš sebi u usta jer par rečenica iznad kažeš kako je svaki zločin isti, bez obzira tko ga počinio. Osim kad su ga činili partizani jer su oni branili svoj "idealni sustav".

No, bojim se da dobre namjere ne znače baš ništa jer svi znamo da je put do pakla popločen upravo njima.

Nadalje, svaka ideologija je u konačnici štetna jer čovjeka ograničava u ispunjavanju svog punog ljudskog potencijala.
Zašto su tzv. primitivni ljudi živjeli sasvim dobro - pogledaj izolirana plemena u Amazoni. Imaju li oni političke stranke, ideologije? NE. Jer im ne trebaju.
A sve počinje s onom proverbijalnom praznom bocom Coca-cole iz filma Bogovi su pali na tjeme.

Zaboravljaš da je na isti način Tito prodao hrvate britancima, da je prodao Jugoslaviju stranom kapitalu a posljedice jasnije vidimo tek danas.
Ne misliš valjda da smo 45 godina živjeli od vlastitih sredstava - jedna relativno mala, izolirana zemlja, poharana do temelja, razjedinjena i osiromašena od rata ...? Ono od čega smo tada živjeli danas dolazi na naplatu!

Nažalost, ti i dalje ne želiš vidjeti istinu i širu sliku. Jer, jedno je ubijanje tijekom rata (iako nikako nije opravdano - naravno) a drugo je nakon rata, dakle kad je sklopljen mir i kada više ne vrijede pravila ratnog djelovanja, trpati ljude (civile!) u logore, provoditi masovna streljanja i pokolje i sve to ispod žita i nakon toga još 45 godina lagati o tome i proganjati ljude koji su na tu činjenicu željeli ukazati javnosti. Žao mi je što to ne uviđaš.

Ne želim se konfrontirati i s ovim upisom ću stati, ali nije li to isto što upravo ti radiš u obrani partizanskih, komunističkih posljeratnih zločina?

U moderiranje ne želim ulaziti - no očigledno stvari nisu baš tako jednoznačne i svatko tu ima svoje mišljenje i stavove, dakako. Ipak - treba pokušati zadržati objektivnost.

Ne činiš li ti isto kad su u pitanju partizansko-komunistički zločini?

Uporno 'smanjuješ ribu' i tvrdiš kako su partizani ubijali jer su ustaše ubijale i da je zločina bilo (naravno, jer se to ne može poreći) ali da su i oni zasigurno bili opravdani, čak i poslije rata - jer su čak i ti civili koji su ubijeni nešto zgriješili??? Npr. moja mama koja je nakon rata završila u logoru u Prečkom s 13 godina gdje su je maltretirali i silovali partizančine ... ona je bila veliki ratni zločinac. Ona i njezina samohrana mati, knjigovotkinja. Samo zato što im je ime i prezime bilo strano. Hoćeš znati tko ih je spasio? Srbin. Eto, tako hrvat voli hrvata.

Mom djedu su komunisti uzeli sve za što je čitav život radio i krvario - imao je malu gostionicu kraj Drave, koju je sa svojom obitelji uz težak rad stvarao i digao na noge. Čovjek se od muke prvo propio a onda objesio. Niti je bio politički aktivan niti ga je politika uopće zanimala. I nije bio ni židov ni nijemac nego nažalost ... hrvat. A njih je trebalo maksimalno potamaniti.

A da ne govorim o tome da su komunisti i židovima uzeli sve, a javno su naciste optuživali za istu stvar. Koliko licemjerja! Pitaj židove od koga su bježali poslije rata. Od ustaša? Ne, nego od partizana! To će ti svi potvrditi.
I onda kad malo proučiš stvari pa vidiš tko je i kako i zbog čega kreirao komunističku ideologiju, bude ti sve jasno.

Ne, nema niti jedan jedini opravdani razlog za bilo što učinjeno od strane partizana i komunista. Osim taj da su svi ... "isti". Jer, oni su svoje zločine protegli četrdesetak godina po svršetku rata.

Pogledaj si Grlićev film "Samo jednom se ljubi" iz osamdesetih ... temeljen je na istinitim zapisima. Odlično (iako još uvijek dosta blago) prikazuje skrivane istine!

Na kraju, ne mogu a da ne prokomentiram ovo (iskreno, prošla me jeza kad sam pročitala):

Ovakvo naivno sagledavanje i tumačenje stvari je doista problematično. 
Srećom, priča o Bleiburgu je objavljena i dostupna javnosti - zanimljivo je pročitati da se shvati čitav 'scope' tog jezivog događaja koji je bio daleko od obične osvete.

S druge strane - postoji javno objavljena evidencija ustaških zločina (za trajanja rata) pa svatko može pogledati i informirati se o njihovim okolnostima, o čemu se radilo i kako.

Posljednje uređivanje od Leilani : 1.9.2016 at 15:59:49

Leilani

Ovime, naravno, ne želim reći da u partizanima nije bilo dobrih i poštenih ljudi koji su bili čisti idealisti i imali najbolje namjere - no, takvih ima dakako u svim sustavima i ideologijama. Upravo su ti pošteni nakon rata i kasnije jako trpili jer su uvidjeli koliko su njihovi ideali izdani i kako je sve otišlo u pogrešnom smjeru. Samoubojstava je tada u partizanskim redovima bilo izuzetno mnogo i često - no, i o tome se nije smjelo govoriti sve donegdje sredine i kraja osamdesetih, možda upravo potaknuto ranije spomenutim filmom Rajka Grlića.

Upravo iz tih razloga je masa ratnih komunista-hrvata nakon rata promijenila uvjerenje jer su vidjeli što se događa s hrvatskom i što se radi hrvatima jer su tome svjedočili iz prve ruke. Što misliš zbog čega se dogodilo hrvatsko proljeće? Da li su svi ti ljudi bili ustaše jer su pružili otpor izrabljivanju i nepravdi prema hrvatskom narodu? Pa tko bi se bunio da je stvarno bilo tako bajno kako se prikazivalo? Mogli su šutjeti i ulagivati se velikosrpskom lobiju, pa su ipak odlučili svoje vratove staviti na panj za boljitak.

Hoćemo li malo o komunističkim zločinima u Rusiji i milijunima žrtava komunizma? Pa Hitler je bio nevino siroče napram jednog Staljina. Ukupan broj žrtava drugog svj. rata procjenjuje se na 50-60 mil. (od čega se Hitleru i njegovom režimu pripisuje 20 mil.), a 1989 ruski povjesničar Kozlov daje brojku od 40 milijuna!!! žrtava komunističkog režima u Rusiji (dakle u mirnodopsko vrijeme!), ubijenih u Gulazima i tokom političkih progona diktatorske vlasti te od posljedica i zabluda ekonomske politike. Mao Ce Tung je odgovoran za smrt 50 milijuna ljudi i apsolutni je pobjednik na ovoj ljestvici. Titu se pripisuje krivnja za smrt oko milijun ljudi. Pa daj mi molim te sad zbroji sve te žrtve komunističkih režima i reci da li je ikad itko u povijesti nadmašio ove brojke - i to besramno 'u po bijela dana', mirnodopsko vrijeme, pred očima čitavog svijeta ... strašno!

Kako ne navijam niti za jednu stranu i kako me niti jedna ideologija ne privlači jer svaku smatram ograničenjem za razvoj ljudskog potencijala - tako je ovaj osvrt samo pokušaj da se malo objektivnije sagleda stvarnost, ništa drugo.

Posljednje uređivanje od Leilani : 1.9.2016 at 15:50:01

Otporaš

Poštovana kolegice Leilani teško je biti urednik ili arbitrator bilo kojih javnih sredstava a istinu pisati i istinu zagovarati. Još je teže biti arbiter elegantiarum, tj. propisivač nečijih ukusa, nečijih metoda, nečije uljudnosti i sl. i na tome ocijene davati. Istini za volju ti se se izdigla u ovih par tvojih komentara kao jedan trubač i zagovarač istine, a istina je samo jedna: On a nije ni ustaška ni partizanska. Istina je neutralna i univerzalna, kao i vjera.

