Dubrovnik: Dan sje anja na zrtve svih totalitarnih i autoritarnih re ima

Na tribini "Europska savjest i totalitarizmi" biskup Pulji estitao Udruzi "Daksa 1944./45." to su uprili ili susret u povodu najnovije rezolucije Europskog parlamenta

Dubrovnik, (IKA) - Uo i prvog Dana sje anja na zrtve svih totalitarnih i autoritarnih re ima, koji se diljem Europe obilje ava 23. kolovoza, dubrova ka Udruga "Daksa 1944./45." organizirala je u subotu 22. kolovoza u Dvorani Ivana Pavla II. u Samostanu sv. Klare u Dubrovniku tribinu "Europska savjest i totalitarizmi (u ozra ju Rezolucije Europskog parlamenta od 2. 4. 2009. godine)". Na tribini koju je vodio predsjednik Udruge Mato Ra evi govorili su Ante Beljo iz Hrvatskog informativnog centra, dr. fra Marijo iki , prof. dr. Hrvoje Ka i i dramski umjetnik Mi e Martinovi .

Na po etku se nazo nima obratio dubrova ki biskup elimir Pulji , estitav i Udruzi Daksa na elu s predsjednikom Ra evi em to su uprili ili susret u povodu najnovije rezolucije Europskog parlamenta od 2. travnja, u kojoj se predla e Dan sje anja na zrtve svih totalitarnih i autoritarnih re ima. "Tim danom htjelo bi se odati priznanje svim zrtvama totalitarnih i nedemokratskih re ima i osuditi sve zlo ine protiv ovje nosti", kazao je biskup, objasniv i da je ta rezolucija nastavak onoga to je 26. sije nja 2006. tra ila rezolucija skup tine Vije a Europe da se "osude zlo ini totalitarnih komunisti kih re ima". "Budu i pak da je ove godine 20. obljetnica raspada komunisti ke diktature u Europi i pada Berlinskoga zida, predla e se usvojiti 23. kolovoza kao europski Dan sje anja na zrtve svih totalitarnih re ima. Prijedlog je usvojen u Europskom parlamentu 23. rujna 2008. i poslan svim dr avama lanicama EU-a, parlamentima i vladama onih dr ava koje su kandidati za EU, te zemljama povezanim s Europskom unijom. estitam Udruzi Daksa to su sabornicima iz na e upanije dostavili 'promemoriju' o tom danu", rekao je biskup Pulji .
Spomenuv i podatak o 45 milijuna zrtava samo u XX. stolje u, biskup Pulji ponovio je poziv sluge Bo jeg Ivana Pavla II. kada je u Velikom jubileju 2000. godine pozvao mjesne Crkve neka "u ine sve da se ne pusti zaboravu spomen onih koji su trpjeli za vjeru i Crkvu" te potaknuo na prikupljanje potrebite dokumentacije. Ivan Pavao II. je u prigodi beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca imenovao tri diktature koje su se u dvadesetom stolje u natjecale u progonu onih s kojima se nisu slagali. To su bile nacizam, fa izam i komunizam, rekao je dubrova ki biskup i dodao: "Mi smo ivi svjedoci kako su, na alost, desetlje ima brojne zrtve bile 'svetogrdno zatirane, broj ano umanjivane i nametnutim mukom pre u ivane' (dr. Ro i ). Mnogim stradalnicima, posebice iz II. svjetskog rata i pora a, grobovi su do danas ostali nepoznati, a njihova imena u historiografiji bila proskribirana o emu se nije smjelo ni govoriti, a pogotovu pisati".

Biskup Pulji tako er je istaknuo kako su se hrvatski biskupi potaknuti Papinim pozivom odlu ili u initi svim znanim i neznanim mu enicima vjere od prvih po etaka kr anstva u na em narodu postaviti spomen izgradnjom crkve Hrvatskih mu enika na Udbini i izgradnjom crkve u zatvoru u Staroj Gradi ki. "Osobite zrtve fa isti ke i posebice komunisti ke diktature bili su crkveni ljudi: sve enici i njihovi suradnici i pomo nici. U na oj maloj Dubrova koj biskupiji komunisti su poubijali dvadeset i jednog sve enika i redovnika i est bogoslova (oko 30% klera). Stoga, izgradnjom crkve u starogradi kom zatvoru Crkva u Hrvata eli vratiti dug sve enicima koji su nevino osu eni bili prisiljeni tu crkvu svojim posve enim rukama ru iti. A tamo je samo 1955. bilo u uzni tvu 211 sve enika i redovnika. Stara Gradi ka je stoga postala nenadma eno mjesto sve eni kog progona, patnje i stradanja. Upravo tu e crkvu biskupi i sve enici graditi 'svojim osobnim darom kao trajan molitveni spomen njima u ast, kako bi 'op instvo svetih progovorilo glasnije od tvoraca podjele i zla' (NTT, 37). O Danu zrtava s Dakse koji se svake godine obilje ava u Dubrovniku kao 'dan sje anja' na stradanja kada su partizani poslije ulaska u Grad u no i 25. listopada 1944. poubijali 45 ljudi razli itih zvanja i godi ta, biskup je rekao: "Me u stradalima bilo je sedam sve enika kao sedam darova Duha Svetoga ovom Gradu i biskupiji, te onda nji gradona elnik Niko Koprivica. Pohvalno je to je Grad Dubrovnik u slu aju njegova stradanja podnio 'kaznenu prijavu protiv nepoznatog po initelja zlo ina'".

