2006-04-30

Obilježena 5 godišnjica rada Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždin

 

Zastrašujuća nebriga vlasti za hrvatske žrtve

 

U subotu 22. travnja, u dvorani za sastanke Varaždinske županije svečanom sjednicom obilježena je 5 godišnjica rada Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava koja je u jesen 2000 godine osnovana u Varaždinu. Sam rad skupštine započeo je odavanjem počasti svima koji su u proteklom razdoblju poginuli za stvaranje Hrvatske države, kao i  umrlim članovima Društva, a izvješće o radu u proteklom razdoblju podnijela je Branka Šargač, članica Izvršnog odbora koja je između ostalog istaknula-

 

Udruga je osnovana s ciljem podizanja spomen križa na grobištu Dravska šuma Varaždin, utvrđivanju žrtava i obilježavanju ostalih grobišta i stratišta ratnih i poratnih stradanja, a program Društva naišao je na potporu i razumijevanje Varaždinske županije i mnogih pojedinaca i ustanova. U početku Društvo je djelovalo na adresi Vrazova 4, u prizemlju vodotornja, a zajednički ured dijelili smo s Istraživačkim središtem Varaždin saborske Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava. Ukidanjem Komisije morali smo iseliti, a utočište  smo dobili zahvaljujući razumijevanju gosp. Alfreda Obranića i HDPZ-a  na Franjevačkom trgu 7/2  u Varaždinu.

 

U proteklom razdoblju Društvo je podiglo spomen križeve u Štrigovi, Hrašćanu i Šenkovcu u Međimurju,  zatim u Čukovcu Ludbreškome i Kućanu Ludbreškome, a u suradnji s gospodinom Bešenićem i udrugom Hrvatski domobran Varaždinske Toplice organizirali smo komemoraciju i blagoslov spomen križa na grobištu u Leskovcu u župi Svibovec. Zahvaljujući angažiranju topličkog ogranka Hrvatski domobran zajedno smo u listopadu 2004. proslavili postavljanje spomenika civilnim žrtvama V. Toplica.

            

Uz pomoć brojnih sponzora  i dobročinitelja uspjeli smo postaviti spomen križa na grobištu Dravska šuma Varaždin, kojeg je 19 lipnja pred dvije godine blagoslovio msgr. Marko Culej, varaždinski biskup, a tada je prvi put na Dravi za poratne žrtve rijeke Drave, grada Varaždina i varaždinske Dravske šume služena i misa zadušnica. Kod spomen križa vijence su položila izaslanstva 15 udruga s područja sjeverozapadne Hrvatske kao i predstavnici Grada i Županije, članovi Hrvatskog društva političkih zatvorenika, udruga Hrvatski domobran, članovi Počasnog bleiburškog voda iz Austrije, Gimnaziji Varaždin, MH Čakovec i Bjelovar i izaslanstvu Trećeg hrvatskog žrtvo slovnog kongresa koji se tih dana održavao u Zagrebu.

 

Uspostavljena je suradnja s Društvom za ureditev zamolčanih grobov iz Ljubljane, s kojim je u veljače 2001. godine u Varaždinu potpisana povelja o suradnji, jedno vrijeme sudjelovali smo i u radu  Komisije Vlade Republike Slovenije za uređivanje prešućenih grobova, a preko njemačke ambasade uspostavljena je i suradnja sa Njemačkim savezom društava za očuvanje vojnih grobova. Suradnja je postignuta i sa određenim osobama u Italiji, a ista je zbog prešućenih hrvatskih žrtava stradalih na ostalim bojištima moguća i sa udrugama i vlastima ostalih zemalja (Rumunjske, Mađarske, Austrije – vjerojatno i Ukrajine i Rusije – Francuske).  Uspostavljena je i suradnja, Ministarstvom kulture Republike Hrvatske, Konzervatorskim odjelom u Varaždinu, Županijskim, općinskim i gradskim vlastima sjeverozapadne Hrvatske kao i s udrugama koje njeguju uspomenu na prešućene hrvatske žrtve Drugog svjetskog rata i poraća, a naročito je dobra suradnja sa Odborom Županije iz Bjelovara za obilježavanje prešućenih hrvatskih žrtava.