Prilažem ovdje jedan mali dialog između mene i Flekice (koristničko ime) kada smo komentirali na portalu Dalje.com 2012. godine "ustaško/partizanske" probleme. On je unuk partizana a ja sam sin vojnika HOS-a rata NDH. Prepucavali smo se kroz komentare mjesecima do tolike mjere da ja nisam uspio njega razuvijeriti u njegovim razmišljanjima protiv Ustaša i protiv Poglavnika, koji su, kako on kaže i kako tvrdi naš kolega Alan, prodali Talijanima Dalmaciju a da za tu prodaju nikada nisu dobili novac niti u čeku niti u gotovini, niti je on mene uvijerio da je to istina da su Poglavnik i Ustaše prodali hrvatsku Dalmaciju Mussoliniju, Talijanima. Ali smo kroz ovaj zajednički dialog naši zajednički razgovor za naš zjadnički hrvatski interes. Zato prilažem, kako sam rekao samojedan mali dio dialog gdje sam ja njemu odgovorio: DVA IDEALA USTAŠKI I PARTIZANSKI.
Pozdrav. Otporaš.


DVA IDEALA USTAŠKI I PARTIZANSKI

[Dva ideala: Ustaški i partizanski ]

https://hrvatskoobrambenostivo.com/2016/02/01/dva-ideala-ustaski-i-partizanski/ (na otvara)


DVA IDEALA - USTAŠKI I PARTIZANSKI
(Prenosim ovo sa portala Dalje.com)

Član FLEKICA
01.03.2012 13:38 h

DVISTA NA STOLU

Svaka čast MILE ustašo stara ,svaka ti je na mistu i sve si brte lipo prokomentira.Lipo se slaže sa ovin gorika naslovon.Ja dobro znan da si ti dobar neki čovik i kad dođeš iz Amerika u svoje selo svakome turiš po dvista dolari u đžep .A i poezija ti je lipa ,ono šta je...je,tute ka se nima nešto dodati.Ja više neću komentirati ,dosta je brte bilo pulitike, ali volin ja pratiti tvoj trud i znoj i digot ću se javiti, zato jerbo si veliki čovik...jesi brte ,znaš sve o ustašama i jednoj strani a napiši ti digot i o zločinima ustaša ka baci neki balans ,pa nisu ni oni bili svetci ....razumiš ča san ti tija kazati,tako da mi rvati znamo sve ča se dešavalo i kako je bilo...razumiš ti mene.Ja ako digot nešto napišen onda će to biti o ljubavi muškarca i žene i tako to....razumiš Mile moj ....ustašo stara ,samo me je stra kako bi to izgledalo....ja o ljubavi ti o ustašama i komunistima ..neznan kako bi to izgledalo komentar do komentara.Ružno brte.To je ka da ti i ja igramo briškulu i ja u špade ti u dinare.....e tega me je stra....da moj čovik igra kontra mene.To nevolin brte i zato ti samo nastavi i živ ti meni bija i svakome u svojemu selu po dvista dolari podilija....

Član Otporas (Mile Boban)
02.03.2012 00:35 h

Dva ideala: Ustaški i partizanski

Mnogo se je napisalo a još više reklo i o Ustašama i partizanima. Pišem velikim slovom Ustaše a malim slovom partizani. Nije to da Ustašama dajem više prava tim što ih označavam sa velikim slovom "U", nego jednostavno zato što je riječ Ustaša imenica koja označava jedno ratno hrvatsko povijesno razdoblje kojega su isključivo Ustaše stvorile.

Riječ partizani su pojam jedne imenice ideološkog karaktera koja isključivo ne pripada jugoslavenskim partizanima kao takovima. Riječ "partizani" je međunarodnog značenja koju je stvorila komunistička partija Staljina za otpor u borbi protiv Hitlera. Na jedan ili drugi način svi oni koju su davali borbeni otpor Hitleru su u jednu ruku bili partizani. Tako je i u Francuskoj bilo francuskih partizana koji su kasnije promijenili ime u Resistance, tj. Otpor a da i ne govorimo o grčkim, bugarskim, albanskim i mađarskim partizanima. Zato tu riječ uvijek treba pisati malim slovom, ako nije početna riječ. Imavši sve ovo u vidu, riječ Ustaša se treba uvijek pisati početnim velikim slovom "U".

Kako se danas može vrlo olako primijetiti da nitko od gore spomenutih naroda ne upotrebljava tu riječ "partizan(i) osim bivših Jugoslavena. Kada kažem "bivših Jugoslavena" tim ne želim uvrijediti nikoga i reći da su to oni i danas. Danas se prepoznaju Jugoslaveni samo oni koji iz ljubavi za propalu Jugoslaviju o njoj pričaju, nju vole, s njom se ponose, štite sve njezine zločine počinjene nad hrvatskim narodom pa i nad drugim narodima bivše Jugoslavije, ističu na javnim mjestima Titina obilježja kojima raspiruju mržnju i narodnu nesnošljivost.

Svakako treba biti iskren i priznati bivšim partizanima koji su se borili na području Hrvatske za vrijeme WW2 da su se borili iz velikog ideala, isto kako su se i Ustaše borile iz jednog velikog ideala. To se ne može zanijekati niti jednima niti drugima. A tko je a tko nije bio u pravu, tko se je borio za pravi a tko za krivi ideal, to prepustimo budućnosti ipovijesničarima. Tko je više a tko manje zla nanio našem hrvatskome narodu, također neka budućnost i povijesničari kažu. Tko se je borio za Hrvatsku Državu a tko protiv nje, neka budoćnost i povijesničari kažu svoje. A tko je više a tko manje nevinih Hrvata i drugih pobio, Ustaše ili partizani, i to neka se iskreno kaže, kao i RAZLOZI Ustaša ipartizana za njihova ubijanja ili njihove zločine.

Na nama je mlađima danas da ne patimo od hipoteke prošlosti, nego da uzdignutom glavom gledamo prema boljoj budoćnosti naše Hrvatske i njezinih budućih naraštaja, Otporaš

Dva ideala: Ustaški i partizanski

https://hrvatskoobrambenostivo.com/2016/02/01/dva-ideala-ustaski-i-partizanski/


Prethodni post je napisan u 12:51:03

TAJNI LONDONSKI UGOVOR IZ 1915 NA ENGLESKOM I HRVATSKOM JEZIKU

TAJNI LONDONSKI UGOVOR IZ 1915. otporaš/kamenjar.info ...

Pročitajte više na       Tražili ste Tajni Londonski ugovor | Kamenjar, Kamenjar

https://kamenjar.com/?s=Tajni+Londonski+ugovor



Posted September 20, 2013 by K. Kraljević in Iz Otporaševe Torbe

TAJNI LONDONSKI UGOVOR IZ 1915.

Izvornik

By Order of his Government the Marquis Imperiali, Ambassador of His Majesty the King of Italy, has the honour to communicate to the Rt. Hon. Sir Edward Grey, His Britannic Majesty's Principal Secretary of State for Foreign Affairs, and to their Excellencies M. Paul Cambon, Ambassador of the French Republic, and to Count de Benckendorff, Ambassador of His Majesty the Emperor of All the Russias, the following memorandum:

Article 1.
A military convention shall be immediately concluded between the General Staffs of France, Great Britain, Italy, and Russia. This convention shall settle the minimum number of military forces to be employed by Russia against Austria-Hungary in order to prevent that Power from concentrating all its strength against Italy, in the event of Russia deciding to direct her principal effort against Germany. This military convention shall settle question of armistices, which necessarily comes within the scope of the Commanders-in-chief of the Armies.

Article 2.
On her part, Italy undertakes to use her entire resources for the purpose of waging war jointly with France, Great Britain, and Russia against all their enemies.

