2008-12-03

 

December 03, 2008 2:18 PM

 

140 - obljetnica Hrvatskog domobranstva - Prosvjed

 

Poštovani gospodine dr. Ivo Sanaderu

 

Poštovani predsjedniče Hrvatske Vlade i ostali članovi Vlade, poštovani ministri!

 

Danas sam primio program proslave obilježavanja 140 obljetnice Hrvatskog domobranstva

(šaljem ga u prilogu)

 

Kako sam i pretpostavio obljetnica će biti obilježena i više nego skromno, kao da to nije bila Hrvatska vojska.

Koja je doduše u Austro-ugarskoj monarhiji imala svoju posebnost kao sastavni dio carevine.

 

Stoga izražavam svoje nezadovoljstvo takovim obilježavanjem osamostaljivanja Hrvatskih oružanih snaga koje su unatoč svemu, kao sastavi dio Hrvatske vojske uspjele izboriti hrvatsku samostalnost.

 

5. prosinca 2008 navršit će se 140 godina od utemeljenja hrvatskoga domobranstva, što se ujedno smatra i ustrojstvom hrvatskih oružanih snaga.
Toga dana godine 1868. odobren je, a sutradan proglašen u Hrvatskome saboru zakon o domobranstvu kao dio Hrvatsko-ugarske nagodbe, koji je sadržavao četiri temeljna hrvatska zahtjeva:

1. Hrvati će služiti vojni rok u Hrvatskoj,

2. vojna izobrazba obavljat će se na hrvatskom jeziku,

 3. utemeljuju se kadetske škole i domobranske akademije i

4. hrvatske vojne jedinice mogu nositi samo hrvatska imena.
Time je službeno ustrojeno hrvatsko domobranstvo. Pretečom hrvatskoga domobranstva smatra se ban Josip Jelačić kao prvi i najveći hrvatski vojnik u pružanju otpora velikomađarskim presizanjima nad Hrvatima u Hrvatskoj.

Prve postrojbe

Tako je u Hrvatskoj i Slavoniji 46 godina prije početka Prvog svjetskog rata počelo ustrojavanje hrvatskih oružanih snaga pod imenom Domobranstvo.

Od vojnih obveznika na području Hrvatske i Slavonije ustrojene su četiri bojne ( bataljona ): 79, 80, 81 i 82. Sve četiri su se nalazile u Zagrebu i prvo su imale karakter pomoćnih pješačkih formacija. Nedugo potom su osnovana i četiri eskadrona: 29,30,31 i 32. a odmah potom i osam novih bojni: 83,84,87,88,89,90,91 i 92. U idućih pet godina osnovane su:

• 25. pješačka pukovnija ( Zagreb )
• 26. pješačka pukovnija ( Karlovac )
• 27. pješačka pukovnija ( Sisak )
• 28. pješačka pukovnija ( Osijek )

Osim toga osnovana je 10. pukovnija u Varaždinu, a u Zagrebu 6. topnička pukovnija. One su 1890. ušle u sastav hrvatske domobranske stajaće vojske.

Vojničke zastave svih jedinica bile su, pored dotadašnjih austro-ugarskih, dopunjene hrvatskom trobojnicom

 Povijesno značenje imala je odluka predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana od 24. prosinca 1991. kojom se domobranstvo određuje kao poseban dio hrvatske vojske (preteča toga bila je Narodna zaštita).
Zbog novonastalih okolnosti u sadašnjemu svijetu i u Hrvatskoj, domobranstvo se razlikuje od prijašnjega. Kao dio Hrvatske vojske podvrgnuto je jedinstvenom zapovijedanju.
Domobranske postrojbe sudjelovale su u izvršavanju borbenih zadaća (Maslenica, Peruča, Gospić itd., te su dale i veliki doprinos u povijesnim dosezima Hrvatske vojske - Bljesku i Oluji). Isto tako nezaobilazna je njihova pomoć danas, u mirnodopsko vrijeme prigodom elementarnih nepogoda u spašavanju pučanstva i imovine.
Sve ono što je postignuto Hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868., ukinuto je i u prvoj i u drugoj Jugoslaviji, dakle Hrvatska je ostala bez svoje vojske. Znamo i osjetili smo zašto je tako bilo. Srbi su se plašili izraza domobran, jer shvaćali su što ta riječ u značenjskom smislu podrazumijeva.

