2004-02-03, Večernji list, 3. veljače 2004.

RATNI ZLOČINI

DVIJE GODINE OD NAJAVE RAČANOVE VLADE ZAVRŠAVAJU SE PRVE PREDISTRAŽNE RADNJE
Pri kraju istraga zločina partizana u Karlovcu
Zasad nitko nije osumnjičen za zločine s kraja Drugog svjetskog rata o kojima je govorilo 20-ak svjedoka
    Što su radili partizani na području Karlovca i Slunja neposredno prije kraja Drugog svjetskog rata i nakon toga, pitanje je kojim se proteklih mjeseci bavi policija, tužiteljstvo, a od listopada prošle godine i istražni sudac Županijskoga suda u Karlovcu Ivan Perković. Dvadesetak svjedoka, sudionika i očevidaca već je saslušano, mnogi od njih iznijeli su sucu potresne priče i pokazali mjesta gdje su pokopane žrtve, povratnici s Križnog puta, drugi ratni zarobljenici i civili, a preostaje još saslušanje dvoje svjedoka. No, čim to vrijeme omogući, bit će obavljena iskapanja na nekoliko lokacija. To su Babina gora, šuma Bujadnjak na Petrovoj gori, Kozjača i područje streljane u Karlovcu.

Pokrenula Račanova vlada
    Sve je pokrenuto nakon zaključka bivše vlade, još u ožujku 2001., kad je Račanov kabinet odlučio da se istraže ratni zločini počinjeni tijekom i neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Policija je utvrdila da je početkom 1945. godine, nakon ulaska partizana u Karlovac, formiran logor za ratne zarobljenike i civile na Dubovcu. Nakon što je policija prikupila podatke, karlovačko Županijsko državno odvjetništvo 21. listopada prošle godine podnijelo je zahtjev za provođenje istražnih radnji, a zasad nema osumnjičenih osoba.
    Locirane su i masovne grobnice u kojima su pokapani zarobljenici. Kao zapovjednike svjedoci spominju majora Viktora Koričana, zatim Marka Božića i Mišinu Kukića. Prema tim navodima, iz tog logora dio zarobljenikastočnim vagonima odvezen je na lokaciju Međuvođe - Lužnjak kod rječice Globornice, gdje su nakon izlaska iz vagona likvidirani i bačeni u jame. Kao osobu koja je navodnopripremala te likvidacije spominje se pokojni Vlado Zatezalo Macan, pripadnik Ozne za Karlovac i Dugu Resu.

Likvidacije su, prema izjavama, obavljane i na području Sjeničaka, u šumi Muljci. Tajnik Udruge ratnih veterana Hrvatski domobran napravio je popis na kojem je 77 osoba koje su sa šireg područja Ozlja, Ribnika, Vivodine, Krašića i Jaškova dovedene u svibnju i lipnju 1945. u logor Dubovac, gdje im se gubi svaki trag.

Likvidacija sedam žena
    Veći broj civila te godine likvidiran je na području Banskog Kovačevca i Desni Štefanki, a navodno je Božo Roknić iz tih sela odveo sedam žena koje su ubijene. Zimi 1944. godine na području Slunja likvidirano je petnaest Hrvata, koji se nisu htjeli pridružiti partizanima. Sklonili su se u špilju, partizani su naredili mještanima Lađevca da donesu slamu na ulaz u špilju te je ona zapaljena, svi su se ugušili. Navodno je tom akcijom rukovodio Petar Zinajić zvani Pepa, koji živi u Beogradu.

Fumić: Za zločine svatko mora odgovarati
    Ivan Fumić, predsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske, kaže kako je takvih vojnih logora bilo na više mjesta, no da o Dubovcu ne zna ništa. - Tko je god zločin počinio, mora odgovorati. Bio on u Narodnooslobodilačkoj vojsci, u ustašama ili u Domovinskom ratu, zločinac mora odgovarati - kaže Fumić, dodajući kako ipak valja biti oprezan jer je posljednjih godina bilo puno lažnih iskaza i falsifikata.
    Josip Boljkovac, u to vrijeme pripadnik Ozne u Karlovcu, kaže kako je Dubovac bio logor u ovlasti vojske, dok je on bio u policiji, a Dubovac nije bio u njegovoj mjerodavnosti. Sjeća se tek da su i dvojica njegovih poznanika nestala iz tog logora te da je u to vrijeme bilo puno zločina koje su počinile obje zaraćene strane.

 

Boris Gruden, Silvana Perica