Article 3.
The French and British fleets shall render active and permanent assistance to Italy until such time as the Austro-Hungarian fleet shall have been destroyed or until peace shall have been concluded. A naval convention shall be immediately concluded to this effect between France, Great Britain and Italy.

Article 4.
Under the Treaty of Peace, Italy shall obtain the Trentino, Cisalpine Tyrol with its geographical and natural frontier (the Brenner frontier), as well as Trieste, the counties of Gorizia and Gradisca, all Istria as far as the Quarnero and including Volosca and the Istrian islands of Cherso and Lussin, as well as the small islands of Plavnik, Unie, Canidole, Palazzuoli, San Pietro di Nembi, Asinello, Gruica, and the neighbouring islets. Note:
The frontier required to ensure execution of Article 4 hereof shall be traced as follows:
From the Fiz Umbrail as far as north of the Stelvio, it shall follow the crest of the Rhetian Alps up to the sources of the Adige and the Eisach, then following the Reschen and Brenner mountains and the Oetz and Ziller heights. The frontier shall then bend towards the south, cross Mt. Toblach and join the present frontier of the Carnic Alps. It shall follow this frontier line as far as Mt. Tarvis and from Mt. Tarvis the watershed of the Julian Alps by the Predil Pass, Mt. Mangart, the Tricorno (Terglu), and the watersheds of the Podberdo, Podlaniscam, and Idria passes. From this point the frontier shall follow a south-easterly direction towards the Schneeberg, leaving the entire basin of the Save and its tributaries outside Italian territory. From the Schneeberg, the frontier shall come down to the coast in such a way as to include Castua, Mattuglia and Volosca within Italian territory.

Article 5.
Italy shall also be given the province of Dalmatia within its present borders, including Lisarica and Tribanj in the north, and in the south up to a line starting on the shore of the promontory of Planka and extending to the east following the peaks which create divides in such a way as to leave in the Italian territory all the valleys and watercourses descending towards Sibenik, such as Cikola, Krka and Butisnjica and their tributaries. In addition, Italy shall be given the isles situated in the north and in the west of Dalmatia, starting from the isles of Premuda, Silba, Olib, Skrda, Maun, Pag and Vir in the north up to Mljet in the south, including the isles of Sv. Andrija, Bisevo, Vis, Hvar, Torkul, Korcula, Kaciol and Lastovo, along with nearby reefs and islets, as well as Palagruz, but excluding the isles of Veliki Drvenik and Mali Drvenik, Ciovo, Solta and Brac. The following shall be neutralized:

1. The entire coast from the promontory of Planka in the north to the southern coast of the peninsula of Peljesac in the south, so as to encompass the whole peninsula;

2. A part of the coast starting in the north at a point at a distance of 10 kilometres south of Cavtat and extending in the direction of the south all the way to the river Vojusa, encompassing the Bay and Port of Kotor, the ports of Bar, Ulcinj, Sv. Ivan Medovanski, Durres, without encroaching upon the rights of Montenegro based on the declarations of the Great Powers which they exchanged in April and May 1909; these rights shall apply only to the present territory of Montenegro and shall not be applicable to the lands and ports yet to be accorded to it; consequently, no part of the coast in possession of Montenegro at present shall be neutralised; the restrictions relating to the port of Bar consented to by Montenegro in 1909 shall remain in force;

3. Finally, all the islands which have not been granted to Italy.

Note:
The four allied Great Powers shall grant the following territories to Croatia, Serbia and Montenegro: The entire coast in the upper Adriatic from Volosko on the border of Istria to the northern coast of Dalmatia, comprising the present Hungarian coast and the Croatian littoral, including the port of Rijeka and the small ports of Novi and Karlobag, as well as the isles of Krk, Prvic, Grgur, Goli and Rab. In the southern Adriatic, in the area in which Serbia and Montenegro are interested, the entire coast from the promontory of Planka to the River Drim, including the important ports of Split, Dubrovnik, Kotor, Bar, Ulcinj and St. Ivan Medovanski, as well as the isles of Veliki Drvenik, Mali Drvenik, Ciovo, Solta, Brac, Jakljan and Kolocep. The port of Durres shall be left to the independent Muslim State of Albania.

Article 6.
Italy shall receive full sovereignty over Valona, the island of Saseno and surrounding territory of sufficient extent to assure defence of these points (from the Voiussa to the north and east approximately to the northern boundary of the district of Chimara on the south).

Article 7.
Should Italy obtain the Trentino and Istria in accordance with the provisions of Article 4, together with Dalmatia and the Adriatic islands within the limits specified in Article 5, and the Bay of Vlore (Article 6), and if the central portion of Albania is reserved for the establishment of a small autonomous neutralised State, Italy shall not oppose the division of Northern and Southern Albania between Montenegro, Serbia, and Greece. The coast from the southern border of the Italian possession of Vlore up to the cape of Stylos shall be neutralised. Italy shall be instructed to represent Albania in its international relations. Italy is agreeable to this arrangement provided that a sufficiently large territory is left in the east of Albania in order to secure the common border to Greece and Serbia in the west of Lake Ohrid.

Article 8.
Italy shall receive entire sovereignty over the Dodecanese Islands which she is at present occupying.

Article 9.
Generally speaking, France, Great Britain, and Russia recognise that Italy is interested in the maintenance of the balance of power in the Mediterranean and that, in the event of the total or partial partition of Turkey in Asia, she ought to obtain a just share of the Mediterranean region adjacent to the province of Adalia, where Italy has already acquired rights and interests which formed the subject of an Italo-British convention. The zone which shall eventually be allotted to Italy shall be delimited, at the proper time, due account being taken of the existing interests of France and Great Britain. The interests of Italy shall also be taken into consideration in tbe event of the territorial integrity of the Turkish Empire being maintained and of alterations being made in the zones of interest of the Powers. If France, Great Britain, and Russia occupy any territories in Turkey in Asia during the course of the war, tbe Mediterranean region bordering on the Province of Adalia within the limits indicated above shall be reserved to Italy, who shall be entitled to occupy it.

Article 10.
All rights and privileges in Libya at present belonging to the Sultan by virtue of the Treaty of Lausanne are transferred to Italy.

Article 11.
Italy shall receive a share of any eventual war indemnity corresponding to their efforts and her sacrifices.

Article 12.
Italy declares that she associates herself in tbe declara tion made by France, Great Britain, and Russia to the effect that Arabia and Moslem Holy Places in Arabia shall be left under the authority of an independent Moslem Power.

Article 13.
In the event of France and Great Britain increasing their colonial territories in Africa at the expense of Germany, those two Powers agree in principle that Italy may claim some equitable compensation, particularly as regards the settlement in her favour of the questions relative to the frontiers of the Italian colonies of Eritrea, Somaliland, and Libya and the neighbouring colonies belonging to France and Great Britain.

Article 14.
Great Britain undertakes to facilitate the immediate conclusion, under equitable conditions, of a loan of at least 50,000,000 punds to be issued on the London market.

Article 15.
France, Great Britain, and Russia shall support such opposition as Italy may make to any proposal in the direction of introducing a representative of the Holy See in any peace negotiations or negotiations for the settlement of questions raised by the present war.

Article 16.
The present arrangement shall be held secret. Only the consent of Italy to the declaration of 5 September 1914 shall be made public immediately after the declaration of war by or against Italy. Having acquainted themselves with this Memorandum the representatives of France, Great Britain and Russia, duly authorized to that effect, have concluded with the representative of Italy, also duly authorized by his Government, the following Treaty.
France, Great Britain and Russia declare that they are agreeable to the Memorandum proposed by the Italian Government.
Referring to Articles 1, 2 and 3 of the Memorandum which provide for military cooperation between the four Great Powers on land and at sea, Italy declares that it shall enter the war as soon as possible, within a period not longer than a month after the signing of this declaration. In witness whereof the representatives duly authorized for that purpose have signed these presents and affixed their seals thereto.
Done at London, on 26 April 1915, in four originals.

