NEKOLIKO FOTOGRAFIJA SA SKUPSTINE 2007.g.





















U Gaju kod Strmca komunjari su ubijali domačine

      U proteklom razdoblju članovi Društva su uz pomoć dobrih ljudi i građana, te općina i gradova obilježili pet grobišta na području Varaždinske i Međimurske županije, a uz postavljene spomen križeve na obljetnice stradanja polažu se vijenci u održ

       

      Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava

       

      U šumi Gaj nalazi se šest grobova poratnog razdoblja 1945. godine

           Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava djeluje već 7 godina, osnovano je 22. rujna 2000. godine. U proteklom razdoblju članovi Društva su uz pomoć dobrih ljudi i građana, te općina i gradova podigli sedam spomen križeva na području Varaždinske i Međimurske županije, a uz postavljena spomen obilježja na obljetnice stradanja polažu se vijenci i održavaju komemoracije, rečeno je između ostalog na redovitoj izvještajnoj godišnjoj skupštini udruge održane u subotu 17. ožujka. Izvješće o radu Društva podnio je Franjo Talan, predsjednik društva, a osim predsjednika izvješće o radu podnijeli su Josip Kolarić, predsjednik podružnice Čakovec. O radu lani osnovane podružnice u Virovitici govorio je Vlatko Ljubičić, a o aktivnostima Povjerenstva Društva za Republiku Sloveniju i uređivanju web stranica „Pieteta“ govorio je Dragutin Šafarić iz Velenja. Prikaz financijsko materijalnog poslovanja u protekloj godini objasnila je Branka Šargač, a prijedlog plana rada za naredno razdoblje predložio je Ivan Pavlović. Prioritet Društva i dalje ostaje utvrđivanje žrtava i obilježavanje grobišta, kao i suradnja sa ostalim sličnim udrugama na području istraživanja okolnosti stradanja u ratnom i poratnom razdoblju, a na prijedlog Mirka Srpaka iz Martijanca u planu rada uvršteno je postavljanje spomen križa na groblju u Martijancu.

                Rad skupštine pozdravili su Marko Šarc i Franjo Bešenić, predsjednici ogranka udruge Hrvatski domobran iz Novog Marofa i Varaždinskih Toplica, a Pavao Šćuric, dopredsjednik ogranka udruge Hrvatski domobran iz Varaždina naglasio je da je potrebna bola suradnja između Društva i udruge. Podršku Društvu na utvrđivanju žrtava ratnih i poratnih stradanja i dalje će pružati udruga Hrvatskog društva političkih zatvorenika Varaždinske i Međimurske županije, naglasio je Tomislav Đurić, predsjednik HDPZ-a, a Franc Perme zahvalio je na dobroj suradnji i obećao zajedničko sudjelovanje na predstojećem, četvrtom, Hrvatskom žrtvoslovnom kongresu koji se od 15. do 17. lipnja održava u Zagrebu i Škabrnji. Slovensko društvo spomen križevima i kapelicama obilježilo je tridesetak grobišta u kojima su posmrtni ostaci žrtava raznih nacija, Hrvata, Slovenaca i ostalih. Zbog starosti članstva ista više nije u mogućnosti održavati te predlaže varaždinskome društvu preuzimanje Spomen kapelice na grobištu Barbarin Rov kod Laškoga, gdje su pokopane hrvatske žrtve. Tako dugo dok se ne utvrdi mogućnost prijenosa vlasništva brigu oko održavanja Spomen kapelice Barbarin rov preuzima Povjerenstvo društva za Republiku Sloveniju sa sjedištem u Velenju, odluka je skupštine.

