4.ŽRTVOSLOVNI KONGRES

          Petak, 06 Srpanj 2007

          Hrvatsko žrtvoslovno društvo: Carla del Ponte persona non grata

          ZAGREB - Predsjedništvo Hrvatskog žrtvoslovnog društva (HŽD) u današnjem priopćenju obraća se hrvatskoj Vladi, Saboru, te hrvatskoj i međunarodnoj javnosti zahtijevajući da se Carlu del Ponte, glavnu tužiteljicu Haaškoga suda, uoči njezina najavljenog posjeta Zagrebu proglasi nepoželjnom osobom - personom non grata - u Hrvatskoj.
          Del Ponte će u Hrvatskoj 12. i 13. srpnja sudjelovati na regionalnoj konferenciji tužitelja koju organizira državni odvjetnik Mladen Bajić.

          Stoga je Predsjedništvo HŽD-a uputilo Vladi i Saboru te našoj i međunarodnoj javnosti zahtjev da se "Carlu del Ponte proglasi nepoželjnom osobom (personom non grata) u Hrvatskoj, zbog njezina nepravednog, arogantnog, nezakonitog i brutalnog nasrtaja na Hrvatsku". U zahtjevu stoji da je Carlu del Ponte zbog prikrivanja dokaza o umiješanosti Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) u ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini javno optužio najbliži suradnik Sir Geoffrey Nice.

          "Carla del Ponte je na temelju lažne dokumentacije srpskog ratnog zločinca Save Štrpca sastavila optužnice protiv generala Ante Gotovine i drugih hrvatskih generala koji su oslobodili Hrvatsku i zaustavili agresiju Miloševića, Karadžića i Mladića energičnim akcijama Bljesak i Oluja", kaže se u zahtjevu.

          Predsjedništvo HŽD-a smatra da je "aktualna hrvatska vlast u ime svih nedužnih žrtava, a u zaštiti najviših nacionalnih vrijednosti, dužna spriječiti pogubnu ulogu Carle del Ponte protiv Hrvatske, energičnim odbacivanjem njezine apsurdne optužbe o zločinačkom pothvatu".

          "Hrvatska treba jasno reći: Carla del Ponte ne zaslužuje počasti i nije dobro došla u Hrvatsku", stoji u zahtjevu HŽD-a koji je potpisao predsjednik Zvonimir Šeparović.

          (Hina)

           

          Comments (4)

          tocno tako i moja podrska
          Napisao/la T. Kralj, on 06-07-2007 11:48
          Carla del Ponte - zlocinacka stafeta protiv Hrvatske s Beograda presla na Hag 
           
          Odlicna inicijativa HZD-a. Zalosno je sto to nije djelo hrvatskog MVP-a ili vlade sto bi u svakoj slicnoj situaciji svaka druga normalna drzava svijeta napravila, naravno osim Hrvatske sto samo svjedoci koliko smo daleko od normalizacije politickog zivota u RH. 
           
          U Hrvatskoj je i dalje na djelu politicki i sto je puno gore mentalni Bleiburg od kojega se jako, jako polako oporavljamo a vec nam spremaju nove kase od haskog suda, Mesica pa do nase vlade spremne da bas sve ucine da bi bili EU-ropski dobri. 
          IHP 
          T. Kralj

           

          Dragica Mostić
          Napisao/la Zvonimir, on 06-07-2007 13:15
          "Hrvatska treba jasno reći: Carla del Ponte ne zaslužuje počasti i nije dobro došla u Hrvatsku",  
           Na žalost, ČEKAJ MAGARE DOK TRAVA NARASTE!

          CARLA
          Napisao/la Kresimir, on 06-07-2007 17:40
          Tu osobu ne treba osuđivati, nju treba sažaljevati. Cijelu sebe je upregnula u antihrvatska ... kola Zla. Carla, prijeđi na Božju stranu! 
          Oprostiti ćemo Ti!

           

          Priredite joj velike demostracije!!!
          Napisao/la Ante Zanetic, on 06-07-2007 23:36
          Sa velikim demostracijama na Jelacecevom Trgu pokazati cemo hrvatskim izdajnicima Mesicu, Senaderu i ostalim hrvatskim politicarima. kao i citavom svijetu, sto mi Hrvati mislimo o ovoj medjunarodnoj hostaplerki Carli Del Ponte i ovom nakaradnom Haaskom sudu. 
           