Signed by:
Sir Edward Grey
Paul Cambon
Marquis Imperiali
Count Benckendorff

Prijevod

Naređenjem njegove vlade markiz Imperiali, predstavnik Njegovoga Veličanstva talijanskoga kralja, ima čast priopćiti Uvaženom Edwardu Greyu, državnom tajniku za vanjske poslove Njegovog britanskog Veličanstva, i ostalim ekselencijama M. Paulu Cambonu, predstavniku Francuske Republike, i grofu Benckendorffu, predstavniku Njegovog Veličanstva Cara svih Rusa, slijedeći memorandum:

Članak 1.
Sklapa se vojni ugovor između vrhovništava Francuske, Velike Britanije, Italije i Rusije. Ovim ugovorom se utvrđuje najmanji broj oružanih snaga koje će Rusija pokrenuti protiv Austro-Ugarske kako bi ju spriječila u koncentriranju svih svojih snaga protiv Italije, u slučaju da Rusija odluči usmjeriti glavninu svojih snaga protiv Njemačke. Ovaj vojni ugovor će odrediti pitanja primirja, koja nužno dolaze u opseg poslova vojnih zapovjednika.

Članak 2.
Sa svoje strane, Italija će svim svojim snagama sudjelovati u ratu zajedno s Francuskom, Velikom Britanijom i Rusijom protiv svih zajedničkih neprijatelja.

Članak 3.
Francuska i britanska flota će pružiti aktivnu i trajnu pomoć Italiji sve dok Austro-Ugarska flota ne bude uništena ili dok mir ne bude sklopljen. Mornarički ugovor će odmah biti sklopljen u tu svrhu između Francuske, Velike Britanije i Italije.

Članak 4.
U mirovnom ugovoru Italija će dobiti Trentino, cisalpinski Tirol s njegovom geografskom i prirodnom granicom (granica Brennera), nadalje Trst, grofovije Goricu i Gradišku, cijelu Istru do Kvarnera i uključivo Volosku i istarske otoke Cres, Lošinj, kao i male otoke Plavnik, Unije, Canidole, Palazzuoli, San Pietri dei Nembi (Ilovik), Asinello, Gruicu i susjedne otočiće. Napomena:
Granica, koja se za izvođenje članka 4. traži, bit će povučena kako slijedi:
Od Piz Umbraila do Stilfser Jocha slijedit će rub Retijskih Alpa sve do izvora Etscha i Eisacka i onda će ići preko prijevora Reschena i Brennera i visovima Oetza i Zillera. Granica će onda zaokrenuti prema jugu, prijeći će preko prijevora Toblacha i dospjet će na sadašnju granicu Karnijskih Alpa. Ova će granica slijediti do prijelaza Tarvisia i onda će iza prijelaza Tarvisia (Trbiža) uzduž razvoda Julijskih Alpa ići preko Predilklanca, preko planine Mangart, preko Triglava (Tricorna) i uzduž razvoda klanaca Podbrdo, Poljanišće i Idrije. Od ove točke granica će uzeti jugoistočni smjer prema Snježniku, dok će izvan talijanskog teritorija izostaviti čitav sliv Save i njezinih pritoka. Od Snježnika će se granica spustiti na (morsku) obalu, tako da će obuhvatiti Kastav, Matulje i Volosko u talijansko područje.

Članak 5.
Italija će isto tako dobiti pokrajinu Dalmaciju, u njezinim sadašnjim administrativnim granicama, obuhvatajući na sjeveru Lisaricu i Tribanj, a na jugu dosižući do linije, koja kod rta Ploče (Planka) izlazi na obalu i prema istoku slijedi vrške vrhova, koji sačinjavaju razvode tako, da će sve doline i vode, koje padaju prema Šibeniku, kao Čikola, Krka, Butušnica i njihove pritoke doći u talijansko područje. Dobit će nadalje sve otoke, koji leže sjeverno i zapadno od kopnene Dalmacije: na sjeveru Premudu, Silbu, Olib, Skardu, Maun, Pag i Vir, sve do Mljeta na jugu, uključujući Sv. Andriju (Svetac), Biševo, Vis, Hvar, Torkul (Šćedro), Korčulu, Kaciol (Sušac) i Lastovo, isto kao i grebene i otočiće uokolo Palagruže, a samo se izuzimaju otoci Drvenik Veliki i Drvenik Mali(Zirona Grande i Piccola), Čiovo, Šolta i Brač. Bit će neutralizirano:

1. Cijela obala od rta Ploče (Planka) na sjeveru sve do južnog dijela poluotoka Pelješca (Sabioncello) na jugu; tako da je čitav ovaj poluotok uključen;

2. Dio obale, koji na sjeveru počinje na točki 10 km. južno od rta Cavtat i na jugu doseže do rijeke Vojuše, tako da su uključeni kotorski zaljev i kotorska luka, luke Bar, Ulcinj, Sv. Ivan Medovanski, Drač, a da se ne okrnjuju prava Crne Gore, koja slijede iz deklaracija, izmijenjenih između Vlasti u travnju i svibnju 1909., ali budući da se ta prava protežu samo na sadašnje crnogorsko područje, ne mogu biti protegnuta na područja ili luke, koje bi mogle biti dodijeljene Crnoj Gori; dosljedno ne će se smjeti nijedan dio obale neutralizirati, koji sada spada Crnoj Gori; na snazi će ostati ograničenja u pogledu Bara, na koja je Crna Gora godine 1909. sama pristala;

3. te, napokon, svi otoci, koji ne budu dodijeljeni Italiji.

Napomena:

Četiri ujedinjene velesile će jamčiti slijedeći teritorij Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori: Cijelo područje obale u gornjem Primorju od Voloskog preko granice s Istrom do južne obale Dalmacije, uključujući sadašnju mađarsku obalu i hrvatsko Primorje, uključujući luku Rijeka i lučice Novi i Karlobag, također i otoke Krk, Prvić, Grgur, Goli i Rab. Na južnom Jadranu, na području za koje su zainteresirane Srbija i Crna Gora, cijela obala od rta Planka do rijeke Drima, uključujući važne luke Split, Dubrovnik, Kotor, Bar, Ulcinj i Sveti Ivan Medovanski, također i otoke Veliki Drvenik, Mali Drvenik, Čiovo, Šolta, Brač, Jakljan i Koločep. Luka Drač će pripasti neovisnoj muslimanskoj državi Albaniji.

Članak 6.
Italija će dobiti potpuni suverenitet nad Valonom, otokom Sassenom i nad područjem, koje će biti dovoljno da osigura obranu ovih točaka (od Vojuše na sjeveru i istoku, približno do sjeverne granice okruga Cimara na jugu).

Članak 7.
Ako Italija dobije Trentino i Istru, prema uvjetima članka 4., Dalmaciju i jadranske otoke u granicama naznačenima u članku 5. i zaljev Voloska (članak 6.), i ako se bude srednji dio Albanije pridržao za stvaranje male autonomne neutralizirane države, to ne će protiv toga nikakva prigovora stavljati, da budu sjeverni i južni dio Albanije, u slučaju da bi Francuska, Velika Britanija i Rusija to željele, razdijeljeni među Crnom Gorom, Srbijom i Grčkom. Obala od sjeverne granice talijanskog posjeda Valone (vidi članak 6.) do rta Stylos bit će neutralizirana. Italiji će biti naloženo, da zastupa državu Albaniju u njezinim odnosima s inozemstvom. Italija, s druge strane, pristaje u svim slučajevima ostaviti dovoljno područje istočno od Albanije, da se osigura opstanak zajedničke granice između Grčke i Srbije zapadno od Ohridskog jezera.

Članak 8.
Italija će dobiti potpuni suverenitet nad otocima Dodekaneza, koje sada drži zaposjednute.