Obja njavaju i odnos Crkve prema svojim mu enicima i mjestima njihova stradanja koja su za kr ane oduvijek bila sveta, biskup Pulji parafrizirao je misao pohoda ad limina, rekav i kako je godi nji pohod oto i u Daksi i molitva za pokoj du a stradalnika "trajni pohod Dubrovnika 'pragovima svojih stradalnika', posebice onima koji su zaboravljeni ili ih se nitko nema sjetiti". "Neka im Gospodin udijeli pokoj vje ni, a nama oja a vjeru u ideale slobode i uzajamne ljubavi, kao i nadu u pobjedu dobra nad zlom. Tomu bi trebao pridonositi i predlo eni 'Dan sje anja na zrtve svih totalitarnih i autoritarnih re ima' koji smo ovom tribinom komemorirali", zaklju io je biskup.

Na temelju etrdeset godina bavljenja zrtvama rata i pora a Ante Beljo rekao je kako je Hrvatski informativni centar prikupio dosta gra e i svjedo enja ljudi o zlo inima. Objasnio je za to je 23. kolovoz izabran kao Dan sje anja na zrtve svih totalitarnih i autoritarnih re ima. Naime, 23. kolovoza 1939. godine ministri vanjskih poslova Sovjetskog Saveza i Njema ke, a de facto Staljin i Hitler, potpisali su sporazum o nenapadanju, dogovaraju i pri tome tajno podjelu teritorija me u sobom. Nakon toga su se po eli doga ati zlo ini i prikrivanja zlo ina. Istina nije mogla do i na vidjelo gdje su god po initelji bili na vlasti, istaknuo je Beljo, pa su se u slobodnom svijetu na taj dan organizirale demonstracije tzv. Dan crne vrpce (Black ribbon day) s ciljem upoznavanja svijeta s prikrivanjem zlo ina. Dono enje rezolucije je samo moralna osuda, a ni ta bitno se u svijetu nije promijenilo. Danas na poziciju u Europi dolazi globalizam, bez ideolo ke du e, koji poti e podjelu svijeta na bogate i siroma ne i dokida sve moralne vrednote. Katoli ka Crkva koja je internacionalna, ostala je jedina moralna vertikala. Potrebno je stoga staviti te moralne vrednote pred dana njeg ovjeka i re i mu kako je ta vertikala potrebna za razvoj dru tva.

Dramski umjetnik Mi e Martinovi , sudionik kri nog puta, pro itao je i ulomak pjesme o. Petra Perice "U slavu Ru eru Bo kovi u" te iznio svoje svjedo anstvo o godinama zavr etka II. svjetskog rata i onome to se doga alo nakon toga.

O trinaestorici zatvorenika, stanovnika Dubrovnika i bli e dubrova ke okolice, koji su dio ivota proveli u logoru na Prevlaci kao antifa isti osu eni od fa isti kog re ima, govorio je fra Marijo iki , iznose i usto ivotni put stradalnika franjevaca: fra Tome Tomasi a, fra Marijana Bla i a, fra Gerarda Barbira i fra Beata Balda. Spomenuta trinaestorica antifa ista: Luko Mar inko, Zdravko Pavli , eljko Radi , Vinko Sabli , Mato Kun evi , Grgur Ili , Marko Kujundri , Petar Milo evi , Baldo Crnjak, Simo Luk i , Karlo ifer, Andro Fili i i Luk a Grego, po dolasku partizana u Grad stradali su na razli ite na ine. Da je partizanska vlast tada bila antifa isti ka njima se ne bi ni ta dogodilo, zaklju io je fra Marijo.
Dr. Hrvoje Ka i dodao je da su stradali franjevci prije dolaska u Dubrovnik ivjeli na Kvarneru i Istri gdje su upoznali okrutnosti totalitarnog re ima i bili su njegovi protivnici. Za Europu antifa izam je pozitivna kategorija, ali ga treba to no definirati po onome to on jeste, a ne to nije, kako je to uobi ajeno u obja njavanju pojmova. Istaknuo je kako antifa isti u Hrvatskoj trebaju na i prostora za distancu od zlo ina koje su partizani po ini krajem II. svjetskog rata i u pora u. Predava je pozvao na bu enje savjesti s obzirom na totalitarne sustave i njihove brojne zrtve.