          Senader izjavljuje Carli Del Ponte general Ante Gotovina je nevin, a isto ovaj prevarant i lazov, ga hvata i izrucuje Haagu. Tko ovom hostapleru moze ista vjerovati? 
           
          Pripremaj te demostracije na dan, kada je ova bahata hostaplerka odlucila posjetiti Hrvatsku. 
           
          Nista nego velike demostracije ce pokazati, sto mi Hrvati mislimo o nasem politickom vrhu, kao i Carli.Nemojte iznevjeriti napaceni, prevareni i opljackani hrvatski narode!!! 
          Ante Zanetic

        RAZNI PRILOZI IZLAGANJA za 4.ZRTVOSLOVNI KONGRES
          Zgodovina društva:

          Društvo za ureditev zamolčanih grobov

          Ob Ljubljanici 42, 1110 Ljubljana

           

          Kratka povijest društva

           

          Sa nastankom slovenskog prolječa godine 1988.g. nekoliko mojih istomišljenika nas sedam, počeli smo več tada javno govoriti o posljeratnim ubojstvima kod Kočevskog Roga, Krakovski gozd, Crngrob, te smo započeli postavljati križeve sa napisnim tablicama: Tudi mi smo umrli za domovino (I mi smo umrli za domovino). Te naše postavljene križeve nitko nije pronašao, novinari su ih tek 1990.g. počeli posječivati i objavljivati. Križevi su več stari i pomalo nestaju.

           

          U samostalnoj Sloveniji organizirali smo se pod imenom Društvo za ureditev zamolčanih grobov te smo upisani kod Republičkog sekretariata unutrašnjih poslova  6.2.1991.. Društvo je imalo 472 članova. Poslije organiziranja u 1992.g. Nove slovenske zaveze (NZS), društvo se je minizirano. Izstupili su mladoljetni domobrani, koji su bili 1945.g. amnestirani.

           

          Društvo je sa ovim nazivom i registracijom ostalo nesmetano raditi. Imali smo više svojih odbora na terenu, koji su popisivali prešučena kako ratna tako i poratna stratišta i grobišta. Na grobištima postavljali smo napise sa imenima žrtava. Bilo je postavljeno 28 križeva, sagradjene tri spomen kapele, spomen park u Mozlju te spomenik, koji se nalazi kod jame pod Krenom u Kočevskom Rogu. Taj spomenik visok 9 m je postao medjunarodnog značaja za hodočasnike, u njegovoj unutrašnjosti vise četiri nacionalne zastave žrtava te spomen riječi na njihovom jeziku. Spomen kapela, koja je postavljena ispred rudarskog rova poznat pod imenom Barbarin rov pa je ove godine 13.svibnja predana u trajnu vlastništvu Društvu za obelježevanje ratnih i poratnih žrtava iz Varaždina, odnosno u skrbništvu Hrvatskom povjerenstvu za Sloveniju. U tom rudarskom jašku leže pretežno više tisuča hrvatskih civila.

           

          Društvo je izdalo 5 manjih brošura sa opisom lokalnih grobišta i žrtava ne gledajuči na nacionalnost, koje leže u Sloveniji. Izdali smo zbornik Zamolčani grobovi in njihove žrtve 1941-1948 izdano 1998.g. te prošireni zbornik Tudi mi smo umrli za domovino izdano 2000.g. U tom zborniku več je opisanih 293 grobišta sa cca 240 tisuča žrtava, od toga Hrvata 190 tisoča. Zbornik je preveden u latinski jezik u nakladi 6 tisoča izvoda pod imenom ANCHE NOI SIANO MORTI PER LA PATRIA. Promocija knjige na latinskom jeziku je bila u Milanu i Trstu 2005.g.


           

          Društvo je imalo status društva, koje djeluje u javnome interesu, sudjelujemo sa  triju komisija, koje su bile do sada ustanovljene pod imenom Komisija za prikrita grobišča. Sa njima dobro suradjujemo te smo smjeli grobišta obilježiti i nesmetano postavljati spomen obilježja. Sa tom komisijom, koja je bila ustanovljena pod sadašnjom vladom pa ne suradjujemo. Društvo je za sadašnju državnu komisiju nepoželjno, našem društvu čak je oduzet i status društva, koje je djelovalo u interesu javnog interesa.