Članak 9.
Francuska, Velika Britanija i Rusija priznaju u općoj formi, da je Italija zainteresirana na održanju ravnoteže u Sredozemnom moru, i da mora u slučaju potpune ili djelomične diobe azijske Turske dobiti dolični udio u Sredozemnomorskom području, koje graniči s provincijom Adalijom, gdje je Italija već stekla prava interesa, koji su sačinjavali predmet jedne talijansko-britanske konvencije. Zona, koja će eventualno biti priznata Italiji, ako vrijeme bude došlo, bit će razgraničena s obzirom na postojeće interese Francuske i Velike Britanije. Interesi Italije bit će također uvaženi, u slučaju da teritorijalni integritet Otomanskog carstva bude održan, i u slučaju, da bi trebalo poduzeti izmjene u interesnim sferama sila. Ako Francuska, Velika Britanija i Rusija u toku rata zaposjednu teritorije azijske Turske, to će provinciji Adaliji susjedno Sredozemnomorsko područje ostati pridržano Italiji u gore naznačenim granicama, koja će imati pravo (Italija) da ga zaposjedne.

Članak 10.
Italija će u Libiji stupiti u prava i privilegije, koji sada na temelju lozanskog ugovora pripadaju sultanu.

Članak 11.
Italija će dobiti u eventualnim ratnim odštetama udio, koji bude odgovarao njezinim naporima i žrtvama.

Članak 12.
Italija izjavljuje, da se priključuje deklaraciji, koja je dana od Francuske, Vel. Britanije i Rusije, da Arabija i sveta muslimanska mjesta u Arabiji moraju ostati pod pokroviteljstvom neke nezavisne muslimanske sile.

Članak 13.
U slučaju, da bi Francuska i Engleska svoj kolonijalni posjed u Africi povećale na štetu Njemačke, to u principu ove dvije sile priznaju, da bi Italija mogla tražiti neke opravdane kompenzacije, i to time, što bi pitanja granica između talijanskih kolonija u Eritreji, Somaliji i Libiji i susjednih kolonija Francuske i Vel. Britanije bila uređena u njezinu korist.

Članak 14.
Velika Britanija obvezuje se, da će olakšati zaključak zajma, koji se ima odmah podići na londonskom tržištu i to od najmanje pedeset milijuna funti sterlinga uz primjerene uvjete.

Članak 15.
Francuska, Velika Britanija i Rusija potpomagat će otpor, koji će Italija suprotstaviti svakom prijedlogu, koji bi smjerao na to, da se privuče zastupnik sv. Stolice k svim pregovaranjima o miru i o uređenju pitanja, koja je izbacio sadašnji rat.

Članak 16.
Ovaj ugovor držat će se tajnim. Samo će se pristup Italije k deklaraciji od 5. rujna 1914. objelodaniti odmah poslije objave rata po Italiji ili Italiji. Pošto su gornji memorandum primili na znanje, za to dovoljno opunomoćeni zastupnici Francuske, Velike Britanije i Rusije s isto tako od njegove vlade opunomoćenim zastupnikom Italije, zaključili su slijedeći ugovor: Francuska, Velika Britanija i Rusija daju svoj potpuni pristanak na memorandum, koji je predan od talijanske vlade.

Pogledom na č1anke 1, 2, i 3 memoranduma, koji uzimaju u obzir vojničku i pomorsku suradnju četiriju vlasti, Italija izjavljuje, da će, što prije bude moguće, stupiti u rat i to unutar roka, koji ne smije prekoračiti mjesec dana od potpisa ovih ugovora.
U potvrdu izloženoga potpisnici su potpisali ovaj ugovor i priložili svoje pečate.
Zapisano u Londonu, u četverostrukoj izradbi 26. travnja 1915.
Potpisnici:

Sir Edward Grey (Velika Britanija)
Paul Cambon (Francuska)
Markiz Imperiali (Italija)
Grof Benckendorff (Rusija)

Prepravio, stilizirao i dotjerao by: Otporaš.

Posljednje uređivanje od Alan_SP : 1.9.2016 at 23:40:38

Nanette

(original)

Teško se neke činjenice probijaju. Onaj tko nije u svojoj okolini ili obitelji ili među poznanicima imao ljude "s druge strane", taj je 40 godina sustavno indoktriniran - meni je to potpuno jasno i razumljivo.

Još ako je relativno dobro živio, ako su roditelji bili u partiji pa su imali privilegije i sl., ako nije imao informacije iz objektivnih izvora, ako sam nije dolazio u sukob sa sustavom i ako je rođen nakon 1960., onda takva osoba uistinu srcem i dušom vjeruje u sve dobrobiti prijašnjeg sustava. Tu se onda još doda malo nostalgije, zrno sentimentalnosti i eto ružičaste slike.

Zaboravljaju se redovi za osnovne živežne namirnice, zaboravljaju se poludnevna čekanja na Sežani da bi se kupila koja kila kave i traperice, zaboravljaju se indoktrinacije u svim odgojno-obrazovnim ustanovama, falsifikacije povijesti, laži, šikaniranja svih koji ne misle jednako bez obzira što se ne bave nikakvom disidentskom aktivnošću itd.

Naravno, u tome svemu je bilo i nekih dobrih stvari, kako danas vidimo - jer nas je ta izolacija sačuvala od mnogih opačina zapadnog svijeta - ali to ne treba brkati, niti to znači da je bivši režim bio dobar.

U reminiscencijama nam sve izgleda ljepše i bolje jer smo bili ljepši i mlađi i zdraviji - no opet, ni to nije argument da je bivši sustav bio bolji.

Ljudima je teško neke stvari precizno definirati nego se sve što je bilo u prošlosti trpa u jedan veliki lonac sentimentalnosti i onda to bude poprilično iskrivljena slika.

FANTASTIČNO rečeno! Ali baš svaki redak...

(original)

Uporno 'smanjuješ ribu' i tvrdiš kako su partizani ubijali jer su ustaše ubijale i da je zločina bilo (naravno, jer se to ne može poreći) ali da su i oni zasigurno bili opravdani, čak i poslije rata - jer su čak i ti civili koji su ubijeni nešto zgriješili??? Npr. moja mama koja je nakon rata završila u logoru u Prečkom s 13 godina gdje su je maltretirali i silovali partizančine ... ona je bila veliki ratni zločinac. Ona i njezina samohrana mati, knjigovotkinja. Samo zato što im je ime i prezime bilo strano. ? Hoćeš znati tko ih je spasio? Srbin. Eto, tako hrvat voli hrvata.

Moja baka je završila sa 18 u logoru na Mamuli. Prošla je tamo pakao i iživljavanja kakva su se događala nad ženama. Dok nije rodila moju majku (kasnije), pobacila je više djece. Dva brata su joj završila na Prevlaci (u muškom logoru). NITKO od njih nije bio ni ustaša, ni partizan niti nekoga "ugrožavao". Svejedno su najebali jer su mislili svojom glavom i nisu se nikome htjeli prodat.

Baku je spasilo što kod prozivanja za streljanje nisu joj znali izgovorit Talijani prezime. Braću joj je spasilo što je jedan bio odličan plivač pa je preplivao i nestao, a drugoga što je znao talijanski sitno pa prošao pored kuhara u logoru, Talijana, pozdravio ga sa Bonđorno, ovaj mu odgovorio i nastavio gulit krumpire praveći se da ga ne vidi da bježi na stražnja vrata.

Baka nije mogla stići kući ni nakon kapitulacije Italije, njeni su mislili da i nije živa, ali je baš kako si rekla Leilani Srbin kad ju je vidio da stoji u dronjcima i gleda u autobus, uveo unutra, skinuo šajkaču i skupljao po autobusu za bakinu kartu u Dubrovniku sa rečenicom - ovo je naša sestra, pomozimo joj...

Moj dida je imao trgovinu u Splitu i Kerumov ćaća mu je bio radnik. Puno prije nego se Kerum junior obogatio na preprodaji humanitarne pomoći, komunisti su didu uzeli zemljišta i zemljišta na selu...


