KRAPINSKO - ZAGORSKA zUPANIJA
| selo FRUKI
FRAN ZIVICNJAK U VJECNI SPOMEN ZAGREB, 1998.
| Također nam je ispričao kako su zarobljenike iz logora Mirkovca i Oroslavlja odvodili u zatvorenim marvenim vagonima iz željezničke postaje Sv. Križa-Začretja, Oroslavlja i Maribora preko Zaboka na posljednju stanicu Đurmanec, gdje ih je čekao i preuzimao komandant Hršak s pratiocima i u koloni odvodio oko 600 metara do posljednjeg sabirališta na pilanu u Đurmancu. Tu su im, po pričanju Šafranka, najprije opljačkali sve što su imali (čak su mnogima skidali i cipele) te su vršili formalna razvrstavanja i mnoge strijeljali već u Đurmancu, čega se vrlo dobro sjećaju stariji ljudi u Đurmancu, a ostale su - kada su bile iskopane jame u Maceljskoj šumi - po dvojicu vezane žicom tjerali pješice. One koji su bili potpuno iznemogli otpremali su kamionima starom cestom do podnožja Maceljske šume, a od naselja "Fruki" Macelja Donjeg još se pod pratnjom uspinjali strmim putom oko 3 km na sam vrh Maceljske šume Ilovec gdje su ih na stravičan način ubijali. Način ubijanja prema njegovom kazivanju detaljno ću opisati u sljedećem nastavku. stranica broj 39 lokacija Fruki, absolutne koordinate: X/Y/Z 5565480/5122220/250m Deset godina 1208 kostura u Zavodu za patologiju čeka pokop
2002-02-06, VEČERNJI LIST 6. veljače 2002. NEBRIGA SUDBINA ISKOPANIH ŽRTAVA PARTIZANSKIH ZLOČINA POČINJENIH 1945. GODINE * Riječ je o kostima 1163 žrtve iskopanim iz 23 jame u Maceljskoj šumi 1992. te o posmrtnim ostacima 45 žrtava iz Bjelovara Deseta je godina kako u Zavodu za patologiju zagrebačkoga Medicinskog fakulteta u crnim vrećama za smeće te u pokojem limenom sanduku, prašinom prekrivene, leže kosti 1163 osobe koje su partizani pogubili krajem svibnja i početkom lipnja 1945. na području Maceljske šume kod Krapine! Te su kosti iskopane 1992. godine iz 23 jame s tog područja, a uz njih isto toliko vremena leže i posmrtni ostaci 45 osoba iskopani u Bjelovaru. Ukupno je, dakle, riječ o 1208 kostura! Ti posmrtni ostaci najprije su trebali biti pokopani na zagrebačkom Mirogoju, na mjestu na kojem je do 1947. bilo domobransko groblje, koje je tada komunistička vlast preorala. Zatim se predlagalo da se kosturi pokopaju u Jasenovcu, u sklopu ideje pokojnog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana o pomirbi Hrvata, koja je uključivala i pomirbu kostiju. No, kad se i od te ideje odustalo, do danas nije nađeno dostojno mjesto za ukop tih kostiju. One su do 1995. godine ležale u podrumu Zavoda, a zatim su premještene na tavan, gdje su i danas. Kako bi u vezi s time uzburkao javnost, u Zavod je uspio ući dugogodišnji zagrebački istraživač poslijeratnih zločina Vinko Šunde. On je prošli mjesec fotografirao te posmrtne ostatke i ustupio nam fotografije za objavljivanje. - Čak su i ljudi iz Zavoda lagali kad su novinarima govorili da se kosti čuvaju. Zanijekali su da je najveći dio kostiju u crnim vrećama za smeće. Tvrdili su, naime, da su kosti pohranjene u limenim sanducima. A na svoje sam oči vidio da su samo 22 limena sanduka popunjena s po tri kostura, a svi ostali sanduci prazni su poslagani na jednoj hrpi - kazao nam je V. Šunde i dodao: - Ima još živućih izvršitelja toga strašnog zločina koji nikada nisu pozvani pred lice pravde. Govori se da ratni zločini ne zastarijevaju, ali to očito vrijedi samo za zločine koje nisu počinili komunisti. Među ubijenima i 21 svećenik, franjevac i bogoslov Među kosturima se nalaze i posmrtni ostaci 21 svećenika, franjevca i bogoslova koji su pobijeni u noći od 4. na 5. lipnja 1945. u Lepoj Bukvi Maceljske šume. Također se zna da je ondje pobijeno i oko 650 osoba iz oko 250 slavonskih obitelji koje su za Drugoga svjetskog rata radile u Francuskoj. Kad je rat završio, željeli su se vratiti u domovinu, ali su ih partizani zarobili kod Maribora, opljačkali te ih pobili na području Macelja. Iz svjedočenja tadašnjih pripadnika Ozne, koja je vodila glavnu riječ u pogubljenjima, na tom području još je neiskopano oko 130 jama s oko 13.000 žrtava. (zde) Zvonimir Despot |