           

          Još uvijek sodjelujemo sa dr. Mitjo Ferencom, profesorom filozofskog fakulteta u Ljubljani i njigovim studentima. Dr.Mitja Ferenc je pripravio tri izložbe u muzejima: u Celju, u Novem mestu, iduča če biti u Kočevju. Do seda je državna komisija istražila i potvrdila te predočila popis 510 grobišta sa opisanim žrtvama na področju Slovenije.

           

          Mislim, da je ta dokumentacija, koja je predočena javnosti na izložbama, bogat prilog kao dokaz za povijest ratnih i poratnih ubojstava.

           

          Do sada u Sloveniji još nitko nije odgovarao za množična ratna i poratna ubojstava, niti major UDBE Mitja Ribičič, koji je bio oprošten odgovornosti. Za dugogodišnja istraživanja stratišta i grobišta ratnih i poratnih ubojstava, pa sam bio na sodu u Škofji Loki 15.maja 2007.g.  osudjen ja. Proces traje več preko 5 godina. Povrijedio sam dva puta udarnu Prešernovu brigadu sa rečenicom, koju sam izrekao pred novinarkom kod spomen svečanosti kod Crngroba 20.5.2002.g.: pobila jih je Prešernova brigada, en del Prešernove brigade, ki je bila v sestavu KNOJ-a. (pobila ih je Prešernova brigada, jedan dio Prešernove brigade, koji je bio u sastavu KNOJ-a). Sa tim mojim riječima duboko sam povrijedio ponos boraca iz Prešernove brigade. Nepravomočno sam kažnjem sa 600 €UR za povredu boraca, 300 €UR prosječnih troškova te još stroškove boraca i njihovog odvokata 200 €UR.

           

          Presudu još nisam primio, žalit ču se na presudu ali znam da ču spor izgubiti, jer suci, tužiteljstvo i ustavni sud još je uvijek u rokama onih prije osamostaljenja. Prilažem opis ubojstava Hrvata u Podgradu kod Radovljice i Crngrobu. U tim dvaju priloga je podpuno jasno, tko je vršio ubojstava. To su bili domači Gorenjci iz Prešernove brigade.

           

          Društvo če i dalje istraživati grobišta ratnih i poratnih ubojstava, druge radnje ili aktivnosti nisu nam dozvoljene.                             

           

          Ljubljana, 2007-06-16

          Predsjednik:          Franc Perme


           

          Društvo za ureditev zamolčanih grobov

          Ob Ljubljanici 42, 1110 Ljubljana

           

          Zgodovina društva

           

          Po otoplitvi slovenske pomladi se je že leta 1988 zbrala 7 mojih somišljenikov, ki smo začeli skoraj že javno govoriti o povojnih pobojih, kot je Kočevski Rog, Krakovski gozd, Crngrob in postavljati manjše lesene križe z napisnimi tablicam:  Tudi mi smo umrli za domovino. Nihče teh križev ni našel, novinarji so jih opisali šele leta 1990. Ti križi so sedaj že vsi razpadli zaradi dotrajanosti.

           

          Po slovenski osamosvojitvi, pa smo se organizirali pod imenom Društvo za ureditev zamolčanih grobov in vpisani pri Republiškem sekretariatu za notranje zadeve 6/2 1991. Društvo je imelo 472 članov. Po organiziranju 1992 leta Nove slovenske zaveze (NZS), pa je društvo razpadlo. Izstopili so mladoletni domobranci, ki so bili leta 1945. amnestirani.

           

          Društvo je svoje poslanstvo nadaljevalo nemoteno. Imeli smo več odborov na terenu, ki so iskali in popisovali zamolčana, tako medvojna in povojna grobišča. Na grobiščih pa smo postavljali napise z imeni in priimkih žrtev. Postavili smo ob grobiščih 28 križev, tri kapele, spominski park v Mozlju in spomenik, ki je postavljen ob brezni pod Krenom v Kočevskem Rogu. Ta spomenik je mednarodnega pomena, saj v njem visi zastava vseh žrtev po narodnosti in posvetilo v njihovem jeziku. Kapele, ki je postavljeno pred rudnikom v Barbarin rov pa smo  predali v last Društvu za obelježevanje ratnih i poratnih žrtava iz Varaždina, saj v rudarskem jašku ležijo predvsem Hrvaški civilisti.