Dobro kažeš - u ovoj jebenoj zemlji je oduvijek bio najveći zločin biti Hrvat...

(original)

A da ne govorim o tome da su komunisti i židovima uzeli sve, a javno su naciste optuživali za istu stvar. Koliko licemjerja! Pitaj židove od koga su bježali poslije rata. Od ustaša? Ne, nego od partizana! To će ti svi potvrditi.
I onda kad malo proučiš stvari pa vidiš tko je i kako i zbog čega kreirao komunističku ideologiju, bude ti sve jasno.

Ne, nema niti jedan jedini opravdani razlog za bilo što učinjeno od strane partizana i komunista. Osim taj da su svi ... "isti". Jer, oni su svoje zločine protegli četrdesetak godina po svršetku rata.

Upravo tako...

Otporaš

Poštovana nanette tvoj opis je takove naravi da se skoro mi ski na jedan ili drugi način možemo u njemu prepoznati. Sve što bih te zamolio nastavi iznositi sve čega se sijećaš, što si od starijih čila, što si osobno proživjela, jer ako se nije ništa zapisalo, ništa se neće ni pročitati, ako se ništa ne pročita, niša se i ne zna, ako se ništa i ne zna, onda se nije ništa ni dogodilo. Poznato je da je svijet izgrađen od svih dogodovština, pogotovu na našoj Hrvatskoj koju su u prošlosti, od dolazka Hrvata na obale Jadrana 626. godine pa sve do današnjih dana razni osvojači napadali, htjeli ju osvojiti kao najljepšu zemlju na svijetu sa svojim preko tisuću i sedam stotina većih i manjih otoka. Ali hrabri sinovi Hrvatske su tu našu lijepu Dijevojku Hrvatsku sa svojim životima kroz svu prošlost uspijeli obraniti i njezin identitet sačuvati, isto kao što braća štite, brane i čucaju čast svoje sestre koju raznih napasnici za svoje hirove sustavno napadaju.


Gabro Vuskic . Top Commenter . Bowie, Texas

DESET (10) TOČAKA NIKAD ZADOVOLJNIH ILI UVIJEK NEZADOVOLJNIH HRVATA

PRVA TOČKA:
Iako su Hrvati uvijek željeli biti svoj na svome, imati svoje ime i svoju Državu Hrvatsku, nikoga napadati, ničije otimati i imati prijateljske i dobre odnosi sa susjedima, uvijek su se morali braniti od napadača i taznih osvojača.

DRUGA TOČKA:
Iako su Hrvati kroz svoju dugu i burnu povijest živjeli u odrazima raznih vremena, raznih sistema, raznih običaja, raznih feudalnih i političkih mišljenja, uvijek su kroz isticanje hrvatskih nacionalalnih obilježja uspjeli sačuvati hrvatsko narodno ime HRVAT.

TREĆA TOČKA:
Iako su Hrvati u prošlosti pod utjecajem tuđinca često **** bili skloni prilagoditi se stranim - uvijek nama Hrvatima neprijateljskim - političkim i ideološkim stremljenjima, uvijek je i u svakim prilikama prevladavala hrvatska državotvorna ideja za Hrvatskom Državom.

ČETVRTA TOČKA:
Iako je u prošlosti bilo Hrvata koji su iz svojeg malodušja posumnjali ponajprije sami u sebe i kroz sebe i u budućnost Države Hrvatske, u tim i takovim slučajevima je uvijek bilo državotvornih Hrvata koji su kroz isticanje hrvatskih obilježja pronosili baklju hrvatskog državotvorstva.

PETA TOČKA:
Iako su Hrvati u prošlosti i u raznim političkim okolnostima isticali razna i ponekada kontroverzna hrvatska nacionalna obilježja, ipak, zahvaljujući onim svijestnim državotvornim Hrvatima koji su uvijek i u svakim prilikama, smjelo i odvažno, isticali i branili istinska i prava nacionalna hrvatska obilježja: zastavu, grb, predaju, jezik, običaje, pozdrav(e) i sve ono čime se jedan narod divi i ponosi i što ga predstavlja, uspjeli su se Hrvati održati do dana današnjega.

ŠESTA TOČKA:
Iako su Hrvati u prošlosti znali biti dobre sluge loših tuđih i stranih gospodara, isticanje hrvatskih nacionalnih obilježja uvijek su smetali neprijateljima Države Hrvatske. To svjedoči naša hrvatska povijest, to svjedoče razna hapšenja, razna streljanja, razni progoni, razne muke i razni zatvori.

SEDMA TOČKA:
Iako su Hrvati u prošlosti lutali kroz magle u maglu, hrvatska nacionalna obilježja su bila ta koja su im bila vodič kojim putem treba krenuti da se ne izgube i da ne skrenu s pravog **** prema Državi Hrvatskoj.

OSMA TOČKA:
Iako su Hrvati bili prevareni stupiti u državnu zajednicu s drugim narodima poslije prvog svijetskog rata 1918. godine, hrvatska nacionalna obilježja: zastava, grb, predaja, jezik, pozdravi i hrvatski narodni osjećaji su bili ti koji su progovorili u hrvatskom čovjeku da je došlo vrijeme da se Hrvati ujedine u borbi za oslobođenje Hrvatske i uspostavu Hrvatske Države.

DEVETA TOČKA:
Iako su Hrvati poznati kao vrlo miroljubiv narod, iako Hrvati ne vole rat niti vole ratovati, ali, da bi se Hrvati očuvali i zaštitili od podpunog uništenja, bili su primorani u siječnju 1929. godine osnovati jedan pokret koji će se suprostaviti stranim nasiljima da se tisućljetno ime hrvatskog naroda iskorijene i narod uništi. Tada se od svih državotvornih Hrvata izdiže jedan po imenu dr. Ante Pavelić i osniva organizaciju Hrvatski Revolucionarni Ustaški Pokret i kojim je i kroz koji je istakao sva hrvatska nacionalna obilježja bez ikakovih cenzura. Tako je došlo do osnutka Ustaškog Pokreta.

DESETA TOČKA:
Iako su mnogi današnji Hrvati upoznati o Hrvatskoj i Hrvatskom Ustaškom Pokretu, Poglavniku, Ustašama, Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, NDH, kroz ovu gore priloženu sliku spomenika Žrtava Fašizma u Jasenovcu, kojeg je projektirao beogradski srpski arhitekt Bogdan Bogdanović, ipak ovaj spomenik je taj koji je hrvatskim komunistima otvorio oči da taj spomenik predstavlja srpske, četničke i jugoslavenske laži. Dr. Franjo Tuđman je bio taj koji je prvi upro prstom u srpskojugoslavenske laži koje se promiču protiv hrvatskog naroda upravo kroz ovaj spomenik u Jasenovcu. Zato je Maks Luburić pisao svojem suradniku u Pariz dru. Miljenki Dabi Peraniću 1968. godine da je taj spomenik napravljen kao po njegovu, Maksa Luburića, planu. Jer, kako Maks piše u pismu, doći će vrijeme da će se na tom i oko tog spomenika hrvatski komunisti najprije posvaditi sa srpskim komunistima i na kraju potući zbog uveličavanja žrtava u Jasenovcu, a mnogi i ne znaju šta je sve tamo bilo. Eto, tako je i prvi predsjednik RH dr. Franjo Tuđman uzeo taj spomenik kao pravac za rušenje Jugoslavije. Otporaš.

Leilani

(original)

Jer, koliko vidim, pozdravljas sa ZD - Za Dom (kripto ustastvo valjda? ), a sto znaci da podrzavas ustase i ustastvo opcenito (doduse, nije da ne znam da si proustaski orijentiran). No, pri tome ne zelis vidjeti sto su ustase radile.

