KRAPINSKO - ZAGORSKA ZUPANIJA
područje LEPA BUKVA
FRAN ZIVIČNJAK
U VJEČNI SPOMEN
ZAGREB, 1998.

    Sutnju o Macelju i prikrivanje tog zločina trebalo je prekinuti. Prekinuo ju je krvave kronike glas; zapisane riječi o. Ostijana Ostrugnaja, gvardijana franjevačkog samostana u Krapini, koji je kao zivi svjedok jos u lipnju 1945. opisao "najbolniju ranu u Krapini" - stratiste na gori Macelj, na mjestima Lepa Bukva, gdje je ubijeno poimence iza.vedenih 11 svećenika i bogoslova te 9 franjevaca redovnika, Ilovcu i u Smiljanovoj Grabi. Macelj bijase "klaonica tolikih nevinih zrtava", pise isti kroničar 1945., a potom nastaje sutnja sve do 1990. godine. Tada razni listovi i dnevni tisak počinju pisati o Macelju i maceljskim zrtvama, a sve je bilo okrunjeno prvim sluzenjem sv. mise za te nevine zrtve u Macelju, 9. lipnja 1991., koju je predvodio kardinal Franjo Kuharić u nazočnosti osam do deset tisuća vjernika.

    Mora se znati da je, uz Kroniku Franjevačkog samostana u Krapini, za otkrivanje ovog zločina najvazniji i najzasluzniji gospodin Fran Zivičnjak, koji je organizirao i vodio sve skupine sto su od 1990. godine na ovamo polazile na lice mjesta da obiđu maceljske grobnice i da se uvjere o tom velikom zločinu.

    stranica 7
REPUBLIKA HRVATSKA KOMISIJA ZA UTVRĐIVANJE RATNIH I PORATNIH ZRTAVA
Urbroj: 591-99-107
Klasa: 140-06/99-01 / 107
IZVJESĆE O RADU - prjedlog
    Komisije za utvrdivanje ratnih i poratnih zrtava od osnutka (11. veljače 1992.) do rujna 1999.

    Lokalitet "Maceljska gora" kod Krapine

    Najopseznija istrazivanja u 1992. godini, a na zahtjev lokalne javnosti i sredisnjice Hrvatskog drustva političkih zatvorenika, Komisija je vrsila na lokalitetu "Maceljska gora" u blizini Krapine.

    Pojedinačna grobista pronasao je i organizirao antropoloska istrazivanja pok. Branko Vidaček, tajnik Hrvatskog drustva političkih zatvorenika.

    Prema svjedočenjima neposrednih očevidaca poslijeratnih dogadanja u tom kraju, Maceljska gora, koja se proteze od Đurmanca do granice s Republikom Slovenijom, vjerojatno je jedno od najvećih masovnih grobista povezanih s Kriznim putem. Prema tim svjedočanstvima, u Maceljsku goru dovođeni su zarobljenici, uglavnom hrvatski vojnici i civili, iz koncentracijskih logora u Mirkovcu kod Sv. Kriza - Začretje i Oroslavja.

    U razdoblju od 26. lipnja 1992. do 17. kolovoza 1992. istrazene su tri skupine grobista:
    1. u predjelu najviseg vrha Maceljske gore zvanom "Ilovec";
    2. na lokalitetu "Lepa Bukva";
    3. na lokalitetu "Crni Jarak".

    Istrazeno je 26 masovnih grobnica, u kojima su pronađena 1 164 kostura.
    Pretpostavlja se da na području Maceljske gore postoji oko 130 masovnih grobnica s oko petnaest tisuća kostura.
    stranica 118