           

          Društvo je izdalo 5 manjših brošur z opisom lokalnih grobišč in žrtev ne glede na narodnost, ki ležijo v Sloveniji. Zbornik Zamolčani grobovi in njihove žrtve 1941-1948 leta 1998 in razširjen zbornik Tudi mi smo umrli za domovino leta 2000. V tem zborniku pa je že opisanih 293 grobišč s cca 240 tisoč žrtvami, od tega Hrvatov 190 tisoč. Zbornik je preveden v latinski jezik v 6 tisočimi izvodi pod imenom ANCHE NOI SIANO MORTI PER LA PATRIA. Promocija je bila v Milanu in Trstu 2005. leta.

           

          Društvo je imelo status društvo, ki deluje v javnem interesu in smo s tremi komisijami, ki so bilo do sedaj ustanovljene pod imenom Komisije za prikrita grobišča. Z njimi smo lepo sodelovali in smo lahko grobišča označevali in spominska znamenja nemoteno postavljali. S to komisijo, ki je bila ustanovljena pod sedanjo vlado pa ne. Društvo je za to komisijo nezaželjeno in odvzelo nam je tudi status društvo, ki deluje v javnem interesu.

           

          Še vedno sodelujemo z dr. Mitjo Ferencom, profesorjem filozofske fakultete v Ljubljani in njihovimi študenti. Dr.Mitja Ferenc je pripravil že tri razstave v muzejih: v Celju, v Novem mestu, slednja pa je predvidena v Kočevju. Do sedaj je državna komisija zbrala ter potrdila in prikazala popis že 510 grobišč z opisanimi žrtvami na področju Slovenije.

           

          Menim, da je ta dokumentacija, ki je javnosti razstavljena, bogat prispevek za zgodovino medvojnih in povojnih pobojev.

           

          Do sedaj ni v Sloveniji še nihče odgovarjal za množične medvojne in povojne poboje, tudi major UDBE Mitja Ribičič je bil oproščen odgovornosti. Za dolgoletne raziskave grobišč medvojnih in povojnih pobojev, pa sem bil na sodišču v Škofji Loki 15.maja 2007. leta obsojen jaz. Proces traja že kar 5 let. Žalil sem dvakrat udarno Prešernovo brigado z stavkom, ki sem ga izrekel pred novinarko ob spominski svečanosti pri Crngrobu 20/5/2002.: pobila jih je Prešernova brigada, en del Prešernove brigade, ki je bila v sestavu KNOJ-a. S tem stavkom sem globoko žalil borce Prešernove brigade. Kaznovan sem z 600 €UR, za žalitev borcev, 300 €UR povprečnine in še ostale stroške borcev in njihovega odvetnika 200 €UR.

           

          Sodbe še nisem dobil in se bom pritožil, čeprav vem, da jo bom izgubil, saj so sodišča, tožilstvo in ustavno sodišče še vsa v rokah, kot je bilo pred osamosvojitvijo. Prilagam opis poboja Hrvatov v Podgradu pri Radovljici in Crngrobu. V tem dvema prispevkoma je popolnoma jasno, kdo jih je pobil. To so bili domačini Gorenjci iz Prešernove brigade.

                  

          Društvo bo še naprej raziskovalo grobišča medvojnih in povojnih pobojev, drugo delovanje nam ni dovoljeno.                              

           

          Ljubljana, 2007-06-16

          Predsednik:                    Franc Perme

           

           


          RAZNI PRILOZI IZLAGANJA za 4.ZRTVOSLOVNI KONGRES

            DRUŠTVO ZA OBILJEŽAVANJE GROBIŠTA RATNIH I PORATNIH ŽRTAVA

            Hrvatsko povjerenstvo za Sloveniju

            Web stranica PIETETA:  http://www.safaric-safaric.si/

             

            STATISTIČKI PREGLED web STRANICE »PIETETA« (2007.g)

             

            Za 4. Hrvatski žrtvoslovni kongres izvješče Hrvatskog povjerenstva za Sloveniju odnosi se na istraživanja žrtava na područjima vezana za događaje komunističkoh divljanja nad čovjekom.