Samo bih glede ovoga stavila jedno objašnjenje:

http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatsk...pozdrav-827566

Dakle, pozdrav Za Dom nije nikakav kripto niti bilo kakav drugačiji ustaški pozdrav nego legitiman starohrvatski pozdrav kojima se pozdravljalo u različitim varijantama tijekom povijesti. Malo ipak treba proučiti povijest a etikete se mogu uvijek lijepiti na bilo što - to bar nije problem.

Sud utvrdio: Pozdrav ‘Za Dom spremni’ je stari hrvatski pozdrav

Nikola Šubić Zrinski uzvikivao je "Za Dom sad u boj", a ban Jelačić "Za dom", dok bi mu vojska odgovarala sa "Spremni umrijeti".
...

Leilani

(original)

Pa i Tito je, kada smo vec kod toga, navodno bio Hrvat (da sada ne idemo u rasprave tko je tocno bio Tito, nazivno je bio Hrvat, djecak sa Sutle, to je bio osnov folklora u ta vremena).

Mislim da još samo poneka amazonska plemena ne znaju istinu o Titu. Tito je bio hrvat isto ko što je to Obama.
To što su ga hrvatom proglasili je isto vrlo znakovito i manipulativno - očiti znak dubine perfidnosti tog antihrvatskog sustava.

Zaboravlja se da je bilo svjedoka koji su poznavali Tita i "Tita" jer su bili suvremenici i koji nedvosmisleno znaju da se ne radi o istoj osobi jer se boja očiju ne može promijeniti preko noći niti prst može narasti ako ga nemaš a ni oblik ušnih resica se promijeniti. Jedan od tih ljudi je bio i moj stari.

Za sve druge koji nisu tome svjedočili, ima i drugih dokaza. Baš me zanima u kojem se kraju hrvatske govori s ruskim naglaskom kakvim je govorio Tito i kada je bravarski šegrt naučio strane jezike i perfektno svirati glasovir? Već samo to je dovoljno čak i da se ne ulazi u druge špekulacije - to je i malom djetetu jasno.

Toliko o bajkama i legendama.

Danas govorimo o korupciji i nepotizmu a zaboravljamo da je ona ponajviše nasljeđe iz tog "sjajnog" komunističkog vremena u kojem nisi ni mogao razmišljati o zaposlenju osim po babi i stričevima i/ili političkoj podobnosti a korupcija je bila ko dobar dan. Bila nam je svima nešto najnormalnije i uopće se nije razmišljalo o nekom antikorupcijskom zakonu ili djelovanju ili sankcioniranju.

Ma joj ... kad se samo sjetim svega, muka mi dođe!

No, jedna je činjenica, iako se slažem s Otporašom da su hrvati u suštini miroljubiv i pitom narod, koji jedino želi imati svoju državu i da ga se ostavi na miru, nažalost nisam sigurna da će se to ikada ostvariti jer je hrvat hrvatu najveći neprijatelj. I to će ga koštati istrebljenja.

Nije tema ali malo informacija o tome zašto i kako je nastao ustaški pokret, odnosno tko su bili ustaše a tko domobrani: http://pencstjepanhrvatskinacionalni...ki-pokret.html

Povijest nije ono što su nas učili Jugoslavenski školski udžbenici. Smatram da je u redu da se objave neke povijesne činjenice i da se zna prava istina ali i da se o tim stvarima ne govori s emocionalnim nabojem nego činjenično - jer dokazi postoje. Ne treba idealizirati niti jednu stranu jer je svaka imala svoje sramote, baš kao i svaki drugi ovosvjetski režim od pamtivijeka.

Da se vratimo na temu ... pogledajmo samo podsljemensku zonu i šume oko Zagreba - pa tamo je grob na grobu, masovna stratišta o kojima se danas zna ali se nema novaca za iskopavanje. I to ne od onih koji su stradali u ratnim borbama nego onih koje je režim skratio za glavu poslije rata!

Živjela sam u jednoj kući izgrađenoj na mjestu masovnih pogubljenja - kupila sam stan a da nisam toga bila svjesna. Mogu osobno posvjedočiti strašnim energijama koje su prosijavale s tog mjesta i čudnim pojavama koje su se u stanu događale, što je potvrdilo preko nekoliko vrlo racionalnih ljudi. Čim sam shvatila o čemu je riječ, prodala sam stan i pobjegla glavom bez obzira.

Svašta bi se tu još saznalo da se ide istraživati, no - mislim i kako je krajnje vrijeme da se čovječanstvo osvijesti, probudi i okrene budućnosti jer koristi od međusobnih optuživanja i ponovnog proživljavanja tih užasa nema baš nikakve.

Posljednje uređivanje od Leilani : 2.9.2016 at 8:36:52

Alan_SP

(original)

Londonski Tajni Ugovor je prodao hrvatska područja Italiji da ova pristupi njima u ratu protiv austrougarske monarhije. Dodjelom tih hrvatskih područja Italiji, Mussolini i njegov fašizam su se osjećali da su ta područja sastavni dio Italije i TOČKA.

Nikada i nigdje NISAM tvrdio kako Italija ne smatra Hrvatsku svojom, a pogotovo obalni dio Hrvatske.

Ono sto izgleda nisi u stanju shvatiti, to je nesto sasvim drugo:

Ja tvrdim (zapravo, ne samo ja, ima mnogo njih) kako NDH nije bila nezavisna, kako je Ante Pavelic pocinio izdaju Hrvatske kada je dao cca 1/3 Hrvatske Italiji. I to mu je bila prva naredba, direktiva, kako god hoces to nazivati.

To, barem teoretski, nije morao uraditi.

Jasno da je on to trebao uraditi, na kraju krajeva, ZATO I JESTE DOSAO NA VLAST. Italija ga je stavila na vlast u Hrvatskoj bas zato da bi im Pavelic i NDH bio marionetski sustav pomocu kojeg bi Italija ostvarila iskljucivo vlastite ciljeve, nikako Hrvatske.

Ovakvi upisi su zapravo apsurdni i smijesni, nitko tko iole proucava povijest ne sumnja u Talijanske teznje spram Hrvatske i njenog teritorija. To je davno poznata cinjenica, te moram priznati da nisam cuo za ikog tko bi ju iole ozbiljno osporavao.

Isticanje tako ocitih stvari je uglavnom potpuno bezvezno i ne koristi nicemu. Osim, sto u ovom slucaju pokazuje kako uopce nisi u stanju razumjeti o cemu se ovdje prica i sto tvoj sugovornik govori, tj. pise.

Nazalost, za komunikaciju je potrebna ... komunikacija, tj. sposobnost da se razumije sto je druga strana napisla, cak i ako se ne slazes s misljenjem druge strane, bitno je shvatiti sto je ta druga strana rekla.

Alan_SP

(original)

Meni se nekako čini da ti stalno imaš opravdanje za komunističke zločine jer su oni navodno imali "dobru namjeru" pa se njih treba shvatiti - na taj način skačeš sebi u usta jer par rečenica iznad kažeš kako je svaki zločin isti, bez obzira tko ga počinio. Osim kad su ga činili partizani jer su oni branili svoj "idealni sustav".

Svakako da imas pravo na ovakvu percepciju mene i mojeg misljenja.

Druga je stvar da li jesi u pravu ili nisi.

Samo ukratko cu ponoviti neke stvari koje doduse vec jesu napisane, ali ih ovdje treba ponoviti. Svako neizazvano nasilje smatram zlocinom. Isto tako, nastojim sagledati i stvari iz vise perspektiva, sto znaci da sagledavam stvari i iz perspektive koju osobno ne podrzavam, ali ju uzimam u razmatranje.

Takoder, malo je tesko pisati sa svim ogradama.

No, kada smo vec kod nekih "optuzbi", zapravo tvojeg pogleda na mene, da ne bi bilo zabune, nimalo ne volim ustase i cetnike. To sam vec toliko puta napisao, ali mogu i jos koji put, a nekako imam dojam da cu pisati i dalje ponovno i ponovno, valjda dok cu pisati u javnosti.

