ZAPISNIK SA SASTANKA, četvrtak, 6. ožujka 2003.g., Ljubljana   kod posjete Komisiji Vlade Republike Slovenije za evidentiranje in označitev zamolčanih grobišč Na temelju poziva "Društva za ureditev zamolčanih grobov" iz Ljubljane i "Komisije Vlade Republike Slovenije za evidentiranje in označitev zamolčanih grobišč" članovi Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava iz Varaždina sudjelovali su na zajedničkom sastanku, koji je održan u sjedištu Komisije Republike Slovenije na Ministarstvu za rad, obitelj i socijalna pitanja, Zemljomerska ulica 12, u Ljubljani. Zajednički sastanak započeo je u 10 sati, a održan je u sali za sastanke na 6 katu, u prostorijama Ministarstva. Od domaćina sastanku su prisustvovali Petar Kovačić Peršin, predsjednik Komisije Vlade Republike Slovenije za rješavanje pitanja prešućenih grobišta, mr. Dimitrij Omersa, savjetnik Vlade Republike Slovenije Ministarstva za rad, obitelj i socijalna pitanja i prof. dr. Mitja Ferenc, vođa projekta za obilježavanje grobišta. Iz "Društva za ureditev zamolčanih grobov iz Ljubljane" sastanku su prisustvovali g.Franc Perme i g.Anton Žitnik, a iz Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava iz Varaždina sastanku su prisustvovali predsjednik društva g.Franjo Talan i g.D.Š., predsjednik Povjerenstva za Sloveniju. U uvodnom izlaganju dr. Mitja Ferenc, sveučilišni profesor i voditelj odsjeka Komisije za obilježavanje grobišta naglasio je kako Komisija u ovom sastavu djeluje jednu godinu i kako im je želja da kompjutorski obrade sva grobišta na području Republike Slovenije, a već su pomoću računarske aplikacije obradili 200 grobišta. Kod toga je bitno da su sva grobišta obrađena istom metodologijom, a svaka lokacija je uz ostale podatke o grobištu ucrtana i označena na topografskoj karti 1:5000 i označena na orto-fotografiji snimljenoj iz zraka. Svaka lokacija satelitski je obrađena s naznačenim koordinatama, a svaki objekt vodi se također po sličnoj metodologiji kao kulturno-povijesni spomenici. Komisija Vlade Republike Slovenije prošle je godine raspisala javni natječaj za postavljanje jedinstvenog spomen-obilježja kojeg bi država Slovenija postavila na sva grobišta u državi. Podsjećamo, među dvadeset i dva pristiglih radova prihvaćen je i projekt kojeg je na natječaj poslao D.Š., član Društva arhitekata Slovenije i predsjednik Povjerenstva za Sloveniju. Gospodin Anton Žitnik naglasio je, kako kod naroda treba razbiti strah, jer se svjedoci još uvijek boje govoriti, a g.Franc Perme govorio je s kojim su se poteškoćama susretali kod izdavanja obiju knjiga. Gospodin Franjo Talan govorio je o suradnji obiju Društava na polju obilježavanja grobišta kako na području Slovenije tako i na području Hrvatske. Kod toga je zahvalio slovenskom Društvu na potpori koju je pružilo kod dobivanja dozvole za gradnju spomen-križa na grobištu Dravska šuma kraj Varaždin. Oba Društva rade na obilježavanju svakog grobišta bez obzira na žrtve koje su u njemu pokopane, a kako se prema podacima slovenskog Društva procjenjuje da je na području Slovenije u posljednjim danima Drugog svjetskog rata i likvidacijama koje su uslijedile nakon njegova završetka u toj susjednoj zemlji poubijano i na razne načine lišeno života više od 190 tisuća Hrvata, svakako smo zainteresirani da se i ta grobišta istraže i obilježe. Znamo da je od posljedica totalitarnih sistema, fašizma i komunizma, 20 stoljeća stradalo i ubijeno preko 120 milijuna ljudi, a svaka žrtva, osoba, zaslužuje da bude dostojno pokopana. Zbog toga podržavamo nastojanja Komisije Vlade RS, da se obilježe sva grobišta i stratišta u Sloveniji, a također i u Hrvatskoj, gdje je evidentirano preko 600 grobišta ratnog i poratnog razdoblja Drugog svjetskog rata. Gospodin D.