 

Još je 2004. u program  ušla je inicijativa za podizanje spomenika poginulim vojnicima raznih vojski koji su u toku rata 41-45 pokopani na varaždinskom groblju, a čije grobove su vlasti nakon rata uklonile. Stvari idu svojim tokom, a pozitivno mišljenje dobili smo od Varaždinske županije, udruge iz Njemačke i Ministarstva kulture. Društvo je zahvaljujući angažiranju Dragutina Šafarića, predsjednika Povjerenstva za Sloveniju razvilo projekt «Pieteta» u kojem se na web stranicama mogu pogledati aktivnosti Društva, kao i prikupljena građa o stratištima i grobištima Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije.

 

Kao jedan od suorganizatora hodočašća „Tihi koraci dvaju domovinskih ratova“ prišli smo obilježavanju 60 obljetnice Bleiburške tragedije, a trasu puta Vukovar – Bleiburg, dugu oko 500 kilometara, dijelom su propješačili i naši članovi na čelu sa Josipom Kolarićem. Kroz Varaždinsku županiju hodočasnicima smo na više mjesta priredili doček i zakusku, a slike dočeka u Čukovcu i ispraćaja u Virje Otoku obišle su svijet i ostale trajno upisane u uspomene hodočasnika i mještana naselja.

 

Svoje aktivnosti provodili smo vodeći se mišlju da svaki čovjek zaslužuje pravo na dostojan i ljudski pokop te smo nastojali učiniti jedan pomak u vrednovanju prešućivanih i zatajivanih hrvatskih žrtava i obilježavanju masovnih stratišta. Zahvaljujemo svima koji su nam u tome pomogli , a jedno veliko hvala i onima koji posjećuju grobove i spomen obilježja i time doprinose očuvanju uspomene na zatajene hrvatske žrtve poginule u rađanju hrvatske samostalnosti i dugo očekivane slobode. – završila je gospođa Branka kratki presjek rada udruge.

 

Izvješće o radu podružnice društva u Čakovcu podnio je Josip Kolarić koji je istaknuo – U godini 2005. podružnica Čakovec imala je slijedeće aktivnosti:

 

U mjesecu ožujku sjetili smo se žrtava grobišta Repova šuma, koje su poubijane od Udbe pred 58 godina, odnosno 1947. godine

 

Podružnica Čakovec aktivno se uključila u pripremu za hodočašće Vukovar – Bleiburg, koje je održano pod imenom „Tihi koraci dvaju domovinskih ratova“

Četiri naša člana Mijo Modrić, Josip Kolarić, Hajdarović i Stjepan Horvat krenuli su pješke od Ovčare 2. svibnja do Osijeka, a nakon toga od Koprivnice do Bleiburga. Ovdje bi se ispred hodočasnika još jedanput zahvalio svima koji su nas putem dočekivali, a posebno mještanima Čukovca i Virje Otoka, na graničnom prijelazu sa Slovenijom.

 

U mjesecu lipnju, na dan žrtava grobišta „Ksajpa“ u Šenkovcu kod Čakovca postavili smo vijenac i zapalili svijeće u spomen na jedno od najvećih grobišta u Međimurju, molitvu je kod spomen križa predvodio vlč. Vladimir Kolarić

 

U mjesecu kolovozu na Dan domovinske zahvalnosti organizirali smo Križni put od župne crkve Macinec do grobišta „Sep“ kod Gornjeg Hrašćana gdje smo se sjetili žrtava tog grobišta. Prvo je u župnoj crkvi Pohođenja blažene djevice Marije u Macincu služena koncelebrirana misa zadušnica koju je, uz asistenciju domaćeg župnika Stjepana Markušića, služio msgr. Josip Janković iz župe Novo Selo na Dravi. Nakon svete mise koja je započela u 17 sati održana je procesija do 2,5 kilometara udaljenog spomen križa na grobištu, u kojem je potkraj lipnja mjeseca 1945. godine pokopan veliki broj ljudi koji su do ovog stratišta dovoženi kamiona iz pravca Varaždina.