Kada pricamo o partizanima, svakako ih smatram boljima od ustasa, cetnika, ali ne zato sto sam "zaslijepljen ideologijom", vec jednostavno, to je moja osobna procjena za koju isto tako dopustam da je kriva.

Tvrdnja da smatram sistem koji je vladao u bilo kojem trenutku na teritoriju bilo koje Jugoslavije, ukljucujuci i zadnji nikako ne smatram idealnim.

Takoder ne nalazim opravdanja za bilo cije zlocine, samo sam u pisanju pokazao zasto je do zlocina dolazilo. Ako kazem da je netko nekog ubio jer mu je ovaj recimo ukrao djevojku (hipotetski primjer), time nisam opravdao ubijanje ljudi koji su nekome ukrali djevojku. To je i te kako razlicita stvar.

Ovo gore su jednostavno fakti o meni osobno koji ocito nisu jasni i koji vjerojatno rijetko jesu kome jasni, jer sam cesto primjetio da ljudima ne padaju u oci.

Sto se tice tebe osobno, mogu shvatiti da osobna iskustva oboje stvari drugacije. I utjecu na osobnu percepciju. Toga sam svjestan i u to ne ulazim. Ne djelim tvoje zakljucke, iako ne sporim, niti sam ikada sporio da je uvijek bilo nevinih koji su stradali, ali isto tako znam da je bilo i krivih koji su stradali.

Tu se moram osvrnuti, pristalica sam maksime da je bolje pustiti 10 krivih nego uhvatiti jednog nevinog. Dakle, ne branim partizane, ma koliko to bilo kome bilo nevjerojatno.

Sto se tice osobnih ideja o nekome, iz nekih razloga sam mislio da s obzirom da znas neke podatke o meni ti ne bi palo na pamet da napises bas neke konkretne primjere koje si napisala, ali kao i obicno, ljudi grijese, sto ce reci, ja tako cesto grijesim kada ocekujem neke stvari da ljudi shvate, a to je samo znak da sto manje pretpostavljas, manje se cudis.

Inace, ako ce te bas zanimati neki osobni podaci o meni, to moze jedino putem PMa, ne mislim pisati te neke stvari javno.

Opcenito govoreci, za kraj cu jos jednom istaknuti, ne volim ustase i cetnike. Njhovo jedino zanimanje je bilo nasilje nad slabima i nemocnima. To su pokazivali cijelo vrijeme.

Kada se dvije lose osobe pobiju (recimo, partizan i ustasa), to ne cini bilo koju od te dvije osobe boljom. Niti partizana, niti ustasu. Osoba koja je losa je i dalje losa, makar se bila i s jos i gorim od sebe.

Ono sto ovom svijetu treba jeste svakako drugacija svijest dovoljno velikog broja pojedinaca. A ta svijest nije niti blizu svijesti ustasa, partizana, cetnika, pa ni domobrana, koji su bili prisilno vojaceni samo da bi statirali u kukuruzu kada su ustase isle "poljem pjevajuci".

Alan_SP

(original)

Sud utvrdio: Pozdrav ‘Za Dom spremni’ je stari hrvatski pozdrav

Zadnji javni dogadaj po tom pitanju jeste bila reakcija policije na Thompsona i urucenje prekrsajne prijave zbog tog pozdrava koji je otpjevao na proslavi Dana Domovinske Zahvalnosti.

Zasto je policija reagirala, zasto je to bila udarna vijest, ako je sluzbeno vazeca direktiva da se pozdrav smije koristiti u javnosti bez ikakvih problema? 

Leilani

(original)

Zadnji javni dogadaj po tom pitanju jeste bila reakcija policije na Thompsona i urucenje prekrsajne prijave zbog tog pozdrava koji je otpjevao na proslavi Dana Domovinske Zahvalnosti.

Zasto je policija reagirala, zasto je to bila udarna vijest, ako je sluzbeno vazeca direktiva da se pozdrav smije koristiti u javnosti bez ikakvih problema? 

Pa posao policije je da izađe kad je pozvana. A posao pravosudnih organa je da procijene krivnju ili nevinost. Ako sad okreneš broj policije i pozoveš ih k sebi doma radi neke tvoje procjene prekršaja, oni su dužni izaći, bez obzira da li ti imaš opravdanu sumnju ili ne.

U ovom slučaju, sud je ponovno potvrdio (baš kao i 2015.) da je taj pozdrav starohrvatski i da nema osnove za krivični ili prekršajni postupak.

Leilani

(original) nečemo ponovo navoditi vezi odgovora !

- Emocije na stranu, procjenjujem isključivo prema napisanom. Uistinu te ne poznajem osobno pa ne mogu nikako drugačije procijeniti niti se upuštam u procjene tebe kao osobe. Sve ovo i nema nikakve veze s tobom niti sa mnom.
Odgovorila sam na konkretan zapis - nepristrano i objektivno (koliko je to moguće), argumentirajući činjenicama, baš kao i Otporaš koji vrlo pristojno, kulturno i smireno iznosi činjenice.

- Jedno je nečija osobna procjena a drugo su nepobitne činjenice. Temeljem čega se stvara osobna procjena ako ne temeljem činjenica?

- I dalje ću reći da to nije različita stvar nego ista (ubojstvo je ubojstvo, ma tko ga počinio i ma s kojim razlogom - čak štoviše, ako smatraš da si bolji od protivnika, onda se ne možeš spuštati na njegovu razinu, pa čak i pasti ispod njegove razine - dakle, ovo može biti samo gore).

- Samo sam primijetila da nisi baš objektivan kad se radi o partizanima i soc-kom. režimu, to je sve. Nisam mislila da si grozna osoba koja podržava ubojstvo, niti sam to implicirala. 

- Opet moram ponoviti - ne radi se o osobnom dojmu, nego o nepobitnim povijesnim činjenicama koje govore same za sebe - a već sam na početku napomenula da mi je jasno kako dvije osobe mogu imati različitu percepciju o tome vremenu u kojem smo evidentno oboje živjeli ako dolaze iz različitog backgrounda (dakle, nit osuđujem niti krivim). No, bez obzira na tu percepciju - doživljaj života u tih četrdesetak godina - postoje i dalje činjenice koje možemo prihvatiti jer su istinite ili odlučiti ne vidjeti i ne željeti ih uzeti u obzir. To su opet različite stvari.

- Ponovit ću jer nisam sigurna da si ti mene sad dobro shvatio ... ja uopće ne procjenjujem tebe niti išta loše o tebi mislim, niti smatram da podržavaš ubojstva - samo se radi o tome da mislim kako imaš idealizirani pogled na partizane, eh sad - zašto je tome tako, ne znam i zapravo je nebitno.

- Apsolutno! I to sam jasno istaknula u svojim postovima. Dosta je bilo više s tim natezanjima, dosta je bilo orijentacije na prošlost dok se sve oko nas raspada i dok nam je sadašnjost ugrožena, da i ne govorim o budućnosti.

Osobno, I don't give a rat's ass about either one of them (i mislim da se tu itekako slažemo) ... jedina 'ideologija' (ako se uopće može tako nazvati) koju prihvaćam je Ubuntu. 

Posljednje uređivanje od Leilani : 2.9.2016 at 16:00:06

Otporaš

PoZDrav svima. Evo mene opet. Mnogi me krivo razumiju, osim pojedinaca. Među te pojedince ubrajam u prvom redu kolegicu Leilani i kolegu DUH. Ima i drugih koji su vrlo zadovoljni s mojim povijestnim prilozima iznešeni na ovom cijenjenom portalu.

Javio mi se je kolega DUH nedavno, ima tome mjesec i više dana. Kaže da se ne osjeća najbolje. Žao mi ga je. Želim mu sve najbolje. Ako slučajno naiđe na ovu moju poruku preko koje ga najozbiljnije poZDravljam, kao i sve druge.