Š., predsjednik Povjerenstva za R.Sloveniju pojasnio je, kako je za svog dugogodišnjeg istraživanja i prikupljanja podataka, od svjedoka i na temelju dosad objavljenih tekstova u novinama i ostaloj literaturi došao do podatka o više od 800 grobišta na području Slovenije, dok je ostalo još dosta građe za obraditi na sličan način. Kod toga je naglasio, da je preko 600 lokacija sličnom metodom več nekoliko godina radi kao što to sada radi Državna Komisija RS, ali uz manje tehnike, a dio tih grobišta pripremljen je već i za objavu na Internet stranicama, koje će skoro biti dostupne na Web stranicama. Na stolu ispred nas kao gosti i državne komisije RS bila je postavljena topografska karta veličine 90/70cm od g.Š. sa ucrtanim lokacijama dosad proučenih raznih materiala za mjesta grobišta po Sloveniji, koja je na kraju bila poklonjena državnoj komisiji, koju su sa zadovoljstvom prihvatili. Što se tiče postavljanja spomenika zanima me što će na njemu pisati. Kako će se do njega doći, a trebalo bi odrediti status grobišta. - rekao je D.Š.. Odgovarajući na upit Petar Kovačić Peršin rekao je, da će do svakog spomen-obilježja voditi prometni znakovi, a oblik zvona je simbol koji ostvaruje i vjerski sadržaj. Spomenik je čvrst od bronce i bit će učvršćen u betonski temelj i neće biti podležan oštećivanju. Za svako grobište će se izvršiti sondažni iskop kako bi se utvrdilo postojanje grobišta. Dr. Mitja Ferenc pojasnio je, da će se iskapanja vršiti samo na onim lokacijama, gdje je određena građevinska zona i gdje je predviđena gradnja ili gdje će se graditi prometnice kao što je bio slučaj u Mariboru. Tu je g.Š. izrazio svoje neslaganje s načinom na koji je izvršen pokop posmrtnih ostataka žrtava na mariborkom groblju, gdje su bili pozvani svi vjerski službenici, a hrvatskom katoličkom svećeniku, vojnom vikaru nije bilo dozvoljeno govoriti, iako je bio na tom pokopu, jer to nije bilo predviđeno protokolom? Gospodin Franjo Talan postavio je pitanje što s posmrtnim ostacima žrtava za koje se utvrdi, da su pripadali pojedinom narodu. Kako je to pitanje regulirano? Na žalost, Hrvatska i Slovenija još usaglašavaju tekst sporazuma, koji bi rješavao tu problematiku. Iskopani posmrtni ostaci njemačkih vojnika sahranit će se na u početku na jednu od tri lokacije u Sloveniji - pojasnio je mr. Dimitrij Omersa - Nijemci plaćaju sve troškove. Posmrtni ostaci talijanskih vojnika prevoze se u Italiju, a za Češku je pripremljen sporazum, koji bi se uskoro trebao potpisati. S Njemačkom je sporazum potpisan 1999. godine, s Italijom 1997, a s Austrijom je na snazi sporazum koji je vrijedio iz bivše Jugoslavije. Prema riječima g.Petra Kovačić Peršina predsjednika Komisije Vlade RS, godišnje bi se z apočetak postavilo deset spomenika, a na svakom otvorenju (završetku radova) bit će predstavnici crkve i naroda (država) čije su žrtve u grobištu pokopane. Kod postavljanja spomenika na grobišta gdje su stradali ostali narodi konzultirat će se njegovi predstavnici i više se neće dogoditi, kako je bilo u Teznu, obećao je dr. Mitja Ferenc. Svi članovi Društva usuglasili su se, da su spremni pomoći Komisiji u ispunjenju njezine zadaće, no kod toga treba realno procijeniti i barem donekle valorizirati troškove koji su nastali dosadašnjim terenskim radom i prikupljanjem materijala po terenu civilnih društava, kako slovenskog tako i hrvatskog povjerenstva. Kod toga je zaključeno, da svako Društvo procjeni koliki su troškovi prikupljanja građe. Članovi Komisije RS sudionicima sastanka pojasnili su, da su sredstva Komisije ograničena. Članovi Društva obvezali su se, da će zaključke po tom pitanju na adresu Komisije dostavit u roku od 10 dana. Nakon što se održe sastanci Izvršnog (Upravnog) odbora pojedinog Društva. Na kraju je dogovoreno, da se sljedeći sastanak održi nakon Uskrsa, a za datum več je određen četvrtak 24. travnja, na istom mjestu, u Ljublnani. Zapisao Franjo Talan, nakon povratka sa sastanka, Varaždin natisni stran