           Nakon održanog sastanka sudionici skupštine uputili su se do šume „Gaj“ u Strmcu Podravskome gdje su, nedaleko posljednjeg počivališta Andrije Gradečaka, koji je od progona vlasti stradao 28. veljače 1947. godine, zapaljene svijeće i položen vijenac, a molitvu je kod križa predvodila Branka Šargač iz Varaždina. Na mjestu podizanja križa okupljene sudionike susreta pozdravio je, u ime naselja Strmec Podravski, Stjepan Golubić, potpredsjednik Skupštine Varaždinske županije, a u pozdravnom govoru između ostalog je rekao: - Nakon rata u šumi Gaj pokopano je šestero ljudi. Većina ih je stradala kod prolaska zarobljeničke kolone. To su ljudi koji su uspjeli pobjeći iz kolone „križnoga puta“, ali su poslije bili uhvaćeni od domaćih simpatizera i ubijeni. Dvoje ljudi pokopano je uz državnu cestu, a ostala trojica grob su dobila dalje u šumi. Poglavito je teško za one koji su iza njih ostali i koji su čitavo vrijeme morali o tome šutjeti. Danas sam strahovito dirnut jer sam iz obitelji koja je proživjela dio pakla poratnih stradanja. Moj otac je nakon Drugog svjetskog rata dio života proveo u zatvoru u Lepoglavi, a stradao je u procesu „Bregović“ koji se odvijao u Vratnu Gornjem, gdje je moj otac bio suđen kao drugooptuženi i kojeg sam veoma rano izgubio.

                                      (f.talan)

       



    D e k l a r a c i j a - o - p r a v i m a - ž r t a v a
        DRUŠTVA ZA OBILJEŽAVANJE GROBIŠTA

         

        DRUŠTVA ZA OBILJEŽAVANJE GROBIŠTA

                         RATNIH I PORATNIH ŽRTAVA

        Kolodvorska 3, 42 000 Varaždin, MB 01517163

         

         

        Vladi Republike Hrvatske  i Hrvatskom Saboru

        Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe

        i javnosti

         

         

        Na godišnjoj Skupštini Društva održanoj u subotu 17. ožujka u Varaždinu, a u prisutnosti izaslanika ogranka Hrvatski domobran Varaždin, Novi Marof i V. Toplice kao i predsjednika podružnice HDPZa Varaždinske i Međimurske županije  prihvaćena je i donesena slijedeća:

         

         

        D e k l a r a c i j a   o   p r a v i m a   ž r t a v a

              U Hrvatskoj je evidentirano preko 600 grobišta ratnog i poratnog stradanja Drugog svjetskog rata, a mnoga stratišta i danas su neobilježena što nije dostojno civiliziranog svijeta. Tražimo od Vlade i Hrvatskog Sabora da se obilježe i zaštite od daljnje devastacije sva stratišta i grobišta, a iz grobišta u kojima počivaju žrtve poznatog identiteta  potrebno je stradale ekshumirati i pokopati na groblju.

                   Vjerujemo da svaki čovjek ima pravo na dostojan život, a kao donji prag ljudskog dostojanstva i minimum civilizacijskog dostignuća koji mu je ljudski rod dužan osigurati je pravo na grob.

                   Zbog toga tražimo od Vlade Republike Hrvatske  ekshumaciju žrtava grobišta Repova šume kod Štrigove. Naime, danas se, a znalo se i ranije, na temelju izjava svjedoka, može utvrditi identitet poubijanih.   Poznato je da su pripadnici vlastu u ožujku mjesecu 1947. godine iz svojih domova odveli više desetaka civila i žitelja gornjeg Međimurja. Nakon zvjerskih mučenja većina je poubijana i zakopana u Repovoj šumi, a zbog toga jer je stratište prijavio „narodnoj miliciji“ ubijen je i sam vlasnik  šume.  Kasnije su ta ubojstva pravdana „uništavanjem narodnih neprijatelja“, a na temelju tako krivotvorene istine i zapisa UDBE i danas se hoće rehabilitirati zloglasni sustav kojeg je osudio sav civilizirani svijet.

                 Smatramo da se Republika Hrvatska, kao nasljednica bivše države, dužna obiteljima žrtava ispričati, ekshumirati žrtve i utvrditi njihov identitet  te ih dostojno čovjeka i pokopati.

               Također smatramo da je to u duhu Rezolucije 1481 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, od 25. siječnja 2006. godine,  kao i usvojene Deklaracije o osudi komunističkih zlodjela usvojene od Sabora Republike Hrvatske 30 lipnja 2006. godine.

                  Držimo da su planska ubojstva civila nakon rata zločin protiv čovječnosti i da se tako trebaju i tretirati.

         

         

        U Varaždinu 17. ožujka 2007. godine  

         

         

        Za Društvo za obilježavanje grobišta  

        Franjo Talan, predsjednik