Pripremali smo posjetu državi Rumunjskoj, točnije gradu  Turdi gdje nam je želja postaviti spomen obilježje za poginule Međimurce prisilno mobilizirane u mađarsku vojsku. Nadamo se da ćemo to uspjeti uskoro realizirati. 

 

I na kraju, ovih dana svjedoci smo da naš trud nije uzaludan. Saznajemo da je Županijski državni odvjetnik uputio zahtjev za istraživane radnje vezane za događaje kod Gornjeg Hrašćama (masovna grobnica „Sep“), točnije da se utvrde počinitelji i žrve nad ljudima na toj lokaciji.  Nadamo se da će isto postupiti i kod grobišta „Ksajpa“ i grobišta „Repova šuma“ u Štrigovi.

 

Izvješće o radu Povjerenstva za Sloveniju podnio je Dragutin Šafarić, predsjednik Povjerenstva

Izvješče Hrvatskog povjerenstva za Sloveniju odnosi se na aktivnosti istraživanja žrtava na svim područjima a posebno na razna učešča vezana za događaje komunističkoh divljanja nad čovjekom.

            U samom početku godine bila su dva posjeta u Bjelovaru, da bi se na kraju godine ponovno pridružili komemoraciji na bjelovarskom groblju, te uključili u završnu raspravu.

            Druga naša aktivnost bila je učešče kod zajedničkog pokopa maceljskih žrtava u desetom mjesecu prošle godine. Tu smo bili prilično aktivni na elektronskom informiranju svijeta preko interneta.

Jedna od trečih večih aktivnosti je bilo sudjelovanje i pomoč hodočasničkoj grupi poznatoj pod imenom »TIHI KORACI«, to je put invalida od Ovčare-Vukovar pa do Bleiburga.

            Posebno naglašavam, da je za događaje pred ukop maceljskih žrtava bila donešena velika odluka, da se stave one najgrozotnije fotografije na našu internetnu stranicu, koje prikazuju onih preko tisuču kostura, koji su bili na neodgovoran načih smješteni na podkrovlje patološkog odjela u Zagrebu. Tako je bilo prikazano javnosti na web stranici vezanih za žrtve Macelj 206 fotografija.

            Kod svih tih učešča napravljen je veliki broj fotografija, koje su stavljene na našu internetnu stranicu. Tako imamo ukupno na internetnoj stranici oko 1700 fotografija, vezane za ljudske žrtve.

            U početku 2006.godine dobili smo od naših prijatelja iz Bjelovara preveden tekst Europskog parlamenta preporuku o osudi komunističkih režima, ali učinak komunističkih vlada je nikakav.

            Jednogodišnja posjeta naše internetne stranice je več na broju preko 3800, ali je tu potrebno odbiti prilični postotak vlastitih posjeta zbog uključivanja kod testiranja materiala i same kontrole. Tako bi se ipak mogla osvojiti brojka od posjete ostalih ljudi ili čitalaca na brojku oko 2500.

            Posljednju godinu dana sam pripremao internetnu stranicu, zato je ta ažurna, povečana od paketa 50MB na 100MB zakupa, taj paket je podpuno napunjen raznim materialima. Taj prilično veliki zalogaj na serveru godišnje me stane oko 200 euro, koje uz svoj rad ili udio sam financiram.

            Posebnu moram naglasiti, da me slovenka udba prati prilično aktivno te mi stvara poteškoče. Imao sam kontrilu i premetačinu vozila u jedanajstom mjesecu, odma kada sam izašao iz biroja na zasebnom dvorištu-parkiralištu, kada se još nisam niti pokrenuo vozilo. Napravio sam buku na policiji, primio sam njihovu pismeno izvinjenje ali ona je za mene prilično glupa. Taj večer policijsko vozilo je došlo na moje mjesto izključivo namjerom mene zastrašivat, jer sam bio sam.