Poštovani Predsjedniče Vlade

smatram da je obilježavanje 140 obljetnice osnivanja Hrvatskog domobranstva trebalo sprovesti Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, a u nedostatku toga ostajem zahvalan udruzi Hrvatski domobran koja će ipak tu obljetnici, doduše skromno i obilježiti.

 

Također sam mišljenja da Hrvatska država i Vlada trebaju posvetiti više pažnje u očuvanju uspomene na stradale Hrvate koji su poginuli u Prvom i Drugom svjetskom ratu, naravno i u Domovinskom ratu.

Kao pozitivan primjer kako se to čini šaljem nekoliko fotografija s groblja vojnika Prvog svjetskog rata, radi se o poginulim vojnicima Mađarima (možda ima i koji Hrvat-trebalo bi istražiti) o kojima brine Mađarska koja je na grobove poginulih u Ukancu u Sloveniji izvjesila mađarske zastave.  Kako smatram da su na mnogim vojnim grobljima pokopani i hrvatski vojnici vjerujem da bi, u cilju dostojnog obilježavanja njihova stradanja, trebalo u sklopu Hrvatske vojske osnovati jedan odbor koji bi vodio brigu o očuvanju vojnih groblja, grobova i grobišta i stratišta na kojima su hrvatski vojnici stradali i gdje im i danas kosti počivaju.

 

  Svijetli primjer brige za poginule sunarodnjake i vojnike pokazuju vojska SAD-a. Naime da bi  utvrdili stradanje Američkih vojnika- pilota u Drugom svjetskom ratu u Varaždin su na proljeće ove godine, u istraživačku misiju u Hrvatsku, došli i istraživači iz Sjedinjenih Američkih Država koji prikupljaju podatke o stradalim američkim pilotima za vrijeme Drugog svjetskog rata. Tako su u posjetu Varaždinu i Varaždinskoj županiji bili predstavnici Ministarstva obrane SAD-a, iz Ureda ministra obrane i to Cory D. Damm, analitičar i Oleg Borukhin, potpukovnik, a u sklopu posjete razgledali su i groblje u Varaždinu. Na groblju u Varaždinu bio je 28. svibnja 1945. godine pokopan vojni avijatičar Luj Macdonald, star 35 godina, isti je navodno izvršio samoubojstvo vješanjem. Tijelo nesretnog mladića ekshumirano je 19. kolovoza 1947. godine po Engleskoj komisiji za iskop palih vojnika u ratu i odvezen u prisutnosti UDB-e (zapisano je u knjizi ukopa, op ft). . Prema riječima predstavnika američke vojske, nakon prikupljanja podataka o poginulim i pokopanim pilotima tijela će se ekshumirati i dostojno pokopati u Americi, a što će se učiniti u dogovoru s rodbinom stradalih. Kako bi se i na ostalim područjima Hrvatske provela slična istraživanja i poginuli dostojno pokopali najavljen je daljnji posjet Hrvatskoj, a na proljeće je u planu istraživanje i prikupljanje podataka u Međimurju.

     Evo toliko gospodine predsjedniče Vlade i ministri

 

Čestitam Vam 140 obljetnicu osnivanja Hrvatskog domobranstva ( po meni preteče današnje hrvatske vojske)

Izražavam nadu da će Hrvatska dostojno obilježiti značajnu obljetnicu, ako već ne na datum osnivanja, a ono na 24. prosinca, kada je predsjednik Franjo Tuđman, pred 17 godina donio već spomenutu Odluku.