             

            Proteklo razdoblje povjerenstva za Sloveniju bilo je prilično aktivno i uspješno. Pored mnogih putovanja i posječivanja raznih prigoda i lokaliteta, posebna pažnja bila je namenjena proširenju sadržaja materiala na našoj internetnoj stranici, koja je več poznata čak i u svijetu, pogotovu kod naših izseljenika. Odkrivam naše materiale sa naše Pietete vse od Dalmacije, Slavonije, Srbije, Rusije, Australije, Amerike, Italije, Njemačke i tako dalje. Tim putem kontaktiranja primljeno je puno materiala za objavljivanje na našoj internetnoj stranici.

             

            Kao autor stranice PIETETA, posebno me obradovalo odkriče jedne fotografije, napravljene u Vukovaru na zajedničkom groblju Vukovarskih žrtava. Ta slika odkrita je na osam svijetskih internetnih stranicama, kako su je upotrijebili za sječanje na Vukovar uz prateči krači tekst.

             

            Zbog gomilanja informacija i upotrebe tehmologije odlučilo se za povečanje kapacitete internetne stranice od 100MB na 500MB, što je omogučilo za naše amaterske prilike pravi razkoš.

             

            NEŠTO STATISTIČNIH PODATAKA:

            Broj raznih dokumenata i fotografija iznosi. . . . . . . . 3.160 komada

            Naslovi raznih tekstova je  . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 820 komada

            Kratki filmovi sa zvukom   . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .   21 komada

            Samo zvučni zapisi raznih prigoda  . . . . . . . . . . . . . . .  10 komada

            Čitave knjige nekojih autora  . . . . . . . . . . . . . . . . . . .  15 komada

            Ukupni zbroj stranica u tim knjigama iznosi  . . . . . .  4.160 stranica

             

            Naša internetna starnica pod imenom PIETETA bila je postavljena u novembru 2002.g.. Broj posjete naše internetne stranice od veljače 2005.g., kada je bio ugradjen brojčanik posjetitelja, od tada naša www stranica trenutno iznosi 9.800 posjeta. Na jednoj slovenskoj statističkoj ljestvici, koja vodi automatsku evidenciju o posječivanju internetnih stranica, a obuhvača oko 700 slovenskih web adresa, trenutačno se nalazimo na 28-moj poziciji.

             

            Stalno pračenje posječivanja našoj internetnoj starnicu utvrdjuje se, da je prosjek posjete po jednom danu od 8 do 10 posjeta. Pojedinačno javljanje posjetitelja na našu adresu je prilično skroman, ocjenio bi se, da se na 300 posjeta javi tek jedan posjetitelj sa oskudnim pitanjima. Obično se traži, dali imamo podatak za nekog od njegovog predka. Naravno da još nemamo mi tih podataka.

             

            Posebno pažnju ovdje naglašavam za osobu iz Slovenije, koja se več godinama hvalila u Zagrebu o svojim uspjesima na istraživanju hrvatskih žrtava iz 1945.g. za područje Slovenije. Potražite si objavljen intervju u Hrvatskom slovu več veljače 1998.g. Tamo je na tri pune stranice puno podataka, a neki se na sva usta hvale o svojim uspjesima na istraživaju žrtava u Sloveniji, kada je od prijatelja dobio gotove stvari u ruke. Tko je taj, sam če se vam odkriti, jedini je, koji je tako uspješno u Zagrebu prodavao trud svojih prijatelja. Taj tekst pola godine je čekao u ladici od straha prije svog objavljivanja pod naslovom Bleiburg prije Bleiburga, jer još nije bilo vrijeme za to.

             

            Tekst od 20 stranica umetnut je u malu ali dragocjenu knjigu: DA SAM IMAO HRVATSKU, autora Javor Novaka, izdanu 2003.g., koja se još danas straži na prodajnim štandovima.

             

                        Velenje, 2007-06-16                                                  Šafarić Dragutin