            Drugi slučaj zbio se ove godine, 8. siječna a bilo je to u nedelju ujutro, kada je udbaš iduči dan poslije moje posjete posjetio prijateljicu te ju saslušavao i ispitivao po meni, dali zna tko sam i šta sam tražio tamo. Na žalost slovenskome udbašu, ja sam več prije toj prijateljici ostavio poznatu knjigu »DA SAM IMAO HRVATSKU«, gdje je na 18 stranica vse izpričano o meni, tko sam i zašto to činim – a samo pomažem razotkriti i dopuniti našu tragičnu povijest koju su napravili zločinci-komunisti.

 

O financijskom poslovanju izvješće je podnio Stanko Lazar, a u narednom razdoblju u Društvu planiraju završiti spomen obilježje na Dravi, sagraditi spomenik poginulim vojnicima (419) pokopanim na groblju u Varaždinu čiji su grobovi Odlukom vlasti države Hrvatske od srpnja 45. godine «uklonjeni» s groblja, a u planu je i obnova križeva stradalih vojnika umrlih u poratnom razdoblju u zarobljeničkoj bolnici u Jalkovcu. U planu je izgradnja spomen križa na grobištu ž«Zamlaka-Plitvički kanal» u općini Trnovec i izgradnja spomen-križa na grobištu «Gaj-Strmec Podravski» u općini Petrijanec. Želja je članova Društva da se u spomen na poginule vojnike iz Međimurja koji su bili mobilizirani u mađarsku vojsku i stradali uglavnom na istočnom bojištu podigne spomen obilježje, a spomen križ planira se postaviti i u Selcima Križovljanskim i na grobištu „Bunker“ kod Virje Otoka. U planu je evidentiranje svih grobišta na području Varaždinske županije, a želja je članova da se njihove lokacije označe putokazima i natpisnim tablama.

 

U znak zahvalnosti i osobnog višegodišnjeg angažiranja na obilježavanju grobišta i utvrđivanju žrtava kao i prenošenju istine o prešućivanim hrvatskim žrtvama članovi Društva donijeli su Odluku o dodjeli priznanja „Ivan Borak“, a koje se dodjeljuje pojedincima na uspomenu na umrlog člana Društva koji je svojim višegodiąnjim radom  i odricanjem gotovo danonoćno brinuo oko izgradnje, uređenja i opremanja spomen kapele na grobištu Pancerica u Virje Otoku.

         

Priznanje Ivan Borak primili su Zdravko Ivković, dipl oec iz Bjelovara, predsjednik podružnice Matice hrvatske Bjelovar za podizanje spomen obilježja na području Bjelovarsko bilogorske županije i izgradnju spomen kosturnice ekshumiranim (294) žrtvama grobišta Lug kraj Bjelovara pogubljenim sredinom lipnja 1945. godine. Dragutinu Šafariću iz Velenja, predsjedniku Povjerenstva Druątva za obilježavanje grobišta za Republiku Sloveniju - za uređivanje web stranica Društva (www.safaric-safaric.si) i uspostavljenu suradnju sa Komisijom Vlade Republike Slovenije za rješavanja pitanja "zamolčanih" grobov  kao i za pomoć na obilježavanju grobišta i stratišta Republike Slovenije. Pavao Kancijan iz Čukovca, kraj Ludbrega za izgradnju spomen križa prešućenim hrvatskim žrtvama naselja Čukovec. Franc Perme iz Ljubljane u Sloveniji, za izuzetno zalaganje u obilježavanju grobišta i stratišta Republike Slovenije i poseban osobni doprinos na izgradnji spomen kapele na grobištu Kočevski Rog, kao i na podizanju spomen obilježja na stratištima poratnih likvidacija diljem Republike Slovenije.

 

Na prigodnoj svečanosti Franjo Talan, predsjednik Društva dodijelio je zahvalnice osobama i ustanovama koje su dale doprinos u podizanju spomen obilježja na području Sjeverozapadne Hrvatske (Međimurja i Varaždinske županije), a primili su ih:

- Barbara Turk za nastojanja oko podizanja Spomen križa u župi i općini Vratišinec u Međimurju

- Josip Kolarić, predsjednik podružnice Društva u Čakovcu za podizanje spomen križeva na grobištima Štrigova, Šenkovec i Hrašćan.

- Za obilježavanje grobišta i pomoć u radu Društva zahvalnice su primili i udruga Hrvatski Domobran - Varaždinske Toplice i Sveti Ivan Zelina.

- Podružnica Hrvatskog društva političkih zatvorenika – Varaždin, za pomoć Društvu u realizaciji programa Društva i posebnoj pomoći kod izgradnje spomen križa na grobištu Dravska šuma Varaždin

- Matica hrvatska Bjelovar, za pomoć kod podizanja spomen križa Dravska šuma Varaždin

- Obitelj Hosni za uređivanje grobišta Tužno u općini Vidovec

- Općina Petrijanec za pomoć Društvu u realizaciji obilježavanja grobišta Drugog svjetskog rata i poraća i za pomoć kod podizanja Spomen križa - Dravska šuma Varaždin

- Općina Visoko za pomoć u realizaciji programa Društva i za pomoć kod podizanja Spomen križa Dravska šuma Varaždin

- a zahvalnicu Društva dobio je i Ivan Veber iz Čakovca za doprinos na utvrđivanju i obilježavanju lokacija stratišta i grobiąta na varaždinskom području. 

          Zahvalnice će se uručiti i ostalima koji nisu mogli nazočiti skupštini, a između ostalih dobit će ih Varaždinska županija, Grad Varaždin, prof. Bosiljka Paska, Kaja Pereković, Terezija Hercigonja iz Kanade i Hrvatsko društvo Zagorje iz Toronta koje je za spomen križ na Dravi darovalo 2000 dolara, i mnogi drugi.

        Predsjednik Društva osvrnuo se na odnos prema žrtvama u Hrvatskoj i istaknuo kako je zastraąšujuće s kojom ignoriranjem se službena vlast odnosi prema prešućenim hrvatskim žrtvama. Tako je još 1999. godine Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava pripremila prikupljenu građu o žrtvama ratnog i poratnog stradanja, radi se o podacima o više od 260 tisuća evidentiranih stradalih osoba i lokacijama od više od 600 masovnih grobišta samo u Hrvatskoj. Građa je prikupljena i zapakirana i danas čeka, i danas nakon 6 godina da ju preuzme netko odgovoran i dalje se o njoj brine.  Nažalost ni danas nije moguć uvid u građu jer naprosti Vam je nema tko pokazati ?????

Pozdravni govor i čestitke na proslavi pete obljetnice rada Društvu slavljenicima su uputili Alfred Obranić, predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika Republike Hrvatske, Franjo Bešenić, predsjednik ogranka udruge Hrvatski domobran Varaždinske Toplice, Ivan Posavec, predsjednik udruge Hrvatski domobran Sveti Ivan Zelina. Pohvalu radu Društva uputio je i Anđelko Stričak, načelnik općine Visoko, a daljnji uspješan rad Društvu poželio je i Nenad Tomašek, zamjenik načelnika općine Petrijanec. U ime slovenskog društva «Društva za ureditev zamolčanih grobov» iz Ljubljane pozdrave je uputio tajnik tog društva Dragutin Šafarić.

Nakon završetka slavljeničkog dijela većina sudionika Skupštine uputila se do spomen križa na Dravi gdje su zapaljene svijeće, a vijenac  su položili Barbara Turk, Ivan Pavlović i Josip Kolarić.  O stradanju i poratnim likvidacijama na rijeci Dravi i grobištu Dravska šuma govorio je Ivan Veber, a susret sudionika skupa nastavljen je zajedničkim druženjem u družtvenim prostorijama u Šterovoj ulici.

 

zapisao Franjo